Prozne književne

forme
L A R A T R I Š I Ć
 Proza
• Od latinske riječi prosus- direktno

• Vrsta književnosti koja se uobličava slobodnim stihom pisanja i nije određena metričkim
postavkama, rimom ili ritmom

• Nastala je tek onda kada su se počeli razlikovati različiti načini proznog izražavanja

• Porijeklo nalazimo u: mitskim tvorevinama usmene predaje, u starogrčkoj filozofiji, govorništvu i

historiografiji

• Odlučujuću ulogu u razvoju proze ima uspon romana

• Opća odlika proze: oblikovanje umjetničkog svijeta sredstvima koja nisu nikakva osobitost
isključivo književnog odnosno umjetničkog načina izražavanja

• Za shvaćanje strukture proznog književnog djela od znatne je važnosti izbor:

• Teme

• Građe (događaji, likovi, zbivanje)

• Izvora (legende, dnevnici, povijesni spisi)

 Odnos pripovjedača prema fabuli
• Razlikujemo:

• Objektivno pripovijedanje

• Subjektivno pripovijedanje

• Fiktivni pripovjedač
 Podjela proznih djela
• Brojna književna djela se mogu svrstati u književne vrste koje prepoznajemo prema:
karakteristikama u izboru teme (kriminalistički roman, povijesni roman), načinu kako se tema
obrađuje (bajka)

• Prozna djela dijele se na:

1) Jednostavne i složene književne oblike

2) Male i velike književne oblike

3) Odnos umjetničke proze i filozofije odnosno znanosti

 Jednostavni oblici

• Jezične tvorevine koje zahvaćaju, oblikuju i izražavaju određenu životnu pojavu

• Prenose se usmenom predajom

• Sastavni su dio mnogih složenih književnih vrsta

• U jednostavne oblike ubrajamo:

• Mit, legendu, zagonetku, bajku, sagu, vic, poslovicu

 Mali i veliki oblici
• Dužina odnosno kratkoća proznog teksta, nipošto nije neka osobina koja bi pripadala tek
vanjskom obliku

• Veliko književno djelo zahtjeva: poseban raspored i povezanost većih dijelova, temu koja
se ne iscrpljuje, fabulu koja privlači

• Kratko književno djelo zahtjeva: sažetost u izrazu, poseban način čvrstog vezivanja
motiva, koncentraciju na detalje, osobit izbor teme
 Odnos umjetničke proze i znanosti
• Neke prozne vrste približavaju se znanosti, ujedinjujući načela znanstvenog izlaganja s
umjetničkim oblikovanjem

• Vrste koje pripadaju pravoj umjetničkoj prozi: roman i novela

• Vrste između znanosti i umjetničke proze: esej, putopis, memoari

• Granicu između znanstvenih djela i djela umjetničke proze je nemoguće podvući

• Brojna znanstvena djela mogu se čitati kao umjetnička djela i obrnuto

• Od književno- znanstvenih vrsta danas je najvažniji esej, zatim biografija (memoari, uspomene,
dnevnik), putopis

• U okviru novinarstva najvažnije književne vrste su feljton (podlistak) i reportaža

 Literatura
• Solar, Milivoj. 1988 Proza. U: Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga. (Novo dopunjeno
izdanje: Beograd, 2012)