See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/337534627

Jelena Dopuđa, prva bosanskohercegovačka etnokoreologinja

Conference Paper · November 2019

CITATIONS READS

0 466

1 author:

Jasmina Talam
University of Sarajevo
33 PUBLICATIONS   20 CITATIONS   

SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

Echoes of forgotten time: professional folk musical ensembles in Bosnia and Herzegovina (1878-1918) View project

Crnogorska narodna muzika u arhivu Instituta za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu View project

All content following this page was uploaded by Jasmina Talam on 26 November 2019.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 Nauina/Znanstvena konferencija
B o s o n s koh e rceg ov o dke ui n i ce/zn a n stven i ce
na

i njihov istroiivolki rad

TBORNIK RADOVA
.
D
Hayrta xotQepex4uja
0 c0 H c K0xe p qe ?0 a0 q He H |y.t H uqe
u tbuxot ucnpoJtcuasuxu pad

3t0PHl,t H PAI0BA
Scientific Conference
Bosn ia n - He rzegovi ni o n Women
Scie nti sts
and Their Reseorch Work

PROCEEDINGS

Knjiga 2

Mostar, '13-14. aprit/travanj 2018. godine

 KNIIGA 2
Knj iievnost, bibliotekarstvo, etnomuzikologija
Lejla 0smanovii
OD NADREALIZMA DO FEMINIZMA_AKADEMSKI PUT HANIFE KAPIDZIE_
OSMANAGIC ..................481
FROM NADREALISM TO FEMINISM _ HANIFA KAPIDZIC_OSMANAGIC'S
ACADEMIC WAY ............. ...................... 488

Almedina Cengri
"SVE STo SAM REKLA OSTAVLJAM OTVORENIM ZA MOGUCNOST DRUGA.IIEG
TUMAaENIAI PROF. DR. GORDANA MUZAFERTIA (1948-2008) ............ ....... 4et
.ALL
I SAID REMAINS OPEN FOR THE POSSIBILITY OF A DIFFERENT
TNTERPRETATTON" PROF. DR. GORDANA MUZAFERTIA (rS+S-ZOOS) ............... s03

Melida Travanti(
DOPRINOS GORDANE MUZAFEzuJE DRAMSKOI I TEATROLOSKOJ NAUCI U BiH ... 507
CONTRIBUTION OF GORDANA MUZAFERIJA TO THE STUDY OF DRAMA AND
THEATRE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA .............. 518

Zlatan Delit
KONFISKACIJA PAMCENJA I SISTEMSKO ZANEMARIVANJE ZENSKOG
DOPRINOSA KULTURI, NAUCI I INSTITUCIJAMA - NAUENI RAD RAZIIE
HANDzre ........................ s21
KONFISZIERTES GEDACHTNIS UND SYSTEMATISCH VERNACHLASSIGTE
BEITRAGE VON FRAUEN ZU KULTUR, WISSENSCHAFT UND INSTITUTIONEN -
WISSENSCHAFTLICHE ARBEIT VON RAZIJA HANDZIC
............... 533

Senada Dizdar
PRVE DOKTORICE BIBLIOTEKARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI: LIUBINKA
BASovrC, LAMIJA HADZrosMANovre r EMrNA MEMTIA ........... s35
FIRST WOMEN IN BOSNIA AND HERZEGOVINA TO OBTAIN PHD IN
LIBRARIANSHIP _ LIUBINKA BASOVIC, LAMIJA HADZIOSMANOVIE AND
EMINAMEMIIA ............. ssl

Se ad N azib ego v ii, Melih a Maliki t

METODIEKO DJELO ZEHRE HUBI}AR: POKUSAJ USPOSTAVLJANIA
SARAJEVSKE METODI.KE STOTT RAZREDNE NASTAVE MATERNJEG JEZIKA I
KNITZEVNOSTL................ .................. sss
METHODICAL WORK BY ZEHRA HUBIIAR: THE ATTEMPT OF ESTABLISHING
"SARAJEVO METHODICAL SCHOOL OF ELEMENTARY JUNIOR GRADE
TEACHING IN THE FIELD OF MOTHER TONGUE AND LITERATURE" .............. 563

IasminaTalam
JELENA DOPUDA, PRVA BOSANSKOHERCEGOVA.KA ETNOKOREOLOGINJA .... 565
JELENA DOPUEA, FIRST BOSNIAN ETHNOCOREOLOGIST .........579

IX
 IETENA DOPUDA,
PRVA B O SANS
KOHERCEGOVA iKA
ETNOKOREOTOGTNIA,

Prof ck ]irsnrina Thlarn

X,luziika akadent i j a Un ir-erziteta u Sirraj evrL
t
$
fi
m
u
,s

r SaZetak
Prva bosanskohercegovadka etnokoreologinja
/elena Dopuda je go_
tovo cijeli radni vijek posr.etiia prikupljanju i proudavanju
narodnih
igara Bosne i Hercegovne. Radila u tnstituiu za proudavanje
1e fol_
klora od 1946. do 1956. godine. Tokom terenskih istiazivanjam
zabi-
ljeijla je 2.598 narodnih igara sa neophodnim podacima,
dto ie danas
pohranjeno u arhivu Zemaljskog mizeiau sa.al"vu i privatnol
artrivi
Selene Rakode'ii. Bila je najbolj i poznavarac plesne,Ll.t,orii .,u.o -
da Bo1n.e i Hercegovine. Zahvaljujuii podacima prikupljenim tokom
terenskih istraiivanja, felena Dopuda je napraviia veriki
u.o] koreo-
grafija koje se i danas nalaze rru progru-ima kulturno_u-y"tnltkih
dru$tava' Bila je jedan od d"gogodis"lih predavada tracricionarnih
plesova Bosne i Hercegovine uokviru tzv. iletne
dkole folklora, koju
je od 1963. godine organizovao prosvjet"ni sabor
Hrvatske.
ima za citj da ukaZe na znaiaj prvih sistematskih etnokore_
Qvaj 1ad
olo$kih istraiivanja, kao i na ielenu Dopudu osobu koja je
- utrla put
etnokoreoloikoj nauci u Bosni i Hercegovini.

Kljudne rijedi: Jelena Dopuda, etnokoreologija, Bosna i Hercegovina

Uvod
Institicionalni r azv oj bosanskohercegovadke etnokoreolo gij
e vezuj e
se za Institut za prouiavanje folklora. Institut je
osnovan t t. to. ir+0. go-
dine kao posebno odjeljenje Zemaljskog muzejaBosne
i Hercegovine, a
vei sredinom 1947. godine postao je samostaina institucija.
Rad Instr-
tuta bio je organiziran u ietiri odsjeka: za narodnu
muziku, dru5tvene
igre, narodnu poeziju i prozu, te narodne obidaje.
U prvim godinama

565
 ]*Lr':tiili.l 1a};rt:; ;l:1.,:il1:: " '

jelena Dopuda' Mi-

bilo je zaposleno pet istraZivada: Cvjetko Rihtman' Crtice iz Livo
lica Obradovii, Ljuba Simii i Abdulah Skaljii. S obzirom_da
Institut nije
meto- |elena Dopud
posjedovao tehnidku opremu za snimanje, primjeri su biljezeni
teljsku Skolu je z
iom direktne melografil., dukl. neposredno od informatora' pjevada' poloZila drZavni i
praksu,
svirada i igrada.l Prema uzoru na evropsku etnomuzikolo$ku li. Svoju nastavni
o mjestu
napravljenl su posebni obrasci na kojima su biljeZeni podaci Nazor" uZenicil
i mje-
i datumu biljeZenja, podaci o kazivadima (ime i prezime' godina tanja. Iste godine
zapis melodije i
sto rodenja), redni bioj zabilje i.enogprimjera, te notni srednjim Skolama
tekstpjesme.Naosnol,uterenskihbilje5kiinotnihzapisa,popunjavani ne 1930. zaposlila
su popisni kartoni u kojima su navedene informacije
o zapisu' kazivadu
godine je radila I
igre je
i isiraZivadu , te zabiliei.en osnovni melodijski obrazac. Za djetlie gimnazijiu Sarajr
Do-
brla zadti,ena Milica Obradovii, a za narodne igre/plesove |elena pohadala tedajevr
istrazi-
puda. S obzirom da su obrasci bili kreirani za etnomuzikoloSka nosti |ugoslovens
narodne
,rurju, nije postojala moguinost da se na njima bilj ei'e diedie-Ili na navedenim te
igre. Zbog-togu i, Mili; Obradovid i |elena Dopuda' pored
navedenih
Danica i Ljubica
primjenjujuii posebnu meto-
ibrururu, igre zapisivale u biljeZnicama najveii utjecaj na
dologiju. tokorrr svoje dugogodisnje etnokoreoloske karijere, |elena Na poziv akad
podacima'
Oopidu je zablljeLlla 2.598 natodnih igara sa neophodnim Institutu zaprolut
a, D opuda
Nu o.no.rru p o dataka zabtljeL,enihtokom terenskih istrazivanj Njen zadatak je I
jenapravilavelikibrojkoreografijakojeseidanasla|azenarepetoaru kografira, preda r
mnogih kulturno-umjetnidkih dru5tava' Vei u prvim god
Davne 1982. godine dasopis Narodno stvaralaitvo Folklor,
koji je
skim istraZivanjir
bio po-
objavljivao savez udruzenja folklorista |ugoslavrje, u cjelosti
j,e
Livanja su izvr5en
autorice Mi-
sveien |eleni Dopudi. Tom prigodom je objavljen dlanak centralne Bosne.
o Do-
roslave Fulanovii So5ii u kome se nalazebiografski podaci |eleni centralne i zapad
popis
ptdi. Za isti dasopis Dunja Rihtman Sotrii je priredila detaljan datak na terenu b
objavljenih
bopudinih bibtiografskih jedinica koji se sastoji od popisa tek su nekoliko tx
radtva, radova pripremljenih za Stampu i neobjavljenih radova/rukopi- |ankovii. Dopud:
sa. oba ,udu s,, oblul,ljena na osnovu rukopisa Prirutna
zbirka podataka nja igara/plesova
muzeju
za biografilu lelene Dopude dija se kopija nalazi u Zemaljskom vaZnim zab:Jjeir;:
BosneiHercegovirr..Stogusutiradovi,dokumentikojesampronaSla
Dopude
u Arhir,,* Bosne i Hercego:vine, kao i rukopisni materijal |elene
2
Prema Rakodevic,
smjernice
koji se nalaziu privatnojarhivi Selene Rakodevii bili osnovne fa |elene Dopude-,
cegovadke etnokor
za nastajanje ovog rada.
vo: Institut za mut
Nacionalni komite
..Ethnomusicological
,D.,"l]"ij. T"I"m, }asmina; Karada Beljak, Tamara. 2011. 3
Rukopisna grada |e
"
research and fieldwork methodology: Experience in Bosnia
and Herzegovina"' u posjedu etnokon
Practice and Epistemiology. Yol. 6: Met-
Approaches to Music Research: between kih umetnosti u Bt
N. Schtiler eds. Fran6urt: Peter Lang'
hoiolody of Music Research. L. Stefanija, Beograd 2003. godi
97 -102. i ustupila ih Institut

s66
 Crtice iz Livotafelene Dopude

Jelena Dopuda (Romanija, 03.06.1904 - Sarajevo, 28.05.19g7). Uii-

teljsku Skolu je zavrbila u sarajevu t922. godine. Tri godine kasnije je
polozila dri,avniispit i stekla uvjete da radi kao uditeljica u osnovnoj 5ko-
li. Svoju nastavnidku djelatnost zapoielaje u osnovnoj Skoli "vladimir
Nazor" rzenici 1927. godine gdje je radila kao nastavnica fizidkog vaspi-
tanja. Iste godine je upisala dvogodi5nji teiaj zanastavnika gimnastike u
srednjim Skolama, a zavSni ispit polozil a 1931. godine u Beogradu. Godi-
ne 1930. zaposlila se u uditeljskoj skoli u Sarajevu, a ve6 naredne skolske
godine je radila kao nastavnik gimnastike u Uditeljskoj skoli i Zenskoj
gimnaziji u sarajer,'u. Tridesetih godina proslog stoljeia |elena Dopuda je
pohadala tedajeve za rukovodioce grupa narodnih igara u okviru aktiv-
nosti |ugoslovenskog sokolskog sayeza u Beogradu. Medu predavadima
na navedenim tedajevima su bile ugledne srbijanske etnokoreologinje
Danica i Ljubica |ankovi6. Pretpostavka je da su sestre fankovii imale
najveii utjecaj na profesionalno opredjeljenje /elene Dopude2.
Na poziv akademika cvjetka Rihtmana, |elena Dopuda se zaposlila u
Institutu za prou(avanje folklora kao saradnik za narodne igre/plesove.
Njen zadatak je bio da prikuplja igre, obradi prikupljenu gradu, leksi-
kografira, preda u arhiv Instituta i pripremi za eventualno objavljivanje.
ve6 u prvim godinama rada Dopuda je aktivno udestvovala na teren-
skim istrazivanjima. U periodu od 1947. do 1949. godine terenska istra-
Livanja su izvrsena u 68 mjesta istodne i zapadne Hercegovin e, zapadne i
centralne Bosne. od 1949. godine istraLivanjasu vrsena na podrudjima
centralne i zapadne Bosne, Posavine i zapadne Hercegovine. Njen za-
datak na terenu bio je izuzetno slozen. Naime, u prethodnim godinama
tek su nekoliko bosanskohercegovadkih igarazabiljezile Danica i Ljubica
fankovii. Dopuda je djelimitno prihvatila njihovu metodologiju biljeze-
nja igaralplesova i dopunila ga odredenim detaljima koje je smatrala
vai.nim zabiljei.enje igara. Terenske zabilje5ke |elene Dopude3, napisane

2
Prema Rakodevi6, Selena, 2015, "Rukopisna ostavitina etnokoreologa i koreogra-
fa felene Dopuddl Zbornik radova u dast 110 godina rodenja prve bosanskoher-
cegovadke etnokoreologinje ]elene Dopude. |. Talam, T. Karaia Beljak, ur. Saraje-
vo: Institut za muzikologiju Muziike akademije univerziteta u Sarajer,rr i ICTM
Nacionalni komitet u Bosni i Hercegovini,20-21.
3
Rukopisna grada ]elene Dopude, nastala od 1950. godine do njene smrti, nalazi se
u posjedu etnokoreologinje dr. Selene Rakoievii, profesorice na Fakultetu muzid-
kih umetnosti u Beogradu. oru vrijednu gradu vladimir Mandidevski je odnio u
Beograd 2003. godine. Koiegica Rakodevii je napravila digitalne kopije dijela grade
i ustupila ih Institutu za muzikologiju Muzitke akademije univerziteta u sarajer,u.

567
 I l'.: i.

na posebnim obrascima Instituta za proutavanje folklora, u sveskama i Svake godine

na papirima sadrie: nazive mjesta u kojima je igra zablljeiena, etnidku sovima u koiima
pripadnost stanovniStva, osnovne podatke o kazivadima (ime, prezime, igrelplesa i lokai;
godina rodenja ili starosna dob i mjesto rodenja), datum biljeZenja, po- zablljeLilaje r-elii
datke o igrama koji su podrazumijevali navodenje pjesama uz koje se sifikaciju narodni
igra izvodila, tekstove pjesama, naznake o spolu, broju i poretku izvoda-
da, navodenje osnovnih ritmidkih obrazaca koraka uz grafidke naznake
o pravcima kretanja lijeve ili desne noge (strelice sa dodatnom nazna-
kom "1" ili '4"), crtete formacija kola, kao i na uporedno predodava-
nje metroritmidkih obrazaca koraka i prateie melodije; r najzad, brojnu
oznaku koja se odnosi na redni broj zapisa plesa u arhivskom materijalu
Zemaljskog mrzeja u Sarajevu.a Pored navedenih podataka, Dopuda je
biljeZila i podatke o nastanku igre (ukoliko su joj bili dostupni) ili ka-
zivanja o prenoSenju pojedinih igara. Takoder, obavezno je opisivala i
no5nje, a kad je
god bila u rto-
guinosti i fo-
tografirala5. Uz
zabilje5ke igaral
plesova doda-
vala je notni za-
pis napjeva ili
instrumentalne
melodije koje je
biljeZio Cvjetko
Rihtman.

Slika l. Terensko istraZivanje na Bjela5nici 1955. godine.

Stoje: Milica Obradovii, Ljuba Simii, Cvjetko Rihtman,
Abdulah St<atlie i felena Dopuda, sjede: Zoricalanjii i Vlajko
Palavestra. Fototeka EtnoloSkog odjeljenja Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine.

a
Vidi Selena Rakodevli, "Rukopisna ostav5tina etnokoreologa i koreografa felene
Dopude'l str.26.
s
Iz dokumentacije u fondu Institut za proutavanje folklora (1946-1958) koja se
nalazi u Arhir,,u Bosne i Hercegovine moie se zakljuditi da su istraiivadi sami pra-
vili fotografije sve do 1956. godine kada je na mjesto fotografa primijena Blazenka
Slika 2. Razvrstava
Bajii. (RjeSenje o prijemu u sluZbu BlaZenke Baji6, i0.03.1956. godine. Dokument
lFl07l56. Arhiv BiH) 09
 '..,'

svake godine je pisala detaljne izvjestaje o prikupljenim

igrama/ple-
sovima u kojima je, pored naziva, zapisivara i osnovne
kar-akteristike
igre/plesa i lokalitet na kojem je igra/pres zabirjeZena.
Do 1949.godine
zabiljeLilaje veliki broj igara i na osnor., tih bilje5ki
napravila prvu kla-
sifikaciju narodnih igara Bosne i Hercegovine.

Slika 2' Razvrstavanje (kategorizacija) igara Bosne

i Hercegovine, rukopis,
09.09.1949. godine. IF 698149, Arhiv BiH.

569
 a......t );, ::; \ /, ) t! \,.

Klasifikacija igara/plesova je napravljena veoma vje5to i temeljito, a

obuhvatila je sljede6e kriterije:
- sastav igrada (mu5karci, i.ene, djeca),
- broj igrata (pojedinadno, udvoje, utroje, udetvero, veii broj igara-
(alica),
- poredak igra(alica,
- smjer igranja,
- nadin drZanja ruku,
- vrste koraka,
- talasi tijela,
- naroditi pokreti ruku, mimidki pokreti, predmeti u ruci, predmeti
na igradu/ici i
- prema brzini/tempu.6

Uporedo s terenskim istraZivanjima felena Dopuda se kontinuirano i

obrazovala. U martu 1950. godine odlazi u Glasbenonarodopisni insti-
tut Slovenske akademije nauka i umjetnosti u okviru kojeg je djelovao
Odjelzaplesni folklor. U veoma iscrpnom izvje5taju sa sluZbenog puta u
Lj ublj anu, D opuda j e najveiu p aLnju p o svetila or ganizaciji rada Glasb e - Slika 3. Izvje5taj s

nonarodopisnog in5tituta, nadinu prikupljanja i arhiviranja plesne gra-

de,te prezentiranju narodnih igara. Na probama folklorne skupine koja
je djelovala u okviru Instituta, Dopuda je imala priliku i da se upozna s
Godine 1956. pc
slovenadkim igrama i no5njama.
navodi Selena Rako
labanotacijom.
"|edna od njih,l
je kao 'Tedaj kir
1956. god. u rjul
ze verbalni i gral
puda verovatno
'Kinetogrami na
kinetograma, na
gresa folklorista,
7
Labanova notacija ili
plesni pokreti. Dobili
6
Ova klasifikaclja je naknadno dopunjena i objavljena pod nazivom "Sistem razvr- va,1879 - London,19
stavanja narodnih igara (plesova) Bosne i Hercegovine" u prvom broju Biltena za 8
Selena Rakodevi6, "R
proudavanje folklora 195 1. godine. puddl str. 29.

570
 Slika 3. Izvjeitaj sa sluibenog putovanja u Ljubljanu, 28.03.1950. godine.
Dokument IF474150, Arhiv BiH.

Godine 1956. ponovo odlazi u Ljubljanu na tedaj labanotacijeT. Kako

navodi Selena Rakodevii, u dvije Dopudine sveske se nalaze zap\siigara
labanotacijom.
"|edna od njih, koja je zapoieta 5. februara 1956. godine, naslovljena
je kao 'Tedaj kinetografije Laban-Knustove. I dio tedaja - februara
1956. god. u Ljubljani. |elena Dopuda. Sarajevo. B-H: U njoj se nala-
ze verbalni i grafidki segmenti osnova labanotacije koje je Jelena Do-
puda verovatno pravila tokom tedaja. U drugoj, koja je naslovljena
'Kinetogrami narodnih igara. )elena Dopuda, Sarajevol uz nekoliko
kinetograma, nalaze se i bele5ke koje je Jelena vodila tokom VI Kon-
gresa folklorista, koji je odrLan na Bledu 1959. godinei'B
7
Labanova notacija ili labanotacija je plesno pismo - kinetografuja kojima se biljeZe
plesni pokreti. Dobila je naziv prema utemeljitelju Rudolfu von Labanu (Bratisla-
va,7879 - London,1958) madarskom plesadu, koreografu i plesnom pedagogu'
8
Selena Rakodevi6, "Rukopisna ostavitina etnokoreologa i koreografa |elene Do-
pude'l str. 29.

571
 ;$illllll4 lrl:ir:l:1
I i:,i.i: ll r:r. .:l{}it i.., i

Iste godine odlazi u penziju, ali i dalje aktivno radi na prikupljanju plesovima Bosne i

narodnih igara/plesova, suraduje s kulturno-umjetnidkim dru5tvima i cegovine objavljer

aktivno udestvuje u radu Saveza udruZenja folklorista |ugoslavije. Muzitkoj enciklop
Enciklopediji fizitk
Strudni i naudni radovi |elene Dopude ture lugoslavije t
nju |ugoslavensko
|elena Dopuda je autorica velikog broja preglednih, strudnih i naud- sikografsko g zayo(
nih radova, te prikaza i izvje5taja sa smotri folklora i folklornih festivala.
Njeni radovi su objavljivani u razliditim izdanjima, medu kojima poseb- Dugogodi5nji
no treba pomenuti: Prednjaiki zbornik, dasopis Odjek, dasopis Porodica no-istraZivadki ra<
i dijete, Bilten Sayeza kulturno-umjetniikih druitava Bosne i Hercegovi- ne Dopude predst'
ne, Bilten Instituta za prouiavanje folklora, Glasnike Zemaljskog muzeja
je u knjizi Narodr
Bosne i Hercegovine, dasopis Narodno stvaralaitvo - folklor, te Zborni- sovi-igreuBosni
ke radova sa kongresa UdruZenja folklorista lugoslavije (kasnije Saveza cegovini (1986) kr
udruZenj a folklorista fugoslavij e). objavio Kulturno
svjetni sabor Hn'
Prvi objavljeni radovi |elene Dopude veZu se zarad sa Skolskim fol-
Uz detaljne opise i1
klornim grupama. Inspirirana tedajem za rukovodioce grupa narodnih
grafidke prikaze, r.
igara kojeg je pohadala u fugoslovenskom sokolskom savezu, Dopuda
se notni zapisi na
je napisala svoj prvi dlanak "Ne5to o udenju i igranju narodnih igara i o
njihovom izboru za nade priredbe" (1941) koji je objavljen Prednjatkom
i instrumentalnih
lodija, te opisi noSr
zborniku Sokolskog saveza Kraljevine |ugoslavije. U periodu od 1949.
prilogu se nalazi i
do 1953. godine objavila je jo5 sedam strudnih dlanaka koji se bave pita-
broj fotografija sa i
njem rada folklornih grupa u $kolama. U istom periodu Dopuda je obja-
bama igara.
vila i prve naudne radove. Savez kulturno-umjetnidkih dru5tava Bosne
i Hercegovine objavio je knjiZicu Narodne igre Bosne i Hercegovine: Sa- Prema Dunji RiJ
rajevsko polje (1950) u kojoj su detaljno opisane igre i zabiljeZeni na- i sedam neobjavljer
pjevi koji se izvode uz odredene igre. Pored pomenutog dlanka "sistem narodnim igramall
razvrstavanja narodnih igara (plesova) Bosne i Hercegovind] u prvom i partizanskim igra
izdanju Biltena lnstituta za prouiavanje folklora ( 1951) objavila je dlanke pred5kolsko g :uzras
"Starobosansko kolo iz okolice Glamoda' i "Narodne igre iz Bradine'l U sambala u kulturno
drugom izdanju. Biltena, objavljenom 1953. godine, nalazi se Dopudin
tekst pod nazivom "Narodne igre Kupre6kog poljai Treci Bilten donosi, Koreografije fel
izmedu ostalog, tekst "Narodne igre s podrudja lajci' (L955). Nekoli-
ko godina kasnije napisala je nekoliko strudnih dlanaka o partizanskim Znanja stedena r
puda je pretoiila i r
narodnim igrama i prirudnike za rukovodioce folklornih grupa Parti-
zanska kola (I skupina) sa koreografijom Splet partizanskih igara (1959)
Prema podacima S
r Zbirka partizanskih kola (II skupina) (1961). Od 1952. do 1980. godine
koreografija narodn
nalaze 32. Iz popisa
felena Dopuda je redovno udestvovala na kongresima Saveza udruZenja
folklorista |ugoslavije. U Zbornicima radova kongresa objavljen je veliki e
Rihtman-Sotrii Duni
broj njenih radova. Dopuda je autorica tekstova o narodnim igramal
r al a itv o -folklo r, 82 -&

572
plesovima Bosne i Her-
cegovine objavljenih u
Muzitkoj enciklopediji i
Enciklop ediji fizitke kul-
ture lugoslavije u rzda-
nju Jugoslavenskog lek-
sikografsko g zavoda.
DugogodiSnji naud-
no-istraZivadki rad |ele-
ne Dopude predstavljen
je u knjizi Narodni ple-
sovi-igreuBosniiHer-
cegovini ( l986) koju je
objavio Kulturno-pro-
svjetni sabor Hrvatske.
Uz detaljne opise igara i
grafidke prikaze, nalaze
se notni zapisi napjeva
i instrumentalnih me- Slika 4. Svatovsko kolanje u Seriiima (Nemila, Ze-
lodija, te opisi no5nji. U nica) 1954. godine. Fototeka Etnoloikog odjeljenja
prilogu se nalazi i veliki Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
broj fotografija sa izved-
bama igara.
Prema Dunji Rihtman Sotrii, u bibliografiji |elene Dopude se nalazi
i sedam neobjavljenih radova. Naudni neobjavljeni radovi su posvedeni
narodnim igrama/plesovima pojedinih podrudja Bosne i Hercegovine
i partizanskim igrama, a strudni radovi su usmjereni na rad s djecom
pred5kolskog uzrasta, folklorne ansamble i rukovodioce folklornih an-
sambala u kulturno-umjetnidkim druStvima.e

Koreografije |elene Dopude

Znanja stedena dugogodi5njim terenskim istraZivanjem Jelena Do-
puda je pretodila i u koreografije - stilizirane postavke narodnih igara.
Prema podacima Selene Rakodevi6, Dopuda je autorica 50 autorskih
koreografija narodnih igara, od kojih se u njenoj rukopisnoj ostav5tini
nalaze 32.12 popisa se moZe zakljuditi kako su sve koreografije nastale

e
Rihtman-Sotri6 Dunja, 1982, "Bibliografija radova )elene Dopude",I'{arodno stva-
ralaitvo-folklor, 82-84, 1 0 1 - 1 09.

573
 i:t!;:11; il* J i.:l*a}1 jll.i:.;1 iii-l::t,,

u periodu od 1950. do 1968. godine.I0 Na popisu bibliografskih jedinica 10. Vesela Bara
felene Dopude, kojeg je napravila Dunja Rihtman sotiii, naraze se 32 vatnije je rij
koreografije narodnih igaralplesova, 2 koreografije partizanskih igara i u rukopisnc
3 koreografije namijenjene za djetlje ansamble. Koieografije narodnih ll. Tuzlanska st
igara |elene Dopude su uglavnom pravljene za kultuino-umjetnidka KUD "Mita
drustva,s kojima je suradivala. prema dostupnim podacima, Dopuda je
12. Splet igara t
napravila slj edeie koreografij e:
Udo'iz Tirzl
l. Ko j'zakolo, hajd' ukolo - pjesme i igre srpskog stanovniitv aizlire 13. Pjesme i igre
okolice Trebinja, koreografija za Ansambl rurodrrih igara "Kolo" iz novii-UeO
Beograda, postavljena 1965. godine. Nalazi se u rukopisnoj ostav- pisnoj ostavr
Stini ]elene Dopude. KNIJD 27.
14. Igre iz iire ol
2. Posijelo - motivi muslimanske varoike sredine iz sarajeva,
koreo- fija za KUD
grafija za Ansambl narodnih igara .,Kolo, izBeograda.
15. Od Bradine
3. Pjesme i igre na sijelu u srpskojku(i u starom sarajevu,koreografija
ografijazaK
za AKUD "Slobo dan princip-Selj o,, iz Saraj eva.
Nalazi se u r
4. svadbene pjesme i igre muslimanskog stanovniitva u sarajevu,ko- HadZiia do l
reografija za AKUD "slobodan princip-Seljo" iz Sarajeva. postav- Na izyoru
L6. -
ljena 1960. godine. Nalazi se u rukopisnoj ostav5tini "Metalac" iz
|elene Dopu_
de. KNIID 26.
17. B'jelo lajce, r
5. Na sijelu - folklorni motivi musrimanske sredine u sarajevu i oko- za KUD "Ivfil
lici,_koreografija za KUD "Mladost" iz sarajeva. postavijena 1962. ne. Nalazi se
godine. Nalazi se u rukopisnoj ostavstini |erene Dopude po d. nazi- B'jelo Jajce, n
vom Zensko sijelo. Iz muslimanske sredine. KNIfD4. ske sredine.l
6. Trampe, truse, prolete i romice - igre iz iire okolice Trebinja,koreo- lB. Igre hrvatskol
grafija za KUD'Alat" iz Trebinja. postavljena 1965. godine. Nalazi KUD "Miljer
se u rukopisnoj ostav$tini |elene Dopude. KNIJD 25. L9. Sarajevo, ditt
7. Igre iz Pomoravlja (srbija), koreografija za KUD ".Llat" izTrebinja. iz Sarajeva,k
Postavljena 1964. godine. Nalazi se u rukopisnoj ostavstini va. Postavljen
Jelene
Dopude pod nazivom Splet igara iz pomoravlja. Srbija. KNIID 20. lene Dopude
B. Igre iz sarajevskog polja - igre srpskog stanovniitva, koreografija zabave u sara.
za
KUD'Alat" izTrebinja. 20. Igre iz okolice
9. Pjesme i igre muslimanskog stanovniitva iz Trebinja i DZivara,ko- koreografija z

reografija za KUD 'Alat" iz Trebinja. Nastala 1964-65. Nalazi se 21. Sarajevsko nt

u rukopisnoj ostav5tini |elene Dopude pod nazivom pjesme i igre sambl narodr
muslimanskog stanovniitva iz Trebinja i DZivara. prikaz kufuog si- snoj ostav5tin
jela. KNIID 18. 22. Kolajkolo - nt
10
grafijazaKVI
selena Rakodevid, "Rukopisna ostavitina etnokoreologa i koreografa
felene Do- dine. Nalazi sr
pude'l str. 36.
10. Vesela Baranja, koreografija za KUD'Alat" iz Trebinja. Najvjero-
vatnije je rijed o koreografiji Narodne igre iz Baranje koja se nalazi
u rukopisnoj ostav5tini Jelene Dopude. KNIID 43.
Il. Tuzlanska sijela u srpskoj i u muslimanskoj sredini,koreografijaza
KUD "Mitar Trifunovii-Udo" iz Ttzle.
12.Splet igara iz Bradine, koreografija za KUD "Mitar Trifunovii-
Udo" izTuzle.
13. Pjesme i igre iz UZitkog kraja,koreografija za KUD "Mitar Trifu-
novi6-UeO" izTtzle.Postavljena 1964. godine. Nalazi se u ruko-
pisnoj ostav5tini felene Dopude. KNIJD 21.
14. Igre iz iire okolice Skopja - Raitak i Skopska Crna Gora,koreogra-
fijaza KUD "Mitar Trifunovii-Udo" izTuzle.
15. Od Bradine do HadZiia - splet igara srpskog stanoyniltva. kore-
ografija za KUD "Metalac" izHadLica. Postavljena 1962. godine.
Nalazi se u rukopisnoj ostav5tini |elene Dopude podnazivom Od
HadZifu do Bradine.Igre i pjesme srpskog stanovniitya. KNIID 6.
16. Na izvoru - motivi iz iire okolice Skopja, koreografija za KUD
"Metalac" izHadLica.
17. B'jelo lajce, mjesto kamenito - pjesme i igre iz lajca,koreografija
za KUD "Miljenko Cvitkovii" iz Sarajeva. Postavljena 1963. godi-
ne. Nalazi se u rukopisnoj ostav5tini |elene Dopude pod nazivom
B'jelo lajce, mesto kamenito. Igre i pjesme stanovniitva musliman-
ske sredine. KNIID 13.
lB. Igre hrvatskog stanovniitya iz Dobretih i Dnoluka,koreografija za
KUD "Milj enko Cvitkovi(" iz Sarajeva.
19. Sarajevo, divno mjesto - pjesme i igre muslimanskog stanovniitya
iz Sarajeva, koreografija za KUD "Miljenko Cvitkovii" iz Saraje-
va. Postavljena 1968. godine. Nalazi se u rukopisnoj ostavstini Je-
lene Dopude pod nazivom Sarajevo divno mjesto... Motivi kufue
zab ay e u saraj ev skoj muslimanskoj mahali. KNIID 3 1.

20.Igre iz okolice lajca - motivi srpskog stanovniitva iz Zupe i Janja,

koreografija za KUD "Miljenko Cvitkovi6" iz Sarajeva.
21. Sarajeusko muslimansko svadbeno veselje, koreografija za An-
sambl narodnih plesova "Lado" iz Zagreba. Nalazi se u rukopi-
snoj ostav5tini |elene Dopude. KNIID 37.
22. Kolaj kolo - motivi srpskog stanovniitva iz okolice Sarajeva, koreo-
grafija za KUD "Ivo Lola Ribar" iz Sarajeva. Postadena 1966. go-
dine. Nalazi se u rukopisnoj ostav5tini |elene Dopude. KNIID 28.

575
 I }:i.li{;t" i-:i,}i'1-. : -

23. Folklorni motivi iz jugoistotne Hercegovine - igre srpskog stanoy- Pored naveden
niitva, koreografija za KUD "Vaso Miskin Crni" izTrebinja.
nalaze se i sljedeir
24.12 sarajeva i oko sarajeva -
svadbene igre muslimanskog stanov- l. Sijelo u Bos
niitva, koreografija za RKUD "Proleter" iz Sarajeva. postavljena
stavljena 19(
1963. godine. Nalazi se u rukopisnoj ostavStini ]elene Dopude
KNrID 1.
pod nazivom Iz Sarajeva i oko Sarajeva. Motivi iz muslimanske i
2. Na sijelu u str
srpske sredine. KNIID 12.
u AKUD "SL
25. Iz bosanske Posayine - igre hrvatskog stanovniitya, koreografija.
3. Poravno kok
Nalazi se u rukopisnoj ostav5tini |elene Dopude pod nazivom Iz
1950. godine
bosanske Posavine. Folklorni motivi hrvatskog stanovniitva Donje
Mahale, Dubrave, Vidovica, Pruda. KNIJD 42. 4. Folklorni fra
ske i srpske s
26. Igranka pod Trebevii planinom - igre srpskog stanovniitva iz oko-
Cvitkovii" u
lice Trebevi( planine, koreografija za Ansambl narodnih igara i
pjesama "Tanec" iz Skoplja. Postadena 1966. godine. Nalazi 5. Motivi iz zap,
se u rukopisnoj ostavStini felene Dopude pod nazivom lgranka iz iireg podru
pod Trebevii planinom ili Teferii pod Trebevi( planinom. Motivi 6. Kutna sijela i
srpskog stanovniitva iz okolice Sarajeva, ispod planine Trebeviiq. 7. Djevojaiko la
KNIID 47.
B.Iz okolice Der
27. Od Vrutice do Deryente - igre hrvatskog stanovniitva, koreogra- 9.Igre iz Cazin ,

fija. Nalazi se u rukopisnoj ostavStini |elene Dopude. KNIID 41.

10. Banjalutki n
28. Zegarska kola - igre hrvatskog stanovniltva iz Zegara kraj Biha-
novniitva.N
ia,koreografija. Nalazi se u rukopisnoj ostav5tini |elene Dopude.
KNIID 11. Na sijelu u
34.
muslimarusk
29. Djevojaiko kolo QI) - igre iz viie podruija srpskog stanovniitva, 49.11
koreografija.
Neke od navede
30. Svadbene pjesme i igre jajaikogkraja iz muslimanske sredine,ko- snaskohercegovatk
reografrja.
broj koreografija ni
31. Dernek u istoinoj Hercegovini * motivi
srpskog stanovniitva iz
okolice Gacka, koreografija za KUD "Veselin Masle5a" iz Banja
Luke.
32. Iz jajatkogkraja - igre sa sijela u muslimanskoj sredini,koreografi-
ja. Nalazi se u rukopisnoj ostav5tini |elene Dopude pod nazivom
Iz jajaikogkraja. Pjesme i igre nakuinim sijelima u muslimanskoj
sredini. KNIID 35.

11
Popis koreografiia fe
bi napravljenisu na
(1982) i rada Selene
 :.

Pored navedenih koreografija, u rukopisnoj ostavstini )elene Dopude

nalaze se i sljede6e:
l. sijeto u Bosanskoj varoiici. Motivi iz muslimanske sredine. Po-
stavljena 1962. tt Ansamblu narodnih igara "Kolo' izBeograda.
KNIID 1.
2. Na sijelu u starom sarajevu - kufuo siielo.Postavljena 1960. godinu
u AKUD "slobodan Princip Seljo'u Sarajevu' KNIID 2'
3. Poravno kolo. saraievsko Polje. srpsko stanovniitvo. Postavljena
1950. godine. KNIJD 14.
4. Folklorni fragmenti iz Sarajeva i o sarajevu. Motivi iz musliman-
ske i srpske sredine. Postavljena 1965. godine u KUD-u
"Miljenko
Cvitkovi6" u Sarajevu. KNIID 29'
5. Motivi iz zapadne Hercegovine. Pjesme i igre hrvatskog stanovniitva
I

:i
iz lireg podrutja Ljubuikog Vinjana, Posuija, Liitice' KNIJD 33'
Li

'i 6. Kutna sijela iz jajaikogkraia. KNIID 36.

I. 7.Djevojaiko kolo. KNIID 38'

8.lz okolice Deryente. Pjesme i igre hrvatskog stanovnlirva. KNIID 40.
9.lgre iz Cazin krajine. KNIJD 44.
lo. Banjalutki motivi. Pjesme i igre sa kutnih sijela muslimanskog sta-
novniitva. KNIJD 48.
11. Na sijelu u Luburama opltina Miljevina, istotna Bosna. Motivi
muslimanskog stanovniifva. Postavljeno 1953. godine. KNIJD
(l) 49.11

Neke od navedenih koreografija i danas se nalaze na repertoaru bo-

snaskohercegovadkih kulturno-umjetnidkih drustava. NaZalost, veii
broj koreografija nije saiuvan ili nije dostupan.
IZ
ja

[-
m
:oj

11
Popis koreografija felene Dopude, kao podaci o njihovom nastanku,, te praizved-
bi napravleni su na o..,or-oiibliografije koju je sadinila Dunja Rihtman sotrii
(1982) i rada Selene Rakodevi6 (2015)'

577
 Zakljudak
ielena Dopuda ie do danas ostala
ka ernokoreologinja. U nauci
najznaiajnija bosanskohercegovat_ IELENA D
ie biti ,ifu_..,.,, kao osoba koja je ETI
stavila temelje etnokoreologile po_
u Bosni', H"r..go,rini i prikup,a
najve_
o,oi r, iu"rni i-,t,,eni .aaoui,,,1
:1.1;H1Lkl, "do
re J bo gatom Summary
iiskustva.,.,",,ui.,]X,ff
la svoj osoben peiat na-scenske
*ljf,ffi:ffi i?:#:*:Tli|] jlj.,;# Institutional developm,
ology is connected to I
postavke narodnih igara/presova. Institute Cvjetko fuhtn
rad' kao jedan od malobroj"irr, ovaj
i-uo;.'za ctrjda rasvijetri pedagoiku, collecting folk dances. j
istraZivaiku i koreografsku
aktivnosili."" Dopude, t. ia ukaz" ment in 1956. With her
znaiaju razvoju etnokoreorost na njen
. ,uut . , Bosni i Hercegovini. Nazarost, folk dances with rheir e
/elena Dopuda niie ostavila nasljednike.-ouru,
se, iz,zevMiroslava of the National Museur
liia i sporadiino prof. a.. Orugi.. si_
n""ri, ne bavi prikupljanjem Rakodevii. There are a-
biljezenjem narodnih igara/ple"sovr. i
sr"g,"rf."
su zapisi, objavljeni radovi them in her personal c,
koreografije Jelene oopude i larly through the acti.r:i
riyetki r";.1J., o bogatstvu
plesova Bosne i Hercegovine. r"-ar*, igarar for the art of dance of rh
to present it in variou_<
field research, /elena Do
folk dance choreograpi:r
folklore ansambles" i n Br
longtime teachers of tra,
within the so called Sur
1963 by the Educationa-tr
1949 and 1986, she puh_:
ditional folk dances in &
plesovi -igre u Bosni i Hc
Elyina, 986)
I Dopuda s p;
folklorists, tella lot abour
knowledge of ethno coret-r
In the last few years har-e
ethnomusicologists and e

Jelena Dopuda will finalh-

cal science which has al..;

Keywords: /elena Dopuda

s78
 I ll

IZVORI I LITERATURA
Arhivski izvori:
Institut za muzikologiju Muzidke akademije Univerziteta u Sarajevu
Zemaljski mtzej Bosne i Hercegovine
Arhiv Bosne i Hercegovine
Privatna arhiva Selene Rakotevii

Literatura:
Dopuda, felena, 1950, Narodne igre Bosne i Hercegovine (Sarajevsko po-
lj e ), Sar aj ev o, SAKUDBiH.

Dopuda, )elena, 1951, "sistem razvrstavanja narodnih igara (plesova)

Bosne i Hercegovine'lBilten zaproutavanje folklora 1.
Dopuda, Jelena, 1960, "Narodne igre u Yremenu narodnooslobodiladke
borbe u Bosni i Hercegovini", Rad V Kongresa folklorista lugoslavije, Liu-
blj ana, Savez udru2enj a folklorista Jugoslavi) e, l8l - 192.
Dopuda, |elena, 1986, Narodni plesovi - igre u Bosni i Hercegovini, Za-
greb, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske.
Fulanovid-So5ii, Miroslav a, 1982, ")elena Dopuda - Livot i rad", Narod'
no st av arlaitv o -folklor, 82 -84, | - 5.
Rakodevii, Selena, 2015, "Rukopisna ostav5tina etnokoreologa i koreo-
grafa Jelene Dopude'l Zbornik radova u tast 110 godina rodenja prve bosan-
skohercegov atke etnokoreolo ginj e I elene D opude, l. Talam, T. Karada Belj ak
(ur.), Sarajevo, Institut za muzikologiju Muzidke akademije Univerziteta u
Sarajevu i ICTM Nacionalni komitet u Bosni i Hercegovini,20-41.
Rihtman-Sotrii, Dunja, 1982, "Biblio grafiiaradova |elene Dopude'l Na-
ro dno stv ar alaitv o -folkl or. 82 -8 4.101 - 109
.

Talam, Iasmina; Karada Beljak Tamara. 2011, "Ethnomusicological rese-

arch and fieldwork methodology: Experience in Bosnia and Herzegovina',
Approaches to Music Research: between Practice and Epistemiology, Vol.
6, Methodolody of Music Research. L. Stefaniia, N. Schiiler, eds, Frankfurt,
Peter Lang, 97-102.

View publication stats