Poslovni broj: Usl-4403119-12

~
•••
••• •
~•-;,.„
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6 i 8

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Tamari Bogdanovi ć, uz

sudjelovanj e Ankice Zorić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Daria Juričana iz
Zagreba, Matije Divkovića 7, kojeg zastupa opunomoćenica Ljiljana Marav ić Pirš, odvjetnica
u Zagrebu, Ulica kneza Branimira 5, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave
Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog
postupanja (ranije Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za
građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja), Zagreb, Maksimirska cesta 63, uz
sudje lovanje zainteresirane osobe Milana Bandića iz Zagreba, Bužanova 4, kojeg zastupa
opunomoćenik Petar Barbarić, odvjetnik u Zagrebu, Vlaška 69, radi obnove postupka, nakon
održane usmene i javne rasprave, zaključene istog dana 1. prosinca 2020.,

pre sl! dioje

I. Poništava se 1ješenje Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora

za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, KLASA: UP/11-222-02/ 19-01 /1,
URBROJ: 515-0711-19-11 od 28. studenoga 2019.
II. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju trošak upravnog spora u ukupnom iznosu
od 6.250,00 kuna u roku od petnaest dana od dostave pravomoćne presude.
III. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troška upravnog spora u
ukupnom iznosu od 5.000,00 kn.

Obrazloženje

Osporavanim rješenjem Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora

za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, KLASA: UP/II-222-02/ 19-01 / 1,
URBROJ: 515-07/1-19-11od28. studenoga 2019. pod točkom l. izreke dozvoljenaje obnova
postupka okončana drugostupanj skim rješenj em Ministarstva uprave KLASA: UP/II-222-
02119-2 od 20. kolovoza 2019., a pod točkom 2. izreke poništeno je isto to rješenje.
Tužitelj pobija zakonitost osporavanog rješenja, te opisuje kronološki tijek događaj a,
na način da je 5. travnja 2019. podnio zahtjev za promjenu svog osobnog imena u Milan
Bandić, a što mu je odobreno rješenjem od 3. svibnja 2019., koje je steklo svojstvo
pravomoćnosti 16. svibnja 2019., teje doneseno sukladno članku 6. i 10. Zakona o osobnom
imenu. Međutim, drugi gradski ured, po pomoćnici pročelnika za gradska stanja rješenjem od
31. svibnja 2019. poništava navedeno pravomoćno rješenj e. Po žalbi tužitelja, tuženik
rješenjem od 20. kolovoza 2019. poništava navedeno prvostupanjske rješenje od 31. svibnja
2019. Tužitelj 7. listopada 20 19. prima rješenje od 2. listopada 2019. kojim se priznaje
svojstvo stranke Milanu Bandiću iz Zagreba, Bužanova 4 u postupku obnove postupka
 2 Poslovni broj: Usl-4403/19-1 2

promjene osobnog imena prije Daria Juričana, no još uvijek Milana Bandića iz Zagreba,
Matije Divkovića 7, a 11. listopada 2019. tužitelj zaprima rješenje od 9. listopada 2019., koje
je poništeno pravomoćnom presudom ovoga suda broj Usl-3310/ 19 od 21. listopada 2019.
Poziva se na pravno shvaćanje iz presude prema kojem je u odnosu na pravomoćno
tješenje od 3. svibnja 2019. zainteresirana osoba Milan Bandić, prijedlog za obnovu postupka
okončanim tim rješenjem trebao podnijeti prvostupanjskom tijelu koje je taj postupak
okončalo, slijedom čega sud rješenje od 9. listopada 2019. nije mogao ocijeniti zakonitim, jer
je doneseno izvan procesnih pravila i izvan zakonskih ovlaštenja koje tuženik ima prema
Zakonu o općem upravnom postupku u odnosu na provođenje pravnog instituta obnove
postupka. U presudi se navodi da se samom promjenom osobnog imena Dario Juričan u Milan
Bandić ne ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral, jer samo ime
Milan Bandić nema nikakvih negativnih konotacija, te postoje i druge osobe u Republici
Hrvatskoj koje se tako zovu, pa zainteresirana osoba Milan Bandić nema ekskluzivno pravo
na to ime.
Tužitelj smatra da tuženik donoseći osporavane rješenje od 28. studenoga 2019. nij e
postupio prema uputi iz pravomoćne presude da zakonito odluči o prijedlogu za obnovu
postupka u okviru ovlaštenja koja ima prema Zakonu o općem upravnom postupku, te nije
ocijenio žalbene navode tužitelja koji se protivi da se zainteresiranoj osobi Milanu Bandiću
prizna svojstvo stranke, jer on to nije. Poziva se na članak 6. i 1O. Zakona o osobnom imenu.
Tužitelj ističe da zainteresirana osoba Milan Bandić nije podnio prijedlog za priznavanje
svojstva stranke u postupku pred nadležnim prvostupanjskim tijelom, te je i prijedlog za
obnovu pravomoćno okončanog postupka podnio nenadležnom tijelu, a žalbeni navodi
tužitelja protiv u kojima se protivi da se zainteresiranoj osobi Milanu Bandiću uopće prizna
svojstvo stranke nisu uopće ocjenjivani, niti je prijedlog za obnovu podnesen u zakonskom
roku. Tuženik je trebao ukinuti prvostupanjsko 1ješenje od 2. listopada 2019. i odlučiti o
zahtjevu za izuzeće Asje Ettinger na način da se ista izuzme od rješavanja u predmetu
promjene osobnog imena. Smatra da je nezakonitim postupanjem povrijeđene stečeno pravo
tužitelja da se koristi promijenjenim osobnim imenom, jer prvostupanjsko rješenje od 31.
svibnja nije zakonito, već je doneseno po službenoj dužnosti izvan granica ovlasti, po nalogu
zainteresirane osobe Milana Bandića u roku od 24 sata bez zakonite procedure. Tužitelj
nikada nije bio predstavljan kao gradonačelnik Grada Zagreba, već kao redatelj Milan Bandić,
i to tek po izvršnosti rješenja od 3. svibnja 2019. kojim mu je odobrena promjena imena.
Ističe da zainteresirana osoba Milan Bandić nije stranka u postupku promjene osobnog imena,
pa zahtjev za obnovu postupka nije mogao niti pokrenuti, jer gradonačelnik Grada Zagreba ne
može imati drugačiji tretman od ostalih građana Republike Hrvatske. Za vrijeme dok tužitelju
teče rok za žalbu, tuženik poništava sva tješenja, bez da je tužitelju osiguran pravni put zaštite
njegovih prava i pravnih interesa. Ustavno pravo na žalbu u vezi članka 18. i 19. Ustava
Republike Hrvatske učvršćuje načelo zakonitosti iz članka 4. Zakona o općem upravnom
postupku, te je uskrata prava na djelotvorni pravni lijek suprotna članku 8. Opće deklaracije o
pravima čovjeka. U prijedlogu za obnovu postupka nisu iznesene nove činj enice niti novi
dokazi, jer se i ranije znalo da Grad zastupa gradonačelnik Mi lan Bandić. Smatra da je zahtjev
zainteresirane osobe Milana Bandića trebalo odbaciti, te se poziva na konvencijska jamstva i
ustavna prava u smislu prava na pošteno suđenje, prava na dom, poštivanje privatnog i
obiteljskog života, prava na djelotvorno pravno sredstvo, jednakost svih pred zakonom,
jednakost svih pred sudovima i drugim državnim i javnim tijelima, pravo na slobodno
izražavanje političkih uvjerenja i stavova, pravo na promjenu osobnog imena, ljudsko
dostojanstvo i ljudsku slobodu, da bude tretiran u skladu sa svojim identitetom i osobnim
imenom koje najbolje odgovara njegovim najdubljim osjećajima, ukoliko isto ne zadire u
javne interese ili interese drugih.
 3 Poslovni broj: Usl-4403/19-12

Predlaže sudu da poništi osporavane rješenje i rješenje od 2. listopada 2019. i utvrdi

navedene povrede i nedopustivost izvršenja rješenja, te izrekne novčane kazne načelnici
Sektora Tereziji Majić i mini stru Ivanu Malenici u iznosu od jednomjesečne prosječne neto
plaće u Republici Hrvatskoj, te da naloži nadležnom matičaru izvršenje upravne radnje
naknadnog upisa odobrene promjene osobnog imena u državnoj matici rođenih.
Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju
osporavanog rješenja. Prema presudi Upravnog suda u Zagrebu broj . Usl-33 10119 od 21.
studenoga 2019., tuženik je mogao obnoviti samo svoje rješenje, te je sada obrazložene
temeljem kojih okolnosti i zašto je prijedlog za obnovu postupka učinjen vjerojatnim i da je
podnesen u subjektivnom i objektivnom roku propisanim Zakonom o općem upravnom
postupku. Ističe da je u odnosu na 1ješenje od 2. listopada 2019. u tijeku drugi upravni spor
pod brojem Usl-188/20, pa se na te navode tuženik ne očituje u ovom odgovoru na tužbu.
Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
Zainteresirana osoba Milan Bandić na tužbu se očitovala da u Republici Hrvatskoj
postoji samo jedan Milan Bandić i to upravo gradonačelnik Grada Zagreba, koji ima pravo
štititi svoja prava i interese u upravnom postupku promjene osobnog imena kada se ime
mijenja s namjerom da ga se ismijava, vrijeđa i ponižava. Smatra da nije bilo nikakvog
razloga za hitnost od strane Upravnog suda Republike Hrvatske, te je pozivanje na praksu
Europskog suda za ljudska prava posve promašeno, jer se ne radi o ugrozi egzistencijalnih
ljudskih prava. Poziva se na članak 8. stavak 1. Zakona o osobnom imenu, te smatra da je
zainteresirana osoba koja ima pravo sudjelovati u predmetnom upravnom postupku i tražiti
zaštitu svojih prava i sloboda od pokušaja zlouporabe instituta promjene osobnog imena od
strane tužitelja. Prvostupanjske tijelo je pogrešno postupilo kada je prvotne bilo dopustilo
promjenu imena tužitelja uslijed općepoznatih činjenica da je podnositelj zahtjeva Dario
Juričan redatelj uvredljivog filma o Milanu Bandiću i ima nastupe u javnosti, te zainteresirana
osoba odbacuje navode o nedopuštenom utjecaju na djelatnike gradskih ureda. Predlaže sudu
da odbije zatraženu nedopustivost izvršenja osporavanog rješenja i ostale zatražene mjere, jer
nema razloga za hitnost, niti kakve teške i nenadoknadive štete na strani tužitelja, ako mu se
ne dopusti da se koristi imenom Milan Bandić.
Traži da sud provede raspravu prije donošenja odluke, a kako bi se razmotrila sva za
sud bitna pitanja. Pita sud i tužitelja bi li bilo dopušteno da netko u vrijeme pred sjedničke
kampanje javno istupa i ismijava predsjedničke kandidate i želi promijeniti ime i prezime u
Zoran Milanović, Miroslav Škoro ili Kolinda Grabar Kitarović, vrijeđajući time prava i
osjećaje drugih osoba i bi li to također bilo dopušteno prema Zakonu o osobnom imenu?
Postupanje tužitelja ne može se ocijeniti nikako drugačije nego estradizacijom javne političke
scene i igrokazom za osobnu promociju i zaradu na filmu koji tužitelj promovira.
Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev i zainteresiranoj osobi naknadi trošak
upravnog spora.
Tužitelj u pripremnom podnesku predlaže sudu da na raspravi sasluša ministra Jvana
Malenicu na adresi tuženika, na okolnost je li zainteresirana osoba Milan Bandić osobno ili
preko trećih tražio od istog da utječe na brzinu i postupanje tuženika.
Nadalje, predlaže sudu da sasluša zainteresiranu osobu Milana Bandića na okolnost
utvrđenja koja prava i koje osjećaje je kojim djelovanjem tužitelja isti povrijedio? Citira javno
objavljene izjave zainteresirane osobe u kojima se zainteresirana osoba na neprimjeren način
obraća zastupnici u Gradskoj skupštini Vesni Nađi raznim novinarkama. Poziva se na odluku
Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-I 084/15 u kojoj se iznosi stav da su granice
prihvatljive kritike šire u slučaju same ličnosti političara nego kod privatnih osoba.
Predlaže sudu da usvoji tužbeni zahtjev i obveže tuženika na nadoknadu troška
upravnog spora.
Tužbeni zahtjev je osnovan.
 4 Poslovni broj: U sl-440311 9-12

Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja osobno, opunomoćenice

tužitelja i opunomoćenika zainteresirane osobe, te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, i to
na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 39. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne
novine, broj: 20/ 10, 143/ 12, 152/ 14, 94/ 16 i 29117), o čemu je tuženik bio upozoren u pozivu
za raspravu.
Na raspravi, tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev na način da je zatražio poništavanje
osporavanog rješenja tuženika i trošak upravnog spora u ukupnom iznosu od 6.250,00 kn.
Zainteresirana osoba je istakla da osporavana rješenje ocjenjuje zakonitim i zatražila je
trošak upravnog spora u ukupnom iznosu od 5.000,00 kn.
Sud nije smatrao svrsishodnim u ovom upravnom sporu saslušavati predložene
svjedoke, jer se u konkretnom slučaj u radi o rješavanju pravnih, a ne činjeničnih pitanja, pa
saslušanje predloženih svjedoka ne bi imalo utjecaja na rješavanje ove upravne stvari.
Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis
predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.
Prema podacima spisa predmeta, tužitelju je pravomoćnim rješenjem odobrena
promjena osobnog imena Dario Juričan u Milan Bandić sukladno članku 6. i 8. Zakona o
osobnom imenu (Narodne novine, broj : 118/ 12. i 70/ 17.). Međutim, drugi gradski ured,
provodeći obnovu po službenoj dužnosti rješenjem od 31. svibnja 2019. poništava navedeno
pravomoćno rješenje, a po žalbi tužitelja tuženik rješenjem od 20. kolovoza 2019. poništava
navedeno prvostupanjska rješenje od 31. svibnja 2019„ s obrazloženjem da nisu ispunjeni
uvjeti iz članka 123. stavka 1. točke l. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine,
broj: 47/09.), jer objave tužitelja u medijima s osobnim imenom Milan Bandić ne dovode
javnost u zabludu, jer u Republici Hrvatskoj postoji više osoba s osobnim imenom Milan
Bandić, te se tužitelj ne predstavlja kao gradonačelnik Zagreba. Prvostupanjska tijelo 2.
listopada 2019. donosi rješenje kojim se priznaje svojstvo stranke gradonačelniku Milanu
Bandiću u postupku obnove postupka promjene osobnog imena tužitelja, na koje tužitelj
podnosi žalbu, a čij e rješavanje je u tijeku.
Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu Milan Bandić tuženiku 2. listopada
2019. podnosi prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem od 20. kolovoza 2019„jer
mu ni u jednom od tih postupaka nije bila dana mogućnost sudjelovanja, iako se radilo o
rješavanju upravne stvari na način kojim su predlagateljeva prava i interesi bili ugroženi.
Rješenjem tuženika od 9. listopada 2019. pod točkom 1. izreke poništeno je rješenje
Ministarstva uprave od 20. kolovoza 2019„ pod točkom 2. izreke poništeno je rješenje
Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba, od 31. svibnja 2019„ pod točkom 3.
poništeno je rješenje Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba od 3. svibnja 2019„ a
pod točkom 4. predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U
obrazloženju je navedeno da tužitelj nije sudjelovao u svojstvu stranke ni u prvostupanjskom,
ni u drugostupanjskom postupku, te je učinj eno vjerojatnim da zainteresirana osoba Milan
Bandić, radi zaštite svojih prava i interesa ima pravo sudjelovati u postupku kao stranka, te da
je zahtjev podnesen u roku, pa je u skladu s člankom 127. stavkom 1. Zakona o općem
upravnom postupku, pokrenut postupak obnove, te je poništeno rješenje tuženika od 20.
kolovoza 2019„ prvostupanjska rješenje od 31. svibnja 2019. i prvostupanjska rješenje od 3.
svibnja 2019„ te je predmet vraćen nadležnom prvostupanjskom tijelu radi rješavanja o
zahtjevu za promjenu osobnog imena.
Presudom ovoga suda broj Usl-3310/ 19-6 od 21. studenoga 2019. poništeno je rješenje
tuženika od 9. listopada 2019. i naložena tuženiku da riješi o prijedlogu za obnovu postupka u
roku od 30 dana od dana dostave ove presude na zakonit način i u okviru svoj ih ovlaštenja,
prema Zakonu o općem upravnom postupku, i to na način da može obnoviti samo postupak
okončan svojim rješenjem .
 5 Poslovni broj: U sI-4403/ I 9-12

U izvršenju presude tuženik je donio osporavane rješenje od 28. studenoga 20 19.

kojim je pod točkom I. izreke dozvoljena obnova postupka okončana drugostupanjskim
rješenjem Ministarstva uprave od 20. kolovoza 2019., a pod točkom 2 . izreke poništeno je isto
to rješenje. U obrazloženju se navodi daje obnova postupka u kojem je po službenoj dužnosti
rješenjem od 31. svibnja 2019. poništeno navedeno pravomoćno iješenje od 3. svibnja 2019.
kojim j e odobrena promjena osobnog imena Dario Juričan u Milan Bandić, dozvoljena, jer
zainteresirana osoba Milan Bandić, nije sudjelovao u svojstvu stranke ni u prvostupanjskom,
ni u drugostupanj skom postupku, iako ga se neposredno tiče, jer se predmetnom promjenom
imena zadire u njegova prava i interese
Odredbom članka 123. stavka 1. točkom 5. Zakona o općem upravnom postupku
propisano je da se obnova postupka u kojem j e doneseno rješenj e protiv kojeg se ne može
izjaviti žalba može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri
godine od dana dostave rješenja stranci ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu
stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku.
Odredbom članka 123. stavka 3. navedenog Zakona propisano je da stranka može
tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je
stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.
Odredbom članka 124. stavka 2. navedenog Zakona propisano je da je u prijedlogu za
obnovu postupka stranka dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i
da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.
Odredbom članka 125. navedenog Zakona propisano je da o prijedlogu za obnovu
postupka rješava javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje protiv koj eg se ne može izjaviti
žalba.
Odredbom članka 126. stavka I . navedenog Zakona propisano je da kad nadležno
tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i
izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinj ena
vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.
Stavkom 2. navedenog članka Zakona propi sano je da ako su uvjeti za obnovu
postupka ispunjeni, nadležno tijelo će ispitati mogu li okolnosti , odnosno dokazi koji se
iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukčij eg rješenja. Ako utvrdi da ne mogu, odbit će
prijedlog rješenjem.
Stavkom 3. navedenog č lanka Zakona, propisano je da ako nadležno tijelo ne odbaci
niti odbije prijedlog za obnovu postupka ili po službenoj dužnosti utvrdi da postoje razlozi za
obnovu postupka, donijet će rješenj e kojim će dopustiti obnovu postupka i odrediti u kojem će
se opsegu postupak obnoviti. Rješenje kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje
rješenja protiv kojeg je obnova dopuštena.
Stavkom 4. navedenog članka Zakona, propisano j e da kad j e to prema okolnostima
slučaja moguće i u interesu je ubrzanja postupka, nadležno će tijelo, čim utvrdi postojanj e
uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koj e se imaju obnoviti, ne donoseći posebno
iješenje kojim se obnova dopušta.
Odredbom članka 127. stavka 1. navedenog Zakona, propisano j e da nakon provedene
obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet
obnovljenog postupka. Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može
rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rješenjem, u
kojem će s lučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti .
Stavkom 2 . navedenog članka Zakona, propisano je da se protiv rješenj a kojim j e
od lučeno o prij edlogu za obnovu postupka i protiv rješenja donesenog u obnovlj enom
postupku može izjaviti žalba samo kad je rješenje donij elo prvostupanjske tij elo. Kad j e
rješenje donijelo drugostupanjsko tij elo, protiv tog rješenj a može se pokrenuti upravni spor.
 6 Poslovni broj : UsI-4403/19-1 2

Odredbom članka 120. stavka 3. navedenog Zakona propisano je da će se u

obrazloženju drugostupanj skog rješenja ocijeniti i svi navodi žalbe. Ako je već
prvostupanjska tijelo u obrazloženju svojeg rješenja pravilno ocijenilo navode koji se u žalbi
iznose, drugostupanjsko tijelo može se pozvati na razloge prvostupanjskog rješenja.
Odredbom članka 6. stavka l. Zakona o osobnom imenu propisano je da svaka osoba
ima pravo promijeniti osobno ime.
Odredbom članka 8. stavka I navedenog Zakona propisano je da se promjena osobnog
imena neće odobriti ako se predloženim osobnim imenom vrijeđaj u i ugrožavaju prava i
slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral, odnosno ako predloženo osobno ime ne
predstavlja osobno ime u smislu članka 2. ovog Zakona.
Stavkom 2. navedenog članka Zakona propisano je da se promjena osobnog imena
neće odobriti osobi protiv koje se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se progoni
po službenoj dužnosti.
Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužitelja.
Naime, u konkretnom slučaju, tuženik, iako je u ranijoj presudi dobio konkretnu uputu od
suda, nije obrazložio na temelju kojih činjenica je utvrdio da je zahtjev zainteresirane osobe
podnesenu subjektivnom roku od 30 dana od saznanja za razlog obnove iz članka 123. stavka
3. Zakona o općem upravnom postupku.
Nadalje, sud je već u ranijoj presudi istaknuo da se sukladno odredbama Zakona o
općem upravnom postupku svojstvo stranke može priznati samo dok neki postupak traje, a
kada je postupak pravomoćno okončan prvostupanjskim rješenjem, kao u ovom slučaju,
zainteresirana osoba je prijedlog za obnovu postupka zbog nesudjelovanja u istom, trebala
podnijeti prvostupanjskom tijelu koje je pravomoćno okončalo postupak promjene osobnog
imena donošenjem rješenja od 3. svibnja 20 19., te nije bilo nikakve pravne osnove za
pokretanjem postupka obnove prema službenoj dužnosti, donošenjem rješenja od 31. svibnja
20 19.
Sud je u ranijoj presudi, isto tako istaknuo da je smisao upravnog spora da se kroz
upravni spor daje zaštita pojedincima od nezakonitog postupanja javnopravnih tijela kada
tješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičkih ili pravnih osoba, tj.
pojedinaca, te smisao upravnog spora nije da se kroz upravni spor nekom pojedincu pruži
zaštita od eventualno neeti čkog i uvredljivog postupanja drugog pojedinca, te se takva zaštita
kadaje ona potrebna treba tražiti pred drugim nadležnim sudovima.
Prema mišljenju ovoga suda, tužitelj se osnovano poziva na ustavno jamstvo
jednakosti svih pred zakonom, sudovima i drugim državnim i j avnim tij elima iz članka 14. i
26. Ustava Republike Hrvatske. Naime, sukladno članku 6. stavku 1. Zakona o osobnom
imenu svaka osoba ima pravo promijeniti osobno ime, uz iznimku iz članka 8. stavka 1
navedenog Zakona u slučaju da se predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaj u prava
i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral, odnosno ako predloženo osobno ime ne
predstavlja osobno ime u sm islu članka 2. ovog Zakona.
Zainteresirana osoba Milan Bandić pogrešno tumači smisao navedene iznimke, jer se
iznimka odnosi na ona imena kojima bi se vrij eđali drugi ljudi, pravni poredak i javni moral,
ukoliko bi se radilo o želji npr. da se osobno ime promijeni u Adolf Hitler ili Beni to
Mussolini, dok samo ime Milan Bandić za sada u Republici Hrvatskoj nema takve konotacije,
a što je sud također istakao u ranijoj presudi. Slijedom iznesenog, u Republici Hrvatskoj
jednako se dopušteno zvati Ivan Horvat i Milan Bandić, kao i imenom bilo kojeg drugog
pol itičara, pri čemu je irelevantno koliko još lj udi se tako u Hrvatskoj zove, bez obzira radi li
se o jednom ili tisuću osoba s istim imenom, nitko te osobe neće smatrati zainteresiranim
osobama u postupku promjene imena druge osobe, niti se takve osobe u upravnim postupcima
promjene imena pozivaju da daju svoje dopuštenje da se netko zove isto kao i oni.
 7 Poslovni broj: Usl-4403119-12

Prema tome, tuženik je u osporavanom iješenju pogrešno zaključio da je u

konkretnom slučaju zainteresirana osoba Milan Bandić učinila vjerojatnom okolnost za
obnovu predmetnog postupka, jer se predmetnom promjenom osobnog imena ne zadire u
njegova prava i interese, pa je prijedlog za obnovu postupka podnesen 2. listopada 2019. i iz
tog razloga trebalo odbaciti, sukladno članku 126. stavku 1. Zakona o općem upravnom
postupku.
Nakon ove presude, ukoliko i kada postane pravomoćna, na snazi ostaje rješenje
tuženika od 20. kolovoza 2019., kojim je po žalbi tužitelja poništeno prvostupanjske rješenje
tuženika od 31. svibnja 2019., a obzirom da izreku i obrazloženje rješenja od 20. kolovoza
2019. sud u cijelosti ocjenjuje zakonitim.
O trošku upravnog spora, sud je odlučio sukladno tumačenju članka 79. Zakona o
upravnim sporovima Ustavnog suda Republike Hrvatske iz Odluke broj: U-Ill-2279/2018 od
9. travnja 2019., ocijenivši da je tužiteij uspio u sporu, pa je tužitelju priznat sudski trošak
sastava tužbe u neprocjenjivim predmetima od 2.500,00 kn (Tbr.23.t. l. i Tbr.50) i zastupanja
na ročištu u iznosu od 2.500,00 kn (Tbr.23.t.2. i Tbr.50), sa uvećanjem za pripadajući porez
na dodanu vrijednost (Tbr.42) sukladno Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika
(Narodne novine, broj: 142112, 103114, 11 8114 i 107115), sve u ukupnom iznosu od 6.250,00
kn.
O trošku upravnog spora zainteresirane osobe, sud je odlučio na temelju članka 79.
stavka 4. Zakona o upravnim sporovima kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u
cijelosti snosi sve troškove spora.
Stoga je sud na temelju članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio
kao u izreci.

U Zagrebu 1. prosinca 2020.

Sutkinja:
Tamara Bogdanović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu,
u roku od 15 dana od dana dostave presude

DNA:
1. Odvjetnica Ljiljana Maravić - Pirš, 10000 Zagreb, Ulica kneza Branimira 5
2. Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Samostalni sektor za građanska stanja
i modernizaciju upravnog postupanja, 10000 Zagreb, Maksimirska cesta 63
3. Odvjetnik Petar Barbarić, I 0000 Zagreb, Vlaška 69
4. U spis

Za točnost otpravka - ovlašteni službenik:

Sn~n~ Mileti ć

u~