Flozofski faklutet Univerzitet u Tuzli

Odsjek: Psihologija

Predmet: Mediji i Publika

Mentor: Dr. Sc. Vedada Baraković, red. Prof.

Esej

Društveni mediji kao izvori vijesti

Muhammed Hasanović

Broj indeksa: 13-26/18

Tuzla Juni, 2021. godine

 Društveni mediji kao izvori vijesti

Društveni mediji sada su se uzdigli iznad novina kao izvor vijesti za Amerikance. U nedavnoj
studiji, rečeno je da 20% odraslih Amerikanaca se sada obraća društvenim mrežama kako bi
dobilo vijesti u poređenju sa 16% koji vijesti dobivaju putem novina.
Prethodna istraživanja pokazuju stalni pad i stalni rast (odnosno) obje platforme, pri čemu se
20% Amerikanaca okrenulo novinama, dok se 18% okrenulo društvenim mrežama prošle
2016. godine.

Uz stalno povećanje procenta, dobro je pogledati zašto Amerikanci sada više vole društvene
medije nego novine.
Sa sve više ljudi u pokretu, društveni mediji pružaju im prikladan način za obavljanje više
zadataka.
Za razliku od novina koje morate svugdje ponijeti sa sobom, provjera vijesti na društvenim
mrežama ne daje vam dodatni teret. Samo sa svojim telefonom i nekoliko klikova možete
čitati vijesti gdje god vam je ugodno.
Društveni mediji mogu vam pružiti ažuriranja u stvarnom vremenu u odnosu na druge izvore
vijesti poput radija i televizije. Što se tiče novina, trebao bi vam dan da dobijete jučerašnje
vijesti. Dakle, kada je u pitanju izvještavanje u stvarnom vremenu, novine su u nepovoljnom
položaju.
Pojedinosti o određenoj vijesti mogu se lako objaviti na društvenim mrežama, tako da ljudi
dobivaju puno potpunije detalje na toj platformi. Obrada detalja je brza, tako da ljudi mogu
dobiti informacije koje žele u samo kratkom vremenu.
Društveni mediji pružaju platformu za obične građane da kreiraju vlastite vijesti. Zapravo,
društveni mediji ubacili su se u tradicionalne platforme jer su segmenti virusnih videozapisa
ili doprinosi građana već dio vijesti.
Takođe, ljudi žele sirovije i manje kurirane vijesti. Dok sugrađani prenose fotografije ili
video zapise o onome što se događa, osjećaju više autentičnosti kad to vide.

Također je brže tražiti prethodne vijesti na društvenim mrežama. Možete čak i odabrati
hoćete li vijest spremiti ili označiti, pa ćete je kasnije moći pročitati ako u tom datom
trenutku nemate vremena. Samo upisivanjem nekih ključnih riječi lakše ćete pronaći
određene vijesti, sa svih krajeva svijeta. Imate pristup ne samo svojim domaćim medijima,
nego i svim svjetskim – ako znate jezik, naravno.
Za razliku od novina, morali biste skenirati gomilu stranica da biste mogli ponovno pročitati
članak koji želite. Što se tiče televizije i radija, ne postoji način da se vidi ili čuje ono što je
prethodno emitovano (osim ako nije preneseno na društvenim mrežama)
Pomoću društvenih mreža ljudi se lako mogu vratiti na prethodne vijesti koje žele pročitati.
Društveni mediji kao izvor vijesti ne dolaze bez nekih izazova. Neki od izazova s društvenim
mrežama kao izvorom vijesti su: širenje dezinformacija, težak lokus kontrole objava, lažne
vijesti, itd.
Društveni mediji su ljudima olakšali i decentralizirali (informacije nisu više ekskluzivne
medijskim i novinskim kućama) pristup informacijama. Takođe je ljudima dalo moć da
kreiraju sopstveni medijski sadržaj.
Kako bi ovo mogao biti dobar znak zdravog participativnog okruženja, tako imamo i
negativnih primjera gdje neki ljudi koriste društvene medije za širenje dezinformacija.
Rječnik Merriam Webster definirao je dezinformacije kao „lažne informacije namjerno i
često prikriveno širene (kao podmetanjem glasina) kako bi utjecale na javno mnijenje ili
prikrile istinu“.
Za razliku od dezinformacija, ljudi koji šire dezinformacije imaju namjeru promijeniti istinu i
širiti laži i obmane.
Kad bi svi koristili slobodu izražavanja, bilo bi teško kontrolirati ono što se objavljuje na
društvenim mrežama. Ono što ljudi ne shvaćaju je da sloboda izražavanja dolazi s
odgovornošću. Ljudi moraju imati na umu da su društveni mediji javni prostor i moraju biti
zauzeti oprezom i odgovornošću.

Uz širenje dezinformacija povezano je i širenje lažnih vijesti. Puno web stranica je stvoreno
da bude sredstvo lažnih vijesti. Neke web stranice s lažnim vijestima pretvaraju se da su
legitimni izvori vijesti. Kako su društveni mediji platforma za brz i lak pristup vijestima, to
također podrazumijeva provjeru, posebno ako izvor dolazi sa sumnjivog računa ili web
stranice. Da se bori sa ovim, često se stvaraju platforme i web stranice koje se bave
raskrinkavanjem, pa tako imamo i svoju domaću stranicu namjenjenu ovoj svrsi,
Raskrinkavanje.ba, gdje tim stručnjaka radi na otkrivanju lažnih vijesti i dezinformacija.
Tačnost je vrlo važna u vijestima. Međutim, s ubrzanim očekivanjima publike, neke novinske
organizacije uklonile su neki sloj uređivanja i omogućile svojim izvještačima da postavljaju
poruke direktno na njihove web stranice. Tačnost je mnogo važnija od brzine. Čak i legitimne
novinske organizacije doživljavaju ove propuste. Kao novinari, uvijek ih treba podsjećati na
tačnost kao vodeći princip novinarstva. Potreba da budete brzi ne bi trebala težiti više u
odnosu na tačnost vijesti.
Etika je jedan od vodećih temelja novinarstva. To je nešto što je teško nametnuti svima
koristeći društvene mreže. Ljudi moraju imati na umu da izvještavanje o vijestima nije slično
objavljivanju uobičajenih postova.
Uzmimo za primjer čestu pojavu slika raznih nesreća. Neko iz blizine slikao je nesreću gdje
je bio prisutan i objavio na društvenim mrežama. Ljudi onda postanu previše opterećeni
sudjelovanjem u procesu izvještavanja, i zaborave da izvještavanje o vijestima nije puka
reportaža događaja i takmičenje u brzom postavljanju slika i informacija na internet.
U novinarskoj etici, krvave slike moraju biti zamagljene ili snimljene iz ugla iz kojeg izgleda
najmanje uznemiravajuće. Porodice žrtvi se moraju uzeti u obzir, i poštovanje prema žrtvi se
mora održati.
Medijska pismenost nije ograničena na znanje korištenja računara i pametnih telefona za
konzumiranje sadržaja na internetu i društvenim mrežama.
To također uključuje mogućnost pregledavanja poruka koje primate - i od lažnih i od
legitimnih izvora vijesti. Informacije koje dobivamo od društvenih mreža izgrađuju naše
kognitivne strukture razumijevanja koje nas zauzvrat vode u odlukama koje donosimo
svakodnevno. To može biti jednostavno kao odlučivanje o tome kako postupiti prema
vijestima koje konzumiramo i podjednako komplikovano kao uticaj na našu percepciju stvari.
Ilustracije radi, recimo da je neko objavio lažne vijesti o najnovijem vremenskom poremećaju
rekavši da to neće pogoditi naše područje. Ako ne provjerimo informacije, mogli bismo biti
zatečeni i ne bi se mogli pripremiti za prijeteću katastrofu.
Također može biti toliko komplikvoano da mediji stvaraju javnu percepciju određene skupine
ljudi (npr. muslimane). Ako neko nije medijski pismen, mogao bi pasti na zamku vjerujući da
su ove slike koje mediji plasiraju na virtuelni prostor stvarnost. Na primjer, ako se muslimani
prikazuju kao teroristi, najvjerojatnije ćete vjerovati da muslimani većinom jesu teroristi.
Time se stvaraju predrasude i najlakše se upravlja javnim mišljenjem.
To je važnost medijske pismenosti. Pomaže nam da vidimo dalje od medijskih poruka koje
nam se konstantno šalju. Jednom kada se medijski osposobimo, bit će nam lakše odabrati
koje su informacije istinite, a koje ne.
Uz decentraliziranu prirodu društvenih medija, isplati se biti medijski pismen, tako da se
smanji vjerovatnoća bivanja žrtve obmana i lažnih vijesti.
Možemo vidjeti kako se svrha društvenih medija razvijala s vremenom. Nekada je to bila
samo platforma za premošćavanje udaljenosti između ljudi. Takođe je služilo kao platforma
za samoizražavanje. No kako je popularnost društvenih medija rasla, tako i njezina upotreba
raste zajedno s njom. Društveni mediji postali su platforma za poslovanje koja pruža
mogućnosti pružajući ljudima pristupačan prostor u kojem mogu prodati svoje proizvode. A
sada su, službeno, preuzeli novine kao izvor vijesti.
Društveni mediji imaju potencijal i zamke kao izvor vijesti. Za razliku od povezanosti i
samoizražavanja, društveni mediji kao izvor vijesti sa sobom nose i određenu odgovornost.
Kao izvor vijesti, informacije napisane u vijestima uglavnom se uzimaju kao istinite.
Kako se novinske organizacije obraćaju društvenim mrežama radi bržeg širenja informacija,
ima i onih koji koriste društvene mreže za širenje laži i obmana. Zato nam uvijek pomaže da
se naoružamo medijskom pismenošću kako bismo mogli nastaviti povećavati potencijale
društvenih medija kao platformi za vijesti.
Društveni mediji kao izvor vijesti dobrodošli su razvoj događaja. To je područje povećanog
učešća publike i pruža širi domet informacijama o širenju. Kao platforma koja se može
koristiti za demokratiju, ne smijemo dozvoliti ljudima koji imaju loše namjere da nam te
platforme oduzmu. Ne bismo smjeli dopustiti da njihove zle namjere preuzmu pozitivne
potencijale koje društveni mediji imaju za sve.
Stalnim rastom društvenih medija, predviđa se da će se jaz između socijalnih medija i novina
povećati u budućnosti. Čak ima potencijal da pretekne druge platforme društvenih medija.
Kao što kaže poznata izreka "S velikom snagom dolazi i velika odgovornost." Snagom
društvenih medija, svatko od nas ima odgovornost da to konzumira i odgovorno doprinosi.