zagrebplan- razvojna strategija grada zga ciljevi prioriteta i razvoja ZADNJE IZVJESCE JE ZA 2013

Grad Zagreb osnivač je 60 dječjih vrtića – javnih predškolskih ustanova koje rade na 222 lokacije i
planiraju redoviti i cjelodnevni program predškolskog odgoja te niz dodatnih programa sukladno
interesima djece i financijskim mogućnostima roditelja. Na području Grada Zagreba svake godine
ostane oko 600 djece neupisane u vrtić. Prenamijenjeni prostori u većini slučajeva nemaju
odgovarajuću dvoranu za tjelesne aktivnosti, igralište ili neki drugi prostor za dnevni boravak djece na
zraku (što je problem i većini privatnih i vjerskih predškolskih ustanova). DVORANE
PRENAMIJENJENE ZA ODGOJNE SKUPINE

razvojne potrebe poticati gradnju objekata za veći obuhvat djece, ponajprije u novim stambenim
naseljima i na područjima s kojih već dugi niz godina djecu svakodnevno organizirano prevoze

razvijati programe za djecu od 6 mjeseci do 1 godine, za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu

u redoviti cjelodnevni program prioritetno uključivati djecu zaposlenih roditelja i djecu iz obitelji
slabijega socijalnog statusa

• poticati gradnju prostora u dječjim vrtićima za razvoj i provođenje specijaliziranih programa

• podržati mrežu dječjih vrtića s bazenom

• osigurati adaptacije, uređenja i opremanje starih prostora i objekata prema zahtjevima suvremenog
kurikuluma

• svakom vrtiću osigurati ograđen i siguran prostor za boravak na zraku u najbližoj okolici, vanjske
prostore i objekte staviti pod video nadzor

• razvijati poludnevne, smjenske i kraće programe za djecu i roditelje koji ne trebaju cjelodnevni,
desetsatni program; radon vrijeme prilagođavati potrebama obitelji

• poticati i razvijati programe za podršku boljem roditeljstvu – razvoj vrtića kao centra za obitelj

***SLAJD RAZVOJNI PROBLEMI

postojeći kapaciteti gradskih predškolskih ustanova ne zadovoljavaju potrebe djece i roditelja

• većina gradskih predškolskih ustanova prosječno je stara više od 30 godina, a oko 25 % čine stambeni
i poslovni prostori prenamijenjeni u dječji vrtić
stambeni i poslovni prostori prenamijenjeni za smještaj djece nisu odgovarajuće rješenje te smiju
poslužiti samo privremeno (do gradnje namjenskih objekata)

• nedovoljna ponuda verificiranih programa u skladu s potrebama i interesima djece i roditelja

• nedovoljna pripremljenost za izradu projekata i povlačenje sredstava iz fondova EU

****SLAJD Osnovnoškolsko obrazovanje

Sustavom odgoja i osnovnog obrazovanja obuhvaća 108 redovnih osnovnih škola ,četiri osnovne škole
za učenike s teškoćama u razvoju 6 privatne osnovne škole s pravom javnosti Većina školskih objekata
sagrađena je prije 30 i više godina što zahtijeva nužnost obnove i adaptacije. Od 108 redovnih osnovnih
škola 30 radi u jednoj smjeni, 78 u dvije. iako se broj škola koji rade u smjenama smanjio te više nema
skola koja rade u 3 smjene, taj problem i dalje nije rijesen. Potrebna su znatna financijska sredstva kako
bi sve škole mogle prijeći na rad u jednoj smjeni. Školsku sportsku dvoranu nema sveuk 24 oš. Broj
privatnih osnovnih škola i škola s posebnim uvjetima obrazovanja također je mnogo manji od potreba.

***SLAJD SŠ Broj škola i prostorni kapaciteti srednjih škola nezadovoljavaju u cijelosti potrebe
za srednjoškolskim obrazovanjem kako zagrebačke mladeži tako i mladeži s drugih područja Hrvatske
koji dolaze na daljnje školovanje u Zagreb. Nedostatak prostora najčešće se rješava povećavanjem
broja učenika u razrednim odjelima što dodatno naglašava postojeći problem i ugrožava kvalitetu
nastave.

Od ukupno 55 srednjih škola kojima je osnivač Grad Zagreb, 22 škola radi u jednoj smjeni, a 30 u
dvije. neuspješna je provedba Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i
obrazovanja sukladno kojem bi srednje škole trebale, do kraja 2017., prijeći na rad u jednoj smjeni.
Ukupno 30 škola ima sportske dvorane, osam škola koristi učionice ili neki drugi neadekvatan prostor,
a 18 škola koristi sportske dvorane drugih škola ili unajmljuje prostor. s druge strane, Grad Zagreb je
inicirao te provodi niz programa koji se realiziraju i u osnovnim i srednjim školama. Svakako treba
spomenuti: vikend u sportskoj dvorani, natjecanja i smotre učenika, program prve pomoći i dr. te niz
izvannastavnih aktivnosti. S obzirom na velik odaziv učenika te uspjeh pojedinih programa i
izvannastavnih aktivnosti vidljiva je potreba njihova daljnjeg podržavanja, razvoja i iniciranja novih
programa te podržavanje postojećih i razvoj novih izvannastavnih aktivnosti.

Razvidno je smanjenje broja učenika upisanih u strukovne škole unatoč tome što Grad Zagreb, u
kontinuitetu, od 2003. / 2004. školske godine dodjeljuje stipendije za učenike koji se obrazuju za
deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva – učenicima i. te učenicima ii. i iii. razreda upisanima u
programe deficitarnih zanimanja ako su ostvarili pravo na nastavak korištenja stipendije. S obzirom na
brze društvene i gospodarske promjene, što uključuje i promjene na tržištu rada, razvidna je nedovoljna
usklađenost broja škola i programa te nedostatak obrazovnih centara izvrsnosti u skladu sa zahtjevima i
potrebama mladih ljudi, ali i ostvarivanja ključnih ciljeva strukovnog obrazovanja, kao što su npr.
prilagodba zanimanja prema tržištu rada, socijalnim i gospodarskim potrebama, moderniziranje
sadržaja i metoda strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, te osiguravanje nastavka obrazovanja
nakon završene strukovne škole.

***SLAJD PROGRAM javnih potreba u srednjoškolskom obrazovanju

Proračunom Grada Zagreba u kontinuitetu se osiguravaju znatna sredstva za financiranje širih javnih
potreba od značenja za Grad Zagreb da bi se ostvarili ciljevi i prioriteti razvoja djelatnosti od kojih
posebno se ističu- osiguravanje prostornih uvjeta i drugih pretpostavki za što kvalitetniji odgojno-
obrazovni proces;- osiguranje kvalitete i raznolikosti programa sukladno potrebama i interesima
učenika uz uključivanje roditelja u partnerski odnos s odgojno-obrazovnim ustanovama te svijeta rada-
osiguranje sredstava nužnih za realizaciju nastavnog plana i programa te osiguravanje sredstava za
pojačani standard u djelatnosti srednjoškolskog odgoja i obrazovanja

STRATEGIJA RAZVOJA LJP evaluacije =radionice treća

cilj 1: Uskladiti obrazovne programe i aktivnosti za cjeloživotno učenje sukladno potrebama

tržišta rada, u suradnji s gospodarskim sektorom i organizacijama civilnog društva.
postojeći obrazovni sustav ne prati na odgovarajući način potrebe tržišta rada, koje se mijenjaju i
zahtijevaju nova znanja i vještine. Kompetencije stečene u formalnom obrazovanju stoga često ne
odgovaraju potražnji te pored velikog broja nezaposlenih, poslodavci često ne mogu naći adekvatnu
radnu snagu. Stoga je potrebno hitno osuvremenjivanje i uvođenje novih nastavnih programa u
srednjoškolsko obrazovanje. Također je potrebno osmisliti dodatne programe prekvalifikacija.
***SLAJD

Prateća infrastruktura srednjih škola su učenički domovi. U Gradu Zagrebu nalazi se 15

učeničkih domova. Učenički domovi izgrađeni su u periodu od 1779. – 1992. godine, što znači
da se u posljednjih 30- tak godina nije izgradio niti jedan učenički dom.

***SLAJD 1.razvojni problemi AAnedostatak školskog prostora u postojećim osnovnoškolskim i

srednjoškolskim objektima, nedostatak sportskih dvorana i igrališta u osnovnim i srednjim školama
AAnedostatak novih osnovnih i srednjih škola u dijelovima grada s pojačanom stambenom gradnjom
AAdotrajalost dijela postojećih školskih objekata i školske opreme u osnovnim i srednjim školama
AAnedostatni uvjeti za obuhvat učenika osnovnih škola programom produženog boravka AAsmjenski
rad osnovnih i srednjih škola AAograničena sredstva za poticanje postojećih te razvoj novih programa i
izvannastavnih aktivnosti u osnovnim i srednjim školama  stoga je potrebno poboljšati uvjete rada u
osnovnim i srednjim školama te njihovu opremljenost AAsagraditi sportske dvorane i sportske terene u
osnovnim i srednjim školama koje ih još nemaju AAosigurati uvjete za prelazak osnovnih i srednjih
škola na rad u jednoj smjeni

ISTI PROBLEMI ILI SU PREBAČENI U RAZVOJNE POTREBE