SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEOTEHNIČKI FAKULTET

Martin Lakušić

Primjer zaštite podzemnih voda na crpilištu/vodocrpilištu

Jelas (Slavonski Brod)

SEMINARSKI RAD

iz kolegija

ZAŠTITA PODZEMNIH VODA

Ak. god. 2020./2021.

Varaždin, 2021. godine

Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................1
Hidrogeološke i geološke značajke Slavonsko brodskog vodonosnika......................................2
Vodocrpilište Jelas......................................................................................................................3
Zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Jelas...................................................................................3
III. zona – zona ograničenja i kontrole...................................................................................4
II. zona – zona strogog ograničenja........................................................................................6
I. zona – zona strogog režima zaštite......................................................................................8
Kvaliteta vode s vodocrpilišta „Jelas“ Slavonski Brod...............................................................9
Zaključak...................................................................................................................................11
Literatura...................................................................................................................................12
Uvod

Zaštita crpilišta pitke voda u Republici Hrvatskoj se provodi na način da se štite priljevna
područja izvorišta različitim razinama zaštite i ograničenjima ljudske aktivnosti u tim zonama.
Kriteriji određivanja zona definiraju se na nacionalnoj razini zakonskim legislativama.
Pojedine zemlje osim klasičnih hidrogeoloških istraživanja u postupak određivanja zaštitnih
zona koriste i analizu prirodne ranjivosti vodonosnika radi kvalitetnijeg ograničavanja ljudske
djelatnosti na istraživanim zonama. U našoj zemlji, analiza prirodne ranjivosti nije obavezna
metoda pri određivanju zona sanitarne zaštite, ali u svakom slučaju ona pruža dodatne
podloge koje doprinose kvaliteti određivanja zona zaštite slivnog područja.
Slavonski Brod uz mogućnost opskrbe vodom iz regionalnog vodocrpilišta „Istočna
Slavonija“ ima i vlastito vodocrpilište „Jelas“ koje pokriva većinu trenutnih potreba
vodoopskrbe Slavonskog Broda i njegovog distributivnog područja. Vodocrpilište „Jelas“ je
formirano na području Jelas polja, zapadno od Slavonskog Broda.
Ovaj seminarski rad obradit će hidrološke i geološke značajke vodocrpilišnog područja
odnosno zapadnog dijela Slavonskog Brod. Također, biti će opisane i prikazane na kartama
sve tri zone sanitarne zaštite vodocrpilišta „Jelas“ i fizikalno-kemijske analize uzoraka sirove
i prerađene vode iz vodospreme crpilišta.

1
Hidrogeološke i geološke značajke Slavonsko-brodskog
vodonosnika

Vodocrpilište „Jelas“ je formirano na području Jelas polja, zapadno od Slavonskog Broda.

Smješteno je u rubnom dijelu šljunkovito – pjeskovitog konusa rijeke Save gdje ukupna
debljina vodonosnika prelazi preko 150 m. Prema litološkim profilima zapažaju se dva
vodonosnika. Prvi vodonosnik na području vodocrpilišta Jelas doseže dubinu od 70 m, prema
istoku oplićava, a prema zapadu se produbljuje. Vodonosnik je u prirodnim uvjetima
poluzatvorenog tipa, jer se piezometarska visina nalazi unutar krovinskih naslaga. Korito
rijeke Save je usječeno u pjeskoviti sloj ispod glinovito–prašinastih krovinskih naslaga, čime
je omogućena prihrana vodonosnika procjeđivanjem iz korita, a što je posebno izraženo u
uvjetima crpljenja vode. [1]
Na području Brodsko-posavske županije razlikuju se tri geološko-geomorfološke cjeline:
Slavonsko - srijemska depresija, Savska depresija i Slavonsko gorje. Suženjem kod
Slavonskog Broda formiran je prijevoj između Savske potoline u užem smislu i Slavonsko -
srijemske potoline. Područje vodocrpilišta Jelas djelomično se nalazi na sedimentno
poplavnom i jezersko-barskim sedimantima. [2]

2
 Slika 1. Geološki prikaz okolice Slavonskog Broda [2]

Vodocrpilište „Jelas“

Na području vodocrpilišta, od 1949. godine do danas je izvedeno preko 16 zdenaca. Većina

zdenaca je ili napuštena ili revitalizirana zbog smanjenja kapaciteta, eksplozije metana u
zdencu ili zbog smanjene kvalitete vode. Utvrđena maksimalna izdašnost vodocrpilišta je do
600 l/s. Vodocrpilište se konstantno obnavlja, tako je 2012. izgrađen zadnji zdenac, a trenutno
su u izgradnji još dva zdenca (B-14 i B-15). Problem začepljenja i urušavanja zdenaca je
stalno prisutan tako da se svaki zdenac nakon 3 godine revitalizira ili se buši novi. Trenutno
se voda crpi iz šest bušenih zdenaca. Crpljena sirova voda se šalje na uređaj za preradu,
projektiranog maksimalnog proizvodnog kapaciteta Q=320 l/s. Zbog velike koncentracije
željeza i mangana u sirovoj vodi, kapacitet uređaja za kondicioniranje se konstantno smanjuje,
tako da je 2014. godine kapacitet uređaja smanjen na 260 l/s. Zamjenom filtera s aktivnim
ugljenom proizvodni kapacitet uređaja za kondicioniranje je vraćen na 320 l/s. Vodovod
d.o.o. Slavonski
Brod u vlastitom laboratoriju obavlja ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće prije
stavljanja u promet. [1]
Trenutačni kapacitet Vodocrpilišta „Jelas“ je iznad Q = 350 l/s, no sirova voda s vodocrpilišta
nije za uporabu bez kondicioniranja, obzirom da sadržava visoke koncentracije željeza,
mangana i amonijaka. Na vodocrpilištu se nalazi i uređaj za kondicioniranje vode
maksimalnog proizvodnog kapaciteta Q = 280 l/s, koji zbog povećane koncentracije mangana
u sirovoj vodi opada kroz godine. Pročišćena voda se šalje prema krajnjim potrošačima i u
vodospremnike. [1]

Zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Jelas

Zone sanitarne zaštite izvorišta „Jelas“ utvrđene su prema stupnju opasnosti od zagađivanja i
drugih štetnih utjecaja koji mogu utjecati na kvalitetu i izdašnost izvorišta. U okviru zona
sanitarne zaštite crpilišta „Jelas“ uočeno je pojavljivanje mogućih izvora zagađenja kao što su
sustavi odvodnje otpadnih voda, vodotok Mrsulja, Istočnog lateralnog kanala, Glogovice i
rijeke Save, septičkih jama na rubnim dijelovima grada, benzinske postaje i slični objekti koji
mogu ugroziti kvalitetu i izdašnost vodocrpilišta. [3]
Za vodocrpilište „Jelas“ određene su tri zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće:
3. zona – zona ograničenja i kontrole
2. zona – zona strogog ograničenja
1. zona – zona strogog režima zaštite

3
III. zona – zona ograničenja i kontrole

3. zona utvrđuje se radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih
kemijskih i radioaktivnih tvari. Ta zona obuhvaća područje izvan granice II. zone do granice
izračunatog područja napajanja.
U ovoj zoni zabranjuje se ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, deponiranje otpada,
izgradnja kemijskih industrijskih postrojenja, gradnja prometnica koje nemaju kontrolirani
sustav odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda. Za gospodarske zone (industrijske,
trgovačke, servisne i uzgoja životinja i druge specifično radne prostore) treba već pri
planiranju i komunalnom uređenju predvidjeti odvodnju i pročišćavanje fekalnih i tehničkih
otpadnih voda prije ispuštanja u vodotok. Ukoliko ove zone nije moguće priključiti na
središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, za otrebe zone ili za potrebe pojedinačnoga
korisnika, treba predvidjeti zasebni uređaj. Sva divlja odlagališta koji su evidentirana u okviru
vodozaštitnih područja potrebno je trenutačno ukloniti i sanirati. [3]
Potrebno je dograditi postojeću kolektorsku mrežu, lokalnu kanalizacijsku mrežu i prateće
građevine, te rekonstruirati i dokapacitirati dijelove postojećega odvodnog sustava, nakon što
se napravi detaljan snimak dionica sustava. Također, potrebno je nadzirati stanje unutarnje
kanalizacijske mreže i sustava odvodnje otpadnih voda potencijalnih zagađivača iz katastra
onečišćivača, koji se nalaze u III. zoni sanitarne zaštite. [3]
Sanacija se provodi kroz plan provedbenih mjera fizičkih i pravnih osoba, što mora biti
naznačeno Županijskim planom za zaštitu voda ili kroz druge planove usvojene od nadležnih
institucija.
Naftovod Janaf-a može predstavljati značajan izvor zagađenja jedino u slučaju havarije.
Potrebno je provoditi sljedeće mjere aktivne zaštite crpilišta:

 Na dionici naftovoda koja prolazi kroz III. Zonu sanitarne zaštite potrebno je ispitati
debljinu stijenki i provjeru nepropusnosti na mjestima varova, a posebna pozornost
mora se usmjeriti na ispitivanje djelotvornosti pasivne i aktivne zaštite od korozije.
 U slučaju havarija na cjevovodu unutar III. zone sanitarne zaštite, potrebno je
interventno djelovanje nadležnih službi.
Na cestama i putevima koje prolaze kroz III. zonu označiti granice III. zone sanitarne zaštite
jasno uočljivim oznakama na kojima mora biti ispisan naziv izvorišta “Jelas”.
Na Slici 1. prikazano je predloženo područje 3. vodozaštitne zone crpilišta „Jelas“ koje na
istoku uključuje veći dio grada Slavonskog broda, na sjeveru graniči s Brodskim brdom, na
istok se proteže do mjesta Lužani, a južna granica je rijeka Sava. [3]

4
5
Slika 1. Prijedlog 3. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta „Jelas“ Slavonski Brod [3]

6
II. zona – zona strogog ograničenja

II. zona se utvrđuje radi smanjenja rizika od onečišćenja podzemnih voda patogenim
mikroorganizmima i drugih štetnih utjecaja koji se mikroorganizmima i drugih štetnih
utjecaja. Ta zona ovuhvaća područje izvan granica prve zone do linije od koje podzemna voda
ima minimalno vrijeme zadržavanja u podzemlju od 365 dana prije ulaska u vodozahvatni
objekt.
Druga zona sanitarne zaštite, uz on zabrane i ograničenja iz treće zone uključuje sljedeće
zabrane: površinsku i podzemnu eksploatacije mineralnih sirovina, poljodjelska proizvodnja,
osim proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, stočarska proizvodnja, osim za potrebe
seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG), građenje
pogona za proizvodnju skladištenje i transport opasnih tvari, gradnja groblja i proširenje
postojećih, građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta) i građenje
željezničkih pruga. [3]
Mjere zaštite na reguliranju poljoprivredne aktivnosti u priljevnom području crpilišta “Jelas”
potrebno je provoditi u smislu educiranja poljoprivrednika o načinima primjene agrotehničkih
sredstava na poljoprivrednim površinama, uz što manju primjenu pesticida i mineralnih
gnojiva. U slučaju da se utvrdi prekomjerna primjena različitih agrotehničkih sredstava na
poljoprivrednim površinama, potrebno je da vlasnici zemljišta postave plitke kontrolne
piezometre, koji bi pratili utjecaj ovih sredstava na kakvoću podzemne vode. [3]
Sjeverna granica II. zone sanitarne zaštite je željeznička pruga Zagreb-Tovarnik, koja može
postati značajan povremeni izvor zagađenja u slučaju primjene herbicida za uništavanje
korova u neposrednoj blizini pruge. Kontroliraju se mogući utjecaj herbicida na kakvoću
podzemne vode i stoga je potrebno pratiti ovaj utjecaj na lokacijama postojećih piezometara
P-1, P-4 i P-6, te postaviti kontrolni plitki piezometar uz južni dio pruge u II. Zoni. [3]
Lokalne prometnice, a naročito zapadna vezna cesta, predstavljaju aktivne i potencijalne
izvore zagađenja. Sve prometnice nemaju riješenu odvodnju oborinskih voda na odgovarajući
način. Potrebno je kontrolirati stanje unutarnje kanalizacijske mreže i sustava odvodnje
otpadnih voda potencijalnih zagađivača iz katastra onečišćivača, koji se nalaze u II. zoni
sanitarne zaštite.
Zbog hidrogeoloških značajki pokrovnih polupropusnih glina i prašinastih glina, u okviru
pasivne zaštite izvorišta zabranjuje se u II. zaštitnoj zoni izvorišta građenje svih objekata,
osim onih koji su u funkciji vodoopskrbe. [3]
U naselju Katarina Kotromanić dozvoljava se rekonstrukcija i sanacija postojećih stambenih
građevina, te izgradnja javne vodoopskrbe i javne odvodnje mješovitim nepropusnim
odvodnim sustavom.
Postojeći sportski aerodrom koji se nalazi u II. zoni sanitarne zaštite, potrebno je zadržati u
postojećem stanju, bez mogućnosti proširenja i prenamjene.

7
Slika 2. Druga zona sanitarne zaštite vodocrpilišta „Jelas“ Slavonski Brod [3]
8
I. zona – zona strogog režima zaštite

Prva zona izvorišta utvrđuje se radi zaštite uređaja za zahvate vode i njegove neposredne
okolice od bilo kakvog onečišćenja i zagađenja voda, te drugih slučajnih ili namjernih
negativnih utjecaja. Prva zona obuhvaća postojeća ograđena područja oko zdenaca: B-4A, Z-
12, Z-13, B-7A i B-9, Z-11A, B-5A i B-8A.

Slika 3. Prva zona sanitarne zaštite vodocrpilišta „Jelas“ Slavonski Brod

U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju,

pročišćavanje i transport vode u javni vodoopskrbni sustav za potrebe javne vodoopskrbe
stanovništva vodom za piće. U prvoj zoni zabranjuje se izgradnja bilo kakvog objekta ili
uređaja na dubini većoj od jednog metra iznad očekivane visine podzemnih voda na području
zone, držanje na skladištu tekućih goriva i maziva, držanje na skladištu kiselina, lužina,
razrjeđivača i otapala, držanje na skladištu otrova i sredstava za tamanjenje biljnih i
9
životinjskih štetnika, te drugih tvari što se prema postojećim propisima smatraju otrovnim i
opasnim materijalima, uporaba kemijskih sredstava za uništavanje korova ili za uništavanje
kukaca i gamadi, te svih sredstava poznatih pod nazivom "pesticidi", osim otopine modre
galice i gašenog vapna, postavljanje otrova i otrovnih meka za tamanjenje ptica i drugih
životinja, uporaba peći na tekuća goriva. [3]

Potrebno je otpadne vode iz zaleđa I. zone provesti izvan I. zone odvodnjom zatvorenoga tipa.
Oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata unutar zone moraju se sakupljati i
odvesti u otvorenu kanalsku mrežu. Sanitarne otpadne vode moraju biti priključene na javnu
odvodnju. Objekti i sadržaji unutar zone koji su neophodni za pogon izvorišta moraju biti
građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu voda. [3]
Pristup na područje I. zone izvorišta “Jelas” dozvoljen je samo ovlaštenim zaposlenicima
„Vodovoda“ d.o.o. i nadležnim inspekcijskim tijelima, a drugim osobama samo uz posebno
odobrenje odgovorne osobe izvorišta “Jelas”, koju imenuje direktor Vodovoda d.o.o. [3]

Kvaliteta vode s vodocrpilišta „Jelas“ Slavonski Brod

Na vodocrpilištu „Jelas" sirovu vodu crpimo iz pet bunara kojima je dnevni optimalni
kapacitet oko 175 L/s. Sirova voda je opterećena s povišenim koncentracijama mangana,
željeza, amonija, sumporovodika, a prisutno je i organsko opterećenje sirove vode huminskim
tvarima. Ovakav sastav sirove vode zahtijeva visoki stupanj tehnološke obrade. Tablica 1.
prikazuje analizu sirove vode prije kondicioniranja. [4]
Tablica 1. Fizikalno-kemijska analiza sirove vode prije prerade za 2019. godinu [4]

10
Obrada sirove vode provodi se na uređajima za kondicioniranje vode u sljedećem redoslijedu:
crpljenje vode i dovođenje na uređaj za kondicioniranje, predozonacija, filtracije kroz
dvoslojne filtere, ozonacija, filtracija kroz aktivni ugljen, dezinfekcija klorovim dioksidom i
kontrola kakvoće u laboratoriju vodovoda. Tablica 2. prikazuje vrijednosti pojedinih
parametara kakvoće vode prije i poslije kondicioniranja. [4]
Tablica 2. Fizikalno-kemijska analiza prerađene vode s vodospreme crpilišta „Jelas“ za 2019.
godinu [4]

11
12
Zaključak

Vodocrpilište „Jelas“ nalazi se na području Jelas polja, zapadno od Slavonskog Broda.

Smješteno je u rubnom dijelu šljunkovito – pjeskovitog konusa rijeke Save gdje ukupna
debljina vodonosnika prelazi preko 150 m. Ovo crpilište crpi vodu iz pet bunara kojima je
optimalni dnevni kapacitet 175 l/s. U 2019. godini crpljeno je i distribuirano oko 5,4×10 6 m3
vode na području Slavonskog Broda i okolice.
U svrhu zaštite vodocrpilišta uspostavljene su tri zone sanitarne zaštite. Treća zona utvrđuje se
radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih kemijskih i
radioaktivnih tvari. Druga zona se utvrđuje radi smanjenja rizika od onečišćenja podzemnih
voda patogenim mikroorganizmima i drugih štetnih utjecaja koji se mikroorganizmima i
drugih štetnih utjecaja koji mogu utjecati na kvalitetu podzemne vode dok se prva zona
izvorišta utvrđuje radi zaštite uređaja za zahvate vode i njegove neposredne okolice od bilo
kakvog onečišćenja i zagađenja voda, te drugih slučajnih ili namjernih negativnih utjecaja.
Stalna kontrola vode provodi se u internom analitičkom laboratoriju vodovoda uz povremenu
kontrolu vanjskog ovlaštenog laboratorija Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske
županije kroz monitoring sirove vode i monitoring prerađene vode iz gradske mreže. Voda se
analizira na sljedeće fizikalno-kemijske i mikrobiološke parametre A skupine: temperatura,
mutnoća ,miris, klor dioksid, kloriti, koncentracija H+iona, amonij, nitriti, nitrati, utrošak
KMnO4, željezo, mangan, kloridi, ukupna tvrdoća, alkalitet ,ukupni koliformi, escherichia
coli, broj bakterija na 22º C , broj bakterija na 37 º C, enterokoki, pseudomonas aeruginosa.

13
Literatura

[1] Petrović N., Malešević N., Kalčićek M. i Koletić N. (2016). Regionalni vodoopskrbni
sustav Istočne Slavonije. Hrvatske vode
[2] Haramin T., Bakšić N., Rapić S., Lončar M. i drugi. (2016). Izgradnja vodokomunalne
infrastrukture u aglomeracijama Slavonski Brod, Brodski Stupnik, Garčin i Donji Andrijevci.
Zelena infrastruktura d.o.o.
[3] Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije. (2009). str. Od 2033 do 2044. 13. listopad
2009. Dostupno na: http://www.bpz.hr/_Data/Files/VJESNIK14-2009.pdf Datum
pristupa:13.1.2021.
[4] Vodovod d.o.o. 21.2.2020. Godišnji izvještaj o kvaliteti vode u slavonskom brodu za
2019. Godinu. Dostupno na: http://www.vodovod-
sb.hr/index.php/component/content/category/10-voda Datum pristupa: 15.1.2021.

14