Knjizevnost je stvaralačka djelatnost ljudskog duha koja se

ostvaruje u jeziku.

Dijelimo je na književnost u užem smislu: Poezija, romani,

novele, drame..

Dijelimo je na književnost u širem smislu: Naučna i Stručna

literatura, Magazini, Časopisi...

ZBOG ČEGA ČITAMO KNJIŽEVNO DIJELO:

a) Otkrivanje novih spoznaja u životu i svijetu
b) Uživanje u ljepotama književnog dijela
c) Da se odmorimo

Tipovi čitatelja:
-Čitatelj koji čita samo prozu
-Onaj koji čita podjednako prozu i poeziju
-Onaj koji čita samo poeziju
-Onaj koji čita dramske tekstove
-Onaj koji čita putopise
-Onaj koji čita mnogo i brzo ali ne razmišlja o pročitanome
-Onaj koji zapisuje dok čita
-Onaj koji razgovara o pročitanome

Teorija književnosti razmatra pojedine vrste kniževnog

stvaranja tj. Žanrove

Riječ književna kritika znači ocjenjivanje, prosuđivanje pa i

književna kritika znači ocjenjivanje književnog dijela.
Jezici u svijetu

Jezici mkoji su slični po nekim osobinama na osnovu kojih se

zaključuje da su po porijeklu srodni sačinjavanju porodice
jezika.

Porodice jezika čine skupine jezika

I Indoevropska skupina jezika

-Indoiranska porodica

-Iranska porodica

-Baltička porodica

-Keltska porodica

-Romanska porodica

-Grčka porodica

-Slavenska porodica

II Semitsko-hamitska skupina jezika

-Semitski jezici:
Izumrli starojevrejski i asirsko babilonski
Današnji jevrejski i arapski

Hamitski jezici: berberski jezici

IV Kinesko-tibetanska skupina

-Jezici Tibeta, Kine i Indokine, osnoj je kineski jezik.

V Jezici Australije i Okeanije

-JUVANSKI, HAVAJSKI, MAORSKI...

VII Jezici američkih Indijanaca

-Jezici Sjeverno Američkih Indijanaca (sjever-navaho, jug-sijux)

-Južnoamerički indijanci (Asterički jezik)

VII Japanski

Govori se u dijelovima Kine i Koreje.,

INTERNACIONALNI JEZICI

Jezici koji su postali internacionalni i koji su vještački

stvoreni.

Fonetika proučava izvor i tvorbu glasova i njihova akustička

svojstva.

Fonologija izučava kako jezik iskorištava određena svojstva

glasa da bi se stvorila komunikacija