DOBROČINSTVO

''I Allah im je dao nagradu na ovom svijetu, a na onom svijetu dat će im nagradu veću
nego su zaslužili, a Allah voli one koji dobra djela čine“ (Ali Imran, 148); 

Poštovani džemate!

Zahvaljujemo Gospodaru svjetova Allahu dž.š. i donosimo salavat i selam na posljednjeg

Allahovog poslanika Muhammed a.s.

U ovom lijepom mubarek petku govorimo o najljepšoj ljudskoj osobini kojom se može okititi
vjernik musliman, govorimo o dobročinstvu prema drugim osobama. Dobročinstvo je svojstvo
koje je drago našem Gospodaru Allahu dž.š. a drago je i ljudima, za ovo svojstvo Allah dž.š. će
nagraditi i na ovom i na budućem svijetu i ne samo to, za svojstvo dobročinstva Allah će
nagraditi čak i nevjernike na ovom svijetu. Pod pojmom dobročinstvo mislimo na svaki oblik
dobročinstva prema drugoj osobi počevši od materijalne pomoći do osmjeha pri susretu sa
drugom osobom.

Svi smo čuli za hadis Muhammeda a.s. u kome naš dragi poslanik odgovara na pitanja Džibrila,
pitao je Džibril o imanu, o islamu a nakon toga pitao je o ihsanu, a Allahov poslanik a.s. je
odgovorio: ‘’Ihsan je dobročinstvo a to znači da obožavaš Allaha kao da Ga vidiš, jer ako ti
Njega ne vidiš, pa On tebe uistinu vidi“

Allahova knjiga Kur’ani kerim je prepuna ajeta u kojima Allah dž.š. govori o onima koji čine
dobro drugima, zaprava ajeti o dobročinstvu se naparosto nižu jedan za drugim,interesantno je
napomenuti da uz dobročinitelje Allah dž.š. uvjek spominje i svoju ljubav prema tim osobama.
Šta je naša vjernička vodilja u činjenju dobročinstva? Naša vodilja u činjenju dobročinstva jeste
Allahova naredba da se čini dobro a mudri i učeni ljudi savjetovali su Karunu i taj savjet Allah
dž.š. je objavio u svojoj knjizi Kur’anu: ‘’I čini drugim dobro kao što je Allah tebi dobro
učinio’’.(Kasas, 77)

O dobročinstvu i o dobročiniteljima Uzvišeni Allah dž.š. kaže: 

''I dobro činite, Allah, zaista, voli one koji dobra djela čine“ (El-Bekare, 195); 

''Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela
čine“ (En-Nahl, 128); 

'' A Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela čine!“ (El-Ankebut, 69)

 ''Milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela čine“ (El-E'araf, 56).

'Zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?!“ (Er-Rahman, 60)

''A onima koji čine dobra djela dat ćemo i više!" (El-Bekare, 58); 

 Naš dragi poslanik Muhammed a.s. je bio primjer u činjenju dobročinstva, kažu ashabi r.a. da
mu nikad niko nije zatraži nešto a da mu to nije dao, naravno ako je imao, govorio je asahabima
da daju i bodrio ih na putu dobročinstva, brojni su hadisi koji nam govore na ovu temu.

‘’Sadaka briše i poništava grijehe, kao što voda gasi vatru.” (Tirmizi)
“Svaki čovjek će na Sudnjem danu biti u hladu svoje sadake, dok se ne presudi ljudima.”
(Ahmed)

Najbolji primjer dobročinstva je primjer našeg dragog poslanika Muhammeda a.s. Naime među
ashbima r.a. bio je i Sumame ibn Esal, r.a., koji je na sebi osjetio dobročinstvo Muhammed a.s.
Sumama je bio vođa plemena Benu Hanife iz Jemame, i najveći trgovac i proizvođač hrane,
pšenice i ostalih žitarica. Mekka nije uzgajala žitarice, pa je morala uvoziti pšenicu da bi se
ljudi prehranili.

Njega su ashabi zarobili, jer je prije toga ubio neke muslimane, nakon što mu je Poslanik, a.s.,
poslao pismo u kojem ga poziva u islam. Doveli su ga u Medinu i svezali za stub, i nakon tri
dana, Poslanik a.s., pustio ga je iako je on bio ubijeđen da će biti ubijen. On je tada primio islam,
i odlučio je da odmah ide u Mekku da obavi umru. Kad je ušao u Mekku počeo je glasno učiti
telbiju. Jedan mušrik je krenuo prema njemu da ga ubije, ali su ga vođe Kurejša zaustavile
rekavši: “Znaš li ti ko je ovaj čovjek? To je vođa Benu Hanifa i uglednik s kojim mi imamo
trgovačke veze.” Zatim su ga pitali zašto je napustio vjeru pradjedova, a on je odgovorio:
“Prihvatio sam najbolju vjeru, vjeru islam. I tako mi Allaha, kada se vratim kući, obećavam vam
da nećete dobiti ni zrna pšenice od mene dok za to ne dobijete odobrenje od Poslanika, a.s..”
Te godine je zavladala opća glad u Mekki i ljudi su se pobojali za svoje živote.I šta su radile
Kurejšije? Otišli su Muhammedu, a.s., čovjeku kojem su zulum činili punih devetnaest godina.
Kad su došli rekli su: ”Muhammede, ti naređuješ da se čuva rodbinska veza, a rodbina ti umire u
Mekki. Ne dozvoli da nam čeljad pomru od gladi.” Poslanik a.s. je poslao pismo Sumami i
naredio mu da prekine embargo na uvoz pšenice i da Mekki isporuči svu godišnju količinu koju
je prije isporučivao. Srce mu se smilovalo prema onima koji devetnaest godina ratuju protiv
njega.

Trebamo znati da dobročinstvo produžava život osobe koja je učnila to dobro djelo, što hajrat
postoji duže i osoba živi duže čak za neke vakife kako u svijetu tako i u našoj Bosni i
Hercegovini možemo kazati da su besmrtni u pogledu njihovih hajrata, poput Gazi Husrev bega,
iako je umro prije 500 godina življi je nego bilo koji sarajlija koji živi u današnjem
vremenu.Nastojmo da činimo dobročinstvo svim ljudima ali ne zaboravimo da naše
dobročinstvo prvenstveno trebaju osjetiti naši najbliži, roditelji, braća, sestre, rođati, jetimi,
siromasi i naša zajednica.

Današnju hutbu završavamo ajetom kojeg učimo na završetku svake hutbe, u tom ajetu Allah
dž.š. zapovjeda: ''Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima
udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas
savjetuje. (En-Nahl, 90.)

Ismail Jusufović
Komentar: Ismail ef., lijepo napisana i koncipirana hutba sa
dobrom porukom i argumentacijom. Uistinu pokazuješ zrelost
u pripremanju hutbi i kvalitetan odabir, te prezentaciju teme.
Iskrene čestitke i pohvale.
Jakub ef., gl. imam