Bilten246. Teh Uvjeti Za OMM

Sadržaj:
1. OPĆE ODREDBE............................................................................................................................ 5
2. OBJAŠNJENJE UPOTRIJEBLJENIH TEHNIČKIH POJMOVA I KRATICA.......................................... 6
3. ZAHTJEVI ZA OBRAČUNSKO MJERNO MJESTO......................................................................... 12
3.1. Tehnički zahtjevi i opis OMM..................................................................................................................12
3.1.1. Opremanje obračunskih mjernih mjesta kupaca..............................................................................12
3.1.1.1. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za neizravno mjerenje potrošnje kupaca na SN.........12
3.1.1.2. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za poluizravno mjerenje
potrošnje kupaca na NN priključne snage veće od 50 kW......................................................................13
3.1.1.3. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno mjerenje potrošnje
kupaca na NN priključne snage iznad 30 do uključivo 50 kW.................................................................14
3.1.1.4. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za trofazno izravno mjerenje
potrošnje kupaca na NN s ograničenjem snage.....................................................................................14
3.1.1.5. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno jednofazno mjerenje potrošnje kupaca na
NN s ograničenjem snage.....................................................................................................................15
3.1.1.6. Zajednički smještaj obračunskih mjernih mjesta više kupaca...................................................15
3.1.2. Opremanje obračunskih mjernih mjesta proizvođača električne energije.........................................16
3.1.2.1. Opremanje obračunskog mjernog mjesta proizvođača za neizravno mjerenje proizvodnje
proizvođača na SN................................................................................................................................16
3.1.2.2. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za poluizravno mjerenje
proizvodnje proizvođača na NN.............................................................................................................17
3.1.2.3. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno trofazno mjerenje
3.1.2.4. Opremanje obračunskog mjernog mjesta za izravno jednofazno mjerenje
3.1.3. Obračunska mjerna mjesta razmjene..............................................................................................19
3.1.4. Zajednički tehnički zahtjevi za sva obračunska mjerna mjesta........................................................19
3.1.4.1. Mjerna nesigurnost..................................................................................................................19
3.1.4.2. Kvaliteta električne energije.....................................................................................................21
3.1.4.3. Ostali zajednički tehnički zahtjevi.............................................................................................22
3.1.5. Virtualno obračunsko mjerno mjesto...............................................................................................22
3.2. Tehnički podaci o mjerilima i ostaloj mjernoj opremi..............................................................................22
3.2.1. Brojila električne energije...............................................................................................................22
3.2.1.1. Značajke brojila........................................................................................................................22
3.2.1.2. Zahtjevi za brojila.....................................................................................................................24
3.2.2. Strujni mjerni transformatori...........................................................................................................26
3.2.3. Naponski mjerni transformatori.......................................................................................................28
1
3.2.4. Uređaji za upravljanje tarifama........................................................................................................31
3.2.5. Komunikacije..................................................................................................................................31
3.2.5.1. Komunikacijski kanali...............................................................................................................31
3.2.5.2. Komunikacijski protokoli...........................................................................................................31
3.2.5.3. Lokalno očitavanje brojila.........................................................................................................34
3.2.5.4. Lokalno umrežavanje brojila.....................................................................................................34
3.2.5.5. Daljinsko očitanje brojila...........................................................................................................34
3.2.5.6. Varijante primjene komunikacije brojila....................................................................................35
3.2.5.7. Daljinski komunikator...............................................................................................................35
3.2.6. Zaštitni uređaji od strujnog preopterećenja.....................................................................................37
3.2.7. Uređaji za ograničenje snage kupcima do uključivo 30 kW..............................................................38
3.2.7.1. Ograničenje snage mjerenjem snage i isklopnim uređajem u brojilu.........................................38
3.2.7.2. Ograničavalo strujnog opterećenja...........................................................................................39
3.2.8. Odvodnici prenapona......................................................................................................................41
3.2.9. Priključno mjerna kutija..................................................................................................................43
3.2.10. Ožičenje opreme mjernog mjesta..................................................................................................44
3.2.10.1. Ožičenje opreme obračunskog mjernog mjesta pri izravnom načinu mjerenja.........................44
3.2.10.2. Ožičenje opreme mjernog mjesta pri poluizravnom i neizravnom načinu mjerenja..................44
3.2.10.3. Ožičenje pogonskog i zaštitnog uzemljenja.............................................................................46
3.2.11. Mjerni ormari................................................................................................................................46
3.2.11.1. Općenito................................................................................................................................46
3.2.11.2. Primjena mjernih ormara........................................................................................................47
3.2.11.3. Temeljni tehnički uvjeti...........................................................................................................50
3.2.11.4. Zakoni, propisi i norme...........................................................................................................52
3.2.12. Plombiranje..................................................................................................................................52
4. PUŠTANJE U POGON, NADZOR I KONTROLA OBRAČUNSKOG MJERNOG MJESTA..................... 53

4.1. Puštanje u pogon obračunskog mjernog mjesta.....................................................................................53
4.1.1. Popis dokumentacije obračunskih mjernih mjesta...........................................................................53
4.1.2. Ispitivanja prije puštanja u pogon....................................................................................................53
4.1.2.1. Strujni mjerni transformatori....................................................................................................53
4.1.2.2. Naponski mjerni transformatori................................................................................................54
4.1.2.3. Mjerni vodovi............................................................................................................................54
4.1.2.4. Brojila električne energije.........................................................................................................54
4.1.2.5. Pomoćni mjerni uređaji.............................................................................................................55
4.1.3. Plombiranje....................................................................................................................................55
4.2. Nadzor i kontrola obračunskog mjernog mjesta.....................................................................................55
4.2.1. Nadzor obračunskog mjernog mjesta..............................................................................................55
2
4.2.2. Redovna ispitivanja za vrijeme pogona............................................................................................56
4.2.2.1. Strujni mjerni transformatori....................................................................................................56
4.2.2.2. Naponski mjerni transformatori................................................................................................56
4.2.2.3. Brojila električne energije.........................................................................................................56
4.2.2.4. Pomoćni uređaji.......................................................................................................................56
4.2.3. Izvanredna ispitivanja.....................................................................................................................56
5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE............................................................................................ 57

6. PODLOGE.................................................................................................................................... 57
6.1. Zakoni, propisi, pravilnici, uvjeti i preporuke..........................................................................................57
6.2. Norme...................................................................................................................................................58
7. PRILOZI....................................................................................................................................... 64
7.1. Tropolne sheme OMM............................................................................................................................65
7.1.1. Tropolne sheme OMM kupaca.........................................................................................................66
7.1.1.1. Tropolna shema OMM za neizravno mjerenje potrošnje kupaca na SN......................................66
7.1.1.2. Tropolna shema OMM za poluizravno mjerenje potrošnje kupaca
na NN priključne snage iznad 50 kW.....................................................................................................67
7.1.1.3. Tropolna shema OMM za izravno mjerenje potrošnje kupaca
na NN priključne snage iznad 30 kW do uključivo 50 kW.......................................................................68
7.1.1.4 Tropolna shema OMM za trofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca
na NN s ograničenjem snage.................................................................................................................69
7.1.1.5. Tropolna shema OMM za jednofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca
na NN s ograničenjem snage.................................................................................................................75
7.1.2. Tropolne sheme OMM proizvođača..................................................................................................81
7.1.2.1. Tropolna shema OMM za neizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na SN............................81
7.1.2.2. Tropolna shema OMM za poluizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN.........................84
7.1.2.3. Tropolna shema OMM za izravno trofazno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN.................86
7.1.2.4. Tropolna shema OMM za izravno jednofazno mjerenje proizvodnje proizvođača........................88
7.1.3. Tropolna shema OMM razmjene (+A, -A, +R, -R).............................................................................90
7.2. Pregledni nacrti ormara.........................................................................................................................91
7.2.1. Neizravna OMM..............................................................................................................................91
7.2.1.1. Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe..........................................91
7.2.1.2. Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe..................................92
7.2.2. Poluizravna OMM............................................................................................................................93
7.2.2.1. Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe........................................93
7.2.2.2. Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe...............................94
7.2.2.3. Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe......95
7.2.2.4. Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe...............96
3
7.2.2.5 Poluizravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar
slobodnostojeće izvedbe.......................................................................................................................97
7.2.2.6. Poluizravno OMM s jednim OMM za zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje
proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe....................................98
7.2.2.7. Poluizravno OMM s jednim OMM za proizvođača električne energije
i jednim OMM za vlastitu potrošnju – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe..............................99
7.2.3. Izravna OMM................................................................................................................................100
7.2.3.1. Izravno OMM s jednim, dva i tri OMM – Priključno mjerni ormar
ugradne ili nadgradne izvedbe.............................................................................................................100
7.2.3.2. Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe....................101
7.2.3.3. Izravno OMM s dva OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe.........................105
7.2.3.4. Izravno OMM s tri OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe...........................103
7.2.3.5. Izravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu
– Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe.............................................................................104
7.2.3.6. Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije
– Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe....................................................................105
7.2.3.7. Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije
– Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe.............................................................................106
7.2.4. Zajednički smještaj OMM-a...........................................................................................................107
7.2.4.1. Centralni mjerni ormar s više poluizravnih OMM-a..................................................................107
7.2.4.2. Centralni mjerni ormar s više izravnih OMM-a........................................................................108
7.2.4.3. Etažni mjerni ormar s dva, tri, četiri, pet ili šest OMM-a..........................................................109
7.3. Sheme lokalnog umrežavanja brojila (OMM)........................................................................................110
7.3.1. Shema lokalnog povezivanja brojila RS485 vezom na GSM/GPRS komunikator.............................110
7.3.2. Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću RS485 veza.................................................111
7.3.3. Shema lokalnog povezivanja brojila putem Euridis sabirnice na GSM/GPRS komunikator..............112
7.3.4. Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću Euridis sabirnice.........................................113
7.3.5. Shema lokalnog povezivanja brojila strujnom petljom na GSM/GPRS komunikator.........................114
7.3.6. Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj.......................................................115
7.4. Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1)...............................................................116
7.5. Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora........................................................................117
7.5.1. Un=0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S.................................................................................117
7.5.2. Un=10 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S..................................................................................118
7.6. Izbor snage sekundarnog namota mjernih transformatora i presjeka mjernih vodova...........................121
4
1. OPĆE ODREDBE OMM), posebno za svaku kategoriju Kupaca
i Proizvođača priključenih na distribucijsku
Obaveza HEP-Operatora distribucijskog su- mrežu. Važeće norme, propisi, pravilnici, uvjeti
stava d.o.o., prema odredbama „Mrežnih
i preporuke kojima su postavljeni zahtjevi za
pravila elektroenergetskog sustava“ (NN br.
mjernu opremu i cjelokupna OMM su navede-
36/06), je donošenje Tehničkih uvjeta za obra-
ni u tekstu Tehničkih uvjeta, te popisani u po-
čunska mjerna mjesta u svojoj nadležnosti (u
sebnom poglavlju Podloge. Zahtjevi za mjernu
daljnjem tekstu Tehnički uvjeti). Ovim Tehnič-
opremu i cjelokupna OMM detaljno propisuju
kim uvjetima jednoznačno se određuju sa-
OMM, kako bi se osigurala ujednačena i ra-
stav i značajke mjerne i pomoćne opreme za
zvidna kakvoća mjerenja. Tehničkim uvjetima
mjerna mjesta kupaca, proizvođača i vlastite
također se utvrđuje minimalan sadržaj i oblik
potrošnje OPS-a i proizvođača priključenih
na distribucijsku mrežu. Ova činjenica je nu- dokumentacije svakog OMM, kako bi ona bila
žan preduvjet za razvidno i nepristrano odre- uređena prema važećim normama, propisima,
đivanje odnosa između sudionika na tržištu pravilnicima, uvjetima i preporukama, te pro-
električne energije. Tehnički uvjeti utvrđuju pisala sva potrebna ispitivanja i provjere pri
kojim zahtjevima mora udovoljiti mjerna opre- puštanju u rad i tijekom eksploatacije OMM.
ma, kao i cjelokupna izvedba i smještaj obra- Ovi Tehnički uvjeti se primjenjuju na nova i re-
čunskog mjernog mjesta (u daljnjem tekstu konstruirana OMM.
5
2. OBJAŠNJENJE Djelatna snaga je električna snaga raspolo-
UPOTRIJEBLJENIH živa za pretvorbu u drugu snagu, primjerice
mehaničku, toplinsku, kemijsku, svjetlosnu ili
TEHNIČKIH POJMOVA I
zvučnu.
KRATICA
DLMS (Distribution Line Message Specifica-
AMR (Automatic Meter Reading) je sustav da- tion) je specifikacija aplikacijskog sloja koja
ljinskog očitanja brojila. je neovisna o nižim slojevima (npr. komunika-
Baza podataka obračunskog mjernog mjesta cijskog kanala), razvijena da podrži razmjenu
je baza podataka koja sadrži: mjerne podatke, poruka između distribuiranih mjernih uređaja
podatke o opremi obračunskog mjernog mje- u integriranom računalnom okolišu.
sta i podatke o komunikacijskim parametrima. EES je kratica za elektroenergetska sugla-
Brojilo električne energije (u daljnjem tekstu: snost.
brojilo) je mjerilo koje mjeri i registrira para- Etažni mjerni ormar (EMO) služi za razvod i
metre djelatne i/ili jalove električne energije mjerenje električne energije stanova na etaži.
na obračunskom mjernom mjestu kupca i/ili Ethernet pripada porodici paketnih računalnih
proizvođača, sukladno propisima u području mreža, a namijenjen je za lokalne mreže.
zakonskog mjeriteljstva i tehničkim pravilima Euridis je mrežni protokol namijenjen za pouz-
operatora distribucijskog sustava. dano daljinsko očitanje brojila, a omogućava
Brojilo upravljane potrošnje služi za mjerenje dobru kompatibilnost među različitom opre-
upravljane potrošnje kupca. Ovisno o snazi mom.
upravljane potrošnje, postavlja se jednofazno Glavni osigurači priključka služe za zaštitu
ili trofazno jednotarifno brojilo. unutrašnjeg dijela priključka od preoptereće-
Brojilo zajedničke potrošnje stambene/poslov- nja i kratkog spoja, kao i za brzo isključenje
ne građevine mjeri potrošnju električne energije elektroenergetske instalacije građevine.
svih strujnih krugova zajedničke potrošnje. GSM (Global System for Mobile communica-
COSEM (COmpanion Specification for Ener- tion) je sustav globalne mobilne komunikacije.
gy Metering) je model komunikacijskog suče- GPRS je protokol koji omogućava paketski
lja mjerne opreme. Modeliranje upotrebljava prijenos podataka bežičnim putem kroz GSM
objektni pristup. mrežu.
Data logger je elektronički uređaj koji čita ra- Intervalno brojilo je brojilo koje pohranjuje tijek
zličite električne signale i zapisuje podatke ti- mjernih podataka svakog izabranog mjernog
jekom vremena u internu memoriju za kasniji razdoblja (uobičajeno: 15-minuta), čime omo-
prijenos u centralno računalo. gućava utvrditi krivulju opterećenja, odnosno,
Daljinsko očitanje je postupak očitanja elek- krivulju potrošnje električne energije.
tričnih brojila s udaljenog mjesta pomoću da- ISDN je grupa komunikacijskih standarda za
ljinske komunikacije brojila i mrežnog centra simultani prijenos glasa, videa i podataka, te
HEP-ODS-a. ostalih mrežnih usluga preko javne digitalne
Djelatna energija je električna energija raspo- telefonske mreže.
loživa za pretvorbu u drugu energiju, primjerice Jalova energija je električna energija koja se
mehaničku, toplinsku, kemijsku, svjetlosnu ili ne troši nego njiše između jedinica mreže s us-
zvučnu. postavljenim električnim poljima (ili proizvod-
6
nih jedinica u preuzbuđenom stanju) i jedinica đaje. LAN može imati jedan ili nekoliko stotina
mreže s uspostavljenim magnetskim poljima, čvorova (umreženih računala). Računala se
a njezin protok povećava struju (opterećenje) najčešće umrežavaju specijaliziranim kabe-
i gubitke u mreži. lima, koji imaju veliku propusnost podataka
Jalova snaga je električna snaga potrebna za (npr. UTP kabel), koji se priključuju na hub
uspostavu električnih i magnetskih polja u je- ili preklopnik. Komunikacija se odvija preko
dinicama mreže. Prevladavaju li električna po- TCP/IP protokola. Najčešći standardi koji se
lja, jalova snaga je kapacitivne, a prevladavaju koriste su Ethernet ili Token Ring.
li magnetska polja - ona je induktivne prirode. M-Bus je Europski standard za daljinsko oči-
Kakvoća obračunskog mjernog mjesta je tavanje brojila za komunalnu potrošnju (plin,
skup svih značajki mjernog sloga koje osigura- voda, električna energija,…).
vaju dokazivu zahtijevanu mjernu nesigurnost Mjerila su uređaji zakonskog mjeriteljstva:
i pouzdanost mjerenja parametara električne brojila električne energije, mjerni transforma-
energije na obračunskom mjernom mjestu. tori i uklopni satovi, koji moraju imati tipno
Kombi brojilo (višenamjensko brojilo) je sta- odobrenje i važeću ovjeru.
tičko brojilo električne energije koje unutar Mjerna oprema sastoji se iz mjerila i osta-
jednog kućišta ima mjerne sustave za odvo- le mjerne opreme na obračunskom mjernom
jeno mjerenje djelatne energije u dva smjera mjestu.
(potrošnja i proizvodnja), jalove energije u če- Mjerna točka je mjesto na kojemu je spojeno
tiri kvadranta (induktivna i kapacitivna energi- brojilo (u izravnom spoju) ili mjerni transforma-
ja u dva smjera), a uobičajeno i vršne snage tori (u poluizravnom ili neizravnom spoju).
u izabranom mjernom intervalu. Brojilo može
Mjerni ormar je ormar s mjernom opremom
biti opremljeno i s dodatnim uređajima, kao
obračunskog mjernog mjesta. Mjerni podaci
što su: uklopni sat, MTU prijamnik, sklopnik
su podaci o prikupljenim parametrima elek-
za isklop i komunikacijskim uređajem.
trične energije iz sadržaja mjerila. Ti podaci
Komunikacijsko brojilo je brojilo koje ima mo- mogu biti izmjereni ili procijenjeni mjerni po-
gućnost lokalne ili daljinske komunikacije s daci. Mjerni podaci za potrebe obračuna se
drugim uređajima. sastoje od mjerne vrijednosti, te datuma i vre-
Kontrolno brojilo je brojilo koje služi za kon- mena nastanka.
trolu brojila na obračunskom mjernom mjestu. Mjerni slog je funkcionalni skup mjerila i osta-
Kućni priključni-mjerni ormarić (u daljnjem le mjerne opreme kojim se mjere parametri
tekstu: KPMO) objedinjuje priključenja objekta električne energije na obračunskom mjernom
i mjernog mjesta objekta (do tri mjerna mje- mjestu.
sta) za priključak s niskonaponske kabelske ili Mjerni transformator je transformator ili slični
nadzemne mreže nazivnog napona 230/400 V, uređaj, koji služi smanjenju visokih napona ili
50 Hz. velikih struja, na vrijednosti prikladne za napa-
Kupac električne energije (u daljnjem tekstu: janje mjerila, mjernih instrumenata, zaštitnih i
kupac) je pravna ili fizička osoba koja kupuje regulacijskih uređaja, uz galvansko odvajanje
električnu energiju. od električne mreže.
LAN (Local Area Network) je računalna mreža Mjesto priključenja na mrežu je mjesto u mre-
namijenjena za osobna računala i ostale ure- ži na kojem se priključak spaja na mrežu. Mje-
7
sto preuzimanja ili mjesto predaje električne kao vanjski priključak do prve zatezne pričvr-
energije je mjesto u mreži na kojem se elek- snice izvan objekta.
trična energija preuzima/predaje, te na kojem Niskonaponski unutrašnji priključak čine elek-
prestaje odgovornost jednog energetskog su- trični vodovi i drugi uređaji od vanjskog pri-
bjekta i prelazi na drugi energetski subjekt ili ključka do mjernih uređaja kupca, uključujući i
na kupca, a koje je ujedno mjesto razgraniče- mjerne uređaje. Primarni unutrašnji priključak
nja vlasništva između energetskih subjekata ili dio je unutrašnjeg priključka, koji počinje od
između energetskog subjekta i kupca. Mjesto vanjskog priključka do glavnih kućnih osigura-
razmjene električne energije je mjesto u mreži ča, uključujući i te osigurače. Sekundarni unu-
na kojem se električna energija razmjenjuje iz- trašnji priključak dio je unutrašnjeg priključka,
među dva distribucijska područja. koji počinje od glavnih kućnih osigurača do
MTU - prijamnik služi za upravljanje tarifama mjernih uređaja, uključujući i te uređaje.
višetarifnih električnih brojila umjesto uklo- Obračunski mjerni interval je vremensko raz-
pnog sata, za upravljanje određenim termič- doblje, u pravilu 15 minuta ili višekratnik od
kim trošilima kupca i za daljinsko isključenje 15 minuta (primjerice 1 sat), unutar kojega se
potrošnje kupca. ugovara srednja djelatna snaga, koja će se is-
Nazivni napon mreže je napon kojim se mreža poručiti ili preuzeti na obračunskom mjernom
označava i naziva. Pogonski napon je trenutna mjestu.
vrijednost napona, koja se razlikuje od naziv- Obračunski mjerni podatak je podatak o pa-
nog napona za dopušteno odstupanje. Stan- rametrima električne energije, prikupljen mjeri-
dardni nazivni naponi javnih električnih mreža lima na obračunskom mjernom mjestu, a služi
u Hrvatskoj su: 0.4, 10, 20, 35(30), 110, 220 i za obračun električne energije. Može biti iz-
400 kV. mjeren ili procijenjen. Procjena se obavlja pre-
Neutralni vodič (N) je vodič, koji povezuje ma Općim uvjetima za opskrbu električnom
strujne izvore s trošilima i spojen je neprekinu- energijom.
to s neutralnom točkom napajanja (zvjezdište Obračunsko mjerno mjesto je mjesto u mreži
niskonaponske mreže). na kojem se pomoću mjerila i ostale mjerne
Neutralni vodič sa zaštitnom funkcijom (PEN) opreme obavlja mjerenje parametara električ-
je vodič, koji objedinjuje funkcije neutralnog i ne energije radi obračuna. Očitanje brojila je
zaštitnog vodiča. lokalno ili daljinsko preuzimanje prikupljenih
Niskonaponski kabelski vanjski priključak stanja registra brojila, odnosno rekonstruira-
obuhvaća kabelski vod od elektroenergetskog nih stanja brojčanika po mjernim intervalima.
objekta isporučitelja do kabelske završnice u Osim obračunskih podataka, prikupljaju se i
ormariću, na objektu kupca, uključujući i ka- zapisi o događajima koji su mogli utjecati na
belsku završnicu. valjanost mjerenja na obračunskim mjernim
Niskonaponski nadzemni vanjski priključak mjestima.
obuhvaća vod od elektroenergetskog objekta, Ograničavalo strujnog opterećenja je uređaj
odnosno postrojenja isporučitelja, do objekta koji ograničava kupcu strujno opterećenje do
kupca, uključujući i mjesto zavješenja. Ako razine priključne snage iz elektroenergetske
je niskonaponski nadzemni vanjski priključak suglasnosti, Operator distribucijskih postroje-
izveden izravno do glavnih osigurača objekta nja je energetski subjekt koji obavlja djelatnost
kupca samonosivim kabelom, tada se tretira distribucije električne energije.
8
Opterećenje je isto što i snaga u elektroener- Postrojenja kupca / proizvođača su tehnička
getskoj mreži. Može se odnositi na pojedinu postrojenja kupca ili proizvođača u kojima se
jedinicu mreže ili proizvodnu jedinicu ili na dio električna energija troši/proizvodi.
mreže ili na čitav elektroenergetski sustav, te na Prekidač služi za uklop i isklop strujnih kru-
mjesta preuzimanja u mrežu ili predaje iz mreže. gova u pogonskim uvjetima i uvjetima s
Ormar zajedničke potrošnje (OZP) služi za na- neisprav¬nošću u elektroenergetskom su-
pajanje strujnih krugova zajedničke potrošnje. stavu. Neispravnost može biti s električnom
Osigurač je zaštitni uređaj koji iz sigurnosnih manifestacijom ili bez nje. Ovdje je, dakako,
razloga ograničava struju i štiti strujni krug od riječ o neispravnosti koja ima električnu mani-
preopterećenja, odnosno od kratkog spoja festaciju (primjerice, struja kratkog spoja) koju
Ostala mjerna oprema sadrži: vodove i pri- mora moći svladati prekidač.
ključnice, osigurače, uređaje za upravljanje Pretplatno brojilo je brojilo kojim se omogu-
tarifama, komunikacijske uređaje, uređaje ćava opskrba električnom energijom kod koje
prenaponske zaštite, uređaje za registriranje se pretplata smanjuje s količinom potrošene
srednje snage i sumarnih obračunskih veliči- električne energije. Priključak je sklop električ-
na i slično. Ostala mjerna oprema ne podliježe nih vodova i uređaja visokog ili niskog napona
obvezi odobravanja i ovjeravanja. uključivo obračunsko mjerno mjesto, kojim se
Ovjera (prva ili tipska) dopušta korištenje građevina proizvođača ili kupca priključuje na
mjerila određeni broj godina za koje je mje- mrežu, a u pravilu se sastoji od vanjskog i unu-
rilo, pravno uzevši, unutar granica toleranci- trašnjeg priključka.
ja razreda točnosti. Ovjeru provodi ovlašteni Priključna snaga je najveća dopuštena vrijed-
mjeriteljski laboratorij pod nadzorom nadležne nost snage trajnog preuzimanja ili predaje elek-
državne ustanove. trične energije odobrena proizvođaču ili kupcu
elektroenergetskom suglasnošću, Priključni
Oznaka obračunskog mjernog mjesta je jed-
ormar je ormar za spajanje vanjskog i unutar-
noznačna i definira se prema EIC-u. Jedno-
njeg dijela priključka građevine,. Priključno–
značnu, nepromjenjivu, alfanumeričku identifi-
mjerni ormar je ormar za spajanje priključka
kacijsku oznaku obračunskog mjernog mjesta
građevine proizvođača ili kupca i za smještaj
određuje HEP ODS.
mjerne opreme obračunskog mjernog mjesta,.
PLC (ili DLC) je sustav za komunikaciju vodiči- Privremeni priključak za gradilište objekta indi-
ma koji se istodobno koriste za prijenos elek- vidualne izgradnje je sklop električnih vodova
trične energije. i uređaja niskog napona, kojima se gradilište
Polje je dio rasklopnog postrojenja koji sadrži objekta individualne izgradnje povezuje s elek-
sklopne aparate i mjerne transformatore i dru- troenergetskim objektom isporučitelja električ-
gu opremu jednog izvoda koji služi za priklju- ne energije i privremenog je karaktera.
čak primjerice voda, energetskog transforma- Proizvođač električne energije (u daljnjem
tora ili generatora na sabirnice. tekstu: proizvođač) je energetski subjekt koji
Poremećaj mjerenja je skup iznenadnih doga- obavlja djelatnost proizvodnje električne ener-
đaja i stanja koji može dovesti do odstupanja gije. Rasklopno postrojenje tvore polja i sabir-
od normalnog rada mjerne opreme, te uzro- nice, koji čine cjelinu jednog nazivnog napona.
kovati gubitak podataka ili netočne rezultate Skraćeni naziv u razumljivom kontekstu je po-
mjerenja. strojenje.
9
Razdjelnica stana (RS) služi za razdiobu elek- Sustav za prikupljanje mjernih podataka je ra-
trične energije po strujnim krugovima u stanu. čunalni sustav HEP ODS-a koji putem komu-
Razred točnosti je opseg moguće pogreške koji nikacijskih uređaja prikuplja ili prima podatke
mjerilo ne prelazi tijekom korištenja unutar dena unaprijed određeni način s obračunskih
klariranog mjernog opsega i deklariranih radnih mjernih mjesta u njegovoj nadležnosti.
uvjeta, te unutar važećeg ovjernog razdoblja. Trošilo je uređaj ili postrojenje koji koristi elek-
Registar (brojila) je mjesto u spremniku sta- tričnu energiju.
tičkog brojila u kojem se pohranjuje podatak o Uklopni sat služi za uključenje i isključenje ta-
ukupnoj izmjerenoj električnoj energiji. rifa u višetarifnim električnim brojilima. Uprav-
RS485 je standard koji definira električne ka- ljanje potrošnjom je skup sustavnih mjera ko-
rakteristike predajnika i prijemnika u balansira- jima se postiže smanjenje vršnog opterećenja,
nom digitalnom višekorisničkom sustavu. odnosno bolje usklađivanje potražnje s mo-
Sigurnost napajanja je vjerojatnost da će svi gućnostima opskrbe električnom energijom.
kupci biti napajani i u slučaju da se dogode Uređaj za mjerenje kakvoće električne ener-
nepredviđeni događaji. gije je uređaj koji na obračunskom mjernom
mjestu mjeri i utvrđuje parametre kakvoće
Snaga (električna) je trenutna vrijednost
električne energije. UMTS je jedna od mobil-
umnoška napona i struje. Ako se iskazuje
nih telekomunikacijskih tehnologija treće ge-
trenutna vrijednost, pridružuje se vremenska
neracije.
točka (do milisekunde). U elektroprivredi se
koristi srednja snaga u definiranom trajanju Utvrđivanje valjanosti mjernih podataka (vali-
(primjerice 15 minuta, odnosno 1 sat); to je dacija) obuhvaća provjeru identifikacije obra-
omjer energije tijekom tog trajanja W (kWh) i čunskog mjernog mjesta, provjeru cjelovitosti
tog trajanja T (h), znači P = W/T. prikupljenih mjernih podataka, usporedbu pri-
kupljenih podataka s prethodno pohranjenim
Snaga vlastite potrošnje proizvodne jedinice
podacima radi provjere prihvatljivosti i korište-
je električna snaga koja za jednu proizvodnu
nje neobračunatih mjernih podataka i ostalih
jedinicu iskazuje potrošnju pomoćnih pogona
podataka prikupljenih iz brojila radi provjere
(primjerice, za pripremu vode, opskrbu vo-
prihvatljivosti.
dom, zrakom i gorivom, čišćenje dimnih plino-
va), uključujući gubitke u bloktransformatoru. Zajednička potrošnja je potrošnja električne
Različita je pri pogonu i u stanju mirovanja energije registrirana na zasebnom mjerilu koju
istodobno koristi više kupaca. Zamišljeno (vir-
proizvodne jedinice.
tualno) obračunsko mjerno mjesto je mjesto u
Stanje registra brojila sadrži mjerne podatke mreži na kojem se, na temelju očitanja dvaju
po mjernim intervalima i podatke o pogonskim ili više obračunskih mjernih mjesta i pomoću
događajima koji su mogli utjecati na valjanost matematičkih operacija, određuju parametri
mjerenja. električne energije radi obračuna.
Strujna petlja je komunikacijsko sučelje koje Zaštitni vodič (PE) je vodič, koji služi za spa-
koristi struju (npr. 20 mA) za prijenos signala. janje izloženih vodljivih dijelova električne in-
Sučelje je mjesto razdvajanja mreže operatora stalacije, kao i ostalih vodljivih dijelova elek-
distribucijskog sustava i korisnika mreže. Po- tričnog priključka i uzemljivača. Vodi se kao
tankosti se specificiraju u uvjetima priključka zasebni vodič od mjesta spoja vodljivog dijela
na mrežu, gdje se definiraju i elementi sučelja. (kućišta) do uzemljivača.
10
Izvori gornjih definicija su: Opći uvjeti za op-
skrbu električnom energijom (NN, br. 14/06),
Mrežna pravila elektroenergetskog sustava
(NN br. 36/03), Bilteni HEP-a (Bilten 32: Tehnič-
ki uvjeti za izvođenje kućnih priključaka indivi-
dualnih objekata i Bilten 175: Tehnička pravila
za obračunska mjerna mjesta u nadležnosti
HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o.),
te objašnjenja tehničkih pojmova i kratica u
stranim dokumentima (COSEM – Glossary of
Terms i Open meter consortium documents).
11
3. ZAHTJEVI ZA 4. izravno trofazno mjerenje potrošnje ku-
OBRAČUNSKO MJERNO paca na NN s ograničenjem snage,
MJESTO 5. izravno jednofazno mjerenje potrošnje
kupaca na NN s ograničenjem snage.
3.1. Tehnički zahtjevi i opis OMM 3.1.1.1. Opremanje obračunskog mjernog
3.1.1. Opremanje obračunskih mjernih mjesta za neizravno mjerenje po-
mjesta kupaca trošnje kupaca na SN
Opremanje obračunskih mjernih mjesta kupaca Obračunsko mjerno mjesto kupca na srednjem
se izvodi u skladu s priključnom snagom iz EES-a naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za
i naponskom razinom, te godišnjom potrošnjom: neizravno mjerenje prikazanu u tablici 3.1.
Strujni i naponski mjerni transformatori se na-
1. neizravno mjerenje potrošnje kupaca na
laze u srednjenaponskom postrojenju.
SN,
Strujni mjerni transformator se nalazi u vodnom
2. poluizravno mjerenje potrošnje kupaca polju za napajanje kupca ili u mjernom, spoj-
na NN priključne snage iznad 50 kW, nom ili transformatorskom polju, ako ova polja
3. izravno mjerenje potrošnje kupaca na isključivo služe samo za napajanje kupca.
NN priključne snage iznad 30, do uklju- Naponski mjerni transformator je smješten u
čivo 50 kW, mjernom polju na sekciji sabirnica na koju je
Tablica 3.1 Oprema mjernog sloga broj 1
Mjerni slog broj 1
Količina
R.br. Oprema Veza
(kom)
1 Univerzalno intervalno kombi komunikacijsko brojilo 1 Pogl. 3.2.1 Tablica 3.10, R. broj. 1
Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan
2 1 Pogl. 3.2.5
komunikacijski uređaj
3 Strujni mjerni transformator 3 Pogl. 3.2.2
4 SN osigurač 3 Pogl. 3.2.6
5 Naponski mjerni transformator 3 Pogl. 3.2.3
Priključno mjerna kutija s automatskim osiguračima
6 1 Pogl. 3.2.9
naponskih grana
Automatski osigurači naponskih mjernih vodova
7 3 Pogl. 3.2.6
u SN mjernom polju
Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog
8 3 Pogl. 3.2.8
uređaja
Odvodnik prenapona za zaštitu komunikacijske linije
9 1 Pogl. 3.2.8
(nije potreban u slučaju bežične komunikacije)
Mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim brojevima
10 1 Pogl. 3.2.11
1, 2, 6, 8 i 9
12
spojeno vodno polje za napajanje kupca ili zamjene mjernih transformatora u postojećem
iznimno u vodnom polju za napajanje kupca. SN postrojenju, u kojem nema mjesta za treći
Zaštita srednjenaponskog postrojenja od kva- naponski mjerni transformator ili strujni mjerni
ra naponskog mjernog transformatora se izvo- transformator, nije predmet ovih Tehničkih uvjeta.
di ugradnjom srednjenaponskog osigurača.
3.1.1.2. Opremanje obračunskog mjernog
Tropolna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.1. mjesta za poluizravno mjerenje
Kod postojećih obračunskih mjernih mjesta s potrošnje kupaca na NN priključ-
izvedenim dvosustavnim mjerenjem, ako se ide ne snage veće od 50 kW
na rekonstrukciju većeg opsega s izmjenom SN Obračunsko mjerno mjesto kupca ima mjerila i
postrojenja, potrebno ga je zamijeniti trosustav- ostalu mjernu opremu za poluizravno mjerenje
nim mjerenjem. Rekonstrukcija samo u smislu prikazanu u tablici 3.2.

Mjerni slog broj 2
R.br. Oprema Količina (kom) Veza
Pogl. 3.2.1 Tablica 3.10,
1 Univerzalno intervalno kombi komunikacijsko brojilo 1
R.broj.1
2 1 Pogl. 3.2.5
3 Strujni mjerni transformatori 3 Pogl. 3.2.2
4 1 Pogl. 3.2.9
naponskih grana
Tropolna osigurač-rastavna sklopka u priključno mjernom
5 1 Pogl. 3.2.6
ormaru s mogućnošću plombiranja
6 Osigurač za zaštitu odvodnika prenapona – prema potrebi 3 Pogl. 3.2.6
Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i
7 3 Pogl. 3.2.8
komunikacijskog uređaja
8 1 Pogl. 3.2.8
9a 1 Pogl. 3.2.11
1, 2, 4, 6, 7 i 8
Priključno mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim
9b 1 Pogl. 3.2.11
brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8
Strujni mjerni transformatori se mogu nalaziti Dodatni automatski osigurači se ugrađuju u

u niskonaponskom sklopnom bloku ili u pri- niskonaponsko postrojenje kad duljina na-
ključno mjernom ormaru. ponskih mjernih vodova onemogućuje sigurnu
Naponski mjerni vodovi u priključno mjernom or- proradu zaštitnih uređaja u glavnom strujnom
maru se spajaju na odlazne kontakte osigurač-ra- krugu pri kratkom spoju na naponskim mjer-
stavne sklopke s mogućnošću plombiranja. nim vodovima.
13
Tropolna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.2. 3.1.1.4. Opremanje obračunskog mjernog
mjesta za trofazno izravno mje-
renje potrošnje kupaca na NN s
mjesta za izravno mjerenje potroš-
ograničenjem snage
nje kupaca na NN priključne snage
Obračunsko mjerno mjesto kupca na niskom
iznad 30 do uključivo 50 kW
naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za
Obračunsko mjerno mjesto kupca na niskom izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.4.
naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za
izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.3. Tro- Tropolna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.4., a
polna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.3. u pojedinim grupama se razlikuju po smještaju
uređaja za ograničenje snage i načina uprav-
ljanja tarifama.

Mjerni slog broj 3
1 Intervalno kombi komunikacijsko brojilo 1
R.broj.2
2 1 Pogl. 3.2.5
Tropolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću
3 1 Pogl. 3.2.6
plombiranja
4 3 Pogl. 3.2.8
uređaja
5 1 Pogl. 3.2.8
6 1 Pogl. 3.2.11
brojevima 1, 2, 3, 4 i 5
Mjerni slog broj 4

1a Kombi komunikacijsko brojilo (poduzetništvo) 1
R.broj. 3
1b Komunikacijsko brojilo (kućanstvo) 1
R.broj. 5
2 1 Pogl. 3.2.5
komunikacijski uređaj –prema potrebi
MTU prijamnik s osiguračem (ako postoji sustav MTU u
3 distribucijskoj mreži i želi se koristiti, a nije ugrađen u 1 Pogl. 3.2.4
brojilo). Opcija zajednički MTU prijamnik za cijeli objekt
14
Mjerni slog broj 4
Tropolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću
4 1 Pogl. 3.2.6
plombiranja
5 3 Pogl. 3.2.8
uređaja –prema potrebi
Ograničavalo snage u brojilu s tipkalom za deblokadu u
6a 1 Pogl. 3.2.7
razdjelnici kupca
6b Ograničavalo strujnog opterećenja u razdjelnici kupca 3 Pogl. 3.2.7
7 1 Pogl. 3.2.11
brojevima 1a ili 1b, 2, 3, 4 i 5
3.1.1.5. Opremanje obračunskog mjernog uređaja za ograničenje snage i načina uprav-
mjesta za izravno jednofazno mje- ljanja tarifama.
renje potrošnje kupaca na NN s
ograničenjem snage 3.1.1.6. Zajednički smještaj obračunskih
Obračunsko mjerno mjesto kupca na niskom mjernih mjesta više kupaca
naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu za Zajednički smještaj obračunskih mjernih mje-
izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.5. sta više kupaca je u slučaju kada na jednoj lo-
Tropolna shema se nalazi kao prilog 7.1.1.5., a kaciji postoji više obračunskih mjernih mjesta,
u pojedinim grupama se razlikuju po smještaju koja mogu biti u vlasništvu jedne ili više prav-
Mjerni slog broj 5
Količina
R.br. Oprema Veza
(kom)
Pogl. 3.2.1 Tablica
1a Kombi komunikacijsko brojilo (poduzetništvo) 1
3.10, R.broj. 4
Pogl. 3.2.1 Tablica
1b Komunikacijsko brojilo (kućanstvo) 1
3.10, R.broj. 6
2 1 Pogl. 3.2.5
komunikacijski uređaj – po potrebi
MTU ugrađen u brojilo ili MTU prijamnik s osiguračem (ako postoji
3 sustav MTU u distribucijskoj mreži i želi se koristiti). Opcija zajednički 1 Pogl. 3.2.5
MTU prijamnik za cijeli objekt
4 Jedopolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja 1 Pogl. 3.2.6
Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i komunikacijskog uređaja –
5 1 Pogl. 3.2.8
prema potrebi
Ograničavalo snage u brojilu s tipkalom za deblokadu
6a 1 Pogl. 3.2.7
u razdjelnici kupca
6b Ograničavalo strujnog opterećenja u razdjelnici kupca 1 Pogl. 3.2.7
Priključno mjerni ormar za smještaj opreme pod
7 1 Pogl. 3.2.11
rednim brojevima 1a ili 1b, 2, 3, 4 i 5
15
nih ili fizičkih osoba. Također nije važan način 3.1.2. Opremanje obračunskih mjernih
obračuna. mjesta proizvođača električne energije
Zajednički smještaj obračunskih mjernih mje- Opremanje obračunskih mjernih mjesta proi-
sta imamo u slučaju: zvođača se izvodi u skladu s temeljnim zna-
čajkama priključenja proizvođača na mrežu,
1. više obračunskih mjernih mjesta u istom značajkama njegove potrošnje:
mjernom ormariću ili u više mjernih or-
1. neizravno mjerenje proizvodnje / vlastite
marića smještenih jedan uz drugi,
potrošnje proizvođača na SN
2. više obračunskih mjernih mjesta u istoj
2. poluizravno mjerenje proizvodnje / vlasti-
prostoriji te potrošnje proizvođača na NN
3. više obračunskih mjernih mjesta u istoj 3. izravno trofazno mjerenje proizvodnje /
zgradi ili vlastite potrošnje proizvođača na NN
4. više obračunskih mjernih mjesta na istoj 4. izravno jednofazno mjerenje proizvodnje
građevinskoj lokaciji. / vlastite potrošnje proizvođača na NN.
Lokalno umrežavanje obračunskih mjernih 3.1.2.1. Opremanje obračunskog mjernog
mjesta više kupaca je opisano u dijelu 7.3. mjesta proizvođača za neizravno
Sheme lokalnog umrežavanja brojila. mjerenje proizvodnje proizvođača
Zajednički smještaj obračunskih mjernih mje- na SN
sta više kupaca u zajednički mjerni ormar je Obračunsko mjerno mjesto proizvođača na sred-
prikazan u dijelu 7.2.4. Zajednički smještaj njem naponu ima mjerila i ostalu mjernu opremu
OMM-a. za neizravno mjerenje prikazanu u tablici 3.6.

Mjerni slog broj 6
Pogl. 3.2.1, Tablica 3.10,
R.broj.7
2 1 Pogl. 3.2.5
3 Strujni mjerni transformator 3 Pogl. 3.2.2
4 SN osigurač 3 Pogl. 3.2.6
5 Naponski mjerni transformator sa SN osiguračima 3 Pogl. 3.2.3
6 1 Pogl. 3.2.9
za naponske grane
Automatski osigurač naponskih mjernih vodova
7 3 Pogl. 3.2.6
u SN mjernom polju
Odvodnik prenapona za zaštitu brojila i
8 3 Pogl. 3.2.8
komunikacijskog uređaja
16
Mjerni slog broj 6
9 1 Pogl. 3.2.8
Mjerni ormar za smještaj opreme pod rednim
10 1 Pogl. 3.2.11
brojevima 1, 2, 6, 8 i 9
Strujni i naponski mjerni transformatori se na- 3. razdvojeno neizravno obračunsko mje-

laze u srednjenaponskom postrojenju. renje proizvedene električne energije i
Postoje tri moguće izvedbe ovisno o vrsti poluizravno obračunsko mjerenje vlasti-
obračunskog mjerenja vlastite potrošnje: te potrošnje električne energije (tropolna
1. zajedničko neizravno obračunsko mjerenje shema u prilogu 7.1.2.1-c) – Mjerni slog
proizvedene električne energije i vlastite 6 i Mjerni slog 2.
potrošnje električne energije (tropolna she-
ma u prilogu 7.1.2.1-a) – Mjerni slog 6 3.1.2.2. Opremanje obračunskog mjernog
mjesta za poluizravno mjerenje
2. razdvojeno neizravno obračunsko mje-
renje proizvedene električne energije i proizvodnje proizvođača na NN
neizravno obračunsko mjerenje vlastite Obračunsko mjerno mjesto proizvođača na
potrošnje električne energije (tropolna niskom naponu ima mjerila i ostalu mjernu
shema u prilogu 7.1.2.1-b) – Mjerni slog 6 opremu za poluizravno mjerenje prikazanu u
i Mjerni slog 1 tablici 3.7.

Mjerni slog broj 7
R.broj.7
Komunikacijski modul u brojilu ili samostalan komunika-
2 1 Pogl. 3.2.5
cijski uređaj
3 Strujni mjerni transformatori 3 Pogl. 3.2.2
4 1 Pogl. 3.2.9
naponskih grana
5 Četveropolni prekidač 1 Pogl. 3.2.6
Četveropolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću
6 1 Pogl. 3.2.6
plombiranja
Osigurač za zaštitu odvodnika prenapona – prema
7 3 Pogl. 3.2.6
potrebi
8 3 Pogl. 3.2.8
uređaja
17
Mjerni slog broj 7
9 1 Pogl. 3.2.8
10a 1 Pogl. 3.2.11
1, 2, 4, 7, 8 i 9
10b 1 Pogl. 3.2.11
brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9
Strujni mjerni transformatori se nalaze u nisko- potrošnje električne energije (tropolna

naponskom sklopnom bloku ili priključnom shema u prilogu 7.1.2.2b) – Mjerni slog
mjernom ormaru. 7 i Mjerni slog 3 ili 4 (ovisno o snazi).
Postoje dvije moguće izvedbe, ovisno o vrsti
obračunskog mjerenja vlastite potrošnje:
mjesta za izravno trofazno mjere-
1. zajedničko poluizravno obračunsko nje proizvodnje proizvođača na NN
mjerenje proizvedene električne energi- Obračunsko mjerno mjesto proizvođača na ni-
je i vlastite potrošnje električne energije skom naponu ima mjerila i ostalu mjernu opre-
(tropolna shema u prilogu 7.1.2.2a) – mu za izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.8.
Mjerni slog 7 Tropolna shema zajedničkog izravnog trofa-
2. razdvojeno poluizravno obračunsko znog obračunskog mjerenja proizvedene i po-
mjerenje proizvedene električne energi- trošene električne energije nalazi se u prilogu
je i izravno obračunsko mjerenje vlastite 7.1.2.3.

Mjerni slog broj 8
R.broj.8
2 1 Pogl. 3.2.5
Četveropolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću
3 2 Pogl. 3.2.6
plombiranja
4 3 Pogl. 3.2.8
uređaja
5 1 Pogl. 3.2.8
6 1 Pogl. 3.2.11
1, 2, 3, 4 i 5
18
3.1.2.4. Opremanje obračunskog mjernog 3.1.3. Obračunska mjerna mjesta razmjene
mjesta za izravno jednofazno mjere- Obračunska mjerna mjesta razmjene mogu biti:
nje proizvodnje proizvođača na NN prema vrsti mjerenja:
Obračunsko mjerno mjesto proizvođača na ni- -- neizravna,
skom naponu ima mjerila i ostalu mjernu opre-
mu za izravno mjerenje prikazanu u tablici 3.9. -- te prema smjeru energije:
Tropolna shema zajedničkog izravnog trofa- -- dvosmjerna,

znog obračunskog mjerenja proizvedene i po- -- jednosmjerna (u iznimnim slučajevima, kad
trošene električne energije nalazi se u prilogu ni u jednom pogonskom stanju neće doći
7.1.2.4. do povratnog smjera električne energije)
Mjerni slog broj 9
R.broj.9
2 1 Pogl. 3.2.5
Dvopolna osigurač-rastavna sklopka s mogućnošću
3 2 Pogl. 3.2.6
plombiranja
4 1 Pogl. 3.2.8
uređaja
5 1 Pogl. 3.2.8
6 1 Pogl. 3.2.11
1, 2, 3, 4 i 5
Karakteristike obračunskog mjernog mjesta Pored napisanih tehničkih uvjeta u prošlim po-
razmjene na srednjenaponskoj razini su opi- glavljima, obračunska mjerna mjesta i njihova
sane u točci 3.1.2.1. (mjerni slog 6). Mjesto oprema moraju ispuniti zahtjeve iz zakona,
razmjene prema tehničkim karakteristikama, propisa, pravilnika i normi iz poglavlja 6.
zbog svog najčešće dvosmjernog smjera ener-
gije, odgovara obračunskom mjernom mjestu 3.1.4.1. Mjerna nesigurnost
proizvođača sa zajedničkim mjerenjem proi- Zbog iskazivanja cjelovitog mjernog rezultata
zvodnje i potrošnje električne energije. (3.1), za svako mjerno mjesto potrebno je pro-
cijeniti maksimalnu standardnu mjernu nesigur-
Obračunska mjerna mjesta razmjene s HEP
nost mjerenja djelatne i jalove energije, u skladu
Operatorom prijenosnog sustava se oprema-
s "Vodičem za iskazivanje mjerne nesigurnosti"
ju prema njihovim Tehničkim uvjetima /Bilten
HEP-a 175/. /Lit. 32/. Za sve je komponente OMM-a po-
trebno navesti procjenu nesigurnosti vrste B,
3.1.4. Zajednički tehnički zahtjevi za sva budući je dobivena iz podataka pribavljenih iz
obračunska mjerna mjesta umjernica ili tehničkih značajki mjerne opreme.
19
Cjelovit mjerni rezultat jeste raspon vrijednosti 2. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim za-
određen izmjerenom vrijednošću (brojčanom htjevima za statička brojila djelatne elek-
vrijednošću najbolje procjene mjerene veliči- trične energije razreda točnosti 0.2S i 0,5S
ne, {M }), standardnom mjernom nesigurno- 3. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim za-
šću {u }, i mjernom jedinicom [M ]: htjevima za statička brojila djelatne elek-
M = {M ± u } [M ] (3.1) trične energije razreda točnosti 1 i 2
Za cjelovito iskazivanje mjernog rezultata se, 4. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim za-
osim standardne mjerne nesigurnosti u, koja htjevima za statička brojila jalove elek-
se iskazuje standardnim odstupanjem, pone- trične energije razreda točnosti 2 i 3
kad koristi i proširena mjerna nesigurnost U,
Gornji Pravilnici su ukinuti Pravilnikom o teh-
koja se iskazuje višekratnikom standardne ničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odno-
mjerne nesigurnosti (U = k·u), gdje je faktor se na mjerila (NN br. 02/2007), ali se koriste do
proširenja (k) obično 2 ili 3. Proširenjem mjer- donošenja novih.
ne nesigurnosti povećava se pouzdanost da
Mjerne nesigurnosti su izračunate za karak-
se prava vrijednost mjerne veličine nalazi unu-
teristične točke strujnog opterećenja brojila i
tar intervala vrijednosti određenog proširenom
strujnih mjernih transformatora, kako bi se vi-
nesigurnošću (približno 95% za k = 2, odno-
djela tendencija promjene mjerne nesigurnosti
sno približno 99% za k = 3).
ovisno o opterećenju.
O procjeni mjerne nesigurnosti treba se voditi
Kako utjecajne veličine na pogreške brojila
precizna dokumentacija, koja uključuje mjerne
nisu definirane za cijeli mjerni opseg brojila,
podatke o utjecajnim veličinama, umjernice
tako ni ukupna mjerna nesigurnost ne može
brojila i mjernih transformatora, kao i druge
biti definirana u cijelom mjernom opsegu.
sastavnice koje sudjeluju u njenoj procjeni.
Kako mjerna nesigurnost zbog kutnih pogre-
Ako dođe do promjena na obračunskome
šaka strujnih i naponskih mjernih transforma-
mjestu, kao što su zamjena brojila ili mjernih tora ovisi o faktoru snage, obrađena je ova i
transformatora, promjena tereta mjernih tran- ukupna mjerna nesigurnost OMM za nekoliko
sformatora, nove umjernice i drugo, nesigur- karakterističnih faktora snage.
nost se mora ponovno procijeniti.
Izračun mjerne nesigurnosti ovisi o broju kom-
Parametri koji utječu na nesigurnost, podliježu ponenata koje su uključene u proces obračun-
redovitim provjerama. Vremenski razmaci pro- skog mjerenja električne energije.
vjera i ispitne metode mogu se odrediti poseb-
Mjerna nesigurnost neizravnog obračunskog
nim pravilnikom.
mjernog mjesta se sastoji od četiri komponente:
U ovim Tehničkim uvjetima provedena je pro-
1. mjerna nesigurnost brojila,
cjena mjerne nesigurnosti svih izvedbi OMM-
a (neizravno, poluizravno i izravno). Granične 2. mjerna nesigurnost strujnog mjernog
pogreške pojedinih komponenti, kao i utjecaj- transformatora zbog strujne pogreške,
nih veličina na pojedine komponente, preuze- 3. mjerna nesigurnost naponskog mjernog
te su iz sljedećih dokumenata: transformatora zbog naponske pogreške,
1. Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtje- 4. mjerna nesigurnost strujnog i naponskog
vima za mjerne transformatore u mjernim mjernog transformatora zbog njihovih
grupama za mjerenje električne energije kutnih pogrešaka.
20
Mjerna nesigurnost poluizravnog obračun- Rezultati provedene procjene očekivane mak-
skog mjernog mjesta se sastoji od tri kompo- simalne standardne mjerne nesigurnosti pre-
nente: ma vrstama OMM-a (za k=1) su prikazani u
1. mjerna nesigurnost brojila, tablici u Prilogu 7.4.
2. mjerna nesigurnost strujnog mjernog 3.1.4.2. Kvaliteta električne energije
transformatora zbog strujne pogreške, Mjerni postupci i postupci određivanja svih
3. mjerna nesigurnost strujnog mjernog parametara kakvoće električne energije na
transformatora zbog njegove kutne po- obračunskom mjernom mjestu u nadležnosti
greške. HEP-Operatora distribucijskog sustava, mo-
Mjerna nesigurnost izravnog obračunskog mjer- raju biti u skladu s normom IEC 61000-4-30,
nog mjesta se sastoji od jedne komponente: za mjerne uređaje razreda ,,A".
1. mjerna nesigurnost brojila. Oprema za mjerenje kakvoće električne ener-
Pri procjeni su korišteni sljedeći izrazi: gije može biti fiksna ili prijenosna. Uobičaje-
no se ne postavljaju fiksno ugrađeni uređaji
za mjerenje kakvoće električne energije, već
(3.2) se priključuju prijenosni uređaji na traženo
razdoblje mjerenja (tjedan dana). Iznimno se
može tražiti ugradnja fiksnih uređaja u ormar
za kontrolu kvalitete, u prvom redu kod OMM
(3.3) proizvođača na SN.
Prijenosna oprema za mjerenje kakvoće elek-
trične energije se spaja na za to predviđene
(3.4) priključne stezaljke u priključno mjernoj kutiji
kod neizravnog ili poluizravnog OMM. Napon-
ske grane se spajaju na stezaljke 8, 10, 12 i
14 u priključno mjernoj kutiji (slika 3.1), a za
gdje su:
strujne grane se koriste ili obuhvatna strujna
Gj - granična pogreška uslijed varijacije kliješta oko strujnih mjernih vodova ili premo-
pojedine (j-te) utjecajne veličine u širem
štenjem rastavljenih kliznih rastavljača 2, 4 i 6
području od referentnog (%),
u priključno mjernoj kutiji.
GTi - ukupna granična pogreška uslijed svih
Kod izravnih OMM, naponske grane se spajaju
utjecajnih veličina (%),
na izlazne stezaljke, osigurač rastavne sklop-
ui - mjerna nesigurnost pojedine ke u priključno mjernom ormaru, a obuhvatna
komponente (%),
strujna kliješta oko faznih vodova između osi-
u - ukupna mjerna nesigurnost (%), gurač rastavne sklopke i brojila.
m - broj utjecajnih veličina, Mjerna oprema za mjerenje kakvoće električ-
n - broj pojedinih komponenata. ne energije mora sadržavati sve potrebno za
Obrađen je utjecaj slijedećih utjecajnih veliči- mjerenje parametara kakvoće električne ener-
na na povećanje pogreške brojila: napon, fre- gije uz najmanju moguću ukupnu nesigurnost
kvencija, valni oblik i temperatura. mjerenja stvarnih veličina.
21
Za procjenu kvalitete električne energije mogu U centralnim mjernim ormarima potrebno je
se koristiti ograničene funkcije mjerenja ka- ostaviti prostora za ugradnju barem 20% do-
kvoće električne energije koje su implementi- datnih mjernih mjesta (brojila i pomoćna mjer-
rane u brojila. na oprema).
3.1.4.3. Ostali zajednički tehnički zahtjevi Mjerne ormare treba montirati tako da visina
Smještaj mjerne opreme unutar mjernog or- od gazišta do prozorčića za očitanje brojila
mara mora omogućavati jednostavnu i sigurnu iznosi od 0,60 do 1,70 m.
kontrolu i ispitivanje, te jednostavan priključak 3.1.5. Virtualno obračunsko mjerno mjesto
prijenosnih mjernih i ispitnih uređaja.
Virtualno ili zamišljeno obračunsko mjerno
Kontrolu, ispitivanje i zamjenu mjerne opreme mjesto je mjesto u mreži na kojem se, na te-
treba obavljati u skladu s "Uputama za rad na si- melju očitanja dvaju ili više obračunskih mjer-
guran način", a mora biti omogućena odgovara-
nih mjesta i pomoću matematičkih operacija,
jućom izvedbom obračunskog mjernog mjesta:
određuju parametri električne energije radi
1. ugradnjom rastavne osigurač - sklopke obračuna.
za vidljivo odvajanje vanjske i unutarnje
Podsistem za bazu obračunskih mjernih po-
mreže,
dataka mora imati mogućnost stvaranja grupa
2. razdvajanjem mjernog i priključnog dije- obračunskih mjernih podataka koje definira
la pomoću izolacijske pregrade, korisnik u svrhu prikupljanja podataka, obra-
3. ugradnjom vrata s bravom na tri točke, de i izvještavanja. Kada se definira virtualno
kako bi se onemogućio pristup mjernom obračunsko mjesto, baza podataka će omo-
mjestu neovlaštenim osobama, gućiti automatsku izradu podataka virtualnog
4. priključno mjerna kutija izvedena s vi- obračunskog mjesta.
šefunkcijskim stezaljkama omogućava Sustav za kreiranje virtualnog obračunskog
siguran rad pri zamjeni i provjeri brojila. mjernog mjesta mora minimalno podržati sli-
Sva ugrađena oprema u obračunsko mjerno jedeće:
mjesto mora imati natpisne pločice, vidljive -- univerzalne operatore, kao što su +, -, *, /,
bez demontaže opreme. iznos (ukupno), minimalno, maksimalno,
Preporučuje se da minimalni razmak opreme u prosječno, itd.
mjernim ormarima mora biti 40 mm zbog laga- -- komparativne operacije, kao što su >
ne montaže, servisiranja i demontaže.
(veće od), < (manje od), = (jednako)
U mjernim ormarima je potrebno ostaviti pro-
-- Boole-ove operacije kao što su IF (ako),
stor za naknadne ugradnje mjerne (brojila) ili
AND (i), OR (ili), NOT (ne), itd.
pomoćne (komunikacijski uređaj, automat-
ski osigurač i odvodnik prenapona) opreme. 3.2. Tehnički podaci o mjerilima i
Premda se u nekim mjernim i mjerno-priključ- ostaloj mjernoj opremi
nim ormarima ugrađuje jednofazno brojilo i
jednopolni osigurač rastavna sklopka, potreb- 3.2.1. Brojila električne energije
no je ostaviti prostor za eventualnu kasniju 3.2.1.1. Značajke brojila
ugradnju trofaznog brojila i tropolne osigurač
Značajke brojila za kupce i proizvođače elek-
rastavne sklopke.
trične energije su prikazani u tablici 3.10.
22
Mjerenje Mjerenje Mjerenje Pohranjivanje
Tip Tip Broj Izmjena Nazivni Nazivna Razred Mjerenje smjera
Naziv brojila OSO djelatne jalove vršne krivulje
brojila mjerenja faza tarifa napon (V) struja (A) točnosti energije
energije energije snage opterećenja
Univerzalno
0.5S (0.2S)
intervalno kombi Neizravno i 5(6), 5(10), Dvosmjerno
1 3 UKS NE 3x58 i 3x230/400 DA DA radna DA DA
komunikacijsko poluizravno 1(1.2), 1(2) (4 kvadranta)
1 jalova
brojilo
Intervalno kombi RE jednosmjerno
1 radna
2 komunikacijsko Izravno 3 UKS NE 3x230/400 5-100(120) DA DA JE dvosmjerno DA DA
2 jalova
brojilo (2 kvadranta)
Kombi RE jednosmjerno
1 radna (C)
3 komunikacijsko Izravno 3 UKS/MTU DA 3x230/400 5-60 DA DA JE dvosmjerno DA NE
2 jalova
Kombi RE jednosmjerno
1 radna (C)
4 komunikacijsko Izravno 1 UKS/MTU DA 230 5-60 DA DA JE dvosmjerno DA NE
2 jalova
Komunikacijsko
5 Izravno 3 UKS/MTU DA 3x230/400 5-60 DA NE 2 radna (B) RE jednosmjerno DA NE
brojilo
Komunikacijsko
6 Izravno 1 UKS/MTU DA 230 5-60 DA NE 2 radna (B) RE jednosmjerno DA NE
brojilo
Univerzalno
0.5S (0.2S)
intervalno kombi Neizravno i 5(6), 5(10), Dvosmjerno
7 3 UKS NE 3x58 i 3x230/400 DA DA radna DA DA
komunikacijsko poluizravno 1(1.2), 1(2) (4 kvadranta)
1 jalova
brojilo
Intervalno kombi
1 radna Dvosmjerno
8 komunikacijsko Izravno 3 UKS DA 3x230/400 5-60 DA DA DA DA
2 jalova (4 kvadranta)
brojilo
Intervalno kombi
1 radna Dvosmjerno
9 komunikacijsko Izravno 1 UKS DA 230 5-60 DA DA DA DA
2 jalova +(4 kvadranta)
brojilo
Napomena: Pravilnikom o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN br. 02/2007) definirani su razredi
točnosti
-- B za mjerenje radne energije kod brojila Tip 5 i 6,
-- C za mjerenje radne energije kod brojila Tip 3 i 4
23
3.2.1.2. Zahtjevi za brojila sa zaštitom od prodiranja vode i prašine, te
Opće biti otporno na ultraljubičastu svjetlost. Kući-
Brojilo mora biti odgovarajućeg dizajna i kon- šte mora biti izrađeno prema standardu DIN
strukcije, da osigura neprekidni rad unutar 43857 sa stupnjem zaštite kućišta IP 51 ili
jamstvenog životnog vijeka od 20 godina bez bolji. Vijci za učvršćivanje pomičnog poklopca
izlaska iz dopuštenih granica točnosti. Dizajn i na kućište brojila moraju omogućiti efikasno
konstrukcija brojila moraju osigurati zaštitu od plombiranje brojila.
električnog udara, prekomjernog zagrijavanja Dimenzije brojila su navedene u njemačkim
ili zapaljenja. Sve komponente brojila moraju normama:
biti izrađene od materijala otpornog na koro-
DIN 43 857-1 – Glavne dimenzije mjere jedno-
ziju, brojilo mora izdržati graničnu radnu tem-
faznih brojila
peraturu okoline od -20 do +55 0C, te tempe-
raturu skladištenja od -30 do +60 0C ili bolje. DIN 43 857-2 – Glavne dimenzije višefaznih
brojila
Pokaznik mora ciklički prikazivati podatke o
mjerenju (npr. potrošnja u različitim tarifama,..). DIN 43 857-3 – Glavne dimenzije poklopca
Kućišta brojila stezaljki jednofaznih brojila
Kućište brojila mora biti sačinjeno od robu- DIN 43 857-4 – Glavne dimenzije poklopca
snog, samogasivog materijala koji se nakon stezaljki višefaznih brojila
životnog vijeka brojila može reciklirati. Kućište Neke od glavnih dimenzija su prikazane u ta-
mora osiguravati izvrsnu mehaničku čvrstoću blicama 3.11 i 3.12.
Tablica 3.11 Glavne dimenzije brojila

Okomiti razmak točaka Vodoravni razmak donjih
Tip brojila Najveća debljina (mm)
učvršćenja (mm) točaka učvršćenja (mm)
Jednofazno 155±1 105±1 140
Višefazno 230±1 150±1 150
Tablica 3.12 Glavne dimenzije poklopca stezaljki brojila

Tip brojila Širina poklopca (mm) Visina poklopca (mm) Dubina poklopca (mm)
Jednofazno 125+1-0 60 35+0-0.5
Višefazno 172+1-0 100 40+0-0.5
Priključnice ce brojila za izravno mjerenje moraju prihvatiti

Brojilo se priključuje pristupom s prednje stra- vodiče promjera do 6.4 mm (presjek vodiča do
ne, a priključnice se nalaze na donjem dijelu 25 mm2), a za poluizravno i neizravno promje-
brojila. ra do 3.1 mm (presjek vodiča do 6 mm2).
Vijak mora biti za učvršćivanje svakog od ula- Pomoćne priključne stezaljke (izlazi) moraju
znih vodiča, kako bi se postigla odgovarajuća prihvatiti vodiče do uključivo 1,5 mm2.
kontaktna površina, a moraju biti tako dizajni- Brojilo mora imati najmanje jedan relejni izlaz
rani da smanje lokalno zagrijavanje. Priključni- signala za isklop sklopnika kod opterećenja
24
većeg od priključne snage, ako je sklopnik plombom mora biti omogućeno za poklopac
smješten izvan kućišta brojila. kućišta brojila i poklopac priključnica brojila.
Priključnice moraju biti od materijala koji spr- Plombom mora biti zaštićeno i dugme za rese-
ječava koroziju, te svodi na najmanju moguću tiranje vršnog opterećenja i ulazak u postupak
mjeru prijelazni otpor pri spajanju na standar- ručnog parametriranja.
dne bakrene vodiče.
Poklopac kućišta brojila i poklopac priključni-
Otvor izolacijskog materijala oko priključnice ca moraju imati odgovarajuće otvore za plom-
mora biti dovoljne veličine da u njega može ući biranje, tako da se plombiranje može obaviti
izolacija priključnog vodiča. na način da žica za plombiranje prolazi kroz
Stezaljke u priključnici brojila moraju biti ozna- otvore poklopca i kroz otvore vijaka kojima su
čene brojevima na priključnici prema normi- ti poklopci pričvršćeni na bazu brojila.
ranim shemama spajanja. Shema spajanja
Umjesto plombiranja kućišta i poklopca, mogu
mora se nalaziti s unutrašnje strane poklopca
se koristiti nova brojila koja se ne mogu rasta-
priključnica ili na odgovarajućem preglednom
viti bez vidljivog oštećenja kućišta i poklopca.
mjestu na brojilu.
Priključnice se moraju zatvarati zasebnim po- Upravljanje tarifama
klopcem, koji se može plombirati zasebnom Brojilo mora imati mogućnost upotrebe jednog
sigurnosnom plombom kroz priključne vijke, od dva interna uređaja za upravljanje tarifama;
neovisno o poklopcu kućišta brojila. Kada je ugrađenog uklopnog sata (UKS) i/ili ugrađe-
poklopac priključnica montiran i plombiran, nog MTU prijemnika, ili mogućnost upravljanja
pristup do priključnica i do nosivih vijaka bro- tarifama preko vanjskog MTU uređaja.
jila ne može biti moguć bez trganja sigurno- Ugrađeni uklopni sat mora biti sukladan normi
sne plombe. Poklopac priključnica mora imati HRN EN 61038.
urezane ulazne otvore na dnu, koji se prema
potrebi mogu jednostavno mehanički probiti ili Ugrađeni MTU prijamnik mora biti sukladan
otrgnuti. normama HRN EN 62052-21 i HRN EN 62054-
11, te imati značajke MTU sustava na mjestu
Natpisna pločica
ugradnje obračunskog mjernog mjesta.
Natpisi i oznake moraju biti ispisani na hrvat-
skom jeziku, te trajno i lako čitljivi u normalnim Razred točnosti
uvjetima rada brojila. Brojila moraju imati razred točnosti prema svo-
Na natpisnoj pločici moraju biti podaci nave- joj namjeni (tablica 3.3). Mjeriteljski i tehnički
deni u Pravilnicima o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevi za statička brojila električne energije
zahtjevima za statička brojila djelatne i jalove su definirani u:
električne energije. 1. Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim za-
Bar kod na natpisnoj pločici predstavlja tip htjevima za statička brojila djelatne elek-
brojila i serijski broj brojila u formatu Code 128 trične energije razreda točnosti 0,2S i
(5+8 znamenki). 0,5S ( NN br. 81/2005)
Plombiranje 2. Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim za-
Kućište brojila mora plombirati ovlašteno tije- htjevima za statička brojila djelatne elek-
lo koje je obavilo prvu ovjeru. trične energije razreda točnosti 1 i 2 ( NN
Plombiranje metalnom žicom i sigurnosnom br. 81/2005)
25
3. Pravilniku o mjeriteljskim i tehničkim za- 1. HRN EN 61000-4-1:2008 - Elektroma-
htjevima za statička brojila jalove elek- gnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-1:
trične energije razreda točnosti 2 i 3 ( NN Ispitne i mjerne tehnike -- Pregled norma
br. 81/2005) niza IEC 61000-4
4. Pravilniku o tehničkim i mjeriteljskim za- 2. HRN EN 61000-4-2:2009 - Elektroma-
htjevima koji se odnose na mjerila (NN br. gnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-2:
2/2007) Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje ot-
Gornji Pravilnici su ukinuti Pravilnikom o teh- pornosti na elektrostatska izbijanja
ničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odno- 3. HRN EN 61000-4-3/A2:2001 - Elektro-
se na mjerila (NN br. 02/2007), ali se koriste do magnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio
donošenja novih. 4-3: Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje
Provjera razreda točnosti se obavlja sukladno: otpornosti na zračeno radiofrekvencijsko
1. Naputku o ispitivanju statičkih brojila dje- elektromagnetsko polje
latne električne energije razreda točnosti 4. HRN EN 61000-4-4:2008 - Elektroma-
0,2S i 0,5S (NN br. 11/2006) gnetska kompatibilnost (EMC) - Dio 4-4:
2. Naputku o ispitivanju statičkih brojila dje- Ispitne i mjerne tehnike - Ispitivanje ot-
latne električne energije razreda točnosti pornosti na električke brze tranzijente/
1 i 2 (NN br. 11/2006) rafale
3. Naputku o ispitivanju statičkih brojila ja- 5. HRN EN 55022: 2003: Granice i meto-
love električne energije razreda točnosti de mjerenja značajki radiofrekvencijskih
2 i 3 (NN br. 11/2006) smetnji od informatičke opreme
Otpornost na elektromagnetske smetnje 3.2.2. Strujni mjerni transformatori
Brojilo mora biti otporno na vanjska ma- Kod neizravnog obračunskog mjerenja koriste
gnetska polja, sukladno Pravilniku o elektro- se srednjenaponski strujni mjerni transforma-
magnetskoj kompatibilnosti (EMC) (NN br tori za nazivne napone mreže 35 (30), 20 i 10
112/2008). Ispitivanja treba provesti u skladu kV. Temeljni tehnički podaci su dani u tablica-
sa slijedećim normama: ma 3.13, 3.14 i 3.15.
Tablica 3.13 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 38 kV

Karakteristike Oznaka Iznos Napomena
Nazivna primarna struja Ipr (A) 1)
Nazivna sekundarna struja Isn (A) 5 ili 1
Razred točnosti kl. 0.5S ili 0.2S 2)
Prošireni mjerni opseg ext.(%) 120 ( 150 ; 200 ) 3)
Nazivna trajna termička struja Icth (A) 1.2xIn (1.5 ; 2 )
Faktor sigurnosti Fs 5
Nazivna snaga Sn (VA) ≤15 4)
26

Kod poluizravnog mjerenja koriste se niskona- napone mreže 690 V. Temeljni tehnički podaci
ponski strujni mjerni transformatori za nazivne su dani u tablici 3.16.
Tablica 3.16 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 0.72 kV

Napomene (za tablice 3.13, 3.14, 3.15 i 3.16): ili proizvodnji proizvođača, tako da se
1. Nazivnu primarnu struju treba odabra- očekivana struja kreće između vrijednosti
ti prema elektroenergetskoj suglasnosti u tablicama u Prilogu 7.4. Tamo gdje se
(EES-u) i očekivanom opterećenju kupca očekuje porast opterećenja ili proizvod-
27
nje, predlaže se koristiti primarno pres- Na primarno priključenom strujnom mjernom
pojive strujne mjerne transformatore. transformatoru, sekundarni namot treba uvijek
2. Potrebno je odabrati razred točnosti biti zatvoren ili preko trošila ili kratko spojen.
0,2S, ako je godišnja kupnja ili isporuka Metalne dijelove strujnog mjernog transforma-
električne energije na tom mjernom mje- tora, koji nisu u normalnom radu pod napo-
stu veća od 25 GWh. nom, treba uzemljiti.
3. Ovisno o najvećoj očekivanoj struji, po- Počeci sekundarnih namota strujnih mjernih
trebno je odabrati prošireni mjerni opseg transformatora, koji su okrenuti prema izvoru
(120%, 150% i 200%). Uobičajeno se električne energije (s1, 1s1,…), moraju se uze-
koriste strujni mjerni transformatori s pro- mljiti. Ako je tok energije dvosmjeran, u pravilu
se uzemljuju počeci sekundarnih namota, koji
širenim mjernim opsegom ext. (%) 120.
su okrenuti prema sabirnicama.
Ako karakter potrošnje ili proizvodnje to
opravdava, treba koristiti strujne mjerne Uzemljivanje sekundarnog kruga kod nisko-
transformatore s ext.(%) 150 ili 200. Treba naponskih strujnih mjernih transformatora nije
voditi računa da maksimalna struja brojila neophodno.
odgovara proširenom mjernom opsegu Ako postoji potreba pa su na strujne mjerne
strujnog mjernog transformatora. transformatore priključeni dodatni uređaji (am-
permetri, vatmetri i drugo), obvezno je ugraditi
4. Nazivnu snagu treba odabrati, ovisno o
strujne mjerne transformatore s više mjernih
duljini i presjeku vodova i potrošku bro-
jezgri, pri čemu se jedna jezgra koristi za mje-
jila, tako da kod maksimalne struje uku-
renje obračunskih veličina, a ostale jezgre za
pni priključeni teret bude između 25% i
dodatne uređaje.
100% nazivne snage. Faktor snage pri-
Osim klasičnih strujnih mjernih transformato-
ključenog sekundarnog tereta ne smije
ra u epoksidnom kućištu, moguće je koristiti i
biti manji od 0.8 ind. Za strujne mjerne
obuhvatne ili natične strujne mjerne transfor-
transformatore razreda točnosti 0.2S i
matore. Oni se montiraju oko niskonaponskih
0.5S treba odabrati presjek sekundarnih
neizoliranih sabirnica, niskonaponskih izolira-
vodova, tako da ukupan teret, ako to
nih jednožilnih kabela i srednjenaponskih jed-
nije nužno, ne prelazi 15 VA. Izbor naziv- nožilnih kabela.
ne snage sekundarnog namota strujnog
Mogu se koristiti ili za zaštitu ili za mjerenje.
mjernog transformatora treba obaviti u
Ako se koriste za obračunsko mjerenje, moraju
skladu sa slikama 7.6.1, 7.6.2. i 7.6.3., a
imati svojstva iz tablica 3.13, 3.14, 3.15 i 3.16.
prema mjernom opsegu, duljini mjernog
voda i presjeku vodiča mjernog voda. Izbor strujnog mjernog transformatora je oslo-
njen na Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim za-
Pristup sekundarnim stezaljkama strujnih htjevima za mjerne transformatore u mjernim
mjernih transformatora u beznaponskom sta- grupama za mjerenje električne energije.
nju mora biti dostupan.
Svi strujni mjerni transformatori u sastavu 3.2.3. Naponski mjerni transformatori
obračunskog mjernog mjesta moraju imati na Kod neizravnog obračunskog mjerenja kori-
sekundarnim stezaljkama poklopac s vijcima ste se jednopolno izolirani naponski mjerni
za pečaćenje, koji onemogućuje pristup se- transformatori za nazivne napone mreže 35
kundarnim stezaljkama bez oštećenja pečata. (30), 20 i 10 kV. Za nazivne napone 10 i 20 kV,
28
moguće je koristiti naponske mjerne transfor- Temeljni tehnički podaci su dani u tablicama
matore s prespojivim sekundarnim namotima. 3.17, 3.18, 3.19 i 3.20.
Tablica 3.17 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um=38 kV

Nazivna frekvencija fn (Hz) 50
Nazivni primarni napon Upn (kV) 35/√3
Nazivni faktor napon/trajanje Vf 1.9 / 8h
Nazivni sekundarni napon Usn (V) 100/√3
Nazivna snaga Sn (VA) ≤15
Razred točnosti kl. 0.5 ili 0.2 2)
Granična termička snaga Sth (VA) 200
Tablica 3.18 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um = 24 kV

Tablica 3.19 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um=24 kV – sekundarno
prespojivi
Nazivni primarni napon Upn (kV) 20/√3 - 10/√3
29
Tablica 3.20 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um = 12 kV
Napomene (za tablice 3.17, 3.18, 3.19 i 3.20): uzemljiti zvjezdišta primarne (X) i sekundarne
1) opcija 30/√3 za mreže nazivnog napona 30 kV (x) strane.
2) predlaže se da granica za korištenje razre- Sekundarni krug naponskog mjernog transfor-
da točnosti 0,2 bude godišnja kupnja ili ispo- matora ne smije se nikada kratko spojiti, zbog
ruka električne energije na tom mjernom mje- opasnosti od oštećenja naponskog mjernog
stu, veća od 25 GWh. transformatora, pa je potrebno sekundarne
vodove zaštititi (osiguračem ili prekidačem),
U mrežama s izoliranim zvjezdištem, za za-
izuzev onih koji su uzemljeni.
štitu od ferorezonancije, obvezna je ugradnja
naponskih mjernih transformatora s drugim Poluga rastavljača u mjernom polju, u kojem
namotom spojenim u trokut i priključenim od- se nalaze naponski mjerni transformatori u
govarajućim otpornikom. sastavu obračunskog mjernog mjesta, mora
imati mogućnost plombiranja.
Primarni nazivni napon naponskog mjernog
transformatora mora odgovarati nazivnom fa- Pristup sekundarnim stezaljkama naponskih
znom naponu električne mreže, a sekundarni mjernih transformatora u beznaponskom sta-
nazivni napon mora biti 100/√3 V. nju mora biti dostupan.
Sekundarnu nazivnu snagu naponskih mjer- Svi naponski mjerni transformatori u sastavu
nih transformatora mora se odabrati tako da obračunskog mjernog mjesta moraju imati na
se ukupno priključeni sekundarni teret kreće sekundarnim stezaljkama poklopac s vijcima
u granicama od 25% do 100% nazivne sna- za plombiranje, koji onemogućuje pristup se-
ge tog naponskog mjernog transformatora. kundarnim stezaljkama bez oštećenja plombe.
Faktor snage priključenog sekundarnog tereta Na naponske mjerne transformatore kod ko-
naponskog mjernog transformatora ne smije risnika mreže (kupca ili proizvođača) mogu se
biti manji od 0.8 ind. Pri određivanju optereće- priključiti samo uređaji koji služe za mjerenje
nja sekundarnog namota naponskog mjernog obračunskih veličina.
transformatora, može se koristiti grafikon na Korištenje drugog namota (npr. za pogonsko
slici 7.6.4. mjerenje i/ili zaštitne uređaje) potrebno je de-
Metalne dijelove naponskog mjernog transfor- finirati ugovorom o korištenju mreže, u kojem
matora, koji u normalnom radu nisu pod napo- će se dati uvjeti za korištenje drugog namota i
nom, treba uzemljiti. Kod jednopolno izoliranih zaštitu od neovlaštenog korištenja, sve u smi-
naponskih mjernih transformatora, moraju se slu održavanja točnosti mjerenja naponskog
30
mjernog transformatora u propisanim grani- sklopnikom snage za upravljanu potrošnju,
cama. te za indikaciju VT (više tarife) na razdjelnici
Izbor naponskog mjernog transformatora je kupca. Iznimno se dopušta njihovo korištenje
vezan za Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim posredstvom pomoćnih releja, ali samo kod
zahtjevima za mjerne transformatore u mjer- uređaja za upravljanje vršnim opterećenjem.
nim grupama za mjerenje električne energije. Shema povezivanja brojila na zajednički MTU
je prikazana na nacrtu 7.3.6.
3.2.4. Uređaji za upravljanje tarifama
Promjena tarifa u višetarifnim brojilima se 3.2.5. Komunikacije
obavlja na jedan od slijedećih načina: 3.2.5.1. Komunikacijski kanali
-- uklopni sat (ugrađen u brojilo) Komunikacijski kanali (mediji) na raspolaganju
-- MTU prijamnik (ugrađen u brojilo – stan- za komunikaciju s brojilima su:
dardno rješenje ili izvan brojila) 1. GPRS (bežični širokopojasni kanal)
Temeljne funkcije prijamnika MTU su: 2. GSM (bežični širokopojasni kanal)
-- upravljanje tarifama višetarifnih brojila i 3. UMTS (bežični širokopojasni kanal)
-- upravljanje termičkim trošilima kupaca. 4. Ethernet (optičko vlakno – širokopojasni
Izmjena programa mora biti moguća nakon kanal)
skidanja zaštitnih plombi i/ili signalom MTU. 5. IrDA (infra red sučelje – optičko oko)
Uvid u trenutačno stanje releja i ostalih signala
6. Telefonska parica (za Euridis, žični M-
(napajanja, prijema i sl.) mora biti moguć bez
bus, RS232, RS485 i CS lokalna sučelja)
skidanja zaštitnih plombi.
7. NN vodovi
Vremenski impulsni telegram (VIT) i frekvencije
signala se određuju na temelju svojstva MTU 3.2.5.2. Komunikacijski protokoli
sustava na mjestu ugradnje. Komunikacijski protokoli namijenjeni za komu-
MTU prijamnik mora biti sukladan normama nikaciju s brojilima su:
HRN EN 62052-21, HRN EN 62054-11, HRN 1. IEC 61334-5-1 PLC
EN 61107 (ako je funkcija ugrađena), HRN EN
2. IEC 62056-21 FLAG
61000-4-1,2,3,4 (EMC), DIN 43861-301, HRN
EN 50160 i DIN 43861-2, te imati značajke 3. IEC 62056-31 Euridis
MTU sustava na mjestu ugradnje. 4. IEC 62056 DLMS/COSEM
Nazivni naponi prijemnika MTU moraju odgo- 5. EN 13757 M-Bus
varati nazivnom naponu električnih brojila uz IEC 61334-5-1 PLC
koje se ugrađuju i to u izravnim spojevima 230
IEC 61334-5-1 PLC je uskopojasna PLC teh-
V; 50 Hz.
nologija koja radi u CENELEC A pojasu (EN
Upravljačka frekvencija, kao i ostale značajke 50065) i koristi širokopojasnu frekvencijsku
MTU sustava, definirane su aktima distribucij- modulaciju s pomakom ključa. Trenutačno se
skih područja. koriste SFSK sustavi, ali nakon dovršetka te-
Upravljački se kontakti prijemnika MTU, kad je stiranja koristit će se OFDM PLC sustavi. IEC
izvan kućišta brojila, ne smiju koristiti u druge 61334-5-1 PLC standard također propisuje
svrhe osim za upravljanje tarifama, upravljanje gornje slojeve:
31
1. dodatni opcijski mrežni sloj, Ovaj protokol je bio prvi standardni protokol
2. aplikacijski sloj i za razmjenu podataka brojila i koristi se glo-
balno, ali ga danas uglavnom potiskuje DLMS/
3. protokol DLMS aplikacije.
COSEM protokol. Znači, ako brojilo radi pre-
Sustav temeljen na IEC 61334-5-1 PLC ko- ma IEC 62056-21 protokolu, komunicirat će
munikacijskom protokolu se sastoji od jednog prema njemu i daljinski i lokalno. Ako radi pre-
koncentratora (pokretača) po svakom tran- ma DLMS/COSEM protokolu, jednako tako će
sformatoru u distribucijskim transformator- komunicirati prema istom protokolu daljinski i
skim stanicama SN/NN i više brojila duž distri- lokalno. Nova brojila se mogu preprogramirati
bucijske mreže koju napaja taj transformator. te prebaciti na rad iz jednog protokola u drugi.
Sva komunikacija je inicirana od koncentra-
IEC 62056-31 Euridis
tora. Brojilo može pristupiti komunikacijskom
kanalu samo na temelju zahtjeva koncentra- IEC 62056-31 Euridis je protokol za lokalnu sabir-
tora. Podaci iz koncentratora mogu biti pohra- nicu pomoću upletenih parica sa signalizacijom.
njeni i prosljeđuju se u centar za upravljanje Revizija standarda pokrenuta je kako bi se pri-
brojilima preko pogodnog protokola (npr. za lagodila novim potrebama:
GPRS veze koristi se TCP/IP protokol). • veća brzina;
IEC 62056-21 FLAG • koristiti s DLMS / COSEM.
IEC 62056-21 je bio namijenjen za lokalnu Glavna svojstva Euridis-a su:
razmjenu podataka pomoću ručnih terminala
• dopušta čitanje, pisanje, uz sigurnost i
(HHC) i jedinica (HHU), a također se koristi za
pouzdanost,
daljinsku razmjenu podataka pomoću PSTN ili
GSM modema. • niska cijena,
On definira tri lokalna fizička sučelja: optič- • radi sa 100 brojila između pristupne toč-
ki, strujna petlja i ethernet, kao i protokol za ke (magnetski završetak – smije se insta-
prijenos podataka. Protokol dopušta čitanje i lirati isključivo jedan na jednoj lokalnoj
programiranje uređaja, u osnovi čitanjem i sla- komunikacijskoj sabirnici),
njem informacija predstavljenih ASCII znako- • predstavlja jamstvo i otvorenost međuna-
vima od / do memorijske lokacije (mode C). rodne norme (IEC 62056-31),
Aktualna verzija E podržava rad s naprednim • jedna upletena parica,
protokolima, kao što su DLMS / COSEM.
• do 500 metara lokalnom sabirnicom,
Podržava lokalni i daljinski rad. Lokalni rad
• brzina prijenosa podataka: 1 200 bauda
moguć je upotrebom ručnog ili trajno priklju-
Euridis+ radi na 2400 bauda (oznaka plus
čenog uređaja. Daljinski rad je moguć putem
je jer radi prema DLMS/COSEM aplikacij-
PSTN ili GSM/GPRS modema. Strujna petlja
skom standardu).
je lokalna sabirnica koja podržava do osam
brojila. Strujna petlja se polako gubi iz upora- Lokalno očitanje je moguće, koristeći ručni ili
be i može koristiti iznimno (npr. u industrijskim trajno povezan uređaj, preko magnetskog za-
pogonima gdje su velike udaljenosti između vršetka.
brojila koja treba umrežiti). IEC62056 DLMS/COSEM
GSM su podržani s odgovarajućim komunika- DLMS/COSEM je otvoreni međunarodni stan-
torima. dard za razmjenu podataka s komunalnih
32
brojila za mjerenje bilo koje vrste energije s 6. pristup ovisan o ulozi, tako da brojilo igra
inteligentnim uređajima. Razvila su ga krajem različite ulogu: krajnji korisnik, čitač broji-
1990-ih vodeća komunalna poduzeća i proi- la, inženjer opskrbe, proizvođač,…
zvođači brojila, s ciljem osiguranja sredstva 7. svaki komunikacijski medij, sposoban za
za razmjenu podataka brojila u standardu,
nošenje DLMS APDUs je pogodan. Ko-
neovisno o platformi, tipu energije, proizvo-
munikacijski mediji trenutačno podržani
đaču i komunikacijskim medijima. DLMS /
su: lokalni optički / električni priključci,
COSEM je moderna specifikacija, navodeći
PSTN, GSM, Internet, GPRS, PLC, M
COSEM modelom podataka (IEC 62056-62),
OBIS sustavom za identifikaciju (IEC 62056- bus, Euridis ...
61), DLMS usluge poruka i profil komunikacija 8. DLMS/COSEM je pozicioniran kao te-
/ skup protokola za niz komunikacijskih medija meljni standard za napredno mjerenje
(IEC 62056-53). Kako bi zadovoljila ove cilje- 9. koristi učinkovite alate za organizaciju
ve, DLMS / COSEM koristi pristup u tri koraka: podataka, efikasno kodiranje i napredne
1. modeliranje aplikacijske baze podataka, značajke pristupa i sigurnosti poruka
što uključuje COSEM model objektnog 10. njegova fleksibilnost čini ga pogodnim za
sučelja i OBIS sustava za identifikaciju jednostavne i složene sustave.
podataka
DLMS / COSEM podržava lokalne razmjene
2. usluge za korištenje baze podataka. To podataka za AMR preko optičkog priključka,
su DLMS usluge omogućene COSEM sučelja strujne petlje. Fizička sučelja su nave-
aplikacijskim slojem dena u IEC 62056-21. Većina brojila na tržištu
3. pravila za prijenos preko različitih komu- podupiru i Mode C pomoću ASCII prijenosa
nikacijskih kanala. podataka i Mode E pomoću DLMS / COSEM.
Ključna svojstva DLMS/COSEM su: DLMS / COSEM se naširoko koristi za AMR s
1. metoda komunikacija i razmjene poruka dvosmjernom razmjenom podataka preko ra-
zličitih medija.
neovisno o modelu podataka i identifi-
kacije, EN 13757 M-Bus
2. COSEM sučelni objekti, identificirani s M-Bus "Meter bus" je europski standard, koji
OBIS kodovima, model aplikacije neovi- se uglavnom koristi za jednosmjernu ili dvo-
san o metodi razmjene poruka i metodi smjernu razmjenu podataka s brojilima. Danas
komunikacije se uglavnom koristi s brojilima topline, plino-
mjerima i vodomjerima.
3. sve vrste energije – električna, plin, voda
i toplina, itd. - su pokriveni. Sučelja kla- M-Bus koristi OSI troslojnu arhitekturu proto-
kola, koji se sastoji od:
se su ista, samo su OBIS kodovi ovisni o
energiji i /ili mediju 1. žičanog ili bežičnog fizičkog sloja;
4. brojilo pruža informacije o tome što se 2. sloj podatkovne veze na temelju IEC
mjeri i kako 60870-5-1 i IEC 60870-5-2;
5. client-server pristup: brojila djeluju kao 3. M-Bus aplikacijski sloj.
serveri, dajući tražene podatke / usluge M-Bus alternativno se može koristiti s DLMS
sustavu za upravljanje brojilima / COSEM.
33
M-bus podržava sljedeća fizička sučelja: 2. RS485 (do 31 brojila)
1. upletena parica lokalnom sabirnicom, 3. Euridis (do 100 brojila).
2. bežična nelicencirana radio veza u po- Ovaj redoslijed ujedno označava i moguću ko-
jasu 868 ÷ 980 MHz SRD (Short Range ličinu umreženih brojila.
Device) uređaj kratkog dometa, koji je Shema lokalnog umrežavanja brojila pomoću
pogodan za razmjenu podataka u kući, RS485 veza na GSM/GPRS komunikator je
do 15 m. prikazana na slici 7.3.1.
3. lokalna sabirnica. Shema lokalnog umrežavanja brojila višekat-
M-Bus protokol je optimiziran sa stajališta nog objekta pomoću RS485 veza na GSM/
brojila, čime omogućava jednostavnu i jeftinu GPRS komunikator je prikazana na slici 7.3.2.
implementaciju i ima dugo trajanje baterije. Shema lokalnog umrežavanja brojila pomoću
Sustav je optimiziran za komunikaciju s broji- Euridis sabirnica na GSM/GPRS komunikator
lima (vodomjeri, plinomjeri i brojila za mjerenje je prikazana na slici 7.3.3.
topline), koja su baterijski napajana (barem 10 Shema lokalnog umrežavanja brojila više-
godina neprekidnog rada bez zamjene baterije). katnog objekta pomoću Euridis sabirnica na
Može raditi s DLMS / COSEM na dva načina: GSM/GPRS komunikator je prikazana na slici
7.3.4.
1. M-Bus nižim slojevima podržava DLMS
/ COSEM aplikacijski sloj i model poda- Shema lokalnog umrežavanja brojila pomoću
taka; ili strujnih petlji na GSM/GPRS komunikator je
prikazana na slici 7.3.5.
2. DLMS / COSEM uređaji se mogu instali-
Shema lokalnog umrežavanja brojila na zajed-
rati kao M-Bus gospodari, razmjenjujući
nički MTU prijamnik je prikazana na slici 7.3.5.
podatke s brojilima koristeći M-Bus pro-
tokol i djelujući kao M-Bus robovi. 3.2.5.5. Daljinsko očitanje brojila
M-Bus inačice treba koristiti jedino za eventu- Daljinsko očitanje brojila se može izvesti kao:
alno očitavanje drugih komunalnih brojila. 1. daljinsko očitanje pojedinačnih brojila
3.2.5.3. Lokalno očitanje brojila 2. daljinsko očitanje lokalno umreženih brojila
Lokalno očitanje brojila, osim vizualnog, se 3. daljinsko očitanje s koncentratora brojila
može obavljati na slijedeće načine: 4. daljinsko očitanje s data loggera
1. IR prema normi IEC 62056-21 mode C Za daljinsko očitanje pojedinačnih brojila, pre-
2. Magnetski prema normi IEC 62056-31 poručljivo je koristiti GPRS/GSM komunikator
3. IR prema normi IEC 62056-21 mode E (po- za vezu s centrom sustava za daljinsku akvizi-
drška za DLMS/COSEM aplikacijski sloj). ciju mjernih podataka.
Za daljinsko očitanje manjeg broja lokalno
3.2.5.4. Lokalno umrežavanje brojila umreženih brojila, može se koristiti standardni
Lokalno umrežavanje brojila moguće je izvesti komunikator za vezu s centrom sustava za da-
na žični i bežični način. ljinsku akviziciju mjernih podataka.
Žično se brojila umrežavaju prema slijedećim Za daljinsko očitanje većeg broja lokalno
standardima: umreženih brojila, potrebno je koristiti koncen-
1. Strujna petlja CS (do 8 brojila) trator podataka, koji prikuplja podatke od pri-
34
ključenih brojila, sprema ih i šalje u centralnu 4. automatsko detektiranje priključenih
bazu podataka u centru sustava za daljinsku brojila električne energije i njihovo kon-
akviziciju mjernih podataka. figuriranje.
Funkcije koncentratora podataka su: Koncentrator podataka ne obrađuje pohranje-
1. prikupljanje podataka, prema određe- ne podatke.
nom vremenskom rasporedu, od svih Data logger je elektronički uređaj koji čita ra-
priključenih brojila zličite električne signale i zapisuje podatke ti-
2. pohranjivanje podataka od očitanih bro- jekom vremena u internu memoriju za kasniji
jila u unutrašnjoj memoriji koncentratora prijenos u centralno računalo.
podataka 3.2.5.6. Varijante primjene komunikacije
3. prijenos očitanih podataka brojila od brojila
koncentratora podataka do centralne Različite varijante protokola, polja primjene i
baze podataka preko odgovarajućeg komunikacijskih kanala (medija) prikazani su u
medija (STN, ISDN, GSM, GPRS, LAN). tablici 3.21.
Tablica 3.21 Mogućnost uporabe kombinacije različitih komunikacijskih protokola, polja primjene
i komunikacijskih kanala (medija)
Polje primjene Podržani komunikacijski kanali
Model
Komunikacijski protokol Lokalni Daljin- Local
podataka GSM GPRS Ethernet PLC
AMR ski AMR Bus
IEC 61334-5-1 PLC - + + - - - - +
IEC 62056-21 FLAG + + - + + + - -
IEC 62056-31 Euridis + + - + - - - -
IEC62056 DLMS/COSEM + + + + + + + +
EN 13757 M-Bus + + - + - - - -
Kriteriji za odabir lokalne komunikacije: ako nije primijenjena PLC komunikacija,

-- ako je priključni objekt ujedno i jedini razvesti Euridis sabirnicu,
objekt na području napajanom iz TS SN/ -- za nakupinu nekoliko brojila za komer-
NN, tada se izabire IEC 61334-5-1 PLC cijalne djelatnosti, ako nije primijenjena
komunikacija (PLC koncentrator se smje- PLC komunikacija, primijeniti umrežava-
šta u transformatorskoj stanici SN/NN), nje prema RS-485,
-- ako priključni objekt nije jedini objekt na -- povezivanje strujnom petljom CS izbjega-
području napajanom iz TS SN/NN, ali se vati za nova obračunska mjerna mjesta.
nalazi u području napajanom iz TS/NN 3.2.5.7. Daljinski komunikator
koja je već opremljena PLC koncentra-
Daljinski komunikator je zaseban uređaj, a
torom, također se izabire IEC 61334-5-1 služi za omogućavanje komunikacije brojila i
PLC komunikacija, sustava za daljinsku akviziciju mjernih poda-
-- u svim stambeno-poslovnim objektima, taka. Komunikator može imati i funkciju data
35
loggera – sam lokalnom sabirnicom očitava nu komunikaciju. U suprotnom, potrebno je
brojila i pohranjuje očitanja u svoju memoriju. osigurati fiksnu telefonsku liniju. Na najgornjem
Daljinsko očitanje se može obaviti izravno iz katu građevine se ugrađuje nemetalni ormarić,
memorije komunikatora (funkcija proxy serve- u koji se smješta GSM/GPRS komunikator,
ra) ili posredno preko komunikatora očitavati kako bi imao dovoljno jak signal za uspješnu
brojilo (funkcija čistog usmjernika – gateway). komunikaciju (npr. na tavan zgrade). Ako su
brojila smještena u podrumu zgrade ili tamo
Komunikatori moraju udovoljavati standardi-
gdje GSM signal nije dovoljno jak, izvođač
ma i normama u dijelu 6. radova dužan je instalirati neprekinutu žičanu
GSM/GPRS komunikator je potrebno smjestiti paricu (2xJ-y(St)y 1x2x0.6) od podruma (broji-
na mjestu gdje je dovoljno jak signal za uspješ- la) do ormarića GSM/GPRS komunikatora.
Temeljne tehničke karakteristike GSM/GPRS komunikatora

Nazivni napon 230 ili 100V
Nazivna frekvencija napajanja 50 Hz
Dopuštena varijacija napona 80-115% Un
Napon udarnog vala 1,2/50ms najmanje 4 kV
Stupanj zaštite IP 51
Radna frekvencija dualna 900/1800 MHz
Maksimalna snaga odašiljanja 2W
Komunikacijski kanali prema centru GSM i GPRS
Primanje i slanje odsječaka podataka klasa 10 ili bolje
Indikacija rada modema LED
Komunikacijska sučelja RS485
Komunikacija prema brojilu DLMS i IEC 62056-21 ili IEC 62056-31
Radna temperatura okoline -25 do +55 °C
Ostale karakteristike: jućim koaksijalnim kabelom mora isporu-

1. primarni kanal komunikacije je GPRS, čiti uz komunikator
prestankom rada GPRS kanala brojilo se 4. PC softver za parametriranje komunika-
automatski prebacuje na GSM komuni- tora
kaciju, nakon početka rada GPRS kanala 5. parametriranje komunikatora, lokalno
brojilo se automatski vraća na GPRS ko- preko serijskog sučelja prijenosnog PC-a
munikaciju (USB-a) ili daljinski, preko GSM/GPRS
2. komunikator mora imati ugrađeni mjerač mreže
GSM/GPRS polja, s mogućnošću očita- 6. natpisna pločica mora sadržavati slje-
nja, lokalno i daljinski deće podatke: tip komunikatora, naziv ili
3. ako za svoj rad komunikator treba vanj- oznaku proizvođača, godina proizvod-
sku antenu, ona se zajedno s odgovara- nje, serijski broj, nazivni napon, nazivna
36
frekvencija, tipska oznaka proizvoda, 2. prekidač priključka kod poluizravnog
verzija firmware-a OMM-a proizvođača
7. kućište i poklopac moraju biti od viso- 3. srednjenaponski osigurač kod napon-
kokvalitetnog materijala sa superiornim skog mjernog transformatora.
mehaničkim karakteristikama, termičkim Osigurač-rastavna sklopka, osim zaštite od
i električnim svojstvima, osiguravajući strujnog preopterećenja i struja kratkog spoja,
stabilnost dimenzija i nepromjenjivost služi i za vizualno razdvajanje vanjske instala-
značajki tijekom zajamčenog životnog cije i obračunskog mjernog mjesta.
vijeka Osigurač-rastavne sklopke kod kupaca se
8. priključna shema komunikatora mora biti ugrađuju u 1 polnoj i 3 polnoj izvedbi, a kod
istaknuta na poklopcu priključnice ili na proizvođača u 2 polnoj i 4 polnoj izvedbi.
stražnjoj strani komunikatora Kao električna zaštita služe osigurači nazivnih
struja 16, 20, 25, 32, 40, 50, 63, 80 i 100 A
9. kod samostalne ugradnje, vijci za učvr-
(prema potrebi može i više, prema EES-u za
šćivanje poklopca trebaju omogućiti efi-
poluizravna OMM u PMO-u).
kasno plombiranje
Primarni namot naponskog mjernog transfor-
10. ponuđeni komunikator mora ispravno matora se priključuje, u pravilu, preko srednje-
funkcionirati za rubne uvjete kvalitete naponskog osigurača. Ako mjesto priključenja
mrežnog napona, propisane HRN EN naponskog mjernog transformatora već leži u
50160 području neke zaštite (npr. na odvodu iza pre-
11. ispravan rad komunikatora ne smije biti kidača), onda se iznimno mogu izostaviti osi-
ometan bilo kakvim fizikalnim utjecajima gurači na primarnoj strani.
koji kao posljedicu nemaju trajnu defor- Srednjenaponski osigurač naponskog mjer-
maciju kućišta nog transformatora (obično do 4 A) mora imati
krivulju taljenja oznake E i mora moći prekinuti
12. magnetno zračenje komunikatora na
sve struje, od struje koja izaziva taljenje u vre-
udaljenosti 100 mm treba biti najviše 4
menu 1 sata do nazivne prekidne struje. Ra-
mikro Tesla na frekvenciji 50 Hz.
stalni element se mora rastaliti u roku od 300
3.2.6. Zaštitni uređaji od strujnog preop- sekundi za struje između 200% i 240% naziv-
terećenja ne struje osigurača.
Zaštitne uređaje u obračunskom mjernom Osigurač naponskog mjernog transformatora
mjestu dijelimo na tri grupe: mora moći izdržati magnetizirajuću struju na-
ponskog mjernog transformatora. Magnetizi-
1. zaštitni uređaji primarnih energetskih
rajuća struja naponskog mjernog transforma-
krugova
tora ovisi o konstrukciji i 10, 12 ili 15 puta je
2. zaštitni uređaji sekundarnih energetskih veća od nazivne struje.
krugova Ako postoje podaci o početnoj magnetiziraju-
3. zaštitni uređaji komunikacijskih krugova. ćoj struji (iznos i trajanje), moguće ih je uspo-
Zaštitni uređaji primarnih energetskih krugova su: rediti s krivuljama taljenja osigurača i odabrati
nazivnu struju osigurača.
1. osigurači priključka (smješteni u osigu-
rač-rastavnu sklopku) Ako ne postoje podaci o početnoj magnetizi-
37
rajućoj struji naponskog mjernog transforma- nikacijskih uređaja) moraju imati takve tehnič-
tora, moguće je primijeniti iskustveno pravilo ke karakteristike da se u što kraćem vremenu
da nazivna struja osigurača mora biti jednaka isključi kratki spoj komunikacijskih krugova
ili veća od trostruke vrijednosti nazivne struje (npr. B6A).
naponskog mjernog transformatora. Potrebno je osigurati selektivnost automatskih
Srednjenaponski osigurač se može smjestiti u osigurača za zaštitu komunikacijskih krugova i
kućištu naponskog mjernog transformatora ili zaštitnih uređaja u krugovima koji im prethode.
zasebno u srednjenaponskom mjernom polju. Svi zaštitni uređaji moraju zadovoljiti norme iz
Zaštitni uređaji sekundarnih energetskih kru- priloga.
gova su:
3.2.7. Uređaji za ograničenje snage kup-
1. automatski osigurači za zaštitu napon-
cima do uključivo 30 kW
skih mjernih vodova,
2. osigurači koji štite odvodnik prenapona 3.2.7.1. Ograničenje snage mjerenjem sna-
(samo kod poluizravnog OMM). ge i isklopnim uređajem u brojilu
3. automatski osigurači koji štite vanjski Signal da je izmjerena snaga prekoračila pri-
MTU (automatski osigurač B6A). ključnu snagu omogućava upravljanje ugrađe-
nim ili prigrađenim, jednopolnim ili tropolnim
Automatski osigurači za zaštitu naponskih
isklopnim aparatom, i ograničavanje snage do
mjernih vodova se smještaju na kraju priključne
razine snage upisane u brojilu.
letvice u priključno mjernoj kutiji. Tehničke ka-
rakteristike automatskog osigurača moraju biti Unutar 15-minutne mjerne periode, brojilo u
takve da se u što kraćem vremenu isključi krat- intervalima od najviše 1/100 mjernog intervala
ki spoj naponskog mjernog kruga (npr. B6A). provjerava je li do tada izmjerena srednja sna-
ga veća ili manja od priključne snage. U tre-
Automatski osigurači za zaštitu naponskih
nutku kada je izmjerena srednja snaga veća od
mjernih vodova se ugrađuju i u srednjenapon-
priključne snage, aktivira se isklop isklopnika.
skom postrojenju (u poslužnom ormariću mjer-
nog polja) kako bi bili što bliže sekundarnim Ako dođe do aktiviranja signala prekoračenja
stezaljkama naponskih mjernih transformatora. priključne snage, mora se pojaviti vidljivi alarm
Potrebno je osigurati selektivnost automatskih na pokazniku brojila.
osigurača u priključno mjernoj kutiji i automat- Nakon što kupac smanji opterećenje, ograni-
skih osigurača u poslužnom ormariću mjernog čavalo strujnog opterećenja je moguće pono-
polja u srednjenaponskom postrojenju (npr. na- vo uključiti nakon završetka 15-minutne mjer-
zivne struje automatskih osigurača 6 A i 16 A). ne periode unutar koje je došlo do isključenja.
Automatski osigurači za zaštitu naponskih Priključna snaga unosi se u kW s točnošću od
mjernih vodova se ugrađuju i u niskonapon- dvije decimale, lokalno na brojilu ili daljinski
skom postrojenju (kod poluizravnog mjerenja), putem dvosmjerne komunikacije. Nakon što
ako duljina naponskih mjernih vodova smanju- se putem plombom zaštićene tipke brojila uđe
je struju kratkog spoja i onemogućava proradu u postupak parametriranja, unos priključne
zaštitnog aparata u glavnom strujnom krugu. snage može se izvoditi putem lokalne komuni-
Zaštitni uređaji komunikacijskih krugova kacije ili putem tipki brojila.
Automatski osigurači za zaštitu komunikacij- Isklopni uređaj omogućuje isključenje odla-
skih krugova (npr. za napajanje vanjskih komu- znog napona prema instalaciji kupca električ-
38
ne energije u slučaju prekoračenja priključne Vrijednosti nazivnih struja ograničavala struj-
snage. nog opterećenja i priključnih snaga kupaca su
Isklopni uređaj mora biti integriran unutar kući- prikazani u tablici 3.22.
šta brojila ili montiran na stezaljke brojila.
Tablica 3.22 Ograničavala strujnog optereće-
Promjena podataka o priključnoj snazi zapisuje nja za jednofazni priključak
se u knjigu događaja.
Nazivna struja OSO Priključna snaga
Rad isklopnog uređaja ne smije ni na koji način (A) (kW)
utjecati na ispravan rad ostalih modula brojila.
20 4,60
Tipkalo za deblokadu
Brojilo mora imati dvožičnu priključnicu za 25 5,75
spajanje vanjskog beznaponskog tipkala pu- 32 7,36
tem kojeg se deblokira brojilo.
40 9,20
Brojilo mora reagirati samo na radnju pritiska-
nja i otpuštanja tipkala, ne smije reagirati na 50 11,50
stalno pritisnuto tipkalo (blokirano tipkalo).
Brojilo ne smije omogućiti daljinsko uključenje Za trofazni priključak ograničavala strujnog
instalacije kupca na mrežni napon bez pritiska opterećenja mogu biti:
tipkala za aktivaciju od strane kupca. - tropolna, - kombinacija triju jednopolnih,
Tipkalo za deblokadu se instalira na razdjelni- Vrijednosti nazivnih struja tropolnih ograniča-
cu kupca i spaja zasebnim višežilnim signalnim vala strujnog opterećenja i priključnih snaga
kabelom u trasi glavnog voda. trofaznih kupaca su prikazani u tablicama 3.23.
3.2.7.2. Ograničavalo strujnog opterećenja
Tablica 3.23 Tropolna ograničavala strujnog
Na obračunskim mjernim mjestima u izravnom opterećenja za trofazni simetrični priključak
spoju, umjesto mjerila snage (koji su ugrađeni
Nazivna struja OSO Priključna snaga
u brojilo) mogu se upotrebljavati i ograničava-
(A) (kW)
la (limitatori) strujnog opterećenja, smještena
u razdjelnici kupca, koji imaju atest ovlaštene 16 11,04
neovisne organizacije za ispitivanja i kontrolu 20 13,80
kvalitete proizvoda prema karakteristikama
koje slijede. Prema vrsti priključaka, ograniča- 25 17,25
vala strujnog opterećenja mogu biti: 32 22,08
-- ograničavalo strujnog opterećenja za jed-
40 27,60
nofazni priključak i
-- ograničavalo strujnog opterećenja za tro-
fazni priključak. Detaljnija podjela snaga trofaznih nesimetričnih
kupaca se dobije korištenjem tri jednopolna
Za jednofazni priključak ograničavala strujnog ograničavala strujnog opterećenja od 11,04 kW
opterećenja mogu biti: (16 A +16 A + 16 A) do 29,90 kW (40 A + 40 A +
-- jednopolna, 50 A), kao što je prikazano u tablici 3.24.
39
Tablica 3.24 Jednopolna ograničavala strujnog opterećenja za trofazni nesimetrični priključak
Nazivna struja Nazivna struja Nazivna struja
Redni broj Suma struja (A) Snaga (kW)
OSO - L1 (A) OSO - L2 (A) OSO - L3 (A)
1 16 16 16 48 11.04
2 16 16 20 52 11.96
3 16 16 25 57 13.11
4 16 20 16 52 11.96
5 16 20 20 56 12.88
6 16 20 25 61 14.03
7 20 20 20 60 13.80
8 20 20 25 65 14.95
9 20 20 32 72 16.56
10 20 25 25 70 16.10
11 20 25 32 77 17.71
12 20 32 32 84 19.32
13 25 16 25 66 15.18
14 25 25 25 75 17.25
15 25 25 32 82 18.86
16 25 32 32 89 20.47
17 32 25 40 97 22.31
18 32 32 32 96 22.08
19 32 32 40 104 23.92
20 32 32 50 114 26.22
21 32 40 40 112 25.76
22 32 40 50 122 28.06
23 40 25 25 90 20.70
24 40 40 25 105 24.15
25 40 40 40 120 27.60
26 40 40 50 130 29.90
Prekidna moć ograničavala strujnog optereće- u skladu sa strujno-vremenskom karakteri-

nja treba iznositi najmanje 10 kA. Za slučaj stikom prema tablici 3.25, odnosno isključiti
prekoračenja nazivnog opterećenja, ograni- ili jednu fazu (jednopolni OSO) ili sve tri faze
čavalo strujnog opterećenja treba prorađivati (tropolni OSO).
40
Tablica 3.25 Strujno-vremenska karakteristika prorade ograničavala strujnog opterećenja u po-
dručju preopterećenja
Struja preopterećenja Vrijeme isklopa - t Isklop

1.1 x In t>1h ne
1.4 x In 2 s < t < 15 min da
2.5 x In 0.5 s < t < 1 min da
Kućište ograničavala strujnog opterećenja Gornji zahtjevi će biti ispunjeni ako vrijedi:
mora biti izvedeno tako da ne omogućuje ne-
ovlašteni pristup do sustava za podešavanje
Up < 0,8 · Uw (3.4)
nazivne struje, kao i do priključnih stezaljki, bez
skidanja plombe. Priključne stezaljke moraju
biti izrađene tako da je omogućeno jednostav- Pri čemu su:
no postavljanje i spajanje vodiča (jednožičnih i Up najviši prenapon koji se pojavi na ste-
finožičnih) presjeka do 16 mm². Ograničavala zaljkama odvodnika prenapona u slučaju
strujnog opterećenja moraju imati mogućnost
prenaponskog impulsa točno definiranog
postavljanja na profilirane nosače TS-35 (pre-
oblika i amplitude,
ma DIN EN 50 022). Ograničavala strujnog op-
terećenja moraju imati mogućnost ponovnog Uw izolacijska razina najosjetljivijeg ugrađe-
uključenja, bez skidanja plombe. nog elementa na mjernom mjestu (HRN
EN 60664-1)
3.2.8. Odvodnici prenapona
Prekostrujna zaštita prenaponskih zaštitnih
Odvodnici prenapona moraju štititi brojilo i ko-
naprava
munikacijski uređaj tako da budu zadovoljene
izolacijske razine tih uređaja. U slučajevima kada je odrezana (propuštena)
struja zaštitnog aparata (npr. osigurača) na stra-
Prenaponske zaštitne naprave moraju biti
ni dovoda veća od slijedne struje koja može biti
ugrađene kod svih korisnika distribucijske
mreže, koji imaju na mjernom mjestu ugrađe- automatski ugašena u odvodniku prenapona,
nu komunikacijsku opremu. U ostalim sluča- potrebno je u seriju ispred odvodnika prenapo-
jevima potrebno je procijeniti opasnost (npr. na spojiti zaštitni aparat (npr. osigurač) traženih
nadzemni priključak) i zaključiti je li potrebno karakteristika. Karakteristike zaštitnog aparata
ugraditi prenaponske zaštitne naprave. (npr. osigurača) definira proizvođač odvodnika
Svrha ugradnje zaštitnih naprava je prilagođe- prenapona. Ovi slučajevi su uobičajeni kod po-
nje zaštitne razine Up najmanjoj izolacijskoj ra- luizravnog obračunskog mjerenja.
zini ugrađenih elemenata na mjernom mjestu. Pri izboru osigurača, potrebno je poštivati
Brojila moraju biti građena za naponski razred IV. selektivnost tako da su omjeri nazivnih struja
i izdržati udarne napone (1.2/50 µs) između 6 i 8 osigurača glavnog voda i osigurača za zaštitu
kV. Registratori i komunikatori moraju biti građe- odvodnika prenapona u omjeru barem 1,6:1 ili
ni za razred II. i izdržati udarne napone do 4 kV. se moraju razlikovati za dva stupnja.
41
Minimalni zahtjevi za prenaponske zaštitne uređaje:
Prenaponske zaštitne naprave za priključak na fazne vodiče u sustavima TN i TT

varistor bez slijedne struje IF, Plinski odvodnik (iskri-
Zaštitni element
šte) sa samo ugasivom slijednom strujom IF
≥320 V AC za priključak na 230 V AC
Maksimalni pogonski napon
≥150 V AC za priključak na 58 V AC
Nazivna struja odvoda In (8/20 μs): ≥25 kA
Maksimalna struja odvoda Imax (8/20 μs) ≥50 kA
Maksimalna struja odvoda Iimp (10/350 μs) ≥12,5 kA
Odzivno vrijeme tA ≤25 ns za varistore
Zaštitna naponska razina Up ≤2000 V
Prenaponske zaštitne naprave za galvansko odvajanje između vodiča N i PE u sustavu TT

Zaštitni element Plinski odvodnik (iskrište)
Maksimalni pogonski napona ≥320 V AC
Nazivna struja odvoda In (8/20 μs) ≥80 kA
Slijedna struja samougasiva
Odzivno vrijeme tA ≤100 ns
Zaštitna naponska razina Up ≤3200 V
Prenaponske zaštitne naprave za PSTN mreže

Nazivni napon 110 V AC
Maksimalni pogonski napon 120 V AC
Odzivno vrijeme tA ≤25 ns
Prenaponske zaštitne naprave za ISDN mreže

Nazivni napon 6 V DC
<1 ns (žila – žila)
Odzivno vrijeme tA
<100 ns (žila-zemlja)
42
Mogu se koristiti i prenaponske zaštitne na- Dimenzija stezaljki mora odgovarati presjeku
prave drugih karakteristika, ako pružaju po- strujnih i naponskih mjernih vodova (npr. 6
trebnu prenaponsku zaštitu. mm2).
Smještaj odvodnika prenapona u srednje- Tri jednopolna prekidača za zaštitu naponskih
naponskom postrojenju je uz fazne stezaljke
mjernih vodova također moraju biti u plombi-
energetskih transformatora, te u vodnim polji-
ranom prostoru.
ma na priključku nadzemnih vodova.
Redne stezaljke na koje se priključuju mjerni
3.2.9. Priključno mjerna kutija vodovi obračunskih mjernih uređaja trebaju
Priključno mjerna kutija je obvezna kod polui- biti izdvojene od ostalih rednih stezaljki (npr.
zravnog i neizravnog mjerenja. Treba je posta-
pločom za razdvajanje) ili vidno označene.
viti tako da je pri ispitivanju mjernih uređaja i
postavljanju kontrolnih instrumenata pristup i Mjerno priključna kutija s pripadnim stezaljka-
rad na njima moguć i bezopasan. ma mora omogućavati slijedeće operacije:
Priključno mjerna kutija mora imati pokositre- -- pogon obračunskog mjernog mjesta
ne stezaljke za strujne i naponske mjerne vo- -- testiranje brojila s vanjskim napajanjem
dove, s mogućnošću kratkospajanja strujnih
mjernih vodova. Sve redne stezaljke koje služe -- priključenje mjernih i ispitnih uređaja
za priključak mjernih vodova trebaju biti zatvo- -- priključak prijenosnih uređaja za mjerenje
rene odgovarajućim prozirnim poklopcem koji kvalitete električne energije
se mora plombirati na dva mjesta. Poklopac
mora biti tako izveden da je pristup rednim -- kalibriranje brojila i
stezaljkama nemoguć bez skidanja plombe. -- zamjenu brojila.
Slika 3.1 Priključno mjerna kutija PMK-14

Dijelovi priključno mjerne kutije PMK-14:
1. Pričvršćenje
2. Montažna letvica TS 35
3. Nosač poklopca
4. Poklopac
5. Stezaljke strujnih mjernih vodova
(od 1 do 6)
6. Stezaljke naponskih mjernih
vodova
(od 7 do 14)
7. Oznaka stezaljke letvice
8. Mjerna rupa s tuljcem
9. Klizni rastavljač - uzdužni
10. Klizni rastavljač - poprečni
11. Most za trajno kratkospajanje
uzemljenih stezaljki strujnih
mjernih vodova
12. Most za trajno kratkospajanje
stezaljki naponskih mjernih vodova
13. Jednopolni automatski osigurač za
zaštitu naponskih mjernih vodova
14. Stezaljka za uzemljenje
43
3.2.10. Ožičenje opreme mjernog mjesta upotrijebljenih rastalnih osigurača.
3.2.10.1. Ožičenje opreme obračunskog Vrijednosti su u skladu sa standardima za
mjernog mjesta pri izravnom nači- električne instalacije i radnim karakteristika-
nu mjerenja ma topivih osigurača tip gL i gG. Ožičenje je
Minimalni presjeci bakrenih vodiča za ožičenje potrebno izvesti s bakrenim vodičima tipa P ili
u mjernom mjestu moraju odgovarati vrijed- P/F. Ako je odabran vodič tipa P/F, na krajevi-
nostima u tablici 3.26 ovisno o nazivnoj struji ma moraju biti montirani priključni tuljci.
Tablica 3.26 Minimalni presjeci bakrenih vodiča ovisno o nazivnoj struji osigurača
Minimalni presjek Cu vodiča (mm2)
I (A) L1, L2, L3 TN-S TN-C TT
N PE PEN N PE
16 6 6 6 10 6 6
20 6 6 6 10 6 6
25 6 6 6 10 6 6
32 10 10 10 10 10 10
50 16 16 16 16 16 16
63 25 25 16 25 25 16
80 35 35 16 35 35 16
100 50 50 25 50 50 25
3.2.10.2. Ožičenje opreme mjernog mjesta 4. označavanje vodiča po cijeloj duljini

pri poluizravnom i neizravnom na- kabela.
činu mjerenja Kod finožičnih kabela potrebno je završetke
Za povezivanje između strujnih mjernih tran- žila prije montaže na priključnu stezaljku stavi-
sformatora i priključnih stezaljki, u mjernom ti u tuljke duljine 12 mm. Kabel mora biti polo-
ormariću treba koristiti tipske masivne ili fino- žen u instalacijskom kanalu ili cijevi, u jednom
žične kabele. komadu, a nije dopuštena upotreba spojnica.
Tipizirani zahtjevi za kabel za strujne mjerne Strujni mjerni transformatori moraju biti na-
vodove: mješteni tako da je na stezaljku P1 spojen do-
vod iz distribucijske mreže, a na stezaljku P2
1. masivni ili finožični kabel s bakrenim
odvod koji je spojen na korisnikovu (kupčevu
opletom (npr. NYCY),
ili proizvođačku) instalaciju.
2. minimalni broj vodiča u kabelu jednak 7
Nazivna snaga strujnog mjernog transformato-
(strujni mjerni vodovi su u jednom kabelu) ra se određuje prema gubicima u kabelu (dulji-
3. minimalni presjek vodiča u kabelu na kabela od strujnog mjernog transformatora
2.5 mm2, do brojila) i snazi priključenih uređaja (brojila,..).
44
Tablica 3.27 Ovisnost nazivne snage strujnih mjernih transformatora o duljini kabela i presjeku žile kabela
Presjek žile (mm2) Nazivna snaga (VA) Minimalna duljina kabela (m) Maksimalna duljina kabela (m)
2.5 5 3,2 13,7
2.5 10 6,7 27,7
2.5 15 10,2 41,7
4 5 5,2 21,9
4 10 10,8 44,3
4 15 16,3 66,7
Gornja ovisnost je prikazana na slikama 7.6.1. i 7.6.2 ovisno o sekundarnoj struji.
Tablica 3.28 Povezivanje strujnih mjernih transformatora i priključne letvice u mjernom ormariću
Stezaljka strujnog mjernog Oznaka stezaljke na
Faza Oznaka kabela Oznaka žile
ransformatora priključnoj letvici
L1 s1 ili 1s1 W1 1 1
s2 ili 1s2 W1 2 2
L2 s1 ili 1s1 W1 3 3
s2 ili 1s2 W1 4 4
L3 s1 ili 1s1 W1 5 5
s2 ili 1s2 W1 6 6
Opterećenje sekundarnog namota naponskog ljine kabela. Uz pretpostavku dopuštenog pada
mjernog transformatora ovisno o duljini mjer- napona od 0.1% i opterećenje sekundarnog
nog voda i presjeku žile mjernog voda je prika- kruga od 10 VA za klasu 0.5 dobivaju se presjeci
zano na slici 7.6.3. prikazani u tablici 3.29. Postotni pad napona na
Presjek žila kabela za naponske grane se odre- mjernim vodovima od naponskog mjernog tran-
đuje na temelju dopuštenog pada napona i du- sformatora do brojila je prikazan na slici 7.6.4.
Tablica 3.29 Izbor presjeka žila kabela ovisno o duljini kabela
Ukupna duljina kabela (m) Presjek vodiča u kabelu (mm2)
do 24 2,5
od 24 do 37 4
od 37 do 56 6
Tablica 3.30 Povezivanje naponskog mjernog transformatora i priključno mjerne kutije u mjernom
ormariću pri neizravnom priključku višefunkcijskog (kombi) brojila
Faza Stezaljka NT Oznaka kabela Oznaka žile Oznaka stezaljke priključne letvice
L1 a W2 1 1P prekidač – L1
N(PEN) n (spoj sve tri faze) W2 4 13
45
Tablica 3.31 Povezivanje naponskih mjernih vodova od mjesta priključenja i priključno mjerne ku-
tije u mjernom ormariću pri poluizravnom priključku višefunkcijskog (kombi) brojila
Faza Mjesto priključenja Oznaka kabela Oznaka žile Oznaka stezaljke priključne letvice
L1 ispred stezaljke P1 W3 1 1P prekidač – L1
N(PEN) na stezaljku N W3 4 13
Tablica 3.32 Povezivanje priključne letvice i brojila u mjernom ormariću
Oznaka stezaljke
Oznaka kabela Oznaka žile Stezaljka brojila Funkcija
priključne letvice
1 W4 1 1 Struja I1
2 W4 2 3 Struja I1
3 W4 3 4 Struja I2
4 W4 4 6 Struja I2
5 W4 5 7 Struja I3
6 W4 6 9 Struja I3
7 W4 7 2 Napon U1
9 W4 8 5 Napon U2
11 W4 9 8 Napon U3
13 W4 10 11 N
3.2.10.3. Ožičenje pogonskog i zaštitnog 3.2.11. Mjerni ormari

uzemljenja
3.2.11.1. Općenito
Jednu stezaljku strujnog mjernog transformato-
ra (s1, 1s1,...) potrebno je uzemljiti. Vodič za uze- Mjerni ormari prema namjeni se dijele na:
mljenje mora imati najmanji presjek Cu 4 mm2. A priključno-mjerni ormari
Kod jednopolno izoliranih naponskih mjernih
B mjerni ormari.
transformatora potrebno je uzemljiti sekun-
darnu stezaljku n. Vodič za uzemljenje mora Mjerni ormari prema izvedbi se dijele na:
imati najmanji presjek Cu 4 mm2. 1. ugradni (u zid) (slika 3.2.a)
Kod jednopolno izoliranih naponskih mjernih
2. nadgradni (na zid) (slika 3.2.b)
transformatora potrebno je uzemljiti primarnu
stezaljku N. Vodič za uzemljenje mora imati 3. slobodnostojeći (u zemlju) (slika 3.2.c)
najmanji presjek Cu 16 mm2.
4. samostojeći montažni (na pod u objektu)
Metalne dijelove mjernih transformatora, koji u
(slika 3.2.d)
normalnom pogonu nisu pod naponom je po-
trebno uzemljiti vodičem minimalnog presjeka Primjeri ugradnje kućnih priključno mjernih or-
Cu 16 mm2. marića su prikazani na slici 3.2.
46
Slika 3.2 Primjeri ugradnje kućnih priključno mjernih ormarića
3.2.11.2. Primjena mjernih ormara Višestambeni, veći stambeno-poslovni i veći

1. Individualni stambeni, stambeno-po- poslovni objekti sa četiri ili više OMM
slovni i poslovni objekti, do uključivo tri Moguće kombinacije namjene i izvedbe su:
OMM-a B1 ugradni u unutrašnji zid objekta, a priklju-
2. Višestambeni, veći stambeno-poslov- čak je radijalni (podzemni)
ni i veći poslovni objekti sa četiri ili više B2 na vanjskom ili unutrašnjem zidu
OMM-a B4 u zajedničkim prostorijama objekta
3. Javna rasvjeta Javna rasvjeta
4. Poluizravna OMM OJR priključno mjerni ormar JR, u drugom dije-
5. Neizravna OMM lu ormara se nalazi upravljački dio JR, koji
Individualni stambeni, stambeno-poslovni i po- nije u nadležnosti HEP ODS-a.
slovni objekti do uključivo tri OMM-a Moguće kombinacije namjene i izvedbe su:
Moguće kombinacije namjene i izvedbe su: A3 slobodnostojeći uz razdjelnu TS SN/NN, a
A1 ugradni u vanjski zid objekta, ogradni zid i priključak je radijalni (podzemni)
slično, a priključak je radijalni (nadzemni ili Poluizravna OMM
podzemni) Moguće kombinacije namjene i izvedbe su:
A2 nadgradni u vanjski zid objekta, ogradni A1 ugradni u vanjski zid objekta, ogradni zid i
zid ili slično, a priključak je radijalni (nadze- slično, a priključak je radijalni (nadzemni ili
mni ili podzemni) podzemni) (za PMO)
A3 slobodnostojeći na granici javne i privatne A2 nadgradni u vanjski zid objekta, ogradni
površine, a priključak je radijalni ili ulaz- zid ili slično, a priključak je radijalni (nadze-
izlaz (podzemni) mni ili podzemni) (za PMO)
47
A3 slobodnostojeći na granici javne i privatne B3 uz razdjelnu TS SN/NN (za MO)
površine, a priključak je radijalni ili ulaz- B4 u zajedničkim prostorijama objekta (za MO)
izlaz (podzemni) (za PMO) Neizravna OMM
A4 u zajedničkim prostorijama objekta, a pri- Moguće kombinacije namjene i izvedbe su:
ključak je radijalni ili ulaz-izlaz (podzemni) B2 na vanjskom ili unutrašnjem zidu razdjelne
(za PMO) TS SN/NN (SN)
B2 na vanjskom ili unutrašnjem zidu razdjelne B3 uz razdjelnu TS SN/NN(SN)
TS SN/NN (za MO) B4 u zajedničkim prostorijama objekta
Tablica 3.33 Oprema u mjernim ormarima

Vrsta Mjerenje Brojilo PMK ORS SMT NMT Komunikator OZO OP
KPMO izravno 1-3 Ne Da Ne Ne prostor Ne prostor
CMO Izravno/ poluizravno 1-∞ Ne/Da Da Ne/Da Ne Da Ne/Da Da
EMO izravno 2-6 Ne Da Ne Ne Ne Ne Ne
SPMO izravno 1-3 Ne Da Ne Ne prostor Ne prostor
SPMO poluizravno 1 Da Da Da Ne Da Da Da
OJR izravno 1 Ne Da Ne Ne prostor Ne prostor
OJR poluizravno 1 Da Da Da Ne Da Da Da
PMO izravno 1 Ne Da Ne Ne prostor Ne prostor
PMO poluizravno 1 Da Da Da Ne Da Da Da
Da
MO poluizravno 1 Da Da Ne Da Da Da
(NN)
Da Da
MO neizravno 1 Da Ne Da Ne Da
(SN) (SN)
Legenda:
PMK - priključno mjerna kutija NMT - naponski mjerni transformator
ORS - osigurač-rastavna sklopka OZO - osigurač za zaštitu odvodnika prenapona
SMT - strujni mjerni transformator OP - odvodnik prenapona
Kod obračunskog mjernog mjesta za proi- MO se koriste kod neizravnog i poluizravnog

zvođače električne energije na ulazu (prema obračunskog mjerenja.
generatoru) i izlazu (prema mreži) se ugrađu-
Temeljni elementi mjernog ormara za neizrav-
je četveropolna osigurač-rastavna sklopka ili
no mjerenje i njihov razmještaj su prikazani na
četveropolni prekidač. Na spoju prema ge-
nacrtu 7.2.1.1. (nadgradna izvedba).
neratoru moguće je ugraditi samo rastavnu
sklopku, budući da zaštitnu funkciju ostvaruje Temeljni elementi mjernog ormara za polui-
prekidač u proizvodnom postrojenju. zravno mjerenje i njihov razmještaj su prikaza-
48
ni na nacrtu 7.2.2.1. (nadgradna izvedba). no zajedničko obračunsko mjerenje proizvod-
SMO se koriste kod neizravnog obračunskog nje i vlastite potrošnje, su prikazani na nacrtu
mjerenja. 7.2.3.7.
Temeljni elementi slobodnostojećeg mjernog Temeljni elementi samostojećeg priključno
ormara za neizravno mjerenje i njihov razmje- mjernog ormara i njihov razmještaj, za polui-
štaj su prikazani na nacrtu 7.2.1.2. zravno zajedničko obračunsko mjerenje pro-
izvodnje i vlastite potrošnje, su prikazani na
Temeljni elementi slobodnostojećeg mjernog
nacrtu 7.2.2.6.
ormara za poluizravno mjerenje i njihov raz-
mještaj su prikazani na nacrtu 7.2.2.2. Temeljni elementi samostojećeg priključno
mjernog ormara i njihov razmještaj, za polu-
PMO se koriste kod poluizravnog i izravnog
izravno obračunsko mjerenje proizvodnje i
obračunskog mjerenja.
izravno obračunsko mjerenje vlastite potroš-
Temeljni elementi priključno mjernog ormara nje, su prikazani na nacrtu 7.2.2.7.
za poluizravno mjerenje potrošnje i njihov raz-
OJR se koriste kod poluizravnog i izravnog
mještaj su prikazani na nacrtu 7.2.2.3. (ugrad-
obračunskog mjerenja javne rasvjete.
na i nadgradna izvedba).
Temeljni elementi slobodnostojećeg priključno
Temeljni elementi priključno mjernog ormara
mjernog ormara za obračun javne rasvjete i
za izravno mjerenje potrošnje i njihov razmje-
njihov razmještaj, za poluizravno obračunsko
štaj su prikazani na nacrtu 7.2.3.6. (ugradna i
mjerenje, su prikazani na nacrtu 7.2.2.5.
nadgradna izvedba).
Temeljni elementi slobodnostojećeg priključno
KPMO se koriste kod izravnog obračunskog
mjernog ormara za obračun javne rasvjete i
mjerenja.
njihov razmještaj, za izravno obračunsko mje-
Temeljni elementi kućnog priključno mjer- renje, su prikazani na nacrtu 7.2.3.5.
nog ormara su prikazani na nacrtima 7.2.3.1.
CMO se koriste kod poluizravnog i izravnog
(ugradna i nadgradna izvedba s jednim, dva ili
tri OMM).
Temeljni elementi samostojećeg montažnog
SPMO se koriste kod poluizravnog i izravnog
centralnog mjernog ormara, za poluizravno
obračunsko mjerenje, su prikazani na nacrtu
Temeljni elementi slobodnostojećeg priključno 7.2.4.1.
mjernog ormara i njihov razmještaj, za polui-
Temeljni elementi samostojećeg montaž-
zravno obračunsko mjerenje, su prikazani na
nog centralnog mjernog ormara, za izravno
nacrtu 7.2.2.4.
Temeljni elementi slobodnostojećeg priključno 7.2.4.2.
mjernog ormara i njihov razmještaj, za izravno
EMO se koriste kod izravnog obračunskog
mjerenja.
7.2.3.2. (jedno OMM), 7.2.3.3. (dva OMM) i
7.2.3.4. (tri OMM). Temeljni elementi etažnog mjernog ormara su
prikazani na nacrtima 7.2.4.3. (ugradna izved-
Samostojeći PMO se koriste kod poluizravnog
ba s dva, tri, četiri, pet ili šest OMM).
i izravnog mjerenja.
Na preglednim nacrtima mjernih ormara su
Temeljni elementi samostojećeg priključno
navedene približne dimenzije i tipični raspored
mjernog ormara i njihov razmještaj, za izrav-
opreme.
49
3.2.11.3. Temeljni tehnički uvjeti Kućišta i vrata ormarića moraju biti izrađeni
Mjerni ormari predviđeni su za ugradnju pod od atestiranog izolacijskog UV stabiliziranog
normalnim pogonskim uvjetima: samogasivog materijala pogodnog za vanjsku
• temperatura okoline neće prelaziti 40°C upotrebu pri izlaganju UV zrakama i vodi.
(kod vanjske ugradnje) Može se koristiti i čelik, naročito za ormare
• minimalna temperatura neće biti ispod - tipa CMO, u koje se ugrađuje više izravnih ili
25°C (kod vanjske ugradnje) poluizravnih OMM-a.
• nadmorska visina do 2.000 m Svi ormarići moraju biti otporni na udarce

stupnja zaštite kućištem protiv mehaničkih
• prisutnost vode: mogućnost padanja udara IK 09, UV zračenja te ispunjavati uvjete
vode u obliku kiše pod kutem 60º od ver- II. klase zaštite od električnog udara.
tikale (kod vanjske ugradnje)
Zaštita kućištem za ugradbene ormariće mora
• moguća prisutnost prašine (kod vanjske biti najmanje IP 44 s vratima s dvostrukim uto-
ugradnje) rom, a nadgradni i samostojeći ormarići moraju
• znatna prisutnost korozijskih (posolica) zadovoljavati zaštitu kućištem IP 44 (kod unu-
ili prljajućih tvari atmosferskog porijekla trašnje montaže) ili IP 54 (kod vanjske monta-
(kod vanjske ugradnje) že). Mjerni ormar mora imati odvojen dio za pri-
• zanemariva prisutnost flore (kod vanjske ključenje i dio za smještaj mjerne opreme.
ugradnje) Dimenzije mjernih ormarića, kao i raspored
• zanemariva prisutnost faune (kod vanjske pojedinih elemenata u ormariću, moraju biti
ugradnje) usklađeni u smislu sigurnosnih razmaka, te
omogućiti jednostavan i siguran priključak
• zanemariv elektromagnetski, elektrosta-
energetskih i signalnih kabela. Približne di-
tički i ionizacijski utjecaj
menzije mjernih ormara su prikazane na nacr-
• prisutno Sunčevo zračenje znatne jačine i tima u prilogu 7.2.
trajanja (kod vanjske ugradnje)
Priključni prostor mora biti zaštićen samoga-
• zanemarivo seizmičko djelovanje sivim izolacijskim materijalom s mogućnošću
• neizravni udari munje porijekla iz nadze- plombiranja. Prostor od donjeg ruba ormarića
mne napojne mreže NN do mjesta priključenja mora biti toliki da omo-
Oprema ormarića je zatvorena vratima, ali s gućuje nesmetano spajanje napojnih i priključ-
obzirom na smještaj, ormarić je dostupan: nih kabela, a minimalno 150 mm.
• neupućenim osobama (normalan električni Nadstrujnu zaštitu treba predvidjeti prema na-
otpor ljudskog tijela: suha ili vlažna koža) zivnoj struji ormarića s tropolno rastavljivom
osigurač-sklopkom s posrebrenim kontakti-
• u normalnim uvjetima osobe se ne nalaze
ma, odgovarajuće nazivne struje s mogućno-
u dodiru s vodljivim dijelovima – slabi dodir.
šću plombiranja.
S obzirom na moguće mjesto ugradnje orma-
Priključni vijci, matice, pritezne i podložne
rića vezano uz konstrukciju objekta:
pločice na postolju osigurača, N i PE stezalj-
• materijal objekta može biti od zapaljivog ke moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika
materijala ili mjedi galvanski zaštićene niklom, a noseći
• postoji mogućnost širenja požara. metalni dijelovi zaštićeni od korozije vrućim
50
cinčanjem. Vrata ormarića moraju biti tako c) na ormaru mora postojati mogućnost ven-
pričvršćena da omogućavaju jednostavnu za- tiliranja prirodnim strujanjem zraka (izuzev
mjenu vrata, a moraju imati brave za zaključa- ormara za poluizravno i neizravno mjerenje),
vanje u tri točke.
d) zaključavanje ormara mora biti izvedeno
Ožičenje glavnih strujnih krugova mora od-
tipskim bravama (minimalno u tri točke)
govarati nazivnoj struji za koju je deklariran
ormarić, izvedeno vodičima P/F s odgovara- e) dizajn ormara mora omogućiti očitavanje
jućim presjekom i uprešanim tuljcima na za- brojila električne energije pri zatvorenim
vršecima. Alternativno se koristi odgovarajući vratima ormara (otvor minimalnih dimenzija
sabirnički sustav. 100x100 mm)
Na bočnim dijelovima kućišta ormarića, na f) na priključnom dijelu ormara, kao i pro-
gornjem i donjem dijelu, treba predvidjeti storu u kojem su smješteni strujni mjerni
uvodnice, čepove ili odvajanje dijela kućišta transformatori, mora biti osigurana zaštita
za prolaz vodova.
od neovlaštenog pristupa, s mogućnošću
Ako je mjerni ormar od čelika i nadgradne plombiranja (preporuča se zaštitna maska
izvedbe, a koristi se GSM komunikacija, po-
od pleksiglasa koja se na nosače fiksira vij-
trebno je ugraditi s donje strane uvodnicu za
cima i maticama s otvorom za plombiranje)
antenski kabel.
Materijal od kojeg je napravljen mjerni ormar g) oprema u mjernim ormarima mora biti na
treba zadovoljavati sljedeće uvjete: minimalnom razmaku od 40 mm zbog lak-
šeg održavanja
a) negorivost (samogasivost),
b) odgovarajuća mehanička čvrstoća (zado- h) ako se u mjernom ormaru pojavljuju tem-
voljavajuće elastičnosti i debljine stjenke), perature, koje su van radnog područja bro-
c) zadovoljenje uvjeta u pogledu zaštite od jila i komunikacijske opreme, potrebno je
previsokog napona dodira, izvesti grijanje ili hlađenje
d) otpornost na UV zračenje i starenje uslijed i) mjerni ormar mora biti propisno obilježen
vremenskih utjecaja, oznakom “Opasnost od električne struje”
e) postojanost na vremenske utjecaje bez j) svi mjerni ormari moraju posjedovati kon-
dodatne antikorozivne zaštite. trolni list, odnosno atest proizvođača i
Temeljni konstruktivni zahtjevi za mjerni ormar su: oznaku sukladnosti C
a) konstrukcija ormara mora biti izvede- k) unutar mjernog ormara mora biti postoja-
na tako da je onemogućen nastanak bilo na pločica na kojoj je označen tip, nazivna
kakvih deformacija koje bi mogle otežati struja i napon, frekvencija, stupanj meha-
ugradnju opreme,
ničke zaštite, klasa izolacije, te proizvođač
b) kućište ormara mora imati stupanj zaštite i serijski broj proizvoda uz navedenu ze-
koji će zadovoljiti zahtjeve mehaničke čvr-
mlju porijekla
stoće, kao i prodora stranih tijela i tekućina
u ormar (minimalno stupanj zaštite IP44 l) unutar mjernog ormara mora biti isporuče-
za ugradnu izvedbu ili IP54 za nadgradnu na jednopolna shema spajanja, kao i uputa
izvedbu) o montaži i korištenju.
51
Mjerni ormari namijenjeni su za distribucijske 3. priključnice zaštitnih automatskih osigu-
mreže slijedećih karakteristika: rača naponskih mjernih vodova
a) nazivna frekvencija f=50 Hz 4. automatski osigurači za napajanje MTU
b) nazivni napon Un=400/230 V AC prijamnika i komunikacijskog uređaja
c) granice faznih napona na mjestu predaje 5. priključno mjerna kutija
Un +/-10% 6. brojila električne energije
d) nazivna struja In do 100 A 7. ograničavalo strujnog opterećenja
e) sustav uzemljenja: TN-C, TT 8. MTU prijamnik
3.2.11.4. Zakoni, propisi i norme 9. komunikator
Mjerni ormari moraju biti konstruirani, proizve- 10. koncentrator
deni i ispitani u skladu sa zakonima, propisima Prije puštanja u pogon, plombiraju se priključni-
i normama u dijelu 6. ce strujnih i naponskih mjernih transformatora.
3.2.12. Plombiranje Plombe postavljaju osobe nadležne organiza-

cijske jedinice, nadležne za predmetno obra-
Plombe moraju biti postavljene na svim mje-
čunsko mjerenje, u skladu s odnosnim aktom
stima gdje je moguće utjecati na mjerenje,
HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o.
odnosno obračun električne energije i snage.
Izvedba plombe i način plombiranja moraju Mjesta plombiranja moraju biti zabilježena u
biti takvi da pristup tim mjestima nije moguć službenoj ispravi nadležne organizacijske jedi-
nice. Ispravu zajednički potpisuju odgovorne
bez vidljivog i trajnog oštećenja plombe.
osobe nadležne organizacijske jedinice i kup-
Obvezna mjesta plombiranja su: ca, odnosno proizvođača.
1. priključnice mjernih transformatora Kućište brojila mora plombirati ovlašteno tijelo
2. redne stezaljke u poslužnim ormarićima koje je obavilo prvu ovjeru.
sklopnog bloka ili ćelije na koje su spoje- Plombom mora biti zaštićeno i dugme za rese-
ne naponski i strujni mjerni vodovi obra- tiranje vršnog opterećenja i ulazak u postupak
čunskog mjerenja ručnog parametriranja.
52
4. PUŠTANJE U POGON, nizacijskih jedinica HEP ODS-a moraju imati
NADZOR i KONTROLA pristup pri ispitivanju.
OBRAČUNSKOG MJERNOG 4.1.2.1. Strujni mjerni transformatori
MJESTA Sva ispitivanja unutar srednjenaponskog sklo-
pnog bloka obavljaju se u beznaponskom
4.1. Puštanje u pogon obračunskog stanju. Sva ispitivanja pomoću instrumenata
mjernog mjesta također se obavljaju u beznaponskom stanju:
4.1.1. Popis dokumentacije obračunskih -- provjera valjanosti ovjernog žiga "Držav-
mjernih mjesta nog zavoda za mjeriteljstvo" (obavlja se
Nadležne organizacijske jedinice distribucij- vizualno)
skih područja HEP-ODS-a dužne su posjedo- -- provjera podataka s natpisne pločice: po-
vati, čuvati i obnavljati dokumentaciju o obra- daci s natpisne pločice usporede se s po-
čunskim mjernim mjestima. O obračunskim dacima tehničke dokumentacije (projekt,
mjernim mjestima moraju imati barem sljede-
elektroenergetska suglasnost) (obavlja se
ću dokumentaciju:
vizualno)
-- Tehnički podaci opreme obračunskog
-- ispitivanje polariteta svih sekundarnih
mjernog mjesta, s ispitnim listovima struj-
namota jezgri i jednake usmjerenosti pri-
nih i naponskih mjernih transformatora
marnih priključaka svih faza (obavlja se
-- Sheme neizravnih i poluizravnih obračun- instrumentom za ispitivanje polariteta ili s
skih mjernih mjesta malim istosmjernim naponom do 10 V i
-- Izvješće o rezultatima mjerenja padova voltmetrom istosmjernog napona)
napona u mjernim sekundarnim krugovi- -- provjera uzemljenja sekundarnih stezalj-
ma naponskih mjernih transformatora ki (obavlja se vizualno i utvrđuje se jesu
-- Izvješće o mjerenju i/ili izračunu tereta li uzemljene istoimene stezaljke strujnih
strujnih i naponskih mjernih transforma- mjernih transformatora)
tora. -- ispitivanje otpora izolacije (obavlja se me-
Podaci o ispitivanju uređaja obračunskog gaommetrom napona do 5000 V)
mjernog mjesta prije puštanja u pogon i na-
-- ispitivanje prijenosnog odnosa (obavlja se
kon zahvata, koji bi mogli utjecati na kakvoću
uređajem za ispitivanje prijenosnog odnosa)
mjerenja, te o plombiranju, sastavni su dio pri-
padnih radnih naloga. Umjernice naponskih -- ispitivanje ispravnosti spoja primarno
mjernih transformatora, strujnih mjernih tran- prespojivih strujnih mjernih transformato-
sformatora i brojila se pohranjuju u ovlašte- ra (obavlja se vizualno, utvrđivanjem va-
nom laboratoriju. ljanog položaja mostića)
4.1.2. Ispitivanja prije puštanja u pogon -- provjera kakvoće izvedbe kontaktnih

mjesta priključaka vodiča u priključnici
Ova se ispitivanja obavljaju na svim dijelovima
novoizvedenih i rekonstruiranih obračunskih (obavlja se vizualno)
mjernih mjesta prije puštanja u pogon, kao i -- mjerenje veličine priključenog sekundar-
pri izmjeni pojedinih mjernih i pomoćnih ure- nog tereta (obavlja se odgovarajućim
đaja. Ovlašteni zaposlenici nadležnih orga- mjernim uređajem)
53
-- pregled uzemljenja kućišta strujnih mjer- 4.1.2.3. Mjerni vodovi
nih transformatora (obavlja se vizualno). Sva ispitivanja unutar srednjenaponskog sklo-
pnog bloka obavljaju se u beznaponskom
4.1.2.2. Naponski mjerni transformatori
stanju. Sva ispitivanja pomoću instrumenata
Sva ispitivanja unutar srednjenaponskog sklo- također se obavljaju u beznaponskom stanju.
pnog bloka obavljaju se u beznaponskom sta-
-- provjera presjeka (obavlja se uspored-
nju. Sva ispitivanja pomoću instrumenata se
bom tehničke dokumentacije; obavlja se
također obavljaju u beznaponskom stanju.
vizualno)
-- provjera valjanosti ovjernog žiga "Držav-
-- provjera izvedbe i polaganja: obilježa-
nog zavoda za mjeriteljstvo" (obavlja se
vanje (boja, slova, brojevi), mehanička i
vizualno)
elektromagnetska zaštita
-- provjera podataka s natpisne pločice: po-
-- provjera izvedbe i polaganja: neprekinu-
daci s natpisne pločice usporede se s po- tost (obavlja se instrumentom)
dacima tehničke dokumentacije (projekt,
-- ispitivanje otpora izolacije: (obavlja se
elektroenergetska suglasnost) (obavlja se
megaommetrom napona do 1000 V)
vizualno)
-- ispitivanje padova napona (obavlja se mje-
-- ispitivanje polariteta (obavlja se instru-
renjem i usporedbom sekundarnih napona
mentom za ispitivanje polariteta ili s ma-
na stezaljkama ćelije mjernog polja i na-
lim istosmjernim naponom do 10 V i vol-
ponskih stezaljki priključno-mjerne kutije)
tmetrom istosmjernom napona)
-- ispitivanje otpora izolacije vodiča kabela
-- provjera uzemljenja sekundarnih stezaljki naponskih mjernih transformatora (me-
(obavlja se vizualno i utvrđuje se jesu li đusobno i prema plaštu) (obavlja se me-
uzemljene istoimene stezaljke naponskih gaommetrom napona do 1000 V)
mjernih transformatora)
-- provjera ožičenja i kontaktnih mjesta
-- ispitivanje otpora izolacije (obavlja se me- mjernih, signalnih i pomoćnih električnih
gaommetrom napona do 5000 V) krugova (vizualno i funkcijskim ispitiva-
-- ispitivanje prijenosnog odnosa (obavlja njem pod naponom)
se mjerenjem sekundarnog napona, uz -- provjera brtvljenja uvodnica kabela (vizu-
istodobno priključen primarni namot na alno i mehanički).
nazivni primarni napon)
4.1.2.4. Brojila električne energije
-- mjerenje veličine priključenog sekundar-
-- provjera valjanosti ovjernog žiga "Držav-
nog tereta (obavlja se odgovarajućim
nog zavoda za mjeriteljstvo" (obavlja se
mjernim uređajem s naponskim izvorom) vizualno u naponskom stanju)
-- provjera kakvoće izvedbe kontaktnih mje- -- provjera podataka s natpisne pločice: po-
sta priključka vodiča u priključnici (obavlja daci s natpisne pločice usporede se s po-
se vizualno) dacima tehničke dokumentacije (projekt,
-- pregled uzemljenja kućišta naponskih mjer- elektroenergetska suglasnost) (obavlja se
nih transformatora (obavlja se vizualno). vizualno u naponskom stanju)
54
-- provjera spoja (obavlja se usporedbom s -- Ostali pomoćni uređaji Pod pojmom
tehničkom dokumentacijom)(obavlja se Ostali pomoćni uređaji u smislu ovih
vizualno u naponskom stanju) Uputa smatraju se primjerice: sklopnik
-- provjera opterećenja po fazama (obavlja snage za upravljanu potrošnju, priključ-
se mjerenjem i usporedbom struje opte- no-mjerna kutija (14 kom. stezaljki), po-
rećenja i nazivne struje brojila u napon- moćni releji, osigurači naponskih grana
skom stanju) električnih brojila, modemi za daljinsku
komunikaciju i sl. Provjera ovih uređaja
-- provjera priključnice brojila (sastoji se u
podrazumijeva:
nadzoru pritegnutosti vijaka i vodiča kao
i čistoći kontaktnih površina u beznapon- -- provjeru podataka s natpisne pločice -
skom stanju) provjeru ispravnosti spoja - provjeru dje-
lovanja.
-- ispitivanje redoslijeda faza (obavlja se
pokazivačem redoslijeda faza; vektorski 4.1.3. Plombiranje
slijed napona i struja ispita se vektorme- Prije puštanja u pogon obračunskog mjernog
trom; fazni pomak između napona i struja mjesta, plombiraju se priključnice strujnih i
istovrsnih faza mora biti analogan faktoru naponskih mjernih transformatora, ručica ra-
snage tereta u naponskom stanju) stavljača u mjernom polju, a nakon puštanja
-- izbor sekundarnog prikaza izmjerene u pogon i utvrđivanja potpune funkcionalno-
električne energije (obavlja se u napon- sti svih elemenata, provodi se plombiranje i
skom stanju) na ostalim mjestima (brojila, priključno mjerna
kutija i ograničavalo strujnog opterećenja).
-- definiranje i provjera komunikacija (obav-
lja se u naponskom stanju) 4.2. Nadzor i kontrola obračunskog
-- utvrđivanje udešenosti tarifnih vremena mjernog mjesta
i tekućeg vremena (obavlja se u napon- Redoviti nadzor i održavanje svih pojedinačnih
skom stanju). elemenata obračunskih mjernih mjes¬ta, a time
i obračunskih mjernih mjesta kao cjeline, obav-
4.1.2.5. Pomoćni mjerni uređaji lja se kroz preglede, revizije i remonte, u skladu
Prijemnici MTU Provjera prijemnika MTU po- s rokovima i sadržajem utvrđenim općim akti-
drazumijeva: ma HEP-ODS-a. Mora se omogućiti nesmetan
-- provjeru podataka s natpisne pločice pristup OMM-u ovlaštenim zaposlenicima nad-
ležnih organizacijskih jedinica HEP ODS-a.
-- provjeru spoja
-- provjeru funkcionalnosti putem autotesta 4.2.1. Nadzor obračunskog mjernog mjesta
-- provjeru priključnice. Nadzor funkcionalnosti i kakvoće elemenata,
kao i cjelokupne valjanosti mjerenja obračun-
Ograničavalo strujnog opterećenja - limitatori
skih mjernih mjesta, potrebno je provoditi ana-
- provjera podataka s natpisne pločice: podaci lizom prikupljenih obračunskih mjernih poda-
s natpisne pločice usporede se s podacima taka, analizom dojave poremećaja, te drugih
tehničke dokumentacije (projekt, elektroener- raspoloživih mjernih poda¬taka s obračun-
getska suglasnost) skih mjernih mjesta. Rezultat nadzora obra-
-- provjera spoja. čunskog mjerenja iskazuje se kroz validaciju
55
obračunskih mjernih podataka, prikupljenih s 4.2.2.3. Brojila električne energije
obračunskih mjernih mjesta u AMR sustavu, -- provjera pečata isporučitelja
minimalno jednom u obračunskom razdoblju.
-- provjera ovjernog žiga
4.2.2. Redovna ispitivanja za vrijeme po- -- provjera razreda točnosti odgovarajućim
gona instrumentom višeg razreda točnosti
Sljedeća ispitivanja je preporučljivo obaviti je-
-- provjera opterećenja po fazama
danput godišnje na neizravnim obračunskim
mjernim mjestima, odnosno jedanput u četiri -- provjera tarifnih vremena i tekućeg vre-
godine (osim 4.2.2.2.) na poluizravnim obra- mena
čunskim mjernim mjestima. -- provjera djelovanja.
4.2.2.1. Strujni mjerni transformatori 4.2.2.4. Pomoćni uređaji
-- provjera pečata isporučitelja - provjera pečata isporučitelja - provjera dje-
-- provjera ovjernog žiga lovanja.
-- provjera sekundarnih stezaljki (kontakata)
-- mjerenje sekundarnih struja. 4.2.3. Izvanredna ispitivanja
Ova se ispitivanja obavljaju prema ukazanoj
4.2.2.2. Naponski mjerni transformatori potrebi, odnosno zahtjevu kupca. Opseg ispi-
-- provjera pečata isporučitelja tivanja ovisi o razlogu izvanrednog ispitivanja,
-- provjera ovjernog žiga a obavljaju se na način opisan u točki 4.2.2.
-- provjera sekundarnih stezaljki (kontakata) ovih Tehničkih uvjeta, uz obveznu provjeru pe-
-- mjerenje sekundarnih napona. čata isporučitelja.
56
5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE 7. Pravilnik o naknadi za priključenje na
ODREDBE elektroenergetsku mrežu i za povećanje
priključne snage (NN, br. 28/06),
Tumačenje odredbi, kao i izmjenu ovih Uvjeta,
8. Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim za-
obavljaju stručne službe HEP ODS-a. Primje-
htjevima za mjerne transformatore u
nu ovih Tehničkih uvjeta nadziru stručne služ-
be HEP ODS-a. mjernim grupama za mjerenje električne
energije (NN br. 11/06)
Sastavni dio ovih Tehničkih uvjeta su propisi,
zakoni, pravilnici i norme iz dijela 6. u svom 9. Naredba o mjerilima nad kojima se obav-
najnovijem izdanju. lja mjeriteljski nadzor (NN br. 100/03)
Stupanjem na snagu ovih Tehničkih uvjeta pre- 10. Zakon o mjeriteljstvu (NN br. 163/03,
staju važiti Tehnički uvjeti za mjernu opremu 194/03)
na obračunskom mjernom mjestu na niskom i 11. Pravilnik o elektromagnetskoj kompati-
srednjem naponu (brojila i tarifni uređaji - izmje- bilnosti (NN br. 112/08)
ne i dopune) (Bilten HEP-a broj 49) i Uputa za
12. Strategija nabave brojila u HEP ODS
opremanje i ispitivanje obračunskih mjernih mje-
d.o.o.
sta na niskom i srednjem naponu (Bilten HEP-a
broj 73), te odredbe Tehničkih uvjeta za izvedbu 13. Pravilnik o električnoj opremi namijenje-
priključaka u višekatnim stambenim objektima noj za uporabu unutar određenih napon-
(Bilten HEP-a broj 18) i Tehničkih uvjeta za izvo- skih granica (NN br. 101/09)
đenje kućnih priključaka individualnih objekata 14. Pravilnik o obliku, sadržaju i izgledu
(Bilten HEP-a broj 32), koje su u suprotnosti s oznake sukladnosti proizvoda s propisa-
ovim Tehničkim uvjetima. Ovi Tehnički uvjeti stu- nim tehničkim zahtjevima (NN br. 46/08)
paju na snagu danom objave u Biltenu HEP-a.
15. Zakon o tehničkim zahtjevima za proi-
zvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN br.
6. PODLOGE 20/10)
6.1. Zakoni, propisi, pravilnici, uvjeti 16. Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim za-
i preporuke htjevima za statička brojila djelatne elek-
trične energije razreda točnosti 0,2S i
1. Zakon o energiji (NN br.68/01, 177/04,
0,5S ( NN br. 81/2005) (vrijedi do dono-
76/07),
šenja novog Pravilnika)
2. Zakon o tržištu električne energije (NN
br.177/04, 76/07),
htjevima za statička brojila djelatne elek-
3. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti
trične energije razreda točnosti 1 i 2 ( NN
(NN br. 177/04, 76/07),
br. 81/2005) (vrijedi do donošenja novog
4. Pravila djelovanja tržišta električne ener- Pravilnika)
gije (NN br. 193/03, 198/03)
5. Mrežna pravila elektroenergetskog su- htjevima za statička brojila jalove elek-
stava (NN, br. 36/06), trične energije razreda točnosti 2 i 3 ( NN
6. Opći uvjeti za opskrbu električnom ener- br. 81/2005) (vrijedi do donošenja novog
gijom (NN, br. 14/06), Pravilnika)
57
19. Naputak o ispitivanju statičkih brojila dje- 3. HRN EN 60514:1997 Pregled za prihva-
latne električne energije razreda točnosti ćanje brojila djelatne električne ener-
0,2S i 0,5S (NN br. 11/2006) gije izmjenične struje razreda točnosti
20. Naputak o ispitivanju statičkih brojila dje- 2 (IEC 60514:1975, preinačeno; EN
latne električne energije razreda točnosti 60514:1995)
1 i 2 (NN br. 11/2006) 4. HRN EN 60521:1999 Izmjenična električ-
21. Naputak o ispitivanju statičkih brojila ja- na brojila djelatne energije razreda 0,5, 1 i
love električne energije razreda točnosti 2 (IEC 60521:1988; EN 60521:1995)
2 i 3 (NN br. 11/2006)
5. HRN EN 60687:1999 Izmjenična statič-
22. Pravilnik o tehničkim i mjeriteljskim za- ka električna brojila djelatne energije (ra-
htjevima koji se odnose na mjerila (NN zreda 0,2 S i 0,5 S) (IEC 60687:1992; EN
br. 02/2007) 60687:1992)
23. Zakon o tehničkim zahtjevima za proi-
6. HRN EN 61036:1999 Izmjenična sta-
zvode i ocjenjivanje sukladnosti (NN br.
tička električna brojila djelatne energi-
158/03, 79/07)
je (razreda 1 i 2) (IEC 61036:1996; EN
24. Tehnički propis za niskonaponske elek- 61036:1996)
trične instalacije (NN br. 5/10)
7. HRN EN 61037:1999 Elektronički
25. Tehnička pravila za obračunska mjerna
tonfrekvencijski prijamnici za uprav-
mjesta u nadležnosti HEP-Operatora pri-
ljanje tarifom i potrošnjom (IEC
jenosnog sustava d.o.o. (Bilten HEP-a
61037:1990+A1:1996+A2:1998; EN
broj 175),
61037:1992+A1:1996+A2:1998)
26. Upute za izbor i ugradnju ograničavala
strujnog opterećenja (limitatora), (Bilten 8. HRN EN 61038:1999 Sklopni satovi za
HEP-a broj 33) upravljanje tarifom i potrošnjom (IEC
61038:1990+A1:1996+A2:1998; EN
27. Guide to the expression of uncertainty in
61038:1992+A1:1996+A2:1998)
measurement, ISO, 1993., ISBN 92-67-
10188-9, International Organization of 9. HRN EN 61268:2000 Izmjenična statička
standardization, 1993. električna brojila jalove energije (razreda
2 i 3) (IEC 61268:1995; EN 61268:1996)
6.2. Norme
10. HRN EN 61358:2008 Pregled za prihva-
1. HRN EN 50470-1:2008 Električna brojila
ćanje statičkih brojila djelatne električ-
za izmjeničnu struju -- 1. dio: Opći za-
htjevi, ispitivanja i ispitni uvjeti -- Mjerna ne energije izmjenične struje s izravnim
oprema (razredi točnosti A, B i C) (EN priključkom na mrežu (razreda 1 i 2) (IEC
50470-1:2006) 61358:1996; EN 61358:1996)
2. HRN EN 50470-3:2008 Električna broji- 11. HRN EN 62052-11:2008 Električna bro-
la za izmjeničnu struju -- 3. dio: Posebni jila za izmjeničnu struju -- Opći zahtjevi,
zahtjevi -- Statička brojila djelatne ener- ispitivanja i ispitni uvjeti -- 11. dio: Mjerna
gije (razredi točnosti A, B i C) (EN 50470- oprema (IEC 62052-11:2003; EN 62052-
3:2006) 11:2003)
58
12. HRN EN 62052-21:2008 Električna bro- ljanje (IEC 62054-11:2004; EN 62054-
jila za izmjeničnu struju -- Opći zahtjevi, 11:2004)
ispitivanja i ispitni uvjeti -- 21. dio: Opre- 20. HRN EN 62054-21:2008 Mjerenje elek-
ma za upravljanje tarifom i potrošnjom trične energije (izmjenična struja) --
(IEC 62052-21:2004; EN 62052-21:2004) Upravljanje tarifom i potrošnjom -- 21.
13. HRN EN 62053-21:2008 Električna broji- dio: Posebni zahtjevi za sklopne satove
la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi (IEC 62054-21:2004; EN 62054-21:2004)
-- 21. dio: Statička brojila djelatne energi- 21. HRN EN 62055-31:2008 Mjerenje elek-
je (razreda 1 i 2) (IEC 62053-21:2003; EN trične energije -- Sustavi plaćanja -- 31.
62053-21:2003) dio: Posebni zahtjevi -- Statička brojila za
14. HRN EN 62053-22:2008 Električna broji- plaćanje djelatne energije (razreda 1 i 2)
la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi (IEC 62055-31:2005; EN 62055-31:2005)
-- 22. dio: Statička brojila djelatne ener- 22. HRN EN 62056-21:2008 Mjerenje elek-
gije (razreda 0,2 S i 0,5 S) (IEC 62053- trične energije -- Izmjena podataka za
22:2003; EN 62053-22:2003) očitavanje brojila i upravljanje tarifom i
15. HRN EN 62053-23:2008 Električna broji- potrošnjom -- 21. dio: Izravna izmjena
la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi mjesnih podataka (IEC 62056-21:2002;
-- 23. dio: Statička brojila jalove energije EN 62056-21:2002)
(razreda 2 i 3) (IEC 62053-23:2003; EN 23. HRN EN 62056-31:2008 Mjerenje elek-
62053-23:2003) trične energije -- Izmjena podataka za
16. HRN EN 62053-31:2008 Električna broji- očitavanje brojila i upravljanje tarifom i
la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtje- potrošnjom -- 31. dio: Uporaba lokalnih
vi -- 31. dio: Impulsni izlazni sklopovi za mreža od upletenih parica sa signaliza-
elektromehanička i elektronička brojila cijom prijenosnika (IEC 62056-31:1999;
(samo dvožična) (IEC 62053-31:1998; EN 62056-31:2000)
EN 62053-31:1998) 24. HRN EN 62056-42:2008 Mjerenje elek-
17. HRN EN 62053-52:2008 Električna broji- trične energije -- Izmjena podataka za
la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi očitavanje brojila i upravljanje tarifom i
-- 52. dio: Simboli (IEC 62053-52:2005; potrošnjom -- 42. dio: Usluge i postupci
EN 62053-52:2005) fizičkog sloja za asinkronu izmjenu poda-
18. HRN EN 62053-61:2008 Električna broji- taka usmjerenu na spajanje (IEC 62056-
la za izmjeničnu struju -- Posebni zahtjevi 42:2002; EN 62056-42:2002)
-- 61. dio: Zahtjevi za potrošnju električ- 25. HRN EN 62056-46:2008 Mjerenje elek-
ne energije i napon (IEC 62053-61:1998; trične energije -- Izmjena podataka za
EN 62053-61:1998) očitavanje brojila i upravljanje tarifom i
19. HRN EN 62054-11:2008 Mjerenje elek- potrošnjom -- 46. dio: Sloj povezivanja
trične energije (izmjenična struja) -- podataka s uporabom HDLC (High-Level
Upravljanje tarifom i potrošnjom -- 11. Data Link Control) protokola (IEC 62056-
dio: Posebni zahtjevi za elektroničke 46:2002+am1:2006 ili IEC 62056-46 Ed.
tonskofrekvencijske prijamnike za uprav- 1.1:2007; EN 62056-46:2002+A1:2007)
59
26. HRN EN 62056-47:2008 Mjerenje elek- 33. HRN HD 384.4.43 S2: 2002 – Električ-
trične energije -- Izmjena podataka za ne instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurno-
očitavanje brojila i upravljanje tarifom i sna zaštita – 43. poglavlje: Nadstrujna
potrošnjom -- 47. dio: COSEM prijeno- zaštita (IEC 60364-4-43: 1977 +am1:
sne razine za IPv4 (Internet Protocol Ver- 1997,MOD; HD 384.4.43 S2: 2001)
sion 4) mreže (IEC 62056-47:2006; EN 34. HRN HD 384.5.52 S1: 1999 – Električ-
62056-47:2007) ne instalacije zgrada -- 5. dio: Odabir i
27. HRN EN 62056-53:2008 Mjerenje elek- ugradba električne opreme – 52. poglav-
trične energije -- Izmjena podataka za lje: Sustavi razvođenja (Polaganje vodo-
očitavanje brojila i upravljanje tarifom i va i kabela) (IEC 60364-5-52: 1993,MOD;
potrošnjom -- 53. dio: Sloj primjene CO- HD 384.5.52 S1: 1995+A1: 1998+corr.:
1998-09)
SEM-a (IEC 62056-53:2002; EN 62056-
53:2002) 35. HRN HD 60364-5-54: 2007 – Niskona-
ponske električne instalacije -- 5-54. dio:
28. HRN EN 62056-53:2008 Mjerenje elek-
Odabir i ugradba električne opreme –
trične energije -- Izmjena podataka za
Uzemljenje i zaštitni vodiči – (IEC 60364-
očitavanje brojila i upravljanje tarifom i
5-54: 2002 MOD;HD 60364-5-54: 2007)
potrošnjom -- 53. dio: Sloj primjene CO-
36. HRN IEC 60038:1998 -
SEM-a (IEC 62056-53:2002; EN 62056-
IEC normirani naponi (IEC
53:2002)
60038:1983+am1:1994+am2:1997)
29. HRN EN 62056-61:2008 Mjerenje elek-
37. HRN EN 50160:2008 - Naponske karak-
teristike električne energije iz javnog dis-
očitavanje brojila i upravljanje tarifom
tribucijskog sustava (EN 50160:2007)
i potrošnjom -- 61. dio: Sustav prepo-
38. IEC 62056-21 Mjerenje električne ener-
znavanja objekta (OBIS) (IEC 62056-
gije - Izmjena podataka za očitavanje,
61:2002; EN 62056-61:2002)
upravljanje tarifom i opterećenjem - Dio
30. HRN EN 62056-62:2008 Mjerenje elek- 21: Izravna izmjena mjesnih podataka
39. DIN 43857-5 Watthour meters in moul-
očitavanje brojila i upravljanje tarifom
ded case without instrument transfor-
i potrošnjom -- 62. dio: Razredi sučelja
mers up to 60 A rated maximum current
(IEC 62056-62:2002; EN 62056-62:2002) - Part 5: Principal dimensions for termi-
31. HRN EN 62059-41:2008 Oprema za nal cover
mjerenje električne energije -- Ovisnost 40. DIN 43861-2 DIN 43861-2:1998-05 -
-- 41. dio: Predviđanje pouzdanosti (IEC Ripple control receivers - Part 2: Basic
62059-41:2006; EN 62059-41:2006) dimensions
32. HRN HD 384.4.41 S2:1999 - Električne 41. HRN EN 61000-4-1:2008 - Elektroma-
instalacije zgrada -- 4. dio: Sigurnosna gnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-1:
zaštita -- 41. poglavlje: Zaštita od elek- Ispitne i mjerne tehnike -- Pregled norma
tričnog udara (IEC 60364-4-41:1992, niza IEC 61000-4 (IEC 61000-4-1:2006;
preinačeno; HD 384.4.41 S2:1996) EN 61000-4-1:2007)
60
42. HRN EN 61000-4-2:2009 - Elektroma- 51. HRN EN 60695-2-10:2008, Fire hazard
gnetska kompatibilnost (EMC) -- Dio 4-2: testing -- Part 2-10: Glowing/hot-wire
Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje ot- based test methods -- Glow-wire appa-
pornosti na elektrostatska izbijanja (IEC ratus and common test procedure (IEC
61000-4-2:2008; EN 61000-4-2:2009) 60695-2-10:2000; EN 60695-2-10:2001)
43. HRN EN 61000-4-3/A2:2001 - Elektroma- 52. HRN EN 60695-2-11:2008, Fire hazard
Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje otpor- based test methods -- Glow-wire flam-
nosti na zračeno radiofrekvencijsko elek- mability test method for end-products
tromagnetsko polje (IEC 61000-4-3:1995/ (IEC 60695-2-11:2000; EN 60695-2-
A2:2000; EN 61000-4-3:1996/A2:2001) 11:2001)
44. HRN EN 61000-4-4:2008 - Elektroma- 53. HRN EN 60695-2-12:2008, Fire hazard
Ispitne i mjerne tehnike -- Ispitivanje ot- based test methods -- Glow-wire flam-
pornosti na električke brze tranzijente/ mability test method for materials (IEC
rafale (IEC 61000-4-4:2004; EN 61000- 60695-2-12:2000; EN 60695-2-12:2001)
4-4:2004) 54. HRN EN 60695-2-13:2008, Fire hazard
45. HRN EN 60947-1:2009 - Niskonaponska testing -- Part 2-13: Glowing/hot-wire
sklopna aparatura – 1. dio: Opća pravila based test methods -- Glow-wire igni-
(IEC 60947-1:2007; EN 60947-1:2007) , tability test method for materials (IEC
EN 60947-1:2007 60695-2-13:2000; EN 60695-2-13:2001)
46. HRN EN 60269-1:2002 Niskonaponski 55. HRN EN 60695-10-2:2008, Fire hazard
osigurači -- 1. dio: Opći zahtjevi (IEC testing -- Part 10-2: Abnormal heat --
60269-1:1998; EN 60269-1:1998) Ball pressure test (IEC 60695-10-2:2003;
47. HRN EN 62208:2005 - Prazna kući- EN 60695-10-2:2003)
šta za niskonaponske sklopne blokove 56. HRN EN 60695-10-3:2008 , Fire hazard
-- Opći zahtjevi (IEC 62208:2002; EN testing -- Part 10-3: Abnormal heat --
62208:2003) Mould stress relief distortion test (IEC
48. HRN EN 50102:2000 - Stupnjevi zaštite 60695-10-3:2002; EN 60695-10-3:2002)
za električnu opremu osigurani kućištima 57. HRN EN 60695-11-10:2008, Fire hazard
od vanjskih mehaničkih udara (IK Code) testing -- Part 11-10: Test flames -- 50
49. HRN EN 60529:2000 - Stup- W horizontal and vertical flame test met-
njevi zaštite osigurani kućišti- hods (IEC 60695-11-10:1999+am1:2003;
ma (IP-Code) (IEC 60529:1989; EN EN 60695-11-10:1999+A1:2003), EN
60529:1991+Corr.1:1993) 60695-11-10:1999 ,Fire hazard testing --
50. HRN EN 60695-1-1:2008, Fire hazard te- Part 11-10: Test flames -- 50 W horizon-
sting -- Part 1-1: Guidance for assessing tal and vertical flame test methods (IEC
the fire hazard of electrotechnical pro- 60695-11-10:1999+am1:2003)
ducts -- General guidelines (IEC 60695- 58. HRN EN 60695-11-20:2008, Fire ha-
1-1:1999; EN 60695-1-1:2000) zard testing -- Part 11-20: Test flames
61
-- 500 W flame test methods (IEC 60695- Posebni zahtjevi za sabirničke kanalne
11-20:1999+am1:2003; EN 60695-11- razvode (IEC 60439-2:2000/am1:2005;
20:1999+A1:2003) EN 60439-2:2000/A1:2005)
59. HRN EN 60695-11-2:2008, Fire hazard 67. HRN EN 60439-3:2005 - Niskonaponski
testing -- Part 11-2: Test flames -- 1 kW sklopni blokovi -- 3. dio: Posebni zahtje-
nominal pre-mixed flame -- Apparatus, vi za niskonaponske sklopne blokove
confirmatory test arrangement and gui- namijenjene za ugradnju na mjestima
dance (IEC 60695-11-2:2003; EN 60695- kojima imaju pristup nestručne osobe --
11-2:2003) Razvodni blokovi (IEC 60439-3:1990; EN
60. HRN EN 60695-11-5:2008, Fire hazard 60439-3:1991)
testing -- Part 11-5: Test flames -- Need- 68. HRN EN 60439-3:2005/A1:2005 - Ni-
le-flame test method -- Apparatus, con- skonaponski sklopni blokovi -- 3. dio:
firmatory test arrangement and guidance Posebni zahtjevi za niskonaponske sklo-
(IEC 60695-11-5:2004; EN 60695-11- pne blokove namijenjene za ugradnju na
5:2005) mjestima kojima imaju pristup nestručne
61. HRN EN ISO 4892-2:2004 Plastika -- Me- osobe -- Razvodni blokovi (IEC 60439-
tode izlaganja izvorima svjetla u labora- 3:1990/am1:1993; EN 60439-3:1991/
toriju -- 2. dio: Izvori ksenonskog svjetla A1:1994)
(ISO 4892-2:1994; EN ISO 4892-2:1999) 69. HRN EN 60439-3:2005/A2:2005 - Ni-
62. HRN EN 60715:2008 - Dimenzije nisko- skonaponski sklopni blokovi -- 3. dio:
naponskih sklopnih aparatura -- Uni- Posebni zahtjevi za niskonaponske sklo-
ficirano postavljanje električnih apa- pne blokove namijenjene za ugradnju na
rata i uređaja na profilne nosače u mjestima kojima imaju pristup nestručne
instalacijama sklopnih aparatura (IEC osobe -- Razvodni blokovi (IEC 60439-
60715:1981+am1:1995; EN 60715:2001) 3:1990/am2:2001; EN 60439-3:1991/
63. HRN EN 60439-1:2005 - Niskonaponski A2:2001)
sklopni blokovi -- 1. dio: Tipski ispitani i 70. HRN EN 60439-4:2008 - Niskonaponski
djelomično tipski ispitani sklopni blokovi sklopni blokovi -- 4. dio: Posebni zahtje-
(IEC 60439-1:1999; EN 60439-1:1999) vi za blokove za gradilišta (ACS) (IEC
64. HRN EN 60439-1:2005/A1:2005 - Nisko- 60439-4:2004; EN 60439-4:2004)
naponski sklopni blokovi -- 1. dio: Tipski 71. HRN EN 60439-5:2005 - Niskonapon-
ispitani i djelomično tipski ispitani sklopni ski sklopni blokovi -- 5. dio: Posebni
blokovi (IEC 60439-1:1999/am1:2004; zahtjevi za sklopne blokove predviđene
EN 60439-1:1999/A1:2004) za vanjsku ugradnju na javnim mjestima
65. HRN EN 60439-2:2005 - Niskonaponski -- Kabelski razvodni ormarići (CDCs) za
sklopni blokovi -- 2. dio: Posebni zahtje- razvod energije u mrežama (IEC 60439-
vi za sabirničke kanalne razvode (IEC 5:1996; EN 60439-5:1996)
60439-2:2000; EN 60439-2:2000) 72. HRN EN 60439-5:2005/A1:2005 - Ni-
66. HRN EN 60439-2:2005/A1:2008 - Ni- skonaponski sklopni blokovi -- 5. dio:
skonaponski sklopni blokovi -- 2. dio: Posebni zahtjevi za sklopne blokove
62
predviđene za vanjsku ugradnju na jav- preinačena+A1:2000; EN 60044-
nim mjestima -- Kabelski razvodni orma- 2:1999+A1:2000)
rići (CDCs) za razvod energije u mreža- 80. HRN EN 60044-2/A2:2006 - Mjerni tran-
ma (IEC 60439-5:1996/am1:1998; EN sformatori - 2. dio: Induktivni napon-
60439-5:1996/A1:1998) ski transformatori (IEC 60044-2:1997/
73. HRN EN 60439-5:2008 - Niskonapon- am2:2002; EN 60044-2:1999/A2:2003)
ski sklopni blokovi -- 5. dio: Posebni 81. HRN EN 60044-7:2001 - Mjerni tran-
zahtjevi za sklopne blokove predviđene sformatori - 7. dio: Elektronički naponski
za vanjsku ugradnju na javnim mjestima transformatori (IEC 60044-7:1999; EN
-- Kabelski razvodni ormarići (CDCs) za 60044-7:2000)
razvod energije u mrežama (IEC 60439-
82. HRN EN 60044-8:2006 - Mjerni tran-
5:2006; EN 60439-5:2006) sformatori - 8. dio: Elektronički strujni
74. HRN EN 60670-1:2007 - Kutije i kućišta transformatori (IEC 60044-8:2002; EN
za električne pribore za kućanstvo i slične 60044-8:2002)
stalne električne instalacije -- 1. dio: Opći 83. HRN IEC 61869-1:2008 - Mjerni tran-
zahtjevi (IEC 60670-1:2002+Corr.:2003, sformatori - 1. dio: Opći zahtjevi (IEC
MOD; EN 60670-1:2005) 61869-1:2007)
75. HRN EN 60670-21:2007 - Kutije i kući- 84. HRN EN 60099-1:2008 -- Odvodnici
šta za električne pribore za kućanstvo i prenapona -- 1. dio: Odvodnici prena-
slične stalne električne instalacije -- 21. pona s nelinearnim otpornicima i iskri-
dio: Posebni zahtjevi za kutije i kućišta štima za sustave izmjenične struje (IEC
sa ovjesnim sredstvima (IEC 60670- 60099-1:1991+am1:1999; EN 60099-
21:2004, MOD; EN 60670-21:2007) 1:1994+A1:1999)
76. HRN EN 60670-22:2007 - Kutije i kućišta 85. HRN EN 60099-4:2008 -- Odvodni-
za električne pribore za kućanstvo i slič- ci prenapona -- 4. dio: Metaloksidni
ne stalne električne instalacije -- 22. dio: odvodnici prenapona bez iskrišta za
Posebni zahtjevi za priključne (razvod- sustave izmjenične struje (IEC 60099-
ne) kutije i kućišta (IEC 60670-22:2003, 4:2004, MOD+am1:2006; EN 60099-
MOD; EN 60670-22:2006) 4:2004+A1:2006)
77. HRN EN 60044-1:2001 - Mjerni transfor- 86. HRN EN 60099-5:2008 -- Od-
matori - 1. dio: Strujni transformatori (IEC vodnici prenapona -- 5. dio: Pre-
60044-1:1996, preinačena+A1:2000; EN poruke za odabir i primjenu (IEC
60044-1:1999+A1:2000) 60099-5:1996, MOD+am1:1999; EN
78. HRN EN 60044-1/A2:2006 - Mjerni tran- 60099-5:1996+A1:1999)
sformatori - 1. dio: Strujni transforma- 87. HRS IEC/PAS 60099-7:2008 -- Odvodnici
tori (IEC 60044-1:1996/am2:2002; EN prenapona -- 7. dio: Pojmovnik naziva i de-
60044-1:1999/A2:2003) finicija iz IEC publikacija 60099-1, 60099-
79. HRN EN 60044-2:2001 - Mjerni tran- 4, 60099-6, 61643-1, 61643-12, 61643-
sformatori - 2. dio: Induktivni napon- 21, 61643-311, 61643-321, 61643-331 i
ski transformatori (IEC 60044-2:1997, 61643-341 (IEC/PAS 60099-7:2004)
63
88. HRN IEC 61643-1:2007 -- Odvodnici 94. HRN EN 61643-331:2008 -- Sastavnice
prenapona i udarnih struja za niski napon prenaponskih zaštitnih naprava za niski
-- 1. dio: Odvodnici prenapona i udarnih napon -- 331. dio: Specifikacija za me-
struja za niskonaponske distribucijske taloksidne varistore (MOV) (IEC 61643-
mreže -- Zahtjevi i ispitivanja (IEC 61643- 331:2003; EN 61643-331:2003)
1:2005) 95. HRN EN 61643-341:2008 -- Sastavni-
89. HRN EN 61643-11:2008 -- Prenapon- ce prenaponskih zaštitnih naprava za
ske zaštitne naprave za niski napon niski napon -- 341. dio: Specifikacija
-- 11. dio: Prenaponske zaštitne napra- za tiristorske prenaponske prigušivače
ve spojene na niskonaponske energet- (TSS) (IEC 61643-341:2001; EN 61643-
ske sustave -- Zahtjevi i ispitivanja (IEC 341:2001)
61643-1:1998, MOD+Corr.:1998, MOD; 96. HRN EN 50160:2008 – Naponske ka-
EN 61643-11:2002+A11:2007) rakteristike električne energije iz javnog
90. HRN IEC 61643-12:2007 -- Odvodnici distribucijskog sustava (EN 50160:2007)
prenapona i udarnih struja za niski napon
-- 12. dio: Odvodnici prenapona i udar- 7. PRILOZI
nih struja za niskonaponske distribucij-
ske mreže -- Izbor i načela uporabe (IEC 7.1. Tropolne sheme obračunskih
61643-12:2002)
mjernih mjesta
91. HRS CLC/TS 61643-12:2008 -- Prena- 7.2. Pregledni nacrti mjernih ormara
ponske zaštitne naprave za niski napon 7.3. Sheme lokalnog umrežavanja
-- 12. dio: Prenaponske zaštitne naprave brojila (OMM)
spojene na niskonaponske energetske
sustave -- Načela odabira i primjene (IEC
7.4. Maksimalna mjerna nesigurnost
prema vrstama OMM (k=1)
61643-12:2002, MOD; CLC/TS 61643-
12:2006) 7.5. Izbor primarne struje strujnog
92. HRN EN 61643-21:2008 -- Prenaponske mjernog transformatora
zaštitne naprave za niski napon -- 21. dio: 7.6. Izbor snage sekundarnog na-
Prenaponske zaštitne naprave spojene mota mjernih transformatora i
na telekomunikacijske i signalne mre- presjeka mjernih vodova
že -- Zahtjevi za radna svojstva i ispitne
metode (IEC 61643-21:2000+Corr.:2001;
EN 61643-21:2001)
93. HRS CLC/TS 61643-22:2008 -- Prena-
ponske zaštitne naprave za niski napon
-- 22. dio: Prenaponske zaštitne naprave
spojene na telekomunikacijske i signalne
mreže -- Načela odabira i primjene (IEC
61643-22:2004, MOD; CLC/TS 61643-
22:2006)
64
7.1. Tropolne sheme OMM
Legenda oznaka na tropolnim shemama
+A djelatna energija u pozitivnom smjeru - potrošnja
-A djelatna energija u negativnom smjeru - proizvodnja
+R jalova energija u pozitivnom smjeru
-R jalova energija u negativnom smjeru
+Pmax srednja petnaestominutna maksimalna snaga
+LP registracija krivulje opterećenja
+QM1 mjerni ormar kupca ili zajednički za kupca i proizvođača
+QM1.S1 mjerni dio mjernog ormara kupca ili zajedničkog za kupca i proizvođača
+QM1.S2 priključni dio mjernog ormara kupca ili zajedničkog za kupca i proizvođača
+QM2 mjerni ormar proizvođača
+QM2.S1 mjerni dio mjernog ormara proizvođača
+QM2.S2 priključni dio mjernog ormara proizvođača
+N1 niskonaponsko postrojenje kupca
+N2 niskonaponsko postrojenje proizvođača
+P1 uzemljivački sustav
+K(J,H) srednjenaponsko postrojenje 10 (20, 35) kV
G generatorsko postrojenje
VP postrojenje vlastite potrošnje
-F zaštitni uređaji - osigurači, odvodnici prenapona
-GIP glavno izjednačenje potencijala (uzemljivačka sabirnica)
-X redne stezaljke, PEN stezaljka
-P1 brojilo električne energije
-P2 MTU prijamnik
-P3 komunikacijsko registracijski uređaj
-Q1 ograničavalo strujnog opterećenja
-S1 tipkalo za deblokadu sklopnika za isklop kod prekoračenja snage
-T1,2,3 strujni mjerni transformatori
-T4,5,6 naponski mjerni transformatori
-T energetski transformator
L,N,PE,PEN vodovi
65
7.1.1. Tropolne sheme OMM kupaca
7.1.1.1. Tropolna shema OMM za neizravno mjerenje potrošnje kupaca na SN
a) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R), vršna snaga
Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija
+QM1
+QM1.S1
-P1 -P3
COM
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2
+QM1.S2
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
-X1-14
-F4-6
+K(J,H)
-F7-9
a a a
-T1-3
n
N
S1 S2
-F4-6
L1
P1 P2 S1 S2
L2
P1 P2 S1 S2
L3
P1 P2
-F1-3 -T4-6
 smjer energije
Slika 7.1.1.1 a) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R),
vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija
66
7.1.1.2. Tropolna shema OMM za poluizravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne
snage iznad 50 kW
67
7.1.1.3. Tropolna shema OMM za izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN priključne
snage iznad 30 kW do uključivo 50 kW
68
7.1.1.4. Tropolna shema OMM za trofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN s ogra-
ničenjem snage
a) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapa-
citivna (+R, -R)
Slika 7.1.1.4 a) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induk-
tivna i kapacitivna (+R, -R)
69
7.1.1.4. b) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova
energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)
Slika 7.1.1.4 b) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova
70
7.1.1.4. c) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, > P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova
Slika 7.1.1.4 c) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, > P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova
71
7.1.1.4. d) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija
(+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)
Slika 7.1.1.4 d) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija
72
7.1.1.4. e) Višetarifno, zajednički MTU , >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija,
induktivna i kapacitivna (+R, -R)
Slika 7.1.1.4 e) Višetarifno, zajednički MTU , >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija,
73
7.1.1.4. f) Višetarifno, zajednički MTU, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), ja-
lova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)
Slika 7.1.1.4 f) Višetarifno, zajednički MTU, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova
74
7.1.1.5. Tropolna shema OMM za jednofazno izravno mjerenje potrošnje kupaca na NN s
ograničenjem snage
7.1.1.5. a) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija,
Slika 7.1.1.5 a) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova energija, induk-
tivna i kapacitivna (+R, -R)
75
7.1.1.5. b) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalo-
va energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)
Slika 7.1.1.5 b) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova
76
7.1.1.5. c) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova
Slika 7.1.1.5 c) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, >P u brojilu, djelatna energija (+A), jalova
77
7.1.1.5. d) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija
Slika 7.1.1.5 d) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija
78
7.1.1.5. e) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A),
jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)
Slika 7.1.1.5 e) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova
79
7.1.1.5. f) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalo-
va energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)
Slika 7.1.1.5 f) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A), jalova
80
7.1.2. Tropolne sheme OMM proizvođača
7.1.2.1. Tropolna shema OMM za neizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na SN
7.1.2.1. a) Zajedničko neizravno mjerenje proizvodnje i potrošnje (+A, -A, +R, -R)
Slika 7.1.2.1 a) Zajedničko neizravno mjerenje proizvodnje i potrošnje (+A, -A, +R, -R)
81
7.1.2.1. b) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje
(+A, +R, -R)
Slika 7.1.2.1 b) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje
(+A, +R, -R)
82
7.1.2.1. c) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i poluizravno mjere-
nje vlastite potrošnje (+A, +R, -R)
Slika 7.1.2.1 c) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i poluizravno mjerenje
vlastite potrošnje (+A, +R, -R)
83
7.1.2.2. Tropolna shema OMM za poluizravno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN
7.1.2.2. a) Zajedničko poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje
(+A, +R, -R)
Slika 7.1.2.2 a) Zajedničko poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje
(+A, +R, -R)
84
7.1.2.2. b) Razdvojeno poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i izravno mjerenje
Slika 7.1.2.2 b) Razdvojeno poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i izravno mjerenje
Napomena:
Prikazano vrijedi za priključno mjerne ormare, a za mjerne ormare oprema u +QM1.S2 se nalazi u
niskonaponskom postrojenju
85
7.1.2.3. Tropolna shema OMM za izravno trofazno mjerenje proizvodnje proizvođača na NN
7.1.2.3. a) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R)
Slika 7.1.2.3 a) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R)
86
7.1.2.3. b) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)
Slika 7.1.2.3 b) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)
87
7.1.2.4. Tropolna shema OMM za izravno jednofazno mjerenje proizvodnje proizvođača
7.1.2.4. a) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R)
Slika 7.1.2.4 a) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R)
88
7.1.2.4. b) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)
Slika 7.1.2.4 b) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)
89
7.1.3. Tropolna shema OMM razmjene (+A, -A, +R, -R)
Slika 7.1.3 Tropolna shema OMM razmjene (+A, -A, +R, -R)
90
7.2. Pregledni nacrti ormara
7.2.1. Neizravna OMM
7.2.1.1. Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe
1. Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 520x520x210 mm

2. Brojilo
3. Komunikacijski uređaj prema potrebi
4. Priključno mjerna kutija
5. Automatski osigurač (B6A) prema potrebi
6. Odvodnici prenapona
7. Okno za očitanja brojila
8. Brava za zaključavanje vrata u tri točke
9. Uvodnice mjernih, signalnih i komunikacijskih kabela
Slika 7.2.1.1 Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe
91
7.2.1.2. Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe
1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x360x222 mm (bez podnožja),

1600x360x222 mm (s podnožjem)
2. Brojilo
7. Okno na vratima za očitanje brojila (100x100 mm)
Slika 7.2.1.2 Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe
92
7.2.2. Poluizravna OMM
7.2.2.1. Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe
1. Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 520x520x210 mm

2. Brojilo
7. Osigurači za zaštitu odvodnika prenapona
Slika 7.2.2.1 Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe
93
7.2.2.2. Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodno stojeće izvedbe
1. Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 720x360x222 mm (bez podnožja),

2. Brojilo
Slika 7.2.2.2 Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodno stojeće izvedbe
94
7.2.2.3. Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne
izvedbe
1. Ugradni ili nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 900x650x210 mm

2. Mjerni dio (400x650x210 mm)
3. Priključni dio (500x650x210 mm)
4. Izolacijska pregrada
5. Brojilo
7. Tropolna osigurač rastavna sklopka
8. Strujni mjerni transformatori
9. N sabirnica
10. PE sabirnica
11. Kratkospojnik N i PE sabirnica
18. Uvodnice ze energetske kabele
19. Uvodnice za signalne i komunikacijske kabele
Slika 7.2.2.3 Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nagradne
izvedbe
95
7.2.2.4. Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

2. Trofazno brojilo
5. Odvodnik prenapona
6. Osigurač za zaštitu odvodnika
8. Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja (do 400 A)
10. Fazne sabirnice
11. Odlazna tropolna osigurač rastavna sklopka (do 160 A) ili direktni spoj na sabirnice
12. N sabirnica
13. PE sabirnica
14. Kratkospojnik sabirnica N i PE
Slika 7.2.2.4 Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe
96
7.2.2.5. Poluizravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar
slobodnostojeće izvedbe
1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija 1000x1130x355 mm

2. Brojilo
6. Osigurač za zaštitu odvodnika prenapona
9. Tropolna osigurač rastavna s mogućnošću plombiranja
10. PE sabirnica
11. N sabirnica
Slika 7.2.2.5 Poluizravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobod-
nostojeće izvedbe
97
7.2.2.6. Poluizravno OMM s jednim OMM za zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potroš-
nje proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe
Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 2250x(400x615)x325 mm

1. Mjerni dio
2. Priključni dio
3. Trofazno brojilo
8. Osigurači za zaštitu odvodnika
9. Četveropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja (do 160 A) ili prekidač na spoju
na mrežu i rastavna sklopka na spoju na proizvođača
Slika 7.2.2.6 Poluizravno OMM s jednim OMM za zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potroš-
nje proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe
98
7.2.2.7. Poluizravno OMM s jednim OMM za proizvođača električne energije i jednim OMM
za vlastitu potrošnju – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe
Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 2250x(400+615+615)x325 mm

1. Kabelski dio
2. Priključni dio
3. Priključno mjerni dio
4. Trofazno brojilo za proizvodnju
5. Trofazno brojilo za vlastitu potrošnju
6. Fazne i neutralna sabirnica
7. PE sabirnica
8. Četveropolna osigurač rastavna sklopka ili čeveropolni osigurač na spoju na mrežu
9. Četveropolna osigurač rastavna sklopka na spoju ili rastavna sklopka na spoju na proizvođača
16. Čeveropolna osigurač rastavna sklopka na spoju na mrežu
17. Čeveropolna osigurač rastavna sklopka na spoju na proizvođača
Slika 7.2.2.7 Poluizravno OMM s jednim OMM za proizvođača električne energije i jednim OMM za
vlastitu potrošnju – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe
99
7.2.3. Izravna OMM
7.2.3.1. Izravno OMM s jednim, dva i tri OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne
izvedbe
Ugradni ili nadgradni priključno mjerni ormar približnih dimenzija osnovnog modula: 750x250x210 mm
1. Mjerni dio
2. Priključni dio
4. Jednofazno brojilo
5. Prostor za komunikacijski uređaj i MTU u vanjskom kućištu
6. Jednopolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja
7. Neutralna stezaljka
8. PE stezaljka
9. Kratkospojnik stezaljki N i PE
11. Odvodnik prenapona po potrebi
12. Trofazno brojilo
13. Tropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja
16. Uvodnice za energetske kabele (kod nadgradne izvedbe)
17. Uvodnice za signalne i komunikacijske kabele (kod nadgradne izvedbe)
Slika 7.2.3.1 Izravno OMM s jednim, dva i tri OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne
izvedbe
100
7.2.3.2. Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

2. Jednofazno ili trofazno brojilo
5. Odvodnik prenapona prema potrebi
7. N stezaljka
8. PE stezaljka
10. Otvor na vratima za očitanje brojila (100x100 mm)
Slika 7.2.3.2 Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe
101
7.2.3.3. Izravno OMM s dva OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

7. N stezaljka
8. PE stezaljka
Slika 7.2.3.3 Izravno OMM s dva OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe
102
7.2.3.4. Izravno OMM s tri OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe

7. N stezaljka
8. PE stezaljka
Slika 7.2.3.4 Izravno OMM s tri OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe
103
7.2.3.5. Izravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodno-
stojeće izvedbe
1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 1000x1130x355 mm

2. Brojilo
7. PE sabirnica
8. N sabirnica
Slika 7.2.3.5 Izravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar slobodno-
stojeće izvedbe
104
7.2.3.6. Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni
ormar ugradne ili nadgradne izvedbe
1. Ugradni ili nadgradni priključno mjerni ormar približnih dimenzija osnovnog modula: 750x250x210 mm
2. Mjerni dio
3. Priključni dio
6. Prostor za komunikacijski uređaj
7. Dvopolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja
9. Jednopolni odvodnik prenapona prema potrebi
10. Trofazno brojilo
12. Tropolni odvodnik prenapona
15. Uvodnice za energetske kabele (kod nadgradne izvedbe)
16. Uvodnice za signalne i komunikacijske kabele (kod nadgradne izvedbe)
Slika 7.2.3.6 Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni or-
mar ugradne ili nadgradne izvedbe
105
7.2.3.7. Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije – Priključno mjerni
ormar slobodnostojeće izvedbe

2. Trofazno brojilo
3. Prostor za komunikacijski uređaj
4. Četveropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja
5. Četveropolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja
8. N stezaljka
9. PE stezaljka
Slika 7.2.3.7 Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe
106
7.2.4. Zajednički smještaj OMM
7.2.4.1. Centralni mjerni ormar s više poluizravnih OMM
1. Samostojeći montažni mjerni ormar približnih dimenzija: 1800x1600x210 mm

2. Brojilo
6. Tropolna osigurač rastavna sklopka (do 250 A)
7. Fazne sabirnice
9. N sabirnica
10. PE sabirnica
Slika 7.2.4.1 Centralno OMM s više poluizravnih OMM – Samostojeći montažni mjerni ormar
107
7.2.4.2. Centralni mjerni ormar s više izravnih OMM
1. Samostojeći montažni mjerni ormar približnih dimenzija: 1800x1500x210 mm

2. Brojilo (jednofazno ili trofazno)
5. Tropolna osigurač rastavna sklopka za napajanje trofaznog odvoda
6. Jednopolna osigurač rastavna sklopka za napajanje jednofaznog odvoda
9. Fazne sabirnice
10. N sabirnica
11. PE sabirnica
12. Kratkospojnik N i PE sabirnice
Slika 7.2.4.2 Centralno OMM s više izravnih OMM – Samostojeći montažni mjerni ormar
108
7.2.4.3. Etažni mjerni ormar s dva, tri, četiri, pet ili šest OMM
1. Nadgradni etažni mjerni ormar približnih dimenzija osnovnog modula: 750x250x210 mm

2. Mjerni dio
3. Priključni dio
6. Stezaljke usponskog voda
7. Jednopolna osigurač rastavna sklopka s mogućnošću plombiranja
8. Neutralna stezaljka
9. Trofazno brojilo
Slika 7.2.4.3 Etažni mjerni ormar s dva, tri, četiri, pet ili šest izravna OMM
109
7.3. Sheme lokalnog umrežavanja brojila (OMM)
7.3.1. Shema lokalnog povezivanja brojila RS485 vezom na GSM/GPRS komunikator
Slika 7.3.1 Shema lokalnog povezivanja brojila RS485 vezom na GSM/GPRS komunikator
110
7.3.2. Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću RS485 veza
Slika 7.3.2 Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću RS485 veza
111
7.3.3. Shema lokalnog povezivanja brojila putem Euridis sabirnice na GSM/GPRS
komunikator
Slika 7.3.3 Shema lokalnog povezivanja brojila putem Euridis sabirnice na GSM/GPRS komunikator
Napomena: Nije potrebno uvijek spajati istoimene stezaljke (23 ili 24) pa je na slikama 7.3.3. i 7.3.4.
prikazan slučaj kad su međusobno spojene i stezaljke različitih oznaka (23 i 24).
112
7.3.4. Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću Euridis sabirnice
Slika 7.3.4 Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću Euridis sabirnice
113
7.3.5. Shema lokalnog povezivanja brojila strujnom petljom na GSM/GPRS komunikator
Slika 7.3.5 Shema lokalnog povezivanja brojila strujnom petljom na GSM/GPRS komunikator
114
7.3.6. Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj
Slika 7.3.6 Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj
115
7.4. Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1)
Tablica 7.1 Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1)
ext.
In (%) 5 10 20 100 120 - 200
cos φ
Neizravno OMM 1 0,28 0,26 0,23
SMT: r.t. 0,2 S 0,95 0,40 0,36
Radna energija
NMT: r.t. 0,2 0,9 0,46 0,41
Brojilo: A r.t. 0,2 S 0,8 0,60 0,53
Brojilo: R r.t. 2 0,867 2,67 2,59
Jalova energija
0,8 2,56 2,51
Neizravno OMM 1 0,64 0,61 0,56

SMT: r.t. 0,5 S 0,95 0,91 0,82
Radna energija
NMT: r.t. 0,5 0,9 1,10 0,97
Brojilo: A r.t. 0,5 S 0,8 1,49 1,28
Brojilo: R r.t. 2 0,867 3,89 3,50
Jalova energija
0,8 3,36 3,10
Poluizravno OMM 1 0,58 0,54 0,48

SMT: r.t. 0,5 S 0,95 0,75 0,66
Radna energija
Brojilo: A r.t. 0,5 S 0,9 0,86 0,73
Brojilo: R r.t. 2 0,8 1,09 0,89
0,867 3,15 2,84
Jalova energija
0,8 2,87 2,67
I 5% Io 10% Io 20% Io Imax

Izravno OMM cos φ
1 0,94
Brojilo: A r.t. 1 Radna energija
≠1 1,10
1 1,60
Brojilo: A r.t. 2 Radna energija
≠1 1,87
0 2,02
Brojilo: R r.t. 2 Jalova energija
≠0 2,38
Napomene:
1. U sivom području nije definirana mjerna nesigurnost.
2. Maksimalne mjerne nesigurnosti su iskazane u postocima.
116
7.5. Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora
7.5.1. Un=0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S
Tablica 7.2 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za Un=0.4 kV, cosφ=0.95, razred
točnosti 0.5S
ext. ext. ext.

Primarno opterećenje (% In) 1 5 10 20 100 120 150 200
In primarna (A) P (kW)
10 0,1 0,3 0,7 1,3 6,6 7,9 9,9 13,2
12,5 0,1 0,4 0,8 1,6 8,2 9,9 12,3 16,5
15 0,1 0,5 1,0 2,0 9,9 11,8 14,8 19,7
20 0,1 0,7 1,3 2,6 13,2 15,8 19,7 26,3
25 0,2 0,8 1,6 3,3 16,5 19,7 24,7 32,9
30 0,2 1,0 2,0 3,9 19,7 23,7 29,6 39,5
40 0,3 1,3 2,6 5,3 26,3 31,6 39,5 52,7
50 0,3 1,6 3,3 6,6 32,9 39,5 49,4 65,8
60 0,4 2,0 3,9 7,9 39,5 47,4 59,2 79,0
75 0,5 2,5 4,9 9,9 49,4 59,2 74,0 98,7
80 0,5 2,6 5,3 10,5 52,7 63,2 79,0 105,3
100 0,7 3,3 6,6 13,2 65,8 79,0 98,7 131,6
125 0,8 4,1 8,2 16,5 82,3 98,7 123,4 164,5
150 1,0 4,9 9,9 19,7 98,7 118,5 148,1 197,5
200 1,3 6,6 13,2 26,3 131,6 158,0 197,5 263,3
250 1,6 8,2 16,5 32,9 164,5 197,5 246,8 329,1
300 2,0 9,9 19,7 39,5 197,5 236,9 296,2 394,9
400 2,6 13,2 26,3 52,7 263,3 315,9 394,9 526,5
500 3,3 16,5 32,9 65,8 329,1 394,9 493,6 658,2
600 3,9 19,7 39,5 79,0 394,9 473,9 592,4 789,8
750 4,9 24,7 49,4 98,7 493,6 592,4 740,5 987,3
800 5,3 26,3 52,7 105,3 526,5 631,9 789,8 -
1000 6,6 32,9 65,8 131,6 658,2 789,8 987,3 -
Napomene:
1. P(kW) je mjerena djelatna trofazna simetrična snaga uz faktor snage 0,95 (kW).
2. Kod primarnih opterećenja manjih od 10% In nije definirana mjerna nesigurnost OMM.
117
7.5.2. Un=10 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S
Tablica 7.3 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora za Un=10 kV, cosφ=0.95, razred
točnosti 0.5S
ext. ext. ext.

10 2 8 16 33 165 197 247 329
12,5 2 10 21 41 206 247 309 411
15 2 12 25 49 247 296 370 494
20 3 16 33 66 329 395 494 658
25 4 21 41 82 411 494 617 823
30 5 25 49 99 494 592 740 987
40 7 33 66 132 658 790 987 1.316
50 8 41 82 165 823 987 1.234 1.645
60 10 49 99 197 987 1.185 1.481 1.975
75 12 62 123 247 1.234 1.481 1.851 2.468
80 13 66 132 263 1.316 1.580 1.975 2.633
100 16 82 165 329 1.645 1.975 2.468 3.291
125 21 103 206 411 2.057 2.468 3.085 4.114
150 25 123 247 494 2.468 2.962 3.702 4.936
200 33 165 329 658 3.291 3.949 4.936 6.582
250 41 206 411 823 4.114 4.936 6.170 8.227
300 49 247 494 987 4.936 5.924 7.405 9.873
Napomene:
118
točnosti 0.5S
ext. ext. ext.

10 3 16 33 66 329 395 494 658
12,5 4 21 41 82 411 494 617 823
15 5 25 49 99 494 592 740 987
20 7 33 66 132 658 790 987 1.316
25 8 41 82 165 823 987 1.234 1.645
30 10 49 99 197 987 1.185 1.481 1.975
40 13 66 132 263 1.316 1.580 1.975 2.633
50 16 82 165 329 1.645 1.975 2.468 3.291
60 20 99 197 395 1.975 2.369 2.962 3.949
75 25 123 247 494 2.468 2.962 3.702 4.936
80 26 132 263 527 2.633 3.159 3.949 5.265
100 33 165 329 658 3.291 3.949 4.936 6.582
125 41 206 411 823 4.114 4.936 6.170 8.227
150 49 247 494 987 4.936 5.924 7.405 9.873
200 66 329 658 1.316 6.582 7.898 9.873 13.164
250 82 411 823 1.645 8.227 9.873 12.341 16.454
300 99 494 987 1.975 9.873 11.847 14.809 19.745
Napomene:
2. Kod primarnih opterećenja manjih od 10% In nije definirana mjerna nesigurnost OMM-a.
119
točnosti 0.5S
ext. ext. ext.

10 6 29 58 115 576 691 864 1.152
12,5 7 36 72 144 720 864 1.080 1.440
15 9 43 86 173 864 1.037 1.296 1.728
20 12 58 115 230 1.152 1.382 1.728 2.304
25 14 72 144 288 1.440 1.728 2.160 2.880
30 17 86 173 346 1.728 2.073 2.592 3.455
40 23 115 230 461 2.304 2.764 3.455 4.607
50 29 144 288 576 2.880 3.455 4.319 5.759
60 35 173 346 691 3.455 4.147 5.183 6.911
75 43 216 432 864 4.319 5.183 6.479 8.639
80 46 230 461 921 4.607 5.529 6.911 9.215
100 58 288 576 1.152 5.759 6.911 8.639 11.518
125 72 360 720 1.440 7.199 8.639 10.798 14.398
150 86 432 864 1.728 8.639 10.366 12.958 17.277
200 115 576 1.152 2.304 11.518 13.822 17.277 23.036
250 144 720 1.440 2.880 14.398 17.277 21.597 28.795
300 173 864 1.728 3.455 17.277 20.733 25.916 34.554
Napomene:
120
7.6. Izbor snage sekundarnog namota mjernih transformatora i presjeka
mjernih vodova
15
14
13
12
11
10
9
Opterećenje (VA)
8 2,5 mm2
4 mm2
7 6 mm2
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
Duljina mjernog voda od SMT-a do brojila (m)
Slika 7.6.1 Opterećenje sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora kod nazivne struje 5 A
2.5
2.4
2.3
2.2
2.1
2
1.9
1.8
1.7
1.6
1.5
Opterećenje (VA)
1.4
2,5 mm2
1.3
4 mm2
1.2
6 mm2
1.1
1
0.9
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50
Duljina mjernog voda od SMT-a do brojila (m)
Slika 7.6.2 Opterećenje sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora kod nazivne struje 1 A
121
4.235
4.23
4.225
4.22
4.215
Opterećenje (VA)
2,5 mm2
4.21 4 mm2
6 mm2
4.205
4.2
4.195
4.19
4.185
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
Duljina mjernog voda od NMT-a do brojila (m)
Slika 7.6.3 Opterećenje sekundarnog namota naponskog mjernog transformatora
0.05
0.045
0.04
0.035
Postotni pad napona (%)
0.03
2,5 mm2
0.025 4 mm2
6 mm2
0.02
0.015
0.01
0.005
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
Duljina mjernog voda od NMT-a do brojila (m)
Slika 7.6.4 Postotni pad napona na mjernim vodovima naponskog mjernog transformatora
122
Popis slika:
Slika 3.1 Priključno mjerna kutija PMK-14.......................................................................................................43
Slika 3.2 Primjeri ugradnje kućnih priključno mjernih ormarića........................................................................47
Slika 7.1.1.1 A) Višetarifno, radna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R),
vršna snaga Pmax, krivulja opterećenja, komunikacija.............................................................................66
Slika 7.1.1.4 A) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A),
jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)......................................................................................69
Slika 7.1.1.4 B) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A),
Slika 7.1.1.4 C) Višetarifno, MTU u zasebnom kučištu, > P u brojilu, djelatna energija (+A),
Slika 7.1.1.4 D) Višetarifno, MTU u zasebnom kučištu, OSO u razdjelnici kupca,
djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)...................................................72
Slika 7.1.1.4 E) Višetarifno, zajednički MTU , >P u brojilu, djelatna energija (+A),
Slika 7.1.1.4 F) Višetarifno, zajednički MTU, OSO na razdjelnici kupca, djelatna energija (+A),
Slika 7.1.1.5 A) Višetarifno, MTU u brojilu, >P u brojilu, djelatna energija (+A),
Slika 7.1.1.5 B) Višetarifno, MTU u brojilu, OSO na razdjelnici kupca,
djelatna energija (+A), jalova energija, induktivna i kapacitivna (+R, -R)..................................................76
Slika 7.1.1.5 C) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, >P u brojilu, djelatna energija (+A),
Slika 7.1.1.5 D) Višetarifno, MTU u zasebnom kućištu, OSO u razdjelnici kupca,
Slika 7.1.1.5 E) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca,
Slika 7.1.1.5 F) Višetarifno, zajednički MTU , OSO u razdjelnici kupca, djelatna energija (+A),
Slika 7.1.2.1 A) Zajedničko neizravno mjerenje proizvodnje i potrošnje (+A, -A, +R, -R)...................................81
Slika 7.1.2.1 B) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)...82
123
Slika 7.1.2.1 C) Razdvojeno neizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R)
i poluizravno mjerenje vlastite potrošnje (+A, +R, -R)..............................................................................83
Slika 7.1.2.2 A) Zajedničko poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R)
i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)................................................................................................................84
Slika 7.1.2.2 B) Razdvojeno poluizravno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R)
i izravno mjerenje vlastite potrošnje (+A, +R, -R).....................................................................................85
Slika 7.1.2.3 A) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R).......................................86
Slika 7.1.2.3 B) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)...................87
Slika 7.1.2.4 A) Zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje (+A, -A, +R, -R).......................................88
Slika 7.1.2.4 B) Razdvojeno mjerenje proizvodnje (+A, -A, +R, -R) i vlastite potrošnje (+A, +R, -R)...................89
Slika 7.1.3 Tropolna shema OMM razmjene (+A, -A, +R, -R)............................................................................90
Slika 7.2.1.1 Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe.............................................91
Slika 7.2.1.2 Neizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe.....................................92
Slika 7.2.2.1 Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar nadgradne izvedbe...........................................93
Slika 7.2.2.2 Poluizravno OMM s jednim OMM – Mjerni ormar slobodno stojeće izvedbe.................................94
Slika 7.2.2.3 Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar ugradne ili nagradne izvedbe...........95
Slika 7.2.2.4 Poluizravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe..................96
Slika 7.2.2.5 Poluizravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu
– Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe..................................................................................97
Slika 7.2.2.6 Poluizravno OMM s jednim OMM za zajedničko mjerenje proizvodnje i vlastite potrošnje
proizvođača električne energije – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe......................................98
Slika 7.2.2.7 Poluizravno OMM s jednim OMM za proizvođača električne energije
i jednim OMM za vlastitu potrošnju – Priključno mjerni ormar samostojeće izvedbe.................................99
Slika 7.2.3.1 Izravno OMM s jednim, dva i tri OMM – Priključno mjerni ormar
ugradne ili nadgradne izvedbe...............................................................................................................100
Slika 7.2.3.2 Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe.......................101
Slika 7.2.3.3 Izravno OMM s dva OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe............................102
Slika 7.2.3.4 Izravno OMM s tri OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe..............................103
Slika 7.2.3.5 Izravno OMM s jednim OMM za javnu rasvjetu – Priključno mjerni ormar
slobodnostojeće izvedbe........................................................................................................................104
Slika 7.2.3.6 Izravno OMM s jednim OMM proizvođača električne energije
– Priključno mjerni ormar ugradne ili nadgradne izvedbe.......................................................................105
Slika 7.2.3.7 Izravno OMM s jednim OMM – Priključno mjerni ormar slobodnostojeće izvedbe.......................106
124
Slika 7.2.4.1 Centralno OMM s više poluizravnih OMM – Samostojeći montažni mjerni ormar........................107
Slika 7.2.4.2 Centralno OMM s više izravnih OMM – Samostojeći montažni mjerni ormar..............................108
Slika 7.2.4.3 Etažni mjerni ormar s dva, tri, četiri, pet ili šest izravna OMM-a.................................................109
Slika 7.3.1 Shema lokalnog povezivanja brojila RS485 vezom na GSM/GPRS komunikator.............................110
Slika 7.3.2 Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću RS485 veza................................................111
Slika 7.3.3 Shema lokalnog povezivanja brojila putem Euridis sabirnice na GSM/GPRS komunikator..............112
Slika 7.3.4 Shema lokalnog povezivanja brojila u zgradi pomoću Euridis sabirnice.........................................113
Slika 7.3.5 Shema lokalnog povezivanja brojila strujnom petljom na GSM/GPRS komunikator........................114
Slika 7.3.6 Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj......................................................115
Slika 7.6.1 Opterećenje sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora kod nazivne struje 5 A..........121
Slika 7.6.2 Opterećenje sekundarnog namota strujnog mjernog transformatora kod nazivne struje 1 A..........121
Slika 7.6.3 Opterećenje sekundarnog namota naponskog mjernog transformatora.........................................122
Slika 7.6.4 Postotni pad napona na mjernim vodovima naponskog mjernog transformatora...........................122
Popis tablica:
Tablica 3.1 Oprema mjernog sloga broj 1.........................................................................................................12
Tablica 3.10 Tipovi brojila za kupce i proizvođače električne energije s optimalnim tehničkim uvjetima............23
Tablica 3.11 Glavne dimenzije brojila...............................................................................................................24
Tablica 3.12 Glavne dimenzije poklopca stezaljki brojila...................................................................................24
Tablica 3.13 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 38 kV......................................26
125
Tablica 3.16 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 0.72 kV...................................27
Tablica 3.17 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um=38 kV....................................29
Tablica 3.18 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um = 24 kV..................................29
Tablica 3.19 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um=24 kV
– sekundarno prespojivi..........................................................................................................................29
Tablica 3.20 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um = 12 kV..................................30
Tablica 3.21 Mogućnost uporabe kombinacije različitih komunikacijskih protokola,
polja primjene i komunikacijskih kanala (medija).....................................................................................35
Tablica 3.22 Ograničavala strujnog opterećenja za jednofazni priključak..........................................................39
Tablica 3.23 Tropolna ograničavala strujnog opterećenja za trofazni simetrični priključak.................................39
Tablica 3.24 Jednopolna ograničavala strujnog opterećenja za trofazni nesimetrični priključak........................40
Tablica 3.25 Strujno-vremenska karakteristika prorade ograničavala
strujnog opterećenja u području preopterećenja......................................................................................41
Tablica 3.26 Minimalni presjeci bakrenih vodiča ovisno o nazivnoj struji osigurača..........................................44
Tablica 3.27 Ovisnost nazivne snage strujnih mjernih transformatora o duljini kabela i presjeku žile kabela.....45
Tablica 3.28 Povezivanje strujnih mjernih transformatora i priključne letvice u mjernom ormariću....................45
Tablica 3.29 Izbor presjeka žila kabela ovisno o duljini kabela..........................................................................45
Tablica 3.30 Povezivanje naponskog mjernog transformatora i priključno mjerne kutije
u mjernom ormariću pri neizravnom priključku višefunkcijskog (kombi) brojila.......................................45
Tablica 3.31 Povezivanje naponskih mjernih vodova od mjesta priključenja i priključno
mjerne kutije u mjernom ormariću pri poluizravnom priključku višefunkcijskog (kombi) brojila................46
Tablica 3.32 Povezivanje priključne letvice i brojila u mjernom ormariću..........................................................46
Tablica 3.33 Oprema u mjernim ormarima.......................................................................................................48
Tablica 7.1 Maksimalna mjerna nesigurnost prema vrstama OMM (k=1)........................................................116
Tablica 7.2 Izbor primarne struje strujnog mjernog transformatora
za Un=0.4 kV, cosφ=0.95, razred točnosti 0.5S.....................................................................................117
126
127
128

Bilten246. Teh Uvjeti Za OMM

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bilten246. Teh Uvjeti Za OMM

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadržaj:

4. PUŠTANJE U POGON, NADZOR I KONTROLA OBRAČUNSKOG MJERNOG MJESTA..................... 53

5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE............................................................................................ 57

Tablica 3.2 Oprema mjernog sloga broj 2

Strujni mjerni transformatori se mogu nalaziti Dodatni automatski osigurači se ugrađuju u

Tablica 3.3 Oprema mjernog sloga broj 3

Tablica 3.4 Oprema mjernog sloga broj 4

Mjerni slog broj 4

Tablica 3.6 Oprema mjernog sloga broj 6

Strujni i naponski mjerni transformatori se na- 3. razdvojeno neizravno obračunsko mje-

Tablica 3.7 Oprema mjernog sloga broj 7

Strujni mjerni transformatori se nalaze u nisko- potrošnje električne energije (tropolna

Tablica 3.8 Oprema mjernog sloga broj 8

Tropolna shema zajedničkog izravnog trofa- -- dvosmjerna,

Tablica 3.11 Glavne dimenzije brojila

Tablica 3.12 Glavne dimenzije poklopca stezaljki brojila

Priključnice ce brojila za izravno mjerenje moraju prihvatiti

Tablica 3.13 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 38 kV

Tablica 3.15 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 12 kV

Tablica 3.16 Temeljni tehnički podaci strujnih mjernih transformatora za Um = 0.72 kV

Tablica 3.17 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um=38 kV

Tablica 3.18 Temeljni tehnički podaci naponskih mjernih transformatora za Um = 24 kV

Kriteriji za odabir lokalne komunikacije: ako nije primijenjena PLC komunikacija,

Temeljne tehničke karakteristike GSM/GPRS komunikatora

Ostale karakteristike: jućim koaksijalnim kabelom mora isporu-

Prekidna moć ograničavala strujnog optereće- u skladu sa strujno-vremenskom karakteri-

Struja preopterećenja Vrijeme isklopa - t Isklop

Prenaponske zaštitne naprave za priključak na fazne vodiče u sustavima TN i TT

Prenaponske zaštitne naprave za galvansko odvajanje između vodiča N i PE u sustavu TT

Prenaponske zaštitne naprave za PSTN mreže

Prenaponske zaštitne naprave za ISDN mreže

Slika 3.1 Priključno mjerna kutija PMK-14

3.2.10.2. Ožičenje opreme mjernog mjesta 4. označavanje vodiča po cijeloj duljini

Tablica 3.32 Povezivanje priključne letvice i brojila u mjernom ormariću

3.2.10.3. Ožičenje pogonskog i zaštitnog 3.2.11. Mjerni ormari

3.2.11.2. Primjena mjernih ormara Višestambeni, veći stambeno-poslovni i veći

Tablica 3.33 Oprema u mjernim ormarima

Kod obračunskog mjernog mjesta za proi- MO se koriste kod neizravnog i poluizravnog

• nadmorska visina do 2.000 m Svi ormarići moraju biti otporni na udarce

3.2.12. Plombiranje Plombe postavljaju osobe nadležne organiza-

4.1.2. Ispitivanja prije puštanja u pogon -- provjera kakvoće izvedbe kontaktnih

1. Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 520x520x210 mm

1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x360x222 mm (bez podnožja),

1. Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 520x520x210 mm

1. Nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 720x360x222 mm (bez podnožja),

1. Ugradni ili nadgradni mjerni ormar približnih dimenzija: 900x650x210 mm

1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 862x720x320 mm (bez podnožja),

1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija 1000x1130x355 mm

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 2250x(400x615)x325 mm

Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 2250x(400+615+615)x325 mm

1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x360x222 mm (bez podnožja),

1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x460x222 mm (bez podnožja),

1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x720x222 mm (bez podnožja),

1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 1000x1130x355 mm

1. Samostojeći priključno mjerni ormar približnih dimenzija: 720x460x222 mm (bez podnožja),

1. Samostojeći montažni mjerni ormar približnih dimenzija: 1800x1600x210 mm

1. Samostojeći montažni mjerni ormar približnih dimenzija: 1800x1500x210 mm

1. Nadgradni etažni mjerni ormar približnih dimenzija osnovnog modula: 750x250x210 mm

Slika 7.3.6 Shema lokalnog povezivanja brojila na zajednički MTU uređaj

Neizravno OMM 1 0,64 0,61 0,56

Poluizravno OMM 1 0,58 0,54 0,48

I 5% Io 10% Io 20% Io Imax

ext. ext. ext.

ext. ext. ext.