22 Kun O S L O B O Đ E N J E • č e t v rta k , 15. a p r i l / t r ava nj 2021.

Kontinuitet umjetn
U muzeju Röda Sten Konsthall u Göteborgu od 6.
februara do 11. aprila bila je postavljena samostalna
izložba umjetnice Lale Raščić “Ako jedan ušutkaš, to
više jezika progovara”, koju je kurirala Amila Puzić
Piše: Đorđe Krajišnik
Zora Dujmović i Antonio Beus

Zajednički angažman
O
tvaranje izložbe je, u
skladu sa protupande-

za kinematografiju
mijskim mjerama, upri-
ličeno online. Kako je u
najavi ove izložbe nave-
deno, drevne folklorne priče, mitologija
i feministička teorija polazišta su u radu
Ministarstvo kulture i sporta FBiH i Fondacija umjetnice Raščić, a mitski likovi Medu-
ze i Arahne predstavljaju dva značajna
za kinematografiju dogovorili su inicijativu za izvora nadahnuća.
povećanje budžeta
Monteverdi i tepsijanje
Federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović jučer je na zva- - U saradnji s muzičkim ansamblom
ničnom sastanku primila predsjednika Upravnog odbora Fondacije Göteborg Baroque iz Göteborga, Raščić
za kinematografiju Sarajevo Antonija Beusa. Tom prilikom Beus je je producirala novi umjetnički rad, in-
upoznao ministricu sa trenutno izuzetno teškom situacijom bh. kine- stalaciju “Poppaea’s Pans”. Instalacija
matografije i svim problemima sa kojima se Upravni odbor Fondacije je namjenski rađena za ovu izložbu, a
susreće u radu u doba pandemije koronavirusa te joj prenio sve infor- temelji se na operi Claudia Montever- Postavka u muzeju Röda Sten Konsthall / Hendrik Zeitler
macije koje je primio od korisnika Fondacije na sastancima održanim dija “Krunidba Popeje” (1642), te na bo-
u proteklom periodu. sanskohercegovačkoj folklornoj praksi maturgije i performativnosti umjetnič- bez mene. Nisam putovala u Götebo-
Naime, već duži period bh. kinematografija, iako je jedna od naju- tepsijanja, pjevanja uz tepsiju. Naslov kog rada. Dalje, spomenuta Montever- rg ni na otvorenje izložbe niti sam ju,
spješnijih u regiji i Evropi, zbog minimalnih ulaganja države doživlja- izložbe je citat, preuzet iz libreta, a pri- dijeva opera se temelji na historijskim nažalost, vidjela uživo, kazala je Raščić.
va sistematsku devastaciju, a sve što je drži u životu je sposobnost ta- pada jednom od glavnih aktera opere, ličnostima iz antičkog Rima, a ja se u Kustosica Amila Puzić osvrnula se to-
lentiranih pojedinaca i producentskih kuća. rimskom filozofu Seneki. Ova misao za- posljednjih nekoliko godina intenziv- kom razgovora za KUN povodom ove
Gospodin Beus je ministricu Dujmović upoznao i sa dosadašnjim država relevantnost, usprkos činjenici no bavim motivima iz klasične antike, izložbe i na svoje iskustvo kuratorskog
aktivnostima novog Upravnog odbora i svim projektima koji su po- da je izrečena prije 400 godina. Izlož- odnosno mitovima. Kao jedna od pr- rada u Švedskoj.
krenuti u proteklom periodu, a to se posebno odnosi na aktivnosti ve- ba također obuhvata ranije umjetničke vih opera, “Krunidba Popeje” je karak- - Moja radna procedura se odvija
zane za ovogodišnji natječaj za dodjelu sredstava Fondacije koji će cikluse radova Lale Raščić, uključujući teristična po tome što nije bazirana na na intersekciji kustoske i akademske
biti raspisan u toku ovog mjeseca. djela raznovrsne medijske i likovne ek- mitu, ali se historijski svrstava u vrijeme prakse. Početkom prošle godine pozva-
Shodno situaciji po pitanju trenutno odobrenog budžeta za 2021, spresije, poput zvučnih instalacija, ki- starog vijeka. Bila sam jako uzbuđena na sam od direktorice Röda Sten Kon-
koji je najmanji od početka postojanja Fondacije, iznesen je zajednič- netičkih i svjetlosnih skulptura, video- zbog prilike koja mi se pruža. Ali, kako sthall u Göteborgu da budem gost ku-
ki stav da se čim je prije moguće uputi zvanični zahtjev Vladi FBiH u projekcija, grafika i crteža. Polazeći iz je pandemijska kriza napredovala, po- stosica na prvoj izložbi koja će otvoriti
svrhu vraćanja budžeta na planirani iznos iz 2020. prije pandemije. feminističke perspektive, Lala Raščić stalo je očito da je kultura implodirala, njihovu sezonu 2021. Ova suradnja je
Fondacija će uputiti zvanični zahtjev Ministarstvu, a Ministarstvo će crpi inspiraciju iz obrtničkih tradicija, da se prilike sužavaju, da publika tako- karakteristična po tome što je samostal-
ga, uz zvaničnu pisanu potporu, proslijediti Vladi FBiH. mitova i folklornih običaja, koje reinter- reći nestaje, da je najvjerojatnije uop- na izložba Lale Raščić prvi program-
- U otvorenom i srdačnom razgovoru ministrica Dujmović je izrazila pretira i rekreira tvoreći vlastito i osebuj- će neće biti i da se kao posljedica sve- ski sadržaj ove institucije koji se doga-
zadovoljstvo dosadašnjim radom novog Upravnog odbora Fondacije i no vizualno iskustvo. U svom radu is- ga toga budžet izložbe smanjuje. Tako đa u kontekstu 400. godišnjice osniva-
još jednom istakla punu podršku Ministarstva radu ove, za bh. kinema- pituje ograničena prava žena u javnoj se grandiozna vizija koju smo imali na nja grada Göteborga, te 100. godišnjice
tografiju, vitalne institucije, poručili su iz Fondacije.N. S. sferi, problematizirajući njihovo ušut- početku - novi umjetnički rad koji će otkako su žene zvanično dobile pravo
kivanje i isključivanje iz centara moći de facto biti vezan za produkciju jed- da glasaju u Švedskoj. Želim naglasiti
u zapadnoj kulturi, navela je kustosi- ne opere - počela svoditi na skromni- da je Lala Raščić bila jedan od mojih
ca ove izložbe. ju verziju, ali je važno istaknuti da smo prvih prijedloga za ovu izložbu koja je,
Kako je u razgovoru za Oslobođenje zadržali motive iz opere. Cjelokupnu kako je istaknuto, uključivala suradnič-
kazala Lala Raščić, proces realizacije izložbu sam producirala i pripremila ki rad s baroknim muzičkim ansam-
izložbe je započeo prije više od godinu u Sarajevu, te je transportirala u Göte- blom iz Göteborga. Njezin rad sam od-
kada je dobila poziv da realizuje samo- borg. Budući da je odranije postojao mah mogla vizualizirati u jednoj takvoj
stalnu izložbu u Röda Sten Konsthall u dosta čvrst koncept i dogovor s ljudi- suradnji. Smatrala sam značajnim nje-
Göteborgu. Poziv je, kako objašnjava, ma iz Muzeja, izložba je postavljena zino iskustvu u mediju performansa, vi-
uključivao i realizaciju nove umjetničke
produkcije u saradnji s muzičkim an-
samblom Göteborg Baroque.
- Jedna od ideja vodilja za razvoj
nove umjetničke produkcije je bila da
Göteborg Baroque izvodi Montever-
dijevu operu “Krunidba Popeje”. Po-
ziv sam prvenstveno prihvatila iz ra-
zloga što sam smatrala da je prilika da
surađujem s ansamblom koji će raditi
Nedžad Maksumić na produkciji opere, zapravo savršena
prilika za mene da pokažem najbolje

Sa Maksumićem o svemu što znam. Moji raniji radovi su vizu-

alno-teatralni, u svom radu se bavim
performansom i često se referiram na
Nedžad Maksumić, gost ovosedmične emisije “U kontru sa Draganom forme izvedbe za pozornicu i dram-
Markovinom” na O kanalu, jedan je od ključnih ljudi predratnog alter- ska djela. Puno sam radila na sebi, na
nativnog kazališta u Mostaru, danas glumac Pozorišta lutaka i autor tehnikama glasa, glume, dikcije, ali i na
sjajne knjige “Treće lice jednine”. Sa domaćinom emisije razgovara o promišljanju izložbe kao prostora dra-
Mostaru, vlastitom ratnom, izbjegličkom i poratnom iskustvu, o sce-
ni osamdesetih godina, o teatarskom radu Darka Rundeka u Mostaru,
ali i o druženju s Džonijem Štulićem u gradu uoči rata. Biće govora i o Drevne folklorne
njegovom kratkom političkom izletu s angažmanom u SDP-u 1990, o
tome kako je doživio početak rata, o izbacivanju iz stana i njegovom
priče, mitologija i
bijegu kroz prozor, o izbjegličkom iskustvu Splita i Italije, odluci da se feministička teorija
vrati u Mostar, borbi za povratak stana i današnjem životu u Mostaru
i u tom istom stanu iz kojeg je izbačen. Emisija je na programu O kana-
polazišta su u radu
la u subotu, 17. aprila. N. S. umjetnice Raščić Umjetnica se fokusira na forme izvedbe za pozornicu i dramska djela
 O S L O B O Đ E N J E • č e t v rta k , 15. a p r i l / t r ava nj 202 1.
ničkog promišljanja i djelovanja
deoumjetnosti, te činjenicu da se nje-
zina sveukupna praksa odvija na rubu
vizualne i izvođačke umjetnosti.
S obzirom na to da Lalu poznajem
odranije i da smo imale priliku sara-
đivati, znala sam koliko je ona fasci-
nirana operom kao žanrom, te da po-
sjeduje zavidno znanje o toj temi. Bila
sam neizmjerno sretna kada sam do-
bila pozitivne komentare i povratnu in-
formaciju od muzeja Röda Sten koji je
pozvao umjetnicu Lalu Raščić da rea-
lizira samostalnu izložbu. Muzej je na
četiri sprata i izrazito je atraktivan i iza-
zovan, ali istovremeno zahtjevan pro-
stor za rad. Iz tog razloga sam bila po-
malo nervozna i osjećala sam veliku od-
govornosti prilikom selekcije umjetni-
ka. Jednako odgovoran zadatak je bio
pozicionirati se u jedan novi, prije sve-
ga institucionalni okvir, s obzirom na
činjenicu da prethodni niz godina ra-
dim kao nezavisna kustosica zajedno s
kolegicom i prijateljicom Anjom Bogo-
jević. S tim u vezi, nametnula su se pita-
nja mogućnosti i ograničenja s kojima
se susrećeš u jednoj instituciji, sa sve
nepoznanicama koje “sudar” različi-
tih konteksta nosi. Moram naglasiti da
sam izrazito sretna i ponosna što smo
realizirali ovu izložbu koja je dala jedan
drugačiji pogled na umjetničku prak-
su koja pripada postjugoslavenskom
umjetničkom kontekstu.
Lijepa i transformativna
Ovo govorim prije svega zbog reakci-
ja koje su stigle od publike koja je uspje-
la vidjeti izložbu, komentirajući da je
ovo jedna od rijetkih izložbi koja dola-
zi s naših prostora, a koja u centralnom
planu nema ratnu tematiku. Izložba
problematizira niz gorućih društve-
no-političkih tema u njihovom histo-
rijskom kontekstu, ali na jednom, re-
kla bih, univerzalnom, egzistencijal-
nom nivou. Smatram da je riječ o važ-
noj izložbi koja je nastojala izbjeći pro-
vincijalne zamke, ističe Amila Puzić.
Ona dodaje da je umjetnička pro-
dukcija Lale Raščić medijski i estetski
pregnantna, ali jednako tako politič-
na. Jedno ne mora isključivati drugo.
- Ova izložba, između ostaloga, govo-
ri o tome da umjetnost može biti lijepa
i transformativna, otvarajući dijalog o
važnim društveno-političkim fenome-
nima i ukazujući na goruće probleme
koji se kroz historiju ponavljaju, naro-
čito u kontekstu potlačenog položaja i
Izložba problematizira niz gorućih društveno-političkih tema / Hendrik Zeitler
Vlastito i osebujno vizualno iskustvo
Raščić u svom radu
nastoji detektirati
aktualne probleme, ali
ih ne adresira na razini
dnevnopolitičkog osvrta
eksploatacije žena u patrijarhatu, kaže
ova kustosica.
Sama umjetnica Lala Raščić ističe da
u svom radu nastoji detektirati aktual-
ne probleme, ali ih ne adresira na razi-
ni dnevnopolitičkog osvrta, već ih smje-
šta u širi kulturno-historijski kontekst.
- Neke od gorućih tema kojima sam
se u svome dosadašnjem radu bavila
obuhvaćaju ekološke katastrofe, priva-
tizacijsko upravljanje prirodnim dobri-
ma, politike sjećanja i prezentacije, kri-
tiku kapitalizma ili pak historijski nor-
malizirano nasilje nad ženama. Često
sam fokusirana na narativ, pričanje
priče, inspirirana usmenim tradicija-
ma naših krajeva. Teme koje su pola-
zište mojih projekata idu od partiku-
larnog događaja ili motiva, ali se kroz
razradu i istraživanje šire, apstrahira-
ju, postaju sistemi odnosa i referenci
unutar samog rada ili između pojedi-
nih projekata, ako se moja praksa gle-
da u kontinuitetu. U slučaju ove izlož-
be išli smo također od partikularne za-
datosti “Krunidbe Popeje” i općenito
pojma opere, kako sam već istaknu-
la. Kroz iščitavanje dramskog nara-
tiva uspjela sam iznaći poveznice sa
svojim prijašnjim radom i s temama
kojima sam se i ranije bavila, pogla-
vito ulogom žene kroz povijest i kriti-
ku patrijarhalne organizacije društva.
Povlačeći paralele s ranijim projekti-
ma odabranim za izložbu u Götebor-
gu, uspjela sam doći do koncepta koji
je istovremeno jednostavan i čist, a vi-
Kun
Jedan drugačiji pogled na umjetničku praksu / Hendrik Zeitler
Na rubu vizualne i izvođačke umjetnosti / Hendrik Zeitler
zualno i estetski bogat i koji se može tu-
mačiti na više razina. Nova produkcija
“Poppaea’s Pans” tako simbiotički sra-
sta s ostalim radovima na izložbi, kako
tematski tako i likovno-formalno, ali i
kroz mrežu suradnji koje itekako utje-
ču na razvoj i oblikovanje mojih proje-
kata. U slučaju ove nove produkcije že-
lim naglasiti suradnju sa kazandžijkom
Nerminom Bebom Alić, dizajnerom
zvuka Hrvojem Nikšićem i montažer-
kom Hrvoslavom Brkušić. “Poppaea’s
Pans” je izrazito skulpturalan rad koji
se preko bakrenih tepsija koje se samo-
stalno vrte u prostoru, ali i kroz zvuč-
ni zapis i nastavak suradničkih odno-
sa spaja s projektom GORGO iz 2019.
Zvuk koji tvori muzičku komponentu
instalacije “Poppaea’s Pans” uključuje
članove ansambla Göteborg Baroquea
u vokalnoj izvedbi dijelova Montever-
dijeve opere “Krunidba Popeje”. Spoji-
la sam tako operu, kao visokoelabori-
ranu i sofisticiranu umjetničku formu
“naprednog” i “mjerodavnog” zapada,
s tradicionalnim običajem pjevanja uz
tepsiju vezanim za naše prostore. Mož-
da bi trebalo napomenuti da se, prema
etnomuzikologinji Jasmini Talam, tep-
sijanje veže za patrijarhalne društvene
okvire koji su tradicionalno određiva-
li svakodnevni život žena, koje su una-
toč cenzuri, razvile bogat svijet pjesme
i muziciranja uz idiofone instrumen-
te koji su često bili kućanski predmeti.
Stoga se moj postupak može smatra-
ti jednom vrstom komentara ili spe-
kulativnom strategijom za iznalaže-
nje ravnopravnijeg društva, objašnja-
va umjetnica.
Izložba je s kustoske strane, kako
nam je kazala Amila Puzić, prije svega
percipirana kroz suradnju i uzajamni
dijalog između umjetnice i nje.
23
- Ova izložba je rezultat komplek-
snog istraživanja koje smo Lala Raščić
i ja uradile u protekloj godini, ali jed-
nako tako i rezultat kompromisa koje
smo napravile prije svega zbog aktual-
ne situacije s pandemijom. Zajednički
rad, tačnije suradnički proces u kojem
su od početka do kraja bili uključeni
različiti akteri – od umjetnice, preko
članova ansambla do produkcijskog
rada i institucionalne infrastruktu-
re koja je bila presudna za realizaci-
ju izložbe – predstavlja bazu za razu-
mijevanje samog koncepta i načina
prezentacije ove izložbe. S tim u vezi
su i pitanja koja su meni kao kustosi-
ci bila važna poput pitanja demokra-
tizacije umjetnosti, a koje za sobom,
između ostalog, vuče pitanje podjele
uloga između kustosa i umjetnika, kao
i važnosti uloge svih onih koji učestvu-
ju u složenom produkcijskom proce-
su, a čiji rad nerijetko ostaje nevidljiv
ili nedovoljno priznat. Ovo su pitanja
koja me općenito govoreći okupira-
ju i koja su ugrađena u moju radnu
proceduru. Moja ideja je bila izloži-
ti umjetničke radove kojima se Lala
Raščić bavila u recentnijoj prošlosti,
a koje ova izložba dovodi u među-
sobni dijalog ne posmatrajući ih kao
odvojene umjetničke cjeline, već kao
kontinuitet jednog umjetničkog pro-
mišljanja i djelovanja.
Crvena nit
Drugim riječima, radovi izloženi na
ovoj izložbi se konstantno komentira-
ju i nadopunjavaju kako u formalno-
izvedbenom, tako i u konceptualno-
sadržajnom smislu. Kako je već ista-
knuto, ali nije naodmet ponoviti da svi
radovi koji su predstavljeni na izložbi
problematiziraju društveno-političke,
ali i umjetničke fenomene iz feministič-
ke pozicije. U tome se, rekla bih, ogleda
crvena nit ove izložbe koja razmatra či-
tavu povijest zapadne umjetnosti iz jed-
ne kritičke perspektive. Izložba ukazu-
je na propuste, na pukotine i namjerne
omaške čvrsto upisane u zapadnocen-
trični kanon historije umjetnosti. Jed-
nako tako izložba progovara o politič-
koj i ekonomskoj potlačenosti žena u
historijskom kontekstu i perpetuaciji
istih problema s kojima se žene i dan-
danas suočavaju.
Na kraju želim kazati da sam jako
sretna zbog ove izložbe, jer ne susre-
ćete često takav dragulj od umjetnice
koja vas iznova iznenađuje i inspiri-
ra, te čini sretnom zbog toga što radi-
te. Ova suradnja, stoga, može biti jed-
na važna lekcija o ljubavi prema radu,
solidarnosti, prijateljstvu, te kako se iz
te baze zajednički gradi nešto što se u
konačnici zove izložbom, zaključila je
kustosica Amila Puzić.
Izložba je tokom svog trajanja bila
popraćena bogatim programom koji
se sastojao od online otvorenja uz vi-
deorad “GORGO”, niza razgovora s
umjetnicom Lalom Raščić i ansam-
blom Göteborg Baroque, te kustoskog
vodstva kroz izložbu. Svi navedeni sa-
držaji su dostupni u formi videa i foto-
dokumentacije na zvaničnoj internet-
stranici muzeja Röda Sten Konsthall
(www.rodasten.com), te na njihovom
zvaničnom Vimeo kanalu. Posljednji
u nizu događaja u okviru izložbe bilo
je predavanje teoretičarke umjetno-
sti i kustosice Jelene Petrović pod na-
zivom “MODES OF ART PRODUCTI-
ON: exposures, gestures, errors”, uprili-
čeno povodom zatvaranja izložbe Lale
Raščić “Ako jedan ušutkaš, to više jezi-
ka progovara”.