Knjievnoumjetniki stil

stil pjesnika, romanopisca, dramatiara, esejista

stil je subjektivan, matovit, ritmian, bogat stilskim izraajnim
sredstvima, raznolikim stilom
koriste se rijei iz svih jezinih slojeva, bez obzira na njihovu vremensku
ili prostornu raslojenost (arhaizmi, historizmi, dijalektizmi i sl.)
knjievnici imaju slobodu odstupanja od standardnog jezika krenjem
njegovih normi, ine to stvaralaki tekst na taj nain postaje bogatiji,
slikovitiji
Primjer :

Znanstveni stil

stil razliitih znanosti (biologije, matematike, filozofije, fizike,

astrologije)

objektivan, racionalan, nematovit, izbjegava osjeajnost i uporabu

stilskih sredstava

karakterizira ga struna terminologija (poduzetnitvo goodwill, leasing)

obiljeje znanstvenog stila je sloena reenica najee s uzrono

posljedinom vezom
takvim stilom pisani znanstveni radovi, referati, predavanja, rasprave i sl.

Primjer :

Uredsko poslovni stil

stil kojim se piu dopisi, narudbe, ponude, zamolbe, zapisnici
taj je stil objektivan, racionalan, izbjegava stilska sredstva
za njega su tipiki tzv. stereotipi i ustaljeni izrazi: npr. U prilogu Vam
dostavljamo, Gore navedeno, Unaprijed zahvaljujem, S potovanjem,
Duni smo obavijestiti Vas
Primjer :

Popularnoznanstveni stil
tim se stilom piu udbenici, prirunici, broure itd.
ti je stil kojim se eli pobuditi interes za neke znanstvene teme i pojmove
na popularan nain
ovaj stil spaja obiljeja znanstvenoga i knjievnoumjetnikoga stila
od znanstvenog preuzima strunu terminologiju a od
knjievnoumjetnikog stilsko izraajna sredstva

Primjer :

Publicistiki (novinski) stil

sjedinjuje osobine znanstvenog i knjievnoumjestnikog stila
karakterizira ga objektivnost, tonost i saetost
pomou elemenata knjievnoumjetnikog stila budi se interes i odrava
panja na odreenoj pojavi
neki oblici ovog stila su objektivni - to su vijesti i izvjetaji, a u
komentarima i kritikama istie se subjektivni piev stav

Na prijelazu izmeu novinskog i knjievnoumjetnikog stila su:

a) feljton novinski lanak koji se pie ivim i duhovitim stilom
b) polemika otra rasprava o nekom problemu u usmenom ili pisanom
obliku
c) reportaa knjievni sastavak u kojem se na novinski lanak prikazuju
dogaaji o opisu mjesta i ljudi
pisanju reportae prethodi prikupljanje podataka i
izvjeivanje
Primjer :

Razgovorni stil
to je stil svojestven usmenoj komunikaciji, ali nije rijedak ni u pisanoj
kako je to stil oputenih svakodnevnih razgovora, esto se u njemu
pojavljuju rijei iz leksikih slojeva koje vrlo rijetko susreemo u drugim
slojevima
U tom stilu moemo prepoznati 3 sloja:
a) sloj izravne neslubene komunikacije tj. sloj koji je izmeu
standardnog jezika i dijalekta (kolokvijalizmi)
b) argonizmi rijei koje pripadaju pojedinim profesionalnim skupinama
c) vulgarizmi to su prostake rijei kao npr. gnjida, ljigavac, seljaina,
budala, debil
Primjer :