PROZN

E
KNJIEVNE
FORM
E

UMJETNIKA PROZA
cjelovit sustav knjievnog izraavanja
obuhvaa niz knjievnih vrsta i
odgovarajuih postupaka
nastala nakon poezije i znanstvene proze
Podrijetlo: - usmena knjievnost
-starogrka
filozofija,govornitvo i historiografija
(Platon, Herodot, Tukidid, te Rimljani Tacit i
Ciceron)

STRUKTURA PROZNOG KNJIEVNOG DJELA

FABULA
lat. fabula, ,,pria
ono o emu se pria
niz dogaaja u koje su upleteni neki likovi i koji
u tom nizu imaju poetak i kraj
kronoloki slijed ; SIE (NARATIV)
,,vremensko premjetanje tj. onako kako
slijedi u tekstu
2 PRINCIPA ODVIJANJA DOGAAJA:
- vremenski ( slijedi kronologiju
dogaaja)
,,Kralj je umro, a onda je umrla i kraljica
-logiki (princip uzronosti)
,,Kralj je umro, a onda je od alosti umrla i kraljica

3 TIPA RAZVIJANJA FABULE

1. STEPENASTI- najobiniji tip; zbivanje
tei odreenom cilju,ali nailazi na brojne
prepreke koje radnju ,,retardiraju tj.
usporavaju ; avanturistike pripovijetke i
romani
2. PRSTENASTI- novela slui kao ,,prsten
u djelu
3. PARALELNI- postojanje barem dviju
fabula,a autor neprestano prekida jednu
fabulu drugom da bi se vratio prvoj ;
stalna napetost

MOTIVI
Najmanje fabularno-tematske
jedinice

PRIPOVIJEDANJE
najvaniji izraajni postupak proznog
knjievnog djela
postupak kojim se motivi povezuju
prema naelu ,,onog to je dalje bilo
opis, razgovor, monolog

NARATOLOGIJA
opa teorija pripovjednog teksta (franc.
narratologie)
prouava svaki tekst,usmeni ili pisani, ukoliko
se u njemu pria neka pria (narativni tekstovi)
nema bitne razlike izmeu povijesti i fikcije
TZ. Todorov, R. Barthes, G. Genette
zanima je samo nain na koji je ispriana pria
tj. prianje kao vrsta diskursa, a ne kao oblik
ljudskog ponaanja
analizira sistem (,,narativnu gramatiku) koji
upravlja prianjem
narativni tekst ine fabula, narativ (sie) i tekst

PROZNE VRSTE
JEDNOSTAVNI
OBLICI
- mit
- legenda
- bajka
- basna
- saga
- vic
- zagonetka
- poslovica
Andre Jolles

SLOENI OBLICI
-novela
-pripovijetka
-roman

NOVELA
lat. novellus, nov
afirmira se u renesansi
izbor teme slobodan, u prvom planu koncentracija
panje, saetost i zanimljivost
dojam cjelovitosti
zavrava poentom tj. Naglim isticanjem neega to
je osobito vano,a to novela obrauje i to
neoekivanim obratom u radnji ili odreenim
stilskim efektima
poinje saetim iznoenjem osobina lika ili
dogaaja koji e se obraivati
,,Ronne, mladi lijenik koji je mnogo secirao, vozio se
Junom Njemakom prema Sjeveru. Posljednje
mjesece proveo je besposlen; ranije je bio dvije
godine namjeten u patolokom institutu.

ROMAN
,,roman- svaki spis na romanskom jeziku
nastao iz helenistikih ljubavnih djela,
srednjovjekovnog vitekog romana i pikarskog
romana
sloboda, sveobuhvatnost,razgranatost,beskraj
brojne epizode,lako razumljiv, produbljena
psiholoka analiza,tumaenje na vie razina
sklon kritikom odnosu prema tradiciji,
okrenut pojedincu i njegovoj sudbini
dilogije,trilogije
Miguel de Cervantes ,,Don Quijote (16051615)

KLASIFIKACIJE ROMANA
TEMATSKA
drutveni, obiteljski,
psiholoki, povijesni,
pustolovni, ljubavni,
viteki, pikarski,
kriminalistiki
PREMA STAVU AUTORA I
OPEM TONU ROMANA
sentimentalni,humoristini
satirini, didaktini,
tendenciozni
PREMA POJEDINIM
EPOHAMA
KNJIEVNOSTI
renesansni, realistiki,
moderni

PREMA INTEGRACIJI
SVIH ELEMENATA
(W.Kayser)
roman zbivanja, roman
lika, roman prostora
PREMA NAINIMA
IZGRADNJE SIEA
(ruski formalisti)
lanani ili stupnjeviti,
prstenasti, paralelni
PREMA ODNOSU
PRIPOVJEDAA (Franz
Stanzel)
autorski roman, ja-roman,
personalni roman

KNJIEVNO-ZNANSTVENE VRSTE I
PUBLICISTIKA
esej (ogled) ; Michel de Montaigne (16.st.)
roman-esej
studija (traktat)
biografija
memoari (uspomene)
dnevnik
putopis
feljton (podlistak)
reportaa
Publicistikom se nazivaju sva nabrojena djela ako su
pisana jednostavno i pristupano, a namjena im je
zabaviti i pouiti itatelja. U uem smislu, to su djela
kod kojih je postanak i razvoj vezan uz ulogu novina u
javnom ivotu (feljton,reportaa).