Saetak

Umjetnika je proza cjelovit sustav knjievnog izraavanja koji obuhvaa niz knjievnih
vrsta i odgovarajuih postupaka. Nastala je po uzoru na usmenu knjievnost te starogrku
filozofiju, govornitvo i historiografiju. Strukturu proznog knjievnog djela ine tema,
graa i izvori za koje mogu posluiti, izmeu ostaloga i dnevnici, legende te povijesni spisi.
Fabula oznaava ono o emu se pria i to kronolokim slijedom, kako se zapravo zbilo, a
sie govori kako se neto zbilo u tekstu, pa se kod siea javlja i pojam ,,vremenskog
premjetanja". Dva su principa odvijanja dogaaja: vremenski, koji slijedi kronologiju
dogaaja te uzroni, graen po naelu uzronosti. Fabula moe biti stepenasta, prstenasta
ili paralelna. Svako prozno djelo sainjeno je od motiva, najmanjih fabularno - tematskih
jedinica. Pripovijedanje je najvaniji izraajni postupak proznog knjievnog djela, po kojem
se motivi povezuju prema naelu ,,onog to je dalje bilo". Ono moe biti objektivno i
subjektivno. Naratologija je opa teorija pripovjednog teksta koju su uveli strukturalisti.
Kae kako nema bitne razlike izmeu povijesti i fikcije. Prozne vrste se dijele po naelu
sloenosti na jednostavne i sloene oblike. Jednostavni su mit, bajka, basna, legenda, saga,
vic, zagonetka i poslovica, a sloene su novela, pripovijetka i roman. Novela kao vrsta koja
se afirmira u renesansi, nastoji ostvariti dojam cjelovitosti. Zapoinje saetim iznoenjem
osobina lika ili dogaaja koji e se obraivati, a zavrava poentom. Roman je
najkompleksnija knjievna vrsta, a u poetku se tom rijeju oznaavao svaki spis na
romanskom jeziku. Tei slobodi, sveobuhvatnosti, razgranatosti i beskraju. Prvi roman u
dananjem smislu je ,,Don Quijote" Miguela de Cervantesa. Od knjievno - znanstvenih
vrsta poznajemo esej, roman-esej, studiju (traktat), biografiju, memoare, dnevnik,putopis,
feljton i reportau, a publicistikom u uem smislu, mislimo na reportau i feljton, odnosno
na sva djela iji je postanak i razvoj vezan uz ulogu novina u javnom ivotu.