dr.sc. Vinko Brešić, red. prof.

 (nositelj)
dr.sc. Ivana Drenjančević, doc. (nositelj)
dr.sc. Marina Protrka Štimec, izv. prof. (nositelj)
dr.sc. Lana Molvarec, doc.

Cilj:
Kolegij daje pregled hrvatske književnosti 19. stoljeća u kojemu su Hrvati postali europskom
književnom nacijom. Riječ je o procesu koji je trajao od kraja 18. do početka 20. stoljeća. U
njegovu se tumačenju polazi od ideje nacije i ideje književnosti kao strukturirane institucije,
odnosno od ideje hrvatske književnosti kao relativno čvrste strukture. Glavnu ulogu u njoj imaju
žanrovi kao forme koje reprezentiraju različita područja ljudskog iskustva i književne prakse. Zato
kolegij prati žanrovsku sliku hrvatske književnosti, a cilj mu je pružiti osnovna znanja ne samo o
žanrovima, stilovima, poetikama, autorima i glavnim djelima, nego i o medijima, institucijama,
europskome kontekstu, prevoditeljima, nakladništvu, knjižarstvu i čitateljima.

Sadržaj:

1. Upoznavanje s kolegijem, njegovim ciljem, metodama i sadržajem. Pojam i struktura

hrvatske književnosti od Baščanske ploče do danas
2. Pojam i struktura novije hrvatske književnosti: hrvatski narodni preporod – ilirski pokret –
ilirizam – romantizam – moderna/modernizam/avangarda
3. Odnos starije i novije hrvatske književnosti, periodizacijske sheme, kriteriji i žanrovska
slika
4. Lirika: pojam i status lirike u književnim sustavima od ilirizma do avangarde, vrste i
poetike
5. Lirika: glavni autori, djela i obilježja
6. Proza: povijest, pojam i status proze u književnim sustavima do avangarde
7. Proza: vrste i poetike
8. Proza: glavni autori, djela i obilježja
9. Drama: Povijest, pojam i status drame u književnim sustavima do avangarde, vrste i
poetike
10. Drama: glavni autori, djela i obilježja
11. Kritika, polemika i historiografija: povijest, pojam i status kritike i polemike u književnim
sustavima do avangarde, vrste i koncepcije, glavni autori, djela i obilježja – Počeci
književne znanosti, glavni književni povjesničari, njihove koncepcije i obilježja
12. Mediji i institucije: pojam, povijest, vrste i uloga medija: tiskani medij (knjige, kalendari,
almanasi, časopisi i novine) – Povijest i uloga institucija (MH, JAZU/HAZU, DHK) u
stvaranju, oblikovanju i kanonizaciji nacionalne kulture
13. Europski pisci i prevoditelji: europski kontekst hrvatske književnosti do avangarde,
najpopularniji europski pisci i djela i najznačajniji hrvatski prijevodi i prevoditelji
14. Nakladništvo, knjižarstvo i čitatelji: tiskare, knjigovežnice, knjižare i čitaonice, cijene i
distribucija, najčitanija djela i autori, struktura, kulturne navike, utjecaj i moć čitatelja
15. Zaključak, pregled i analiza glavne predmetne literature; ispitni predrok

Ishodi učenja:

1. Razumijevanje hrvatske književnosti kao historiografske konstrukcija koja polazi od ideje

nacije i ideje književnosti kao strukure
2. Razumijevanje 19. st. kao procesa u kojemu Hrvati postaju književnom nacijom
3. Razumijevanje procesa proizvodnje žanrovske slike nacionalne kao moderne europske
književnosti
4. Razumijevanje historiografske naracije

Obavezna literatura
 1. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2015.
2. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2019.

Dopunska literatura

1. Badurina, Natka, Nezakonite kćeri Ilirina. Hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20.
stoljeću, Zagreb 2009.
2. Bobinac, Marijan, Uvod u romantizam, Zagreb 2012.
3. Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4 (ur. V. Visković), Zagreb 2010-2012.
4. Hobsbawm, J. Eric, Doba revolucije. Evropa 1789-1848, Zagreb 1987. – Prev. S.
Lovrenčić
5. Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj
periodici 19. stoljeća, Zagreb 2008.
6. Rapacka, Joanna, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002. – Prev. D. Blažina