Professional Documents
Culture Documents
Organska Basta
Organska Basta
ORGANSKA
BAŠTA
Velika enciklopedija
organskog baštovanstva
4
Sadržaj
- Organsko baštovantstvo: uvod . . . . . . . . . . . . . . . . 7
- Organsko po projektu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
OSNOVE
- Zemljište i briga o njemu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
- Voda i zalivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
- Korov i njegovo suzbijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
- Zdravlje biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
- Gajenje biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
DOBAR IZGLED
- Okvir za baštu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
- Drvenaste biljke i penjačice . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
- Baštensko cveće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
- Travnjaci i njihova nega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
- Baštovanstvo za životinjski svet . . . . . . . . . . . . . . . 189
- Baštovanstvo u saksijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
- Baštovanstvo u staklenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
GAJITE SAMI
- Gajenje voća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
- Gajenje začinskog i lekovitog bilja . . . . . . . . . . . . . 284
- Gajenje povrća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
KATALOG BILJAKA
- Povrće i salatne biljke, od A do Ž . . . . . . . . . . . . . . 341
- Problemi s biljkama, od A do Ž . . . . . . . . . . . . . . . 397
- Gajenje povrća na našim prostorima . . . . . . . . . . . . 440
- Organski vodič za baštovane . . . . . . . . . . . . . . . . . 442
- Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 453
Organsko baštovanstvo
Organski metodi omogućuju vam da stvorite baštu
kakvu želite; metodi su praktični i jednostavni
ne, uključujući obradu zemljišta, brigu o Ipak, sve je više proizvoda za baštu koji
životinjama i suzbijanje štetočina i korova. su označeni prihvaćenim simbolom za or-
U trenutku kad je ova knjiga pisana, nisu ganske proizvode ili imaju deklaraciju da
postojali zakonski standardi kojima se ure- su pogodni za upotrebu u organskoj bašti.
đuje održavanje javnih zelenih površina - Vodič H.D.R.A. i odgovarajuća poglavlja u
parkova, bašta, terena za golf, parkirališta ovoj knjizi pomoći će vam da postavite
itd. - međutim, postoje izgledi da će takvi prava pitanja proizvođačima ako takvog
standardi biti usvojeni u budućnosti za simbola ili deklaracije nema.
mnoge od njih. Organski baštovani znaju Spektar organskih - i takozvanih organ-
da je savršeno moguće uređivati celu baš- skih - proizvoda za bašte sve je širi. Za više
tu - uključujući ružičnjake, travnjake, žbu- informacija o njima, videti stranu 13.
nje i cvetne leje - bez korišćenja mineral-
nih đubriva i prskanja. Pa zašto isto nače-
lo ne bi bilo primenjeno na javne bašte i Šta DOBijate ORganSkOm
parkove, školska dvorišta i slično? U nekim PROizvODnjOm?
zemljama, kao što su Nemačka, Danska i
Organska proizvodnja pruža mnogo, ka-
Švajcarska, takve inicijative već su pokre-
ko vašoj porodici, tako i široj životnoj sre-
nute. U Velikoj Britaniji H.D.R.A. sarađuje
dini.
sa predstavnicima hortikulturne industrije
na nacrtu organskih standarda za javne
zdrava ishrana
zelene površine.
Baštovani iz svih zemalja imaju moguć- Organski proizvodi nikad ne mogu biti
nost da rade po Organskom vodiču za baš- garantovano bez ikakvih pesticida - naš
tovane H.D.R.A. (vidi str. 442), koji je na- svet je suviše zagađen da bi bilo ko mogao
pisan na osnovu standarda za komercijal- to da tvrdi - ali oni se gaje bez oslanjanja
nu proizvodnju. Podaci izneti u ovoj knjizi na arsenal pesticida koji se koristi u klasič-
zasnovani su na tom vodiču. Baštovanstvo, nom gajenju. Na Zapadu je registrovano
bez obzira na kom nivou, očigledno ima malo slučajeva trovanja pesticidima, ali mi
mnoge aspekte. Tu su travnjaci i poploča- zapravo nemamo pojma o kumulativnim,
ni delovi, koji se ne tiču zemljoradnika. Vo- hroničnim dejstvima koktela niskih kon-
dič H.D.R.A. pokriva i neka od ovih podru- centracija pesticida koje smo svi uneli u
čja koja se ne odnose na proizvodnju hra- organizam konzumiranjem konvencionalno
ne, a razmatra se i uvođenje drugih obla- proizvedene hrane. Riziku su naročito izlo-
sti. žene bebe i mala deca, zbog male telesne
težine. Pesticidi su pronađeni čak i u maj-
Proizvodi za organsko činom mleku.
baštovanstvo Gajenjem sopstvenog, organskog voća,
povrća i začinskih biljaka, bićete sigurni da
Proizvodi za bašte - đubriva, zemlja za
je hrana koju jedete vi i vaša porodica
saksije i pesticidi, na primer, jedan su od
maksimalno zdrava i sveža. Moći ćete i da
aspekata baštovanstva za koji bi bilo ve-
uživate u znatno širem spektru namirnica
oma korisno da se usvoje zakonski prizna-
nego kad ih kupujete u prodavnicama. Po-
ti standardi. Trenutno je moguće da bilo
red toga, istraživanja pokazuju i da organ-
koji proizvod bude označen kao „organski”
ski proizvedena hrana ima veću hranljivu
ukoliko je „živog porekla” (što je rečnička
vrednost u pogledu ključnih sastojaka kao
definicija reči organski). To znači da đubri-
što je vitamin C.
vo iz industrijskih kokošinjaca, na primer,
Tragovi pesticida, međutim, ne nalaze se
može da se prodaje kao organsko, iako
samo u hrani. Sečeno cveće, često uveze-
ono nije prihvatljivo za upotrebu u organ-
no iz zemalja u kojima upotreba pesticida
skoj bašti.
10 ORGANSKA BAŠTA
PRODavniCa za
Stavka Organski izbor
Seme i rasad Organski gajeno povrće i seme začinskih bilja-
ka, rasad luka i lukovice belog luka; takođe,
seme nekih vrsta cveća
Organski proizveden rasad povrća; neke vrste
Sadnice poljskog cveća
Biljke
i seme Lukovice Organski proizvedene lukovice
Organski dobijeno seme krompira; odabrane
Krtole sorte, otporne na štetočine i bolesti, tamo gde
je moguće
Ograničen spektar i ponuda organski proizvede-
Cveće, žbunje, voće i grmovi nih biljaka dostupni su u specijalizovanim uzga-
jalištima
Začinske biljke Dostupan je širok spektar
Saksije i druge posude Biološki razgradljiv presovani papir i karton
Saksije i Vreće za gajenje Dostupne su napunjene organskim podlogama
podloge
za proiz- Podloge za gajenje Dostupno je organsko seme, zemlja za saksije i
vodnju druge svrhe
Preparati za zadržavanje vlage Proizvodi na bazi morske trave
Kompostirano đubrivo životinjskog porekla i bilj-
Preparati za obogaćivanje
ni otpad; širok spektar materijala, različite jači-
zemljišta
ne đubrenja
Organski proizvedeno je još uvek nedostupno u
Plodnost Seme za zelenišno đubrivo
široj prodaji
zemljišta Širok spektar proizvoda biljnog, životinjskog i
Ðubrivo mineralnog porekla; neki od njih su iz organskih
izvora
Tečno đubrivo Spektar proizvoda biljnog, životinjskog i mineral-
nog porekla; neki od njih su iz organskih izvora
Kontejneri za kompost Drvo ili reciklirana plastika
Pravljenje
Aktivatori komposta Bakterijski i biljni
komposta
Kontejneri za kompost s glistama Drvo, reciklirana plastika, presovani papir
Rastresita smesa od slame i Biološki razgradljiva smesa, ponekad organ-
Suzbijanje đubriva skog porekla
korova Membrane za prekrivanje zemljišta Biološki razgradljiva i sintetička smesa
Gorionici za uklanjanje korova Gasni
Pesticidi Svi koji su dozvoljeni za upotrebu u organskoj
Prepreke i zamke bašti
Suzbijanje Sirovi prekrivači, zamke za puževe, masne
štetočina Biološka kontrola trake itd.
Staništa za divlje životinje Dobra ponuda, ali uglavnom putem naručivanja
Kućice za ptice, mrežokrilce i druge prirodne
neprijatelje štetočina
15
ORganSke BaŠte
Stavka napomena Druge mogućnosti
Potražite priznati simbol za organske Ako ne možete da nabavite organ-
proizvode. Najnovija dostignuća; sko seme, koristite seme koje nije
Seme i rasad spektar je još uvek ograničen, ali se tretirano hemikalijama (videti str.
brzo širi. 319) ili čuvajte sopstveno. Ne uzi-
majte genetski modif. sorte.
Sadnice Potražite priznati simbol za org. proiz. Gajite sami.
Ograničen spektar iz malog broja izvora.
Lukovice Potražite priznati simbol za organ. proiz. Ni-
kad ne kupujte lukovice izvađene iz divljine.
Dostupan je relativno širok spektar. Ako ne možete da nabavite organ-
Potražite priznati simbol za organske sko seme, koristite konvencionalno
Krtole
proizvode. ili gajite minijaturne biljke, pa čuvajte
sopstvene krtole.
Cveće, žbunje, voće i Potražite priznati simbol za organske Gajite sopstvene, iz semena i
grmovi proiz. odsečaka.
Začinske biljke Potražite priznati simbol za org. proiz.
Saksije i druge posu- Koristite plastične saksije više puta. Pravite sopstvene saksije od papira;
de reciklirajte kućne posude.
Vreće za gajenje Gajite u zemlji ili velikim saksijama.
Podloge za gajenje Pravite sopstvene, koristeći org. sas.
Kupujte proizvode koji su odobreni Pravite sopstvene, od recikliranog
Preparati za obogaći-
kao organ. Ne kupujte one koji potiču baštenskog otpada, kompostiranog
vanje zemljišta
iz sistema intenzivne zemljoradnje. đubriva, jesenjeg lišća itd.
Seme za zelenišno Kupite konvencionalno proizvedeno
đubrivo ili čuvajte sopstveno.
Kupujte proizvode koji su odobreni Koristite druge načine obogaćivanja
Ðubrivo kao organ. Ne koristite živinsko đubri- zemljišta.
vo iz sistema intenzivnog gajenja.
Za biljke u saksijama, korpama, ku- Pravite sopstveno, od gaveza ili
Tečno đubrivo
pujte proiz. koji su odobreni kao org. lišća koprive.
Proverite da li je drvo tretirano zaštit- Pravite sopstvene ili jednostavno
Kontejneri za kompost
nim sredstvima. prekrivajte gomile.
Aktivatori komposta Koristite pokošenu travu ili lišće gaveza.
Kontejneri za kompost Kupujte proiz. koji su odobreni kao Pravite sopstvene ili prepravite plas-
s glistama organski. tične kante za smeće.
Rastresita smesa od Koristite iseckane orezane grančice
slame i đubriva ili koru drveta.
Membrane za prekri- Koristite reciklirani karton i novine.
vanje zemljišta
Pesticidi Koji proizvodi su prihvatljivi vidi na str.
Prepreke i zamke 101 Improvizujte od kućnog materijala.
Staništa za divlje Pravite sopstvene.
životinje
16 ORGANSKA BAŠTA
ćete početi da razvijate dugoročne strate- zemlju organski, ali njihovi proizvodi ne
gije održavanja plodnosti zemljišta i suzbi- mogu da se prodaju kao organski. U zavis-
janja štetočina i bolesti. nosti kako ste je prethodno tretirali, vašoj
bašti će možda biti potreban period tranzi-
kako da počnete cije dok se prilagođava promenama - a
možda će vam sve uspevati od samog po-
Najbolji način da pređete na organsko
četka!
gajenje jeste kao kad učite da plivate -
jednostavno skočite u vodu. Počnite da ko-
ristite organske metode i odbacite upotre- Obnovite problematične delove
bu hemikalija odjednom i u svim delovima U vašoj bašti možda postoje delovi koje,
bašte. Ova knjiga je puna praktičnih save- iz bilo kog razloga, ne možete efikasno da
ta koji će vani pomoći u procesu prelaska, tretirate na organski način. Čest primer je
bez obzira da li počinjete od praznog pro- suzbijanje korova na stazama, prilaznim
stora, raskrčujete površinu pod korovom ili putevima i popločanim delovima. Uz malo
transformišete postojeću baštu. razmišljanja, trebalo bi da bude moguće
Poglavlje Zemljište i briga o njemu po- da ponovo projektujete te delove kako bis-
moći će vam da upoznate zemljište u vašoj te učinili da organsko gajenje postane
bašti i naučite kako da ga iskoristite na praktičnija opcija.
najbolji način. Poglavlje Korov i njegovo
suzbijanje daje savete za raskrčivanje za- Odbacite neželjene pesticide
korovljenih površina i suzbijanje rasta ko- Ako vam je baštenska šupa puna pesti-
rova. Sprečavanje je najdelotvornija stra- cida i herbicida koji nisu pogodni za organ-
tegija suzbijanja štetočina i bolesti. Pog- sku baštu, bacite ih, ali na bezbedan na-
lavlja Zdravlje biljaka i Baštovanstvo za ži- čin. Potražite savet od lokalnih vlasti kako
votinjski svet puna su preporuka i saveta. da to uradite.
Organski metodi ne prestaju na obodu
bašte - oni se primenjuju i na travnjacima Promenite način kupovine
(videti poglavlje Travnjaci i njihova nega).
Proizvodi za organsko baštovanstvo dos-
Takođe, važno je da „razmišljate organski”
tupni su u nekim robnim kućama za bašto-
u odnosu na krupne linije pejzaža (videti
vanstvo. U specijalizovanim katalozima
Okvir za baštu) i proizvodnju u stakleniku
obično može da se nađe širi spektar proiz-
(Baštovanstvo u staklenicima).
voda koji se naručuju putem pošte. U ide-
Vodič za organske baštovane H.D.R.A.
alnom svetu, sve što koristite u organskoj
(str. 442) nabraja tehnike i materijale koji
bašti bilo bi odgajeno ili proizvedeno na
su pogodni za upotrebu u organskoj bašti.
organski način. Nažalost, to još uvek nije
Oni su podeljeni u tri kategorije: najbolje u
moguće; iako ponuda raste, povremeno
praksi, prihvatljivo i kvalifikovano kao prih-
ćete morati da koristite konvencionalno
vatljivo. Kad počinjete, verovatno ćete ug-
proizvedeno seme, na primer, ili đubrivo
lavnom primenjivati tehnike iz druge i tre-
od životinja koje nisu gajene organski. Ta-
će kategorije, napredujući ka najboljem u
mo gde je moguće, dati su predlozi za al-
praksi dok se i vi i vaša bašta prilagođava-
ternativne mogućnosti. Da biste bili u skla-
te organskim metodima.
du sa organskim načelima održivosti, uvek
nastojte da ponovo koristite i reciklirate
koliko je vremena potrebno?
otpadne materije iz sopstvene bašte i oko-
Od komercijalnih proizvođača koji prela- line, umesto da takve materije donosite sa
ze na organske metode očekuje se da pro- strane.
đu kroz „period tranzicije”, koji obično tra-
je dve godine. Za to vreme, oni tretiraju
Organsko po projektu
Stvorite i održavajte organsku baštu bez
obzira na oblik, veličinu i projekat
Bilo da obnavljate postojeću baštu ili po- nog plana ili koristite paus-papir kako biste
činjete da oblikujete novu od nule, isplati- mogli da isprobavate sve moguće opcije.
će vam se da razmišljate organski od sa- Kad se suočite s generalnom preprav-
mog početka. Da bi organska bašta bila kom bašte, razradite kompletan plan pre
uspešna, morate da se oslanjate u istoj nego što bilo šta počnete da radite. Zatim
meri na pažljivo planiranje i konkretan rad odredite prioritete zadataka. Ako nedosta-
u bašti. Kako god da ste projektovali baš- tak vremena, hrabrosti ili finansija znači da
tu, možete da je pretvorite u organsku - nećete moći da obradite celu baštu u jed-
bilo da imate nekoliko jutara zemlje na se- noj sezoni, planirajte faze tokom nekoliko
lu ili majušni plac u gradu. godina i završavajte jedan po jedan deo.
Nađite neko udobno mesto, sedite, opu- To je bolje za vaš elan nego da godinama
stite se i posvetite vreme kovanju planova. imate poluzavršenu baštu, u kojoj ćete
Razgovarajte o vašim idejama sa ostalima osećati malo zadovoljstva, a mnogo neis-
koji će koristiti baštu. Uvek imajte u vidu punjenih očekivanja.
održavanje i budite realni kad odlučujete
koliko vremena želite da provedete radeći Procena mesta
u bašti. To je trenutak kada u plan treba Kad planirate novu baštu, isplati se da
da ugradite oblike održavanja koji iziskuju odvojite vreme da se upoznate s mestom
što manje napora. Planirajte rešenja i izbe- gde će ona biti.
gavajte potencijalne probleme. - Dobro pogledajte zemljište i postoje-
Uz pomoć mape postojeće bašte, zaoš- ću vegetaciju, tražeći ključne pokazatelje
trene olovke i gumice, možete postepeno plodnosti zemljišta i stanja u kom se nala-
da razradite odgovarajući glavni plan baš- zi - da li je isuviše vlažno ili zbijeno, na pri-
te, u koji ćete uneti sve elemente koji su mer. (Za više informacija o proceni zemlji-
vam potrebni. Napravite više kopija osnov- šta videti poglavlje Zemljište i briga o nje-
mu, str. 32)
ili se ona ne pokaže dobro zbog starosti ili neophodno za organsko gajenje (videti str.
bolesti, izvadite je. 21). Kad počnete planiranje, videćete ko-
Pre nego što oblikujete trajne staze, uo- liko stvari možete da smestite u prostor
čite kuda vi i vaša porodica prolazite. Pro- koji vam je na raspolaganju.
tivno je ljudskoj prirodi da se ide dužim
putem ako postoji kraći. Da biste ostvarili Prostor za život
„željene pravce”, možda ćete morati da Kao što treba da lepo izgleda, bašta tre-
menjate položaj planiranih staza ili da one- ba da bude i praktična. Napravite odvojen
mogućite kretanje prečicama. spisak funkcionalnih elemenata i dajte im
prioritet. Sveže začinsko bilje najbolje je
postaviti blizu kuhinjskih vrata (ukoliko je
O čemU tReBa Da vODite to mesto osunčano), kao i deo za sedenje
RačUna kaD PlaniRate ako želite da jedete napolju. S druge stra-
Baštu treba smatrati produžetkom kuće, ne, deo za opuštanje, sa udobnim stolica-
koji će vam pružiti prostor za rad i zabavu ma i malim stolom, gde možete da uživate
na otvorenom. Dok se funkcionalnom i uk- u mirnom ručku ili večernjem piću treba da
rasnom aspektu kuće posvećuje velika bude dalje od kuće, da biste uživali u pog-
pažnja, bašta se često zapostavlja, a u ledu na nju preko bašte. Stolice možete da
njen izgled i opremanje potrebno je uložiti „ogradite” mirišljavim cvećem. Mirno i zak-
isto toliko truda. Sastavite spisak detalja lonjeno mesto omogućiće vam popodnev-
koje biste želeli, uključujući elemente koje no spavanje, dok će u suprotnom kraju, na
morate da imate - osnovne stvari kao što otvorenom delu, deca moći da se bezbed-
su štrik za veš ili gomila komposta. Ne za- no igraju.
boravite da na spisak stavite ono što je
vOĆnjak U PReDgRaðU
5. Postojeće vrste žbunova pružaju staniš-
Izgled bašte često se zasniva na postoje-
te divljim životinjama.
ćim linijama. Ova bašta planirana je za ljude
6. Šupa sa postoljem na krovu i bure u ko-
koji žele da proizvedu malo povrća i bašti da-
je ćete sakupljati kišnicu.
ju utisak voćnjaka, stavljajući naglasak na
7. Kružno drveno sedište oko drveta.
nekoliko predivnih starih stabala jabuka (sli-
8. Cveće za vaze proizvedeno između po-
ka na prethodnoj strani).
vrća da bi privlačilo korisne insekte.
9. Lukovi iznad staza od šljunka (neravne
ključ za uspešan voćnjak u predgrađu
površine pomažu u suzbijanju korova) pridr-
1. Poljsko cveće ispod stabala jabuka pri- žavaju povrće koje se penje, kao i ukrasne
vuæi će insekte koji oprašuju; vodite računa penjačice.
da kad kosite travu ne oštetite koru drveća. 10. Organski odgajen travnjak.
2. Pokošene staze vode do senice; ako po- 11. Podloga od crvenog kedra s pergolom.
sejete kratku ili visoku travu, stvorićete sta- 12. Jezerce (u nekadašnjoj kutiji za pesak)
nište za širok spektar životinja, od drozdova od kišnice s krova, s odvodom do bašte.
(kratka trava) do vodozemaca (visoka trava). 13. Klupa na popločanoj terasi; malter iz-
3. Postolje na drvenom krovu senice stva- među spojeva ploča sprečava rast korova.
ra dodatno stanište za životinje. 14. Niska živica odvaja terasu od ostatka
4. Povrće gajeno u okviru cvetnih leja; uk- bašte.
rasno cveće „kamuflira” povrće i ćini ga ma- 15. Urna/vaza stvara središnju tačku.
nje izloženim štetočinama.
22 ORGANSKA BAŠTA
ORGANSKO PO PROJEKTU 23
Ako su vam deca mala, planirajte deo za zaklon. Da biste pojačali ukrasni, živopisni
igru tako da vam bude na oku iz kuće, da efekat bašte, oivičite leje začinskim biljka-
biste mogli da pazite na njih. ma ili jednogodišnjim cvećem, koje će biti
i korisno, jer privlači insekte koji su priro-
Delovi za proizvodnju dni neprijatelji štetočina. (Vidi Gajenje vo-
Ništa nije tako ukusno kao domaće od- ća, str. 234 i Gajenje povrća, str. 295)
gajeno povrće i voće. Ako imate dovoljno
prostora, možete da odvojite povrtnjak. kompost i drugi vidovi organskog
Ako ne, povrće, voće i začinske biljke mo- recikliranja
gu da se uklope u delove sa cvećem. Ako Prostor gde ćete reciklirati zeleni bašten-
imate manjak prostora, a proizvodnja hra- ski otpad - korov, uvenule biljke, jesenje
ne vam je prioritetna, razmislite kako biste lišće, otpatke iz kuhinje itd. - od ključnog
mogli da napravite deo bašte za povrće je značaja u svakoj organskoj bašti. U ve-
koji bi izgledao dobro čak i duboko u zimu. ćini slučajeva, to znači jednu ili više gomi-
Jednostavan način da to postignete jeste la komposta. Oduprite se iskušenju da
da napravite formalno oivičene leje. Na taj kompost smestite na neko nepristupačno
način imaćete definisane granice koje će mesto koje vam „nije na putu”, u zadnjem
bašti davati uredan izgled tokom cele godi- delu dvorišta. Kontejneri za kompost izra-
ne. đuju se u raznim oblicima i veličinama, ka-
Voće koje može da raste uz zidove ili ko bi odgovarali svim uslovima, zato nema
lukove daje visinu bašti. Iako rađa slabije potrebe da ih sakrivate. Praktičnije je da
od slobodno rastućeg, ovo voće zauzima umesto jednog stalnog mesta za kompost
manje prostora i može da pruži ukrasni imate nekoliko njih, raspoređenih po dvo-
PORODična BaŠta
Porodica želi baštu u kojoj će se zabavljati i 9. Šporet i klupa na delu popločanom reci-
moći da razvija interesovanje za životinjski kliranim kamenom ili ciglom.
svet (slika na prethodnoj strani). 10. Skrivena bašta s klupama; zasađena
1. Gusti zasad u prednjem delu bašte omo- papratima koje uživaju u senci.
gućuje delotvorno suzbijanje korova. 11. Plitki potočić, za trke modela čamaca,
2. Prilazni put od šljunka, lomljenog kame- povezuje rezervoar i fontanu sa šljunkovitim
na ili cigle, položen na kompaktnu osnovu dnom.
preko materijala za suzbijanje korova; u sre- 12. Livadica za poljsko cveće s visokom tra-
dini su biljke koje prekrivaju zemljište. vom, u okviru travnjaka, koja privlači korisne
3. Kontejneri za reciklažu papira, stakla i insekte i druge životinje.
konzervi. 13. „Jarak” s lavandom odvaja prostor za
4. Kante za gliste koje kompostu daju vre- dečju igru od travnjaka; deo za igru posut je
dne hranljive sastojke. drvenim opiljcima i ograđen drvenom ogra-
5. Prostor za sedenje. Začinske biljke u dže- dom od gredica.
povima zasada između recikliranog kamena 14. Tunel od granja vrbe, s podlogom posu-
ili cigle; ćupovi za salatu i jestivo cveće. tom debelim slojem drvenih opiljaka koji suz-
6. Jezerce koje privlači divlje životinje, pre- bijaju korov, za dečju jazbinu.
kriveno sigurnosnom metalnom rešetkom 15. Zasad niskog lokalnog drveća i žbunja
dok su deca mala. koji privlače divlje životinje.
7. Mozaik od kamenih ploča koji je napravi- 16. Kontejneri za kompost/lišće.
la cela porodica, postavljen na stazu. 17. Balvani koji služe kao sklonište za bube
8. Stočić za ptice koji treba da ih privuče da i žabe (odlične borce protiv štetočina).
se gnezde u bašti.
28 ORGANSKA BAŠTA
RajSka BaŠta S jeStivim Biljkama
10. Lavanda, timijan, bergamot i origano koji privlače
Ovaj plan pokazuje visokoproduktivan plac za baštova-
korisne insekte.
ne koji žele da gaje posebne biljke kao i uobičajeno voće
11. Živica od divljih ruža (Rosa eglanteria i K. rugosa)
i povrće.
ORGANSKO PO PROJEKTU
- Slano zemljište. Uglavnom je alkalno zemljište koje ima dobru razmeru obe veli-
po sastavu i neplodno. Nastaje u suvoj kli- čine pora može da se kaže da dobro odvo-
mi. di vodu, a zadržava vlagu. U zemljištu pu-
nom vode, ona potiskuje vazduh iz velikih
vazduh i voda pora, čime otežava život biljkama i životi-
Vazduh i voda su od životnog značaja za njama.
životinje koje žive u zemlji, kao i za dobar
rast korenja i biljaka. Oni se nalaze u pros- Život zemljišta
toru, porama, među česticama zemlje. Ve- Zemlja vrvi od različitih živih vrsta - od
će pore između čestica peskovitog zemlji- mikroskopskih bakterija i gljivica do vidlji-
šta sadrže vazduh, ali obično su prevelike vih bića kao što su gliste, bube, puževi i
da bi zadržavale vodu. Pore srednje veliči- larve insekata. Mnoga od ovih stvorenja
ne sadrže vodu koju korenje upija. Za odgovorna su za recikliranje organskih
tipovi zemljišta
Svi tipovi zemljišta, osim tresetnog, nastaju od stena. Različita veličina čestica, iako
se nama one sve čine minijaturnim, igra ključnu ulogu u teksturama zemljišta. Kada
bi se čestica gline uvećala do veličine zrna peska, po istoj razmeri bi zrno peska bilo
veliko kao čovek.
materija koje razlažu tako da hranljivi sas- korenje. One su u harmoniji s biljkom, po-
tojci postanu dostupni biljkama. Njihove mažući joj da apsorbuje vodu i hranljive
aktivnosti utiču i na strukturu zemljišta. sastojke; zauzvrat, biljka hrani gljive. Povr-
Neki organizmi koji žive u zemlji mogu šina gljiva je mnogo veća nego površina
da budu štetočine ili uzročnici bolesti - ali korena, tako da one efikasno proširuju po-
većina nije štetna, čak je i korisna. Kao i u dručje preko koga se biljka hrani. Mikoriz-
životnoj sredini iznad zemljišta, što je za- ne gljive su krhke i veoma osetljive na fun-
jednica organizama raznovrsnija i aktivni- gicide. Više im odgovara zemljište koje se
ja, manje je verovatno da će neka vrsta da ne obrađuje često, a naročito dobro uspe-
se otme kontroli. Problemi će se ređe poja- vaju u baštama „bez obrade”, kao i u baš-
viti u zemljištu dobre strukture, bogatom tama s velikim udelom organskog zemljiš-
organskim materijama, koje podstiče raz- ta.
novrsnu i aktivnu mikrofloru i faunu.
Gliste su najupadljivije i najpoznatije ži- Organske materije
votinje koje žive u zemlji. Kad se zemljište Izraz „organske materije” koristi se za
obrađuje, mogu da budu iskopane na po- opis mrtvih ili raspadajućih ostataka živih
vršinu. One pomažu u preradi organskih bića (biljaka i životinja) i đubriva. One su
materija tako što ih odvlače u dublje sloje- ključni deo zemljišta koji obezbeđuje hra-
ve pre nego što ih pojedu. Tuneli koje ko- nu za živa bića koja postoje u, i na njemu,
paju služe za provetravanje zemljišta i bolji posebno za biljke kojima su glavni izvor
odvod vode; njihov izmet je izvor hranljivih azota. Bez organskih materija zemlja bi bi-
sastojaka, a pomažu i u formiranju grudvi- la samo sterilna prašina od stena. Organiz-
ca zemlje. mi koji žive u zemlji i prirodna oksidacija
stalno razlažu organske materije. One se
korisni mikroorganizmi obnavljaju u prirodnom ciklusu života i
U zemlji žive mnogi mikroskopski orga- smrti. Konačan proizvod razlaganja organ-
nizmi. Uprkos sićušnosti, oni vrše funkcije skih materija je humus. On je dragoceni
od životnog značaja za zdravlje zemljišta. rezervoar vode i hranljivih sastojaka, a
U njih se ubrajaju bakterije koje se hrane pomaže i formiranje stabilnih grudvica
azotom iz vazduha i korisne mikorizne glji- zemlje. Ukratko, organske materije:
ve. - hrane živa bića u zemlji;
Bakterije koje vezuju azot imaju simbiot- - podstiču raznovrsnost flore i faune u
ski odnos s biljkama i žive u kvržicama na zemlji;
korenju. Mikorizne gljive žive zakačene za
grudvice zemlje
Razne vrste mineralnih čestica, zajedno sa organskim materijama, formiraju zemljane
grudvice velike po nekoliko milimetara u prečniku. Mreža pora između njih, koja zadr-
žava vodu i vazduh, čini prostor u kom raste korenje i borave životinje i mikroorganiz-
mi. Kad zemljište ima dobru strukturu, grudvice se ne raspadaju lako i mogu da izdrže
kišu i obrađivanje. Kad je struktura loša, one se brzo raspadaju. Najočigledniji primer je
tvrda kora ili pokorica, koja nastaje na površini kad se zemljište slabog kvaliteta isuši.
36 ORGANSKA BAŠTA
HemijSki SimBOli
Hranljivi sastojci za biljke obično se označavaju hemijskim simbolima - koji se sastoje od
jednog ili dva slova - naročito u oblasti mineralnih đubriva, u kojoj je NPK (azot-fosfor-
kalijum) srazmera najistaknutiji aspekt obeležavanja proizvoda. Međutim, i za organske
baštovane korisno je da nauče ove konvencionalne skraćenice.
makroelementi
Azot (N), Fosfor (P), Kalijum (K), Magnezijum (Mg), Kalcijum (Ca), Sumpor (S).
mikroelementi, elementi u tragovima
Gvožđe (Fe), Mangan (Mn), Bakar (Cu), Cink (Zn), Bor (B), Molibden (Mb).
Simboli se pojavljuju i zajedno da bi označili hemijska jedinjenja - po pravilu su to uobi-
čajeniji oblici u kojima hranljivi sastojci mogu da se primenjuju. Na primer, kameni fos-
fat se piše kao P2O5, potaša kao K2O, a kreč ili kalcijum karbonat kao CaCO3.
ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 37
roda, recikliraju biljne i životinjske otpatke, nim izborom brzo rastvorljivih hranljivih
hraneći na taj način zemljište, a ne direk- sastojaka - koji ničim ne doprinose živom
tno biljke. Životinje koje žive u zemljištu svetu ili strukturi zemljišta. One mogu da
razlažu organske materije. U tom procesu se ukopavaju ili posipaju po zemlji u meša-
poboljšava se struktura zemljišta, a hran- vini sa slamom ili lišćem. Biljke koje se
ljivi sastojci postaju dostupni biljkama. Bi- hrane organski, manje su privlačne za šte-
ološki aktivno zemljište je zdrava sredina točine i bolesti čijem suzbijanju pomaže
za proizvodnju. organski kompost.
Rad sa staze
Uske leje su idealno reše-
nje za teška zemljišta; izdi-
zanje leja omogućuje doda-
vanje dovoljne količine
organskih materija, a obra-
đivanjem sa staze izbegava
se zbijanje zemljišta zbog
hodanja po njemu.
40 ORGANSKA BAŠTA
staza koje prolaze pored njih. I često kori- balo da bude toliko vlažno da se lepi za
šćenje motokultivatora može da uzrokuje ašov, ni toliko suvo da morate da razbijate
stvaranje zbijenog sloja ili „ploče” ispod veliko grumenje.
površine zemljišta. Sasvim je moguće održavati baštu bez
redovnog obrađivanja. U poglavlju Gajenje
kopanje i kultivisanje povrća naći ćete podatke o sistemu bašto-
Kopajte samo kad je potrebno, ali ne vanstva bez obrade (videti str. 295).
previše često. Kopanje je neophodno da bi
se razbilo tvrdo i zbijeno zemljište, ali re- Prekrivanje zemljišta
dovno kopanje ubrzava razlaganje organ- Redovno prekrivanje zemljišta organ-
skih materija - koje su suštinska kompo- skim materijama koje ga obogaćuju učini-
nenta dobrog zemljišta. Ovaj vid obrade, će čuda za strukturu njegovih najvažnijih,
takođe, podstiče rast korova. Svaki put gornjih slojeva - tako da će seme koje klija
kad prevrnete zemlju, na površinu izbacu- i voda lakše prodirati u zemlju. Ovaj postu-
jete novu količinu semena korova koje će pak pomoći će i održavanju vlage u zemlji-
da proklija. štu. Smese za prekrivanje izoluju zemljište
Kopajte samo kada su uslovi dobri, naro- od naglih promena temperature i vlažnos-
čito ako je zemljište u bašti jako. Ne bi tre- ti. Zbog toga je važno da ne prekrivate
Raspoređivanje težine
Kad je zemljište vlažno,
radom s daske rasporediće-
te telesnu težinu i zaštititi
strukturu zemljišta, naročito
na glinastim i muljevitim
terenima.
ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 41
meno i zapreminu „otpada” koji treba da „organski” nije dovoljna sama po sebi; ona
se odlaže. Retko se događa da bašta može može da znači samo to da su sastojci „ži-
da bude u potpunosti dovoljna za ovakve vog porekla”, a ne i da su pogodni za or-
potrebe, ali treba da reciklirate sve kaba- gansku baštu.
ste materije iz kuće i bašte za tu svrhu.
Potrebnu količinu možete da dopunite iz nanošenje organskih materija na
odgovarajućih izvora u okolini. zemljište
Ako niste u mogućnosti da sami napravi- Svi obogaćivači zemljišta mogu da se
te dovoljno materijala za obogaćivanje ze- primenjuju kao smesa, a većina može i da
mljišta, možete da nabavite komercijalne se ukopa u zemlju. Stavljajte ih u gornji
materije, kao što su kompostirano đubrivo sloj, u dubini od 15 do 20 cm, u kom se
i biljni otpad. Kad god je moguće, birajte nalazi glavno korenje preko koga se biljke
proizvode koji su na neki način odobreni hrane i za koji je dobra struktura od ključ-
od strane organizacija za izdavanje organ- nog značaja. Materije iz niske i srednje
skih sertifikata. Kada niste sigurni, proveri- klase plodnosti koristite samo u proleće i
te kod snabdevača poreklo sastojaka. Reč leti; njihovi hranljivi sastojci biće isprani iz
mesto za gomilu. Kontejner s kompostom može da se smesti u ugao ukrasne bašte ili na
sredinu parcele s povrćem.
44 ORGANSKA BAŠTA
kOnačan PROizvOD
Baštenski kompost je izdašna, tamna materija nalik zemljištu. Kad sazri, ima prijatan,
zemljan miris.
uz dodatak otpadaka od voća i povrća iz komposta, steći ćete osećaj za dobru me-
kuhinje. Kao pojačanje, možete da dodate šavinu. Ako je sadržaj gomile vašeg kom-
druge materije, kao što je slama sa đubri- posta vlažan i smrdljiv, dodajte više sme-
vom. Sve što je živog porekla biće kompo- đih sastojaka; ako je suv, ubacite još zele-
stirano, ali neke materije najbolje je izbe- nih.
gavati iz zdravstvenih ili praktičnih razloga. Jedini dodatni sastojci koji su vam potre-
bni jesu vazduh i voda. Izmešajte materi-
„zeleni” i „smeđi” sastojci jale koji se dobro sležu i istiskuju vazduh,
Ključ za pravljenje dobrog komposta jes- kao što je pokošena trava, s materijama
te upotreba smese raznih sastojaka. Sveži, koje su rastresitije i obezbeđuju prisustvo
vlažni materijali kao što je pokošena trava, vazduha. Nakvasite suve materije, ili ih
brzo trunu i pretvaraju se u smrdljivu ma- mešajte sa zelenim sastojcima.
su; to su takozvani „zeleni” sastojci. Njih
treba mešati sa čvršćim, suvljim materija- kompostiranje materija bogatih
ma kao što su uvele biljke iz leja - „sme- celulozom
đim” sastojcima, koji sporije trunu. Oni su Istraživački projekat koji je sproveo Cen-
izvor neophodne celuloze, koja kompostu tar za alternativnu tehnologiju u Velsu us-
daje dobru strukturu. Mnoge materije za tanovio je da je jedan od glavnih problema
kompostiranje imaju dobru ravnotežu kompostiranja, naročito u manjim bašta-
između zelenih i smeđih sastojaka. Posle ma, nedostatak smeđih sastojaka i njihova
izvesnog vremena posvećenog pravljenju neravnoteža sa zelenim sastojcima, koji se
Šta kOmPOStiRati
Širok spektar organskog otpada može da se reciklira na gomili komposta. Velike količi-
ne materija koje su označene zvezdicom (*) u donjem tekstu najbolje je držati u zaseb-
nim gomilama. U ostale materije koje mogu da se kompostiraju ubrajaju se pepeo od
drveta i ljuske od jaja. Međutim, nemojte da dodajete:
- ostatke mesa i ribe; - upotrebljene pelene;
- staklo i konzerve; - pepeo od uglja;
- pseći izmet; - plastiku;
- mačji izmet; - sintetička vlakna.
je dobro da u nju dodajete biljke zaražene no natopite vodom. Umešajte zelene sas-
težim bolestima kao što su kupusna kila i tojke, ili dodajte tečno đubrivo bogato
bela trulež. Isto tako, lišće zaraženo pla- azotom, kao što su sokovi od koprive ili
menjačom krompira držite dalje od kontej- gaveza (videti str. 207), da biste ubrzali
nera za kompost. Ono predstavlja rizik za proces. Smesu koristite posle najmanje
useve krompira i treba ga uništiti. šest meseci, za prekrivanje izraslog žbunja
i drveća.
Ostaci od orezivanja živica i drveća
Mlade i meke ostatke od redovnog ore- Recikliranje drvenastih otpadaka
zivanja živih ograda dodajte gomili kompo- Tvrde i grube materije kompostiraće se
sta, a tvrde i zimzelene, koliko god da ih mnogo brže ako se iseckaju na manje par-
ima, kompostirajte odvojeno, prethodno ih čiće. Oštar ašov seče sve osim komada dr-
po mogućstvu isitnivši. Zatim ih nagomilaj- veta. Za njih koristite mehaničke seckalice.
te ili stavite u kontejner za kompost i obil- Povremeno iznajmite ovu mašinu ili kupite
kontejneri za kompost. 1. Četiri stuba, malo žice za kokošinjac i prednji deo od drvenih
letava čine jednostavan, ekonomičan kontejner; 2. Drvena kutija od letava (videti i sliku na
sledećoj strani) pojednostavljuje punjenje i pražnjenje komposta; 3. Tradicionalni drveni „no-
vozelandski” kontejner za kompost. Idealno je da postavite dva takva jedan pored drugog,
tako da jedan punite dok u drugom zri kompost. Pokretne strane omogućuju lak pristup; 4.
Reciklirani plastični kontejneri su kompaktni i obično nemaju dno; jednostavno ih podignite
sa zemlje da biste došli do komposta.
ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 47
najjaču ukoliko ste u prilici da je sebi priu- naste otpatke možete da nagomilate u ug-
štite. Isprobajte više mašina - neke su lu bašte kroz koji se ne prolazi često, i os-
mnogo tiše i lakše za upotrebu od drugih. tavite ih da trule nekoliko godina. Oni će
Kad koristite seckalicu, uvek nosite od- postati dragoceno stanište za divlje životi-
govarajaću zaštitnu opremu - naočare, slu- nje (videti str. 191). Nešto od njih moći
šalice i deblje rukavice, i nikad ne čistite ćete da koristite i u bašti - kao pritke, na
rukama materijal koji se nagomilao ili za- primer. Ako ne možete da reciklirate drve-
glavio u mašini. Ako imate prostora, drve- nasti otpad u bašti, možda možete na lo-
kutija za košnicu. Kutija za košnicu je tip drvenih kontejnera koji se najlakše sastavljaju,
a ima i tu prednost da izgleda uredno u baštenskom okruženju. Može da se ofarba i išara, a
neki prave i drveni poklopac radi potpunog utiska. Drveni slojevi se sastavljaju na isti način,
s gredicama u uglovima koje se malo izdignu (1), tako da svaki sloj čvrsto nalegne odozgo
na onaj ispod sebe. Kontejner možete da nadograđujete tempom kojim ga punite (2, 3), do
visine od otprilike jednog metra. Kako se sadržaj razlaže, tako se kompost sleže, i može da
se ukloni kako bi se započela nova gomila. Prevrtanje komposta je lako u ovom tipu kontej-
nera, ako deo zemljišta pored njega ostavite slobodan: jednostavno skidajte sloj po sloj i sla-
žite ih pored kontejnera, a prevrnite ih kad ih vraćate’ na „novu” gomilu (4).
48 ORGANSKA BAŠTA
Proces kompostiranja
vate u brazde ili plitke jame i preko njih
Ako kontejner punite postepeno, prvo će gajite grašak, pasulj, tikve ili bundeve. To
se razlagati donji slojevi, oslobađajući top- je delotvoran način stvaranja hranljivih
lotu koja će se podizati kroz gomilu, a gu- sastojaka i vlage tamo gde je potrebno.
biti ako gomila nije pokrivena ili ako je U jesen, iskopajte brazdu ili jamu dubine
kontejner otvoren. Toplota je važna za pro- jednog ašova. Za grašak i pasulj kopajte u
ces kompostiranja, zato prekrivajte gomilu širini jednog ašova, celom dužinom bašte.
da biste unutra zadržali toplotu. Prekrivač Za svaku tikvu ili bundevu napravite jamu
će, takođe, zadržati vlagu i sprati kišu da dimenzija približno 1 x 1 m. Postepeno pu-
prodire u gomilu. Možete dodatno da izolu- nite brazdu ili jamu otpacima od povrća i iz
jete kompost tako što ćete napraviti „ćebe” kuhinje, prekrivajući zemljom sve što do-
od postavljene plastike. dajete. Kad je napunite, prekrijte je ostat-
kom zemlje i ostavite tako nekoliko mese-
kompostiranje u brazdi ci.
Još jedan način kompostiranja otpadaka Posejte ili zasadite biljke u brazdu ili jamu
od povrća i iz kuhinje jeste da ih zakopa- kad im je sezona, pošto se zemlja slegla.
- Iseckajte tvrde i grube materije ašo- nim gasovima i uljem iz automobila. Po-
vom ili seckalicom. nekad je i gradska uprava voljna da ispo-
ruči sakupljeno lišće. Nikad ne sakupljajte
koliko je vremena potrebno? ni lišće ni kompost od lišća iz šuma. S trav-
Kompost je spreman za upotrebu kada njaka ga lako možete sakupljati pomoću
dobije izgled mrke zemlje i kad nijedan od kosilice za travu. Mešavina trave i isecka-
prvobitnih sastojaka ne može da se prepo- nog lišća brzo truli. Možete i da kosite trav-
zna - osim neke neobične grančice, ljuske njak bez vreće za sakupljanje pokošene
od jaja ili klipa kukuruza. Leti to može da trave. Iseckano lišće tako će brzo biti ap-
bude za samo 12 sedmica, ali može da po- sorbovano u travnjak.
traje i godinu, pa i duže.
Pravljenje komposta od lišća
korišćenje komposta Sakupite opalo lišće u jesen, po moguć-
Baštenski kompost može da se svrsta u stvu posle kiše, kad je vlažno. Ako je suvo,
obogaćivače zemljišta srednje klase plod- natopite ga vodom. Sabijte lišće u kontej-
nosti. Nanosite ga u količini dvoje zidarskih ner ili ga nagomilajte u ugao bašte. Osta-
kolica (100 litara) na 5 m2. To bi trebalo da vite ga da truli.
stvori sloj debeo otprilike 1 cm, raspore- Jednostavan kontejner za kompost od
đen ravnomerno po zemljištu. Kompost lišća može da se napravi od žičane mreže
stavljajte u proleće ili leti, u obliku smese i stubova, ili da se kupi. Nema potrebe za
za prekrivanje ili ga ukopajte u gornji sloj poklopcem ili čvrstim stranicama, a ni veli-
zemljišta, na dubinu od 20 cm. čina nije važna - osim da kontejner bude
dovoljno velik za količinu lišća koju imate.
Manje količine možete da nabijate u plas-
PRavljenje kOmPOSta OD tične kese. Kad ih napunite, vilama napra-
liŠĆa vite na njima nekoliko rupa za vazduh, a
Kad ujesen lišće opadne, ono truli na vrh vežite labavo. Još praktičniji metod je
zemlji i formira gustu, tamnomrku materi- da jednostavno ostavite gomilu lišća na
ju koja je odlična za obogaćivanje zemlji- zaklonjenom mestu i čekate.
šta. Pravljenje komposta od lišća u bašti je Gomila komposta od lišća blago se za-
lako. Sve što vam treba je jesenje lišće i greva, ali proces je uglavnom spor na nižoj
jednostavan kontejner u kom ćete ga dr- temperaturi. Da bi se dobio upotrebljiv
žati da ga vetar ne oduva. Šteta je da spa- kompost, potrebno je da prođe od devet
ljujete lišće ili ga bacate sa smećem, jer je meseci do dve ili više godina, zavisno od
ono veoma vredan izvor hranljivih sastoja- vrste drveća i namene. U nastavku su
ka za zemljište. predloženi načini upotrebe komposta od
lišća.
koje lišće da koristite?
korišćenje lišća i komposta od lišća
Sve lišće koje opada s listopadnog drve-
ća i žbunja možete da sakupljate ujesen i Kompost od lišća u načelu može da se
od njega pravite kompost. Ne koristite koristi kao obogaćivač zemljišta niske
lišće od zimzelenih biljaka kao što su lovor klase (videti str. 41-42) i kao sloj koji zadr-
ili imela. Lišću nekih vrsta drveća treba vi- žava vlagu, kad je star godinu dana. On je
še vremena da istruli, ali se to ipak dogo- tamniji i lakše se drobi nego tek opalo
di. Da biste imali dovoljne količine, sakup- lišće, ali ne mora da bude sasvim truo. Da
ljajte i lišće sa ulice ili, uz dozvolu, iz par- biste dobili finiji kompost koji ćete koristiti
kova i s groblja. Izbegavajte lišće s pro- za sejanje, u saksijama ili kao gornji sloj za
metnih ulica jer je često zagađeno izduv- travnjake, ostavite ga da stoji još godinu
dana ili dve, ako lišće sporo truli.
50 ORGANSKA BAŠTA
Nanosite kompost od lišća u sloju deblji- - Da biste dobili bogatiju zemlju za saksi-
ne od oko 10 cm ostavljajući ga na površi- je, dodajte jednogodišnjem kompostu lišće
nu kao smesu za prekrivanje ili ga blago gaveza (videti i str. 207) i ostavite da trule
rastresite vilama ako je potrebno. Možete zajedno nekoliko meseci.
da ga koristite za sve biljke u bilo koje do- - Dvogodišnji kompost od lišća može da
ba godine. se pomeša sa ilovačom i peskom, da bi se
- Kompost od lišća naročito je koristan napravio gornji sloj za travnjak (videti str.
kao zimski prekrivač golog zemljišta, po- 181).
sebno na mestima gde ćete sejati sitno se-
me, kao što je seme šargarepe. Nedavno
opalo lišće takođe može da se koristi kao kOmPOStiRanje S gliStama
zimski prekrivač koji ćete na proleće, pre Neke vrste glista, koje žive u gomilama
sejanja, ukloniti grabuljama. lišća, đubreta i komposta, specijalizovane
- Kompost od lišća dobar je i za smesu su za razlaganje biljnog otpada. Kolonije
koja zadržava vlagu, kojom ćete prekriti ovih glista mogu da se smeste u kontejner
zemljište kad se zagreje u proleće. i hrane kuhinjskim i baštenskim otpadom,
- Zaštitite krune osetljivih biljaka, kao koji pretvaraju u jako đubrivo, kompost s
što su penstemone, sveže opalim lišćem ili glistama - obogaćivač zemljišta visoke kla-
kompostnim prekrivačem od lišća koji ćete se plodnosti.
pričvrstiti za zemljište orezanim granama Sistem kompostiranja s glistama može
četinara. On će zimi zaštititi biljke od mra- da funkcioniše cele godine. On je dobra
za, a leti im pomoći da zadrže vlagu. alternativa tradicionalnoj gomili komposta
Drveni kontejner za gliste. Ovaj kontejner za gliste kućne izrade koristan je kada imate
veoma male količine otpadaka i ograničen prostor u bašti. Sastoji se od dve drvene kutije s
kojih je uklonjeno dno i koje su postavljene jedna u drugu, s debelim slojem slame između,
kao izolatorom - da bi se izbegao uticaj ekstremnih promena temperature, i da bi se po hlad-
nom vremenu osiguralo da gliste rade svoj posao. Kutijama treba čvrst poklopac. Debela
plastika postavljena sa unutrašnje strane manje kutije zadržaće vlagu i pomoći da gliste osta-
nu utopljene. Postojećem kompostu dodajte male količine hrane, svaki put na različita mesta,
i prekrijete ga nakvašenim novinama da biste mu održali vlagu.
kompost materije koje upijaju vlagu, kao te da su uginule. Očistite kontejner i poč-
što su stare novine, kartoni za pakovanje nite ispočetka.
jaja, papirni ubrusi i kartonske cevi. Pos- U kontejneru se ponekad pojavljuju si-
pite krečom i pročistite rupe za odvod vo- ćušne crne voćne mušice, naročito leti.
de. One nisu opasne po zdravlje, ali mogu da
Ako posle ispitivanja ne možete da vidi- budu dosadne. Ukopavanje otpada koji
te aktivne gliste, moraćete da pretpostavi- dodajete može da smanji broj mušica.
Možete i da ih lovite u zamku kućne izra-
de. Nikad ne koristite pesticide u kontej-
neru s glistama.
vađenje glista
Kad se zreli kompost s glistama raspro-
stre po zemlji, gliste će se automatski sku-
piti na hladnijem, vlažnijem prostoru ispod
nakvašenih novina. Tada možete da saku-
pite kompost i vratite ga u kontejner.
vađenje glista. Može da se dogodi da je kompost pun glista. Višak treba izvaditi ako želite
da kompost koristite u posudama za proizvodnju ili ako želite da gliste kasnije vratite u kon-
tejner. Po suvom, sunčanom danu, rasprostrite kompost na tvrdu površinu, u sloju koji nije
deblji od 5 cm. Preko jedne trećine do jedne polovine komposta postavite dva do tri sloja
nakvašenih novina. Ostavite tako nekoliko sati. Gliste će se sakriti ispod novina, a kad neko-
liko puta lopatom prevrnete kompost, moći ćete da ih sakupite gotovo sve.
ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 55
Brda hrane
zeleniŠna đUBRiva Biljkama koje zahtevaju mnogo hrane,
Zelenišna đubriva su biljke koje se gaje kao što su mlade bundeve i tikve, prija
radi obogaćivanja zemljišta, a ne kao hra- bogat kompost s glistama pomešan sa
na ili ukras. Njihove korisne osobine su običnim kompostom.
sposobnost fiksiranja azota, gusto lišće ko-
je suzbija rast korova i široko korenje koje zemlja za saksije s kompostom s
duboko prodire, idealno za povećanje ras- glistama
tresitosti zbijenog i poboljšanje kvaliteta Ovo je bogata smesa za saksije pogodna
siromašnog zemljišta. za paradajz, patlidžan ili viseće korpe, na
primer. Izmešajte:
zašto gajiti zelenišno đubrivo? - jednu ili dve kofe (od 9 litara) komposta
s glistama;
- Da biste povećali količinu hranljivih sa-
- jednu kofu oštrog ili hortikulturalnog
stojaka za biljke. Deteline i slična zeleniš-
peska;
na đubriva apsorbuju azot iz vazduha i fik-
- tri kofe dobro zgorelog komposta od liš-
siraju ga u kvržicama na svom korenju. On ća ili tresetnog zemljišta;
postaje dostupan biljkama kada se zele- - 75 g samlevenog krečnjaka (videti str.
nišno đubrivo ukopa u zemlju. Neke od 59).
ovih biljaka mogu da ekstrahuju minerale
koji su duboko u zemlji, čineći ih dostup-
nim biljkama s plićim korenjem.
- Da biste zaštitili zemljište. Zelenišno
đubrivo štiti zemljište od sabijanja posle
obilnih kiša, što je naročito važno za zem-
ljišta s mnogo gline. Takođe, ono skuplja
hranljive sastojke iz zemlje, tako da ne bu-
du isprani kišom.
- Da biste poboljšali strukturu zemljišta.
Ozima raž, s veoma širokim i razuđenim
korenjem, poboljšava kvalitet teškog zem-
ljišta, čineći strukturu rastresitijom; na lak- te, načelo je isto - seme se seje, biljke ras-
šim zemljištima, korenje se vezuje za čes- tu, a u određenom trenutku vraćaju se u
tice zemljišta, pomažući im da zadrže vo- zemlju. Ukopajte ih u gornji sloj zemlje, na
du. dubinu od 10 do 15 cm, seckajući ih, pri
- Da biste suzbijali korov. Biljke za zele- tom, oštrim ašovom.
nišna đubriva brzo klijaju i rastu, gušeći iz-
danke korova. (Videti Korov i njegovo suz- kada da ukopavate
bijanje, str. 71) Najbolje je da zelenišno đubrivo ukopa-
- Da biste suzbijali štetočine. Žabe, bube vate nekoliko sedmica pre nego što želite
i drugi prirodni neprijatelji štetočina vole da koristite zemljište. Rano proleće obično
hladan, vlažan sloj na površini koji čine ze- je pravo vreme ako je zemljište tokom zi-
lenišna đubriva. Neke vrste insekata zbu- me bilo pod zelenišnim đubrivom. Ostavite
niće prisustvo zelenišnog đubriva poseja- period od sedam do mesec dana da se
nog između jestivih biljaka. (Videti Zdrav- ukopane biljke razlože i zemljište slegne
lje biljaka, str. 82) pre nego što ga ponovo upotrebite.
- Da biste „odmorili” zemljište. Posejte
dugotrajnije zelenišno đubrivo i ostavite zelenišno đubrivo bez ukopavanja
ga da raste cele sezone. To će pomoći
Zelenišno đubrivo možete da posejete i
zemljištu da se oporavi od stalnog obrađi-
ako primenjujete tehniku „bez obrade” (vi-
vanja, povećaće plodnost i poboljšaće mu
deti str. 332). Umesto da biljke ukopavate,
strukturu.
samo ih posecite i ostavite da istrule na
površini; kroz sloj koji tako nastane može-
izbor zelenišnog đubriva
te da sadite, isto kao da je prekrivač, a
Izbor zelenišnog đubriva treba da zavisi možete i da ga sklonite na jedan kraj bašte
od toga šta želite da postignete, vremena i posejete seme. Takođe, možete zelenišno
koje je potrebno zemljištu da bude pokri- đubrivo da pokosite, sklonite i kompostira-
veno, kulture koja je bila ranije zasejana, te.
one koju ćete sejati kasnije, godišnjeg do- Višegodišnje biljke koje se koriste kao
ba i vrste zemljišta. Spisak mogućih bilja- zelenišno đubrivo, kao i raž za ispašu, mo-
ka se na prvi pogled čini dugačkim i zbu- gu ponovo da izrastu pošto se pokose. Po-
njujućim, ali, ako se držite nekih jednos- novni rast može da se zaustavi okopava-
tavnih pravila, moći ćete za date prilike da njem motikom, prekrivanjem zemljišta da
izaberete najbolje biljke. Evo pitanja koja bi se biljkama uskratilo sunčevo svetlo ili
treba da postavite pri izboru zelenišnog zasadom krompira ispod sloja slame (str.
đubriva. 333).
- Kako se uklapa u sistem plodoreda
mojih useva? (Videti Gajenje povrća, str.
295) Ukopavanje zelenišnog đubriva
- Kada želim da ga posejem? Izaberite
Biljke koje se koriste kao zelenišna
otpornije vrste koje mogu da prezime.
đubriva treba brzo da se razlože pošto
- Koliko dugo želim da raste? Neke vrste
ih vratite u zemlju. Mlade biljke brže
sazrevaju brže od drugih. trunu, zato ih ukopavajte pre nego što
- Šta ću da sejem posle? Ozima raž mo- očvrsnu - u idealnom slučaju, pre nego
že da zaustavi klijanje semena nekoliko što se pojave cvetni pupoljci. Ako biljke
sedmica pošto se poseje, zato je najbolje ostavite da procvetaju (što se slaćici
da je ne gajite pre nego što posejete bilj- događa posle samo nekoliko sedmica),
ke sa sitnim semenom. izlažete se riziku od dodatnog klijanja i
- Koji varijetet najviše odgovara bašten- sazrevanja.
skom zemljištu? Za koje god da se odluči-
izBOR zeleniŠnOg đUBRiva
zelenišno đubrivo vreme sejanja Period rasta vrsta zemljišta Fiksiranje ozota?
Lucerka (o. j.)
Kraj proleća - sredina leta 1 godina* Izbegavajte kisela i vlažna zemljišta Da**
Medicago sativa
Heljda (po. j.)
Kraj proleća - kraj leta 1-3 meseca Dobro uspeva na slabom zemljištu Ne
Fagopyrum esculentum
Bob, krmni (o. j.) Vicia faba Jesen - početak zime Preko zime Više joj odgovara teško zemljište Da
ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU
(o. j.) = otporna jednogodišnja; (po. j) = poluotporna jednogodišnja; (o. v.) = otporna višegodišnja; (o. d.) = otporna dvogodišnja
*Sprečava klijanje biljaka sa sitnim semenom nekoliko sedmica posle ukopavanja **Fiksira azot samo u zemljištu koje sadrži odgovarajuće bakterije
57
58 ORGANSKA BAŠTA
ORganSka đUBRiva
đubrivo glavni hranljivi sastojci Funkcija korišćenje
Kaša od heljde N 5%; P2O5 1%; K2O 2% Đubrivo za rast lišća i korenja Primenjujte u proleće i početkom leta
Mleveni krečnjak Kalcijum-karbonat Podiže pH; izvor kalcijuma Koristite tamo gde je potrebno povećati pH
Dolomitski krečnjak Podiže pH; izvor kalcijuma i Koristite tamo gde je potrebno povećati pH
Kalcijum-magnezijum-karbonat
magnezijuma
Mešavina gipsa i dolomitskog krečnjaka u
Gips Kalcijum-sulfat: S 13%; Ca Izvor kalcijuma, ne menja pH razmeri 80:20 može da se koristi za ispo-
16% šćavanje masnih glinastih zemljišta
Videti str. 36 za objašnjenje ključnih hemijskih simbola. U prodaji su i mešana organska đubriva za specifične namene, na primer za povrće ili travnjake.
ORGANSKA BAŠTA
ZEMLJIŠTE I BRIGA O NJEMU 61
Svakom živom biću neophodna je voda - nedostatka. I pre nego što se na biljkama
život bez nje ne može da opstane. Biljka- pokažu očigledni znaci pogođenosti su-
ma je voda potrebna da bi se u njima odvi- šom, kao što je uvenuće, njihov rast i na-
jali procesi fotosinteze, disanja i apsorpci- predovanje bivaju usporeni. Kao i kod ve-
je hranljivih sastojaka. Drugim recima, vo- ćine resursa, problemi ne nastaju samo
da im treba da bi rasle, cvetale i rađale. zbog nestašice, nego i od viška vode (vide-
Biti organski baštovan znači voditi raču- ti str. 63).
na o resursima koji se koriste u bašti i ši-
rim implikacijama njihove upotrebe - a to Problemi zbog nedostatka vode
se odnosi i na vodu. Očuvanje, skladište- - Lisnato povrće, kao što su spanać i ku-
nje i recikliranje vode suštinske su strate- pus, postaje znatno manje. Ukupna život-
gije organskog baštovanstva. Primena or- na sposobnost biljaka je slabija, što za
ganskih metoda obrađivanja zemljišta, posledicu ima manji i sporiji rast. Cvetovi
pažljiv izbor biljaka, kao i precizan raspo- često otpadaju, a plodovi su manji i slabi-
red i odgovarajuće snabdevanje vodom, jeg kvaliteta.
doprineće smanjivanju potrošnje ovog - Neke vrste biljaka prevremeno cvetaju
dragocenog resursa i problema koji nasta- ako ne dobiju dovoljno vode. Jednogodiš-
ju zbog suše ili preteranog zalivanja. nje biljke cvetaju vrlo kratko pre nego što
Nestašica vode utiče na biljke na više uvenu.
načina, zavisno od vrste biljke i stepena
Efikasnost ručnog zalivanja možete da mnogim delovima sveta. Isto načelo može
povećate tako što ćete vodu usmeravati da se primeni na nivou bašte ako imate
ispod površine, ka korenju. Tako ćete sma- odgovarajući izvor vode i nagib terena.
njiti isparavanje i održati površinu suvom, Crevo za natapanje praktičnije je za ve-
što će doprineti suzbijanju rasta korova. ćinu bašta u kojima su u redovima zasađe-
Jedan od načina da to uradite jeste da ne biljke sa istim potrebama za vodom.
ukopate neglazirani ćup blizu biljke, a za- Voda prolazi kroz propusne ili „bušne” ce-
tim sipate vodu u njega. Ona će postepe- vi, natapajući okolno zemljište kroz male
no curiti kroz ćup u zemlju. Druge moguć- rupe. Ako su cevi ukopane ispod površine
nosti su veliki levak ili plastična boca sa rastresitog pokrivača zemljišta ili pejzaž-
odsečenim dnom i blago odvrnutim če- nog materijala (videti Prekrivanje zemljišta
pom, kroz koji voda polako ističe. Za drve- zbog suzbijanja korova, str. 74-75), ispa-
će i žbunje može dobro da vam posluži ravanja praktično nema, što znači da biljke
izbušen komad cevi za drenažu položen iskorišćavaju svu vodu. Voda se pušta
jednim krajem u nivou korena, a drugim samo koliko je potrebno, a potom zaus-
na površini. tavlja, za šta može da se koristi i prekidač
s tajmerom.
Sistemi za zalivanje Za biljke koje su šire razmaknute više
Složeni irigacioni kanali koji funkcionišu odgovara sistem zalivanja kap po kap, u
putem gravitacije mogu da se nađu u kom se pojedinačne kapalice postavljaju
viŠegODiŠnji kOROvi
(vidi kolorne slike na str. 457)
kUPina - Učvršćene biljke je teško išču- Suzbijanje
Rubus fruticosus pati rukama. Iskopajte ih ili pre- - Redovno okopavanje krajem le-
Razvoj i širenje krivajte zemljište membranom ta smanjuje stvaranje novih rizo-
Bodljikav, drvenast korov koji godinu ili dve. ma.
brzo raste. Širi se putem stolona - Rastresite vilama zemljište, uk-
i semena. zlatiCa lanjajući sve rizome.
Ranunculus ficaria - Držite zemljište prekriveno
Suzbijanje
Opstanak i širenje membranom 2-3 godine.
- Iskopajte mlade biljke čim ih ug-
ledate. Biljka privlačnog izgleda koja
- Redovno secite učvršćene bilj- cveta početkom proleća. Brzo se
širi na zemljištu koje se obrađuje. SeDmOliSt
ke. Iskopajte ih ako je moguće.
Jedna forma proizvodi lukovice u Aegopodium podagraria
viŠegODiŠnji kOROvi
(vidi kolorne slike na str. 457)
kOPRiva - Čupajte stabljike iz osnove kad - Redovno, uporno okopavanje
Urtica dioica sazru početkom i sredinom leta, tokom nekoliko godina.
Razvoj i širenje najmanje 5 godina. - Prekrijte zemljište membranom.
Biljka koja je vredna za divlje ži- - Ugušite rast (videti njivsku pala-
BaHORiCa midu).
votinje i kao izvor tečne hrane za
Circaea lutetiana
biljke. Stabljike, koje imaju ljubi-
častu nijansu dok su mlade, puze Opstanak i širenje njivSka PalamiDa
po površini. U proleće postaju ze- Širi se pomoću plitkih, puzavih, Cirsium arvense
lene i uspravljaju se. Obilno se kr tih, belih rizoma, kao i putem Razvoj i širenje
rasejava. semena. Nadzemni izdanci razvijaju se iz
Suzbijanje Suzbijanje belih, puzajućih, krtih vodoravnih
- Iskopajte vilama ili podsecajte - Iskopavajte vrlo pažljivo; rizomi ko renova. Zdepast, mesnat glav-
ašovom. se lako lome. ni koren. Vrlo malo semena.
- Držite zemljište prekriveno - Ne ostavljajte seme posle vađe- Suzbijanje
membranom 2-3 godine. nja. - Iskopajte mlade biljke.
- Prekrivajte membranom nekoli- - Prekrivajte zemljište membra-
RaStaviĆ ko godina. nom.
Equisetum arvense - Kad biljke niknu gusto, pustite
zečja SOCa
Razvoj i širenje da se razrastu. Pre nego što
Oxalis stricta
Raširene, puzajuće, crne pod- procvetaju, posecite ih. Ponovite
zemne stabljike mogu da prodru Razvoj i širenje postupak. Obradite zemljište i
više od 2 m u dubinu. Niske, žbunaste biljke izrastaju iz posejte bujno zelenišno đubrivo
glavnih korenova. Obilno se ra- koje ima srednji period rasta, kao
Suzbijanje
sejava što su grahorica ili crvena deteli-
- Može da se uguši biljkama koje
bujno rastu. Suzbijanje na.
- Uporno okopavanje. - Čupajte, okopavajte ili secite
- Prekrivajte zemljište membra- biljke pre nego što proizvedu se- Divlji laDOleŽ
nom nekoliko godina. me. Calystegia (Convolvulus) sepium
- Ugušite korov membranom ko- Razvoj i širenje
jaPanSki tROSkOt jom držite zemljište prekriveno Širi se putem belih, krtih, puzaju-
Reynoutria japonica tokom cele sezone rasta. ćih podzemnih stabljika. Retko
Opstanak i širenje se rasejava.
POljSka gORčika
Širi se debelim rizomima koji mo- Suzbijanje
Sonchus arvensis
gu da dostignu 7 m dužine i da se - Često okopavajte tokom nekoli-
ukorene na dubinu od 2 m pa i vi- Razvoj i širenje
ko godina.
še. Rastu čak i ispod asfalta. Bilj- Iz puzajućeg korenja izrastaju
- Vilama iskopajte biljke u ranoj
ka može da izraste iz najmanjih novi izdanci - čak i iz sasvim ma-
fazi rasta, uklanjajući svaki ko-
delića. Neke sorte se šire putem lih delova. Glavno korenje raste
mad. Tamo gde se učvrste, ovaj
semena. do 60 cm dubine i u širinu. Tako-
metod nije vredan truda.
đe se i rasejava.
Suzbijanje - Držite zemljište prekriveno
- Secite ga na dve sedmice za Suzbijanje membranom nekoliko godina.
vreme sezone rasta, tokom naj- - Ne dopustite da proizvede se-
manje 10 godina. me.
izBOR PRekRivača zemljiŠta za SUzBijanje kOROva i ODgOvaRajUĆiH teHnika
80
Koristi se za Karton Prekrivač od Stare novine Podmetači za Pejzažne Komadi crne Ukrasna kora Kompost od Ljuska Komunalni ko-
papira drveće tkanine plastike ili iverje drveta lišća kakaovca mpost (grubi)
Raskrčivanje
neobrađenog zemljišta • • •
Jednogodišnje povrće • • • •
Jednogodišnje cveće • •
Žbunje • • • • • • • • •
Zeljaste višegodišnje
biljke • • • • •
Nove zasade • • • • • • • • •
Voće i grmove • • • • • •
Drveće • • • • • • • • •
Popločane staze •
Šljunkovite staze •
Zemljište koje se • • • • •
ne koristi
Koristi se za Šljunak Borove Slama Sečenje Biljke za prekrivanje Zelenišno Ručno Okopavanje Izvlačenje Kultivisanje Ustajale Termičko ukla-
iglice zemljišta (ukrasne) đubrivo plevljenje vilama leje njanje korova
Raskrčivanje
neobrađenog zemljišta • • • • •
Jednogodišnje povrće • • • • • •
Jednogodišnje cveće • • • •
Žbunje • • • • • • •
Zeljaste višegodišnje • • • • •
biljke
Nove zasade • • • • • • •
Voće i grmove • • • •
Drveće • • • • • • • •
Popločane staze • •
Šljunkovite staze • • • •
Zemljište koje se • • • • • • • •
ne koristi
Za savete o delotvornoj primeni prekrivača zemljišta videti str. 74-76, a za druge tehnike str. 76-77.
ORGANSKA BAŠTA
KOROV I NJEGOVO SUZBIJANJE 81
zatravljivanje korova
Tamo gde postoje ozbiljni problemi s vi-
šegodišnjim korovima kao što su sedmolist
ili rastavić, gajite travu - bilo da je poseje-
te ili položite unapred pripremljene delove
travnjaka. Redovnim košenjem trave to-
kom dve ili tri godine trebalo bi da se reši
zdravlje biljaka
Primenjujte organske metode održavanja zemljišta
i bašte da biste zaštitili biljke na prirodan način.
Savremena
strašila
Nema ničeg novog
u zaštiti biljaka od
ptica, ali organski
baštovani su uvek
spremni da istraže
potencijalne koristi
od novih materijala
- naročito ako mo-
gu da se recikliraju,
kao što je slučaj sa
ovim odbačenim
CD-ovima.
da je, umesto netolerancije koju promovi- maćinski metodi - kao što je dobra nega
še baštenska industrija, potrebna toleran- zemljišta, rotacija biljnih vrsta (plodored),
cija. Umesto brzih rešenja s posledicama podsticanje prirodnih neprijatelja štetoči-
neželjenim po životnu sredinu, organski na, ručno uklanjanje štetočina i obolelih
baštovani teže sprečavanju štetočina i bo- biljaka, dobra higijena i planiranje sejanja
lesti i njihovom držanju pod kontrolom. i sađenja - kombinuju se sa savremenim
tehnikama, uključujući biološke kontrole,
Stare i nove strategije otporne sorte, feromonske zamke i ultrala-
Postoji čitav niz organskih tehnika i stra- ke prekrivače zemljišta. Nekoliko takozva-
tegija za održavanje zdravlja biljaka. Pre- nih „organskih” pesticida u spreju može da
lazak na organsku proizvodnju nije, kako se koristi kao krajnje, nikako kao prvo
početnici često pretpostavljaju, jednostav- sredstvo.
na zamena hemikalija prirodnim alternati- U idealnom slučaju, treba koristiti tehni-
vama. On znači mnogo više od puke pro- ke dobrog baštovanstva da bi se podstaklo
mene marke pesticida. Tradicionalni, do- i održavalo zdravlje biljaka, kombinujući ih,
kad je potrebno, s direktnijim metodima mekog tkiva ispod njega; zadebljali epi-
sprečavanja i kontrole. Priozvod takve dermis štiti i od napada gljivica.
strategije po pravilu je bujna bašta. Na-
ravno, postoje i neizbežni trenuci kada se Postavljanje tačne dijagnoze
ništa ne može učiniti da se biljka spase - Precizno prepoznavanje zdravstvenih
na primer, u ekstremnim vremenskim prili- problema biljaka i trenutka kada je neop-
kama, ili ako je biljka na neodgovarajućem hodna intervencija, presudni su za uspeš-
mestu. no organsko suzbijanje štetočina i bolesti.
Prepoznavanje zahteva detaljan pregled;
Šta sve može da bude kako ne najočigledniji simptomi možda nisu pravi
treba? problem. Na primer, čađava buđ kod mag-
Većina biljaka u dobro održavanoj bašti nolija uzrokovana je prisustvom riličara,
ili u bilo kom prirodnom ekosistemu je naj- insekata koji sisaju biljni sok. Te štetočine
češće zdrava. Kao i životinje, one imaju luče lepljivu otpadnu materiju, mednu ro-
dobro razrađene odbrambene mehanizme su, na kojoj buja čađava buđ. Bolest može
protiv napadača i samo ponekad nisu dob- da se suzbije samo preduzimanjem mera
rog zdravlja. Kad nastane problem sa protiv insekata, a ne protiv uočljive buđi.
zdravljem biljaka, njega mogu da uzroku- Potražite pomoć u literaturi ili u bašten-
ju: skim centrima pre nego što se odlučite za
- faktori životne sredine, kao što je nes- mere koje treba da preduzmete i ne zabo-
tašica vode; ravite da većina nevolja koje mogu da za-
- nedostatak minerala, na primer mag- dese biljke ne ugrožava njihov život.
nezijuma; Otkrivanje mera koje najviše odgovaraju
- bolesti, kao što je plamenjača krompi- situaciji (kao i kada da ih primenjujete, a
ra; kad ne) i određivanje strategije za borbu
- štetočine, odnosno životinje koje jedu dolazi sa iskustvom. Sticanje tog iskustva
zelene biljke. je deo zabave i intelektualnog izazova koje
donosi organsko baštovanstvo.
Odupiranje napadu
Zdrave biljke imaju veliku otpornost na
štetočine i bolesti i, kao i zdravi mladi ljudi,
mogu lako da se oslobode manjih infekci-
ja. Ako uslovi sredine nisu najbolji pa su
biljke zbog toga iscrpljene, ili ako su izu-
zetno mlade ili stare, ista infekcija može
da im ugrozi život. Po pravilu, što je biljka
veća, više je otporna na bolesti i štetočine.
Veliko stablo hrasta, na primer, može da
podnese više hiljada insekata i grinja na
svojim listovima - da ne pominjemo gljivi-
ce koje se hrane listovima, peteljkama i
korenjem - a da se na njemu ne vide ni-
kakva štetna dejstva. Drugi ekstrem je
mala sadnica zelene salate koja je potpu-
no neotporna i na poleganje koje izaziva
gljiva Pythium i na mala usta drvne vaši.
Detaljan pregled. Fotografsko uvećavaju-
Međutim, kad sadnice narastu, epidermis
će staklo može da bude korisna alatka za
im zadeblja i vaši ne mogu da progrizu do
prepoznavanje problema s biljkama.
ZDRAVLJE BILJAKA 85
Biljke mogu da venu (suše se) i zbog čeve svetlosti, dodatno pogoršava prisus-
previše vode u zemljištu, što je posledica tvo tankog sloja vode na površini lista. Taj
loše drenaže ili preteranog zalivanja. Pre- sloj se ponaša kao uvećavajuće staklo. Po-
više vlažno zemljište ne dozvoljava korenu vršina lista postaje smeđa i suši se. Kod
da diše. Usled prestanka funkcionisanja paradajza, ožegotine na plodovima koji
korena, biljke počinju da venu. Posle toga sazrevaju uzrokuje stanje koje se naziva
dolazi do odumiranja tkiva, što olakšava „zelena leđa”, kada vrhovi plodova ne do-
napade gljivica, patogenih bakterija i trule- bijaju crvenu boju, nego ostaju žuti ili zele-
ži. Uvek proverite da li je zemljište suvo ni. Ožegotine mogu da se svedu na najma-
pre nego što ga zalijete, naročito ako su nju meru zalivanjem rano ujutro ili uveče,
biljke u zatvorenom prostoru ili u saksija- ili stvaranjem senke za biljke. Mehanička
ma. (Za više informacija videti deo Voda i oštećenja nastaju i usled gaženja ili nepra-
zalivanje, str. 62-70) vilnog korišćenja opreme, naročito kosači-
ce s plastičnom niti.
mraz
Čak i biljke koje su potpuno otporne na Drugi poremećaji
mraz imaju delove koji su podložni ošteće- Račvanje stabljika, preuranjeno cveta-
njima od mraza, naročito prolećni pupoljci, nje, izostanak cvetnih glavica i plodova i
mladi izdanci i cvetovi na voću. Kad se vo- oticanje, javljaju se kod biljaka koje su
da u biljnim ćelijama zaledi, ona se širi i pretrpele poremećaje rasta, uglavnom
uzrokuje pucanje ćelija; one umiru ostav- zbog razloga vezanih za životnu sredinu.
ljajući iza sebe crne/smeđe mrlje mrtvog Kod takvih slučajeva teško je izdvojiti ta-
tkiva, obično na vrhovima iz kojih biljke čan uzrok i izbeći njegove posledice.
rastu. Sprečite oštećenja od mraza tako
što ćete birati sorte koje kasnije cvetaju ili nedostatak minerala
su otporne na mraz, odložiti sađenje ili Nedostatak minerala kod biljaka može
koristiti zaštitne prekrivače ili zvona. da uzrokuje podbacivanje u rodu i simpto-
me bolesti, odnosno poremećaja, ali u do-
mehanička oštećenja bro uređenoj organskoj bašti, u kojoj se
Mehanička oštećenja mogu da budu uz- stalno stavlja naglasak na zdravlje zemljiš-
rokovana gradom, jakom kišom i vetrom, ta, to je retko kad problem. Većina vrsta
preteranom ili premalom izloženosti suncu. baštenskog zemljišta, ako se održava or-
Ožegotine, koje nastaju zbog previše sun- ganski, pružiće sve hranljive sastojke koji
su biljkama potrebni.
Ponekad, naročito u baznim zemljištima,
ReDOvnO SnaBDevanje vODOm
(videti sliku u boji na str. 460) iako su mikroelementi prisutni, zbog viso-
ke pH vrednosti nisu rastvorljivi, te su ne-
Vršna trulež pupoljaka je poremećaj pa-
dostupni biljkama. U takvim slučajevima
radajza i paprike koji nastaje zbog nedos-
potrebno je dodati minerale sa strane (vid
tatka kalcijuma, ali češće zbog nedostat-
str. 59). Nedostatak minerala može da bu-
ka vode. Čak i kad kalcijuma ima u zem-
ljištu, on može da bude nedostupan bilj-
de uzrokovan i preteranim dodavanjem
kama zbog suvog zemljišta oko korenja; određenih elemenata; na primer, previše
to se često događa u saksijama jer u nji- mineralnog đubriva bogatog kalijumom iz-
ma količina vode varira. meniće hemijski sastav zemljišta, „zaklju-
Ako se dobro održava, šareni pasulj čavajući” magnezijum tako da se javljaju
obilno rađa; slab rod može da bude uzro- simptomi njegovog nedostatka.
kovan nedostatkom vode u fazi cvetanja, Nedostatak minerala često nije lako us-
a ona je presudna za formiranje mahuna. tanoviti samo na osnovu simptoma, a lako
ZDRAVLJE BILJAKA 87
tova. Spore koje prolaze kroz zemljište ili pada štetočina. Lečenje bakterijskih infek-
ih prenosi vetar, dospevaju na površinu bi- cija je ograničeno na uklanjanje zahvaće-
ljaka, odakle prodiru u ćelije. Gljivične bo- nih delova, a sprečavanje se obično svodi
lesti su veoma raznovrsne, ali mogu da se na jednostavno održavanje čistoće.
grupišu prema vrsti simptoma koje uzro- Primeri bakterijskih infekcija su krasta-
kuju. U okviru tih grupa, patogene gljive vost krompira, plamenjača jabuka, kruša-
vezuju se za konkretne biljke - domaćine. ka i drugih vrsta iz porodice Rosaceae, kao
Na primer, organizam koji uzrokuje pepel- i mnogi oblici gareži na voću.
nicu kod jabuke (Podosphaera leucotricha)
razlikuje se od organizma koji uzrokuje virusi
naizgled identičnu pepelnicu kod šljive (P. Jednostavno rečeno, virus je genetski
tridactyola) ili ruže (Sphaerotheca panno- materijal unutar proteinskog omotača. Vi-
sa). S druge strane, siva plesan Botrytis rusi prodiru u ćelije viših organizama, uk-
cinerea napada niz biljnih vrsta i raznih ljučujući i biljke, i „otimaju” ćelijske genet-
delova biljaka. ske kodove da bi se razmnožavali, preus-
Suzbijanje patogenih gljiva ograničeno meravajući tako energiju ćelija na proiz-
je na pokušaje da se izbegnu ili spreče us- vodnju velike mase virusnog materijala ko-
lovi u kojima one napreduju. Dobra higije- ja se širi na susedne ćelije, što često dra-
na u bašti, obavezno odgovarajuće prove- stično ograničava rast biljke-domaćina ili
travanje oko biljaka, izbegavanje pretera- uzrokuje deformacije i poremećaje funkci-
nog zalivanja, izbor otpornih sorti i razum- onisanja delova biljaka. Virusi ne mogu da
na upotreba dozvoljenih fungicida (videti postoje samostalno i obično zavise od in-
str. 101) pomoći će vam da izbegnete ili sekata ili drugih životinjskih vrsta koje ih
ograničite štetu. prenose od jedne do druge biljke. Bube
kao što su biljne i bele vaši, kao i vrste iz
Bakterijske infekcije porodice Cicadellidae, koje sišu biljne so-
Bakterije su jednoćelijski organizmi koji kove, naročito se ističu kao prenosioci bilj-
se brzo razmnožavaju prostom deobom. nih virusa. Virusne infekcije prenose se i
Patogene bakterije uzrokuju kod biljaka vegetativnim razmnožavanjem zaraženih
brojne vrste truleži, uvenuće (sušenje), biljaka. U mnogim zemljama uveden je sis-
gar, plamenjaču i gale. tem izdavanja atesta, kojim se osigurava
Za razliku od gljiva, bakterije obično pro- da u prodaji budu samo kontigenti biljaka
diru u tkivo biljaka samo kroz oštećena koje nemaju viruse, a to se naročito odno-
mesta, koja nastaju zbog orezivanja ili na- si na najosetljivije vrste voća, kao što su
maline. „Krompir iz atestiranog semena”
vRSte BOleSti nema nikakvih virusa, a proizvodi se u
(videti slike u boji na str. 461) prohladnim predelima (jedan od najvećih
Gljivične bolesti. Spore gljiva koje izaziva- proizvođača je američka država Mejn), gde
ju bolesti prenose se vazduhom, ili, kao vaši, prenosioci krompirovih virusa, imaju
što je slučaj kod ukovrdžanosti lista bres- manje šanse da prežive u dovoljnom broju
kve, vodom, naročito kišnicom. da bi među biljkama širile virusni materijal.
Bakterijske infekcije. Krastavost krompira
Virusi su suviše mali da bi se videli obič-
češća je na baznom, suvom tlu s malo nim mikroskopom, zato se obično nazivaju
humusa. po biljkama na kojima su prvi put otkrive-
ni, kao i po simptomima koje izazivaju.
Virusi. Virusi, kao što je virus mozaika
Suzbijanje biljnih virusa ograničeno je na
krastavaca na gliciniji, ne mogu da se le-
sadnju biljaka koje su otporne na njih i na
če. Umesto toga, suzbijajte štetočine ko-
je ih prenose. suzbijanje insekata-prenosilaca.
ZDRAVLJE BILJAKA 89
prerasle saksije - i uzimajte samo seme s staklenika, ali samo kad je biljka u cveta-
pouzdanim atestom. Budite oprezni kad nju. U baštama na otvorenom, dokazano
dobijate biljke na poklon. Osnovni način je da su napadi šargarepinih muva ređi
širenja mnogih vrsta štetočina i patogenih kad se šargarepa gaji zajedno sa crnim lu-
elemenata je prenošenje biljaka iz jedne kom, sve dok luka ima četiri puta više ne-
bašte u drugu. go šargarepe, ali i da dejstvo traje samo
dok luk aktivno raste, a prestaje čim počnu
Otpornost da se stvaraju lukovice. Na površini cele
Izvesne sorte, ili varijeteti biljaka, poka- bašte, kombinacija ponekad nema veliko
zuju otpornost na neke vrste štetočina i dejstvo.
bolesti. To ne znači da su imuni, i samo po Započeta su istraživanja koja treba da
sebi je retko kad dovoljno da potpuno zaš- dokažu da uparivanje može da smanji šte-
titi biljke. Bez obzira na to, otporni varije- tu od štetočina jednostavnim smanjiva-
teti mogu da budu važan deo strategije in- njem šansi da štetočine dospeju na odgo-
tegrisanog suzbijanja bolesti, naročito vi- varajuću biljku-domaćina. Kad se kupus-
rusnih. Oni su nezamenljivi kad postoji vi- njače izmešano zasade s nesrodnim vrsta-
sok rizik od napada određenih vrsta šteto- ma kao što je boranija ili poseju zajedno s
čina i bolesti. detelinom, one su mnogo manje podložne
napadima kupusne vaši i kupusne muve.
zasađivanje u paru Kada kupusna muva dospe na biljku, ona
je „proba” svojim nožicama. Ako sleti na
Zasađivanje u paru vrši se sa ciljem da
nekoliko odgovarajućih biljaka zaredom,
biljke jedna od druge imaju koristi. Ta teh-
zaustavlja se da položi jaja. Ukoliko sleti
nika često se pogrešno smatra osnovom
na neodgovarajuću biljku, odleteće negde
organskog suzbijanja bolesti i štetočina.
drugde.
Iako postoje izvesni dokazi da pojedine
Mešovita setva sorti koje su podložne, i
vrste pomažu drugim da ostanu zdrave, ne
onih koje su otporne na bolesti, još je
bi bilo mudro osloniti se isključivo na upa-
jedna tehnika koja deluje uspešno, bar
rivanje da bi se štetočine i bolesti držale
kad su u pitanju bašte na otvorenom.
pod kontrolom. Mnogo je napisano na tu
Probna istraživanja pokazala su da zelena
temu, uključujući spiskove „dobrih” i „lo-
salata može da se zaštiti od pepelnice na-
ših” parova raznih vrsta, ali malo je čvrstih
izmeničnom setvom otpornih i neotpornih
dokaza da taj metod funkcioniše, kao i
biljaka. Biljke koje privlače prirodne nepri-
saveta u kojoj razmeri treba da se sade
jatelje štetočina i parazita (videti str. 96-
razne vrste da bi to bilo delotvorno.
Zasad (zasnivanje je opštiji pojam koji
obuhvata sadnju i setvu, a ne znamo da li Sadnja u paru
sejemo iz semena ili sadimo u zemlju) sa- Štetočine koje nalaze biljke- domaćine po
mo jedne vrste (monokultura) pravi je raj karakterističnom mirisu često zbunjuje
za štetočine i bolesti, zato se uvek isplati jak miris biljaka koje su sađene u paru s
da se zasadi (poseje) više raznih vrsta - u njima. Tradicionalni saveti o setvi šarga-
svim delovima bašte, ne samo u povrtnja- repe u paru sa crnim lukom i gajenju ka-
ku. Raznovrstan zasad je i delotvoran i le- difice u stakleniku verovatno imaju nauč-
po izgleda, zato se držite određene kombi- nu osnovu.
nacije ako ona daje rezultate u vašoj bašti.
Ono što je delotvorno u jednoj situaciji, ne mešovito sejanje
mora da bude i u drugoj. Sejanje cveća oko povrća podstiče opra-
Postoje izvesni dokazi da jak miris kadi- šivanje i korisne insekte, a takođe ulep-
fice (Tagetes patula) drži belu vaš izvan šava useve nekih vrsta povrća.
ZDRAVLJE BILJAKA 93
97) su, naravno, „dobar par” u povrtnjaku čina nego sadnice koje se sporo razvijaju
i oko voćaka, jer podstiču prirodno suzbi- iz hladnog, vlažnog zemljišta.
janje štetočina.
Rotacija biljaka (Plodored)
vreme sađenja Strogim pridržavanjem plodoreda povrća
Pažljivim određivanjem vremena sejanja ne samo da ćete bolje iskoristiti hranljive
i sađenja povrća i nekih vrsta jednogodiš- sastojke, nego i sprečiti nagomilavanje
njih cvetnica mogu da se izbegnu napadi štetočina i patogenih elemenata u zemljiš-
štetočina. Na primer, u krajevima gde pos- tu (videti str. 305). Kod višegodišnjih bilja-
toji plamenjača krompira, ranim sađenjem ka, kao što su ruže, jagode, jabuke i kruš-
izbegava se period kad je opasnost od bo- ke, ne sadite iste vrste na istom mestu.
lesti najveća. Rano ili kasno sejanje graška Nove biljke možda neće dobro uspevati
osiguraće da se cvetanje i razvoj mahuna zbog velikog broja štetočina i patogenih
završe pre ili počnu posle perioda opas- elemenata u zemljištu koji se vezuju za
nosti od graškovog smotavca, čime će se specifičnu vrstu domaćina. Starije biljke
izbeći oštećenje biljaka. U načelu, rano se- imaju izgrađenu otpornost na njih.
janje, ako su uslovi dovoljno topli, omogu-
ćuje biljkama da se dobro prime pre počet-
ka opasnosti od štetočina i bolesti, što po- gRaBljiviCe i PaRaziti
većava i otpornost na njihove napade. Ga- ŠtetOčina kaO PRiRODni
jenje biljaka u zatvorenom prostoru ili na kOntROlORi
zagrejanim klupama omogućuje rani poče-
tak kad spoljašnji uslovi nisu povoljni. Jedna od glavnih komponenti saradnje s
Snažni rasadi otporniji su na napade šteto- prirodom u suzbijanju štetočina jeste omo-
gućavanje prirodne ravnoteže između
grabljivica i parazita štetočina koja drži po-
pulaciju štetočina pod kontrolom. Korišće-
Biljke kOje PRivlače PRiRODne nje pesticida remeti tu ravnotežu. Oni su
nePRijatelje ŠtetOčina često štetniji po grabljivice štetočina nego
Mnogi odrasli insekti obilaze cvetove po vrste protiv kojih su namenjeni. U proš-
zbog nektara ili polena, iako se u ranim losti, pesticidi su zapravo dali status šteto-
fazama ili kao larve hrane drugim insekti- čina novim vrstama jer su zbrisali popula-
ma. Cveće privlači insekte bojama (uklju- cije njihovih grabljivica. Savršen primer za
čujući i one koje ljudi ne mogu da vide) i to je voćna grinja crveni pauk koja se po-
ponekad mirisom. Veliki, glatki, otvoreni
javila kao štetočina tek posle uvođenja
cvetovi i sićušni cvetovi štitarki-štitonoša,
sredstava za zimsko prskanje na bazi kat-
kao što je divlja šargarepa, naročito su
rana i nafte, 30-ih godina prošlog veka.
delotvorni.
Bube-grabljivice Ose
Mnoge bube iz nekoliko porodica (naročito Odrasle ženke solitarnih vrsta, kao što je
meke livadske stenice i Anthocoridae) hra- grnčarska osa, sakupljaju insekte-štetočine
ne se drugim insektima koji jedu biljke; po- kao hranu za larve; privucite ih ostavlja-
sebno su važne u voćnjacima. Na primer, njem gomile trulih panjeva koja bi im bila
nimfa buba iz porodice Anthocoridae napa- gnezdište. Socijalne vrste osa takođe su
da malu biljnu vaš. korisne grabljivice u proleće i početkom le-
ta, kada odrasle ženke sakupljaju insekte-
mrežokrilci štetočine da bi hranile larve; međutim, one
Larve ovih insekata su opasne grabljivice i same postaju štetočine na zrelom voću
biljnih vaši i sličnih insekata, kojih mogu da krajem leta i u jesen.
pojedu i do 300 za vreme razvoja; podstiči-
te prezimljavanje njihovih populacija prav- Parazitske ose
ljenjem kutija za mrežokrilce (videti str. Odrasle ženke polažu jaja u druge insekte i
194). Takođe, mogu da se nabave kao bio- iz njih se razvijaju larve koje kao paraziti
loški agensi za suzbijanje štetočina, u obli- ubijaju domaćina. Većina vrsta insekata
ku jaja. Zelena larva mrežokrilca hrani se ima neku vrstu osa koja parazitira na nji-
cvetnim tripsom. hovim larvama. Neke od njih mogu da se
nabave kao biološki agensi za suzbijanje
Osolike muve štetočina. Na primer, osa Apantalus glome-
Larve mnogih uobičajenih vrsta hrane se ratus je veliki neprijatelj larvi belog kupus-
uglavnom biljnim vašima. Boje im variraju, nog leptira.
ali su uglavnom jarke, a liče na spljoštene
crve za pecanje. Odrasle insekte možete da tvrdokrilci
privučete sejanjem biljaka sa otvorenim Mnoge vrste tvrdokrilaca koje žive u zemlji
cvetovima. Na primer, jarkozelene larve su grabljivice, kao odrasli insekti, ali i dok
hrane se vašima na izdanku ruže. su još larve. Hrane se jajima puževa, mla-
dim puževima i drugim insektima koji žive
ZDRAVLJE BILJAKA 97
ne”, odnosno čaše od jogurta sa uklo- godine lepak se stavlja u obliku papirnih
njenim dnom, sprečavaju ženke kupusnih traka, ne direktno na stabla. Ako je drvo
muva koje polažu jaja da pristupe osnovi poduprto pritkama, ne zaboravite da leplji-
kupusa. Lepak za insekte onemogućava ve trake stavite i na njih.
prolaženje gmižućih insekata tamo gde
nisu poželjni. Naročito je delotvoran u suz- Odbijanje puževa
bijanju ozimih moljaca u voćnjacima. Žen- Trake bakarne folije postavljene oko ma-
ke koje nemaju krila penju se na stabla lih izdvojenih leja delotvoran su način zaš-
ujesen ili zimi. Na drveće mlađe od četiri tite osetljivih biljaka kao što je mlada zele-
zvučne promene. Ptice se brzo navikavaju na strašila, zato koristite što više različitih vrsta,
menjajte ih i povremeno premeštajte po bašti. Efikasna strašila koriste zvuk proizveden šuš-
tavom trakom, ili pokrete i svetlo, kao kugla sa ogledalima (1). Ova vetrenjača (2), naprav-
ljena od flaše za deterdžent, koristi zvuk i pokret. Lebdeća „ptica grabljivica” (3) od perja i
krompira, veoma je stara ideja.
ZDRAVLJE BILJAKA 99
na salata. Neke naučne studije ukazuju na izuzetno oštećenih biljaka, orezivanje zah-
zaključak da bakar deluje zato što puževi vaćenih mesta ili povremeno uklanjanje
doživljavaju električni udar kad ga dotak- osetljivih delova koji još nisu napadnuti
nu. Njihov sluzavi omotač hemijski reagu- (na primer, otkidanje osetljivih vrhova iz-
je s bakrom, stvarajući slabu električnu danaka široke boranije, koji privlače biljne
struju. vaši) može da spreči širenje ili utvrđivanje
Mnogi materijali reklamiraju se kao pre- štetočina.
preke za puževe. Većina ima hrapavu po- Zamke za baštenske štetočine mogu da
vršinu, na primer takozvana diatomska ze- se koriste u kombinaciji s ručnim uklanja-
mlja koja je suva i neprijatna za puževe njem. To je naročito delotvorno za puževe.
kad pokušavaju da pređu preko nje. Me- Pošto se većina njihovih aktivnosti odvija
đutim, ove vrste prepreka manje su delot- noću, iznenadni noćni upadi s baterijskom
vorne po vlažnom vremenu i retko na mes- lampom obično su najbolja prilika za sa-
tu ostaju duži period. Takođe, puževi mo- kupljanje puževa u bašti. Zamke s pivom ili
gu da ih zaobiđu kopajući kroz zemlju is- čokoladom, ili jednostavni predmeti koji
pod njih. puževima služe kao dnevno sklonište
(plastične posude za biljke ili stari komadi
zamke i ručno uklanjanje drveta ili tepiha) omogućiće vam da ih po-
U malim baštama ne treba da se potce- kupite u toku dana. Jednostavne zamke
ni vrednost ručnog uklanjanja štetočina. mogu da se naprave od plastične ambala-
Uklanjanje ili gaženje nekoliko neželjenih že napunjene pivom. Postavljajte ih tako
insekata na početku njihovog širenja može da im rub bude tik iznad zemljišta da biste
da spreči uspostavljanje kolonija, a nasta- sprečili upadanje insekata. Puževi će se ra-
vak akcije može da smanji broj upornih do uspuzati preko ivice.
štetočina kao što su puževi. Uklanjanje
Prepreke. Pojedinačna zaštitna zvona od starih plastičnih flaša (slika levo) štite mlade, oset-
ljive biljke od puževa. Starije biljke iz porodice kupusnjača mogu da se zaštite od ptica kavezi-
ma od grančica (slika desno). Redovi biljaka mogu da se zaštite mrežom ili prekrivačem po-
duprtim štapovima koji ih drže iznad biljaka.
100 ORGANSKA BAŠTA
DOzvOljeni PeStiCiDi
Sredstvo Izvor / poreklo Koristi se protiv Napomena
Širokog spektra štetočina, uk-
Iz semena Azadirachta Može da bude štetno po neke
Nim ljučujući biljne vaši, larve lisnih
indica vrste korisnih insekata.
muva, bube, tripse i bele vaši.
Ekstrakt iz cvetnih gla-
Može da škodi korisnim insektima,
Buhač vica Chrysanthemum Biljnih vaši
ali nema dugotrajno dejstvo.
cinerariaefolium
Masne kiseline Biljnih vaši; belih vaši; grinje
Insekticidni Uklanja štetočine, ali ih ne
ekstrahovane iz biljnih crvenog pauka; štitastih vaši;
sapun povređuje.
materija puževa
Može da ošteti osetljivije biljke.
Ulja od Biljnih vaši; belih vaši; tripsa;
Ne koristite na fuksijama, begoni-
Povrtarske kulture štitastih vaši; grinje crvenog
povrća jama ili sadnicama biljaka, jer
pauka
može da ošteti lišće.
Krastavosti jabuke; ukovrdža- Opasno po ribe, stoku i gliste
Bordoska Jedinjenje bakra i
nosti breskvinog lista; plame- (zbog nagomilavanja bakra u
čorba sumpora
njače krompira zemljištu)
Može da naškodi grinjama grablji-
Sumpor Prirodni mineral Pepelnice; crne pegavosti ruža vicama; ne koristite na mladim
jabukama i ogrozdu.
Protein izaziva paralizu usta i
Bakterijske spore koje
Bacillus creva organizma domaćina; razla-
proizvode proteine Gusenica štetočina
thuringiensis že se na suncu; obično je potreb-
otrovne za insekte
no ponavljanje primene.
za uspeh, uzimajte ih više nego što vam je kako biste podstakli ukorenjivanje, a rezni-
potrebno. ce morate da izvadite iz saksije i držite pod
- Meke reznice su izdanci uzeti uglavnom pokrivačem.
sa otpornih višegodišnjih biljaka i osetljivih - Poluzrele reznice uzimaju se neposred-
biljaka iz leja u proleće i početkom leta, no pre nego što u tekućoj sezoni rasta bilj-
dok iz biljaka izrastaju jaki, meki, mesnati ke počnu da odrvenjuju pri osnovi. Dobre
delovi. Vrhovi stabljika najlakše se odseca- su za gajenje svih vrsta drvenastih biljaka,
ju i ukorenjuju. Među najpogodnijim za uključujući male žbunove kao što su lavan-
početnike su ukrasna kopriva, geranijum i da i patuljasti šimšir, što ih čini idealnim za
mačja metvica. Pošto njihovi izdanci aktiv- stvaranje većeg broja biljaka za živice.
no rastu, potrebno je da obezbedite odgo- Takođe, iz poluzrelih reznica dobro se uko-
varajuće količine vlage, svetlosti i toplote renjuju četinari i mnoge vrste penjačica.
Uzimanje mekih reznica s vrha stabljike. Odaberite jak izdanak koji ne cveta, dugačak
8-10 cm i odsecite ga neposredno iznad kolenca (1). Odsecite reznicu neposredno ispod ko-
lenca (2) i uklonite listove s donje polovine svake reznice (3). Stavite reznicu u saksiju koja
sadrži mešavinu krupnog peska i tresetne mahovine u srazmeri 1:1, tako da prvi list bude tik
iznad zemljišta (4). Sadržaj saksije treba da bude vlažan, ali ne previše. Prekrijte saksiju pla-
stičnom vrećom da bi se zadržala vlažnost. Od dva komada savijene žice napravite štit koji
će držati vreću tako da ne dodiruje reznice, jer bi inače počele da trule. Sklonite je s direk-
tne sunčeve svetlosti. Kad se reznice ukorene, postepeno im povećavajte otpornost (videti
str. 112 i 231) pre nego što ih izvadite iz saksije, da bi se navikle na smanjenu vlagu i jaču
svetlost.
GAJENJE BILJAKA 105
Ožiljavanje
Mnoge drvenaste biljke i penjačice razvi-
jaju korenje na mestima gde dotiču zem-
ljište (neke vrste penjačica, kao što je brš-
specifične potrebe, koje uslovljavaju gde i Takođe, krupnije seme možete i da sta-
kada određenu vrstu treba sejati. vite u vlažan pesak i ostavite u frižideru
Zavisno od vrste biljaka, klijanje može nekoliko meseci. Ovaj postupak naziva se
da uspori previše niska, ali i previše visoka stratifikacija.
temperatura. Faza klijanja, kada seme prvi Ako se ponici ne pojave, osim neuspelog
put upija vodu, najosetljivija je na tempe- klijanja uzrok može da bude i nešto drugo,
raturu. Rast nekih osetljivijih biljaka, kao na primer štetočine, bolesti ili loši uslovi za
što su kukuruz šećerac ili boranija, može rast (videti str. 112).
da bude trajno narušen ako je u toj fazi
temperatura preniska. Klijanje crnog luka,
zelene salate i celera, s druge strane, mo- Sejanje na OtvORenOm
že da bude usporeno kad je temperatura PROStORU
previsoka.
Najjednostavniji i najneposredniji način
gajenja mnogih vrsta biljaka jeste sejanje
Poseban tretman
na otvorenom prostoru. Ključ uspeha je da
Povrće i mnoge vrste ukrasnih biljaka obezbedite da uslovi za sejanje u zemljištu
godinama se gaje tako što im seme klija - temperatura i količina vlage - budu baš
brzo i pravilno. Poljsko cveće, žbunje i dr- kakvi su potrebni. Tu veštinu steći ćete sa
veće često klija nepravilno ili neće da pro- iskustvom.
klija dok ne dobije poseban tretman.
- Tvrdi omotač semena treba zagrebati Priprema zemljišta
tako da voda i vazduh mogu da prodru
Nekoliko sedmica pre planiranog datuma
kroz njega (videti okvir Tvrdi omotači se-
sejanja, pripremite zemljište prema potre-
mena).
bama biljaka koje nameravate da poseje-
- Mnogim vrstama drveća, žbunja i polj-
te. Ako je izvodljivo, prethodne jeseni pre-
skog cveća koje rastu u hladnijim predeli-
krijte zemljište kompostom od lišća na
ma, kao što su glog, imela i jagorčevina,
mestima gde ćete da sejete. Time ćete po-
potreban je period niske temperature pre
boljšati strukturu njegovog površinskog
nego što im seme proklija. Posle sejanja,
sloja iz kog klijaju ponici. Od koristi će biti
ostavite posude napolju preko zime.
i opalo lišće, koje pre sejanja možete da
skupite grabuljama.
temPeRatURe klijanja Ne obrađujte zemljište ako je previše
vlažno - jer ćete pokvariti strukturu, što će
Seme Raspon temperature
usporiti klijanje i rast. Ako vam se za čizme
Kupus 5-32°C lepi blato, to je znak da treba da obustavi-
Praziluk i crni luk 7-21°C te radove dok se zemlja ne prosuši.
Celer 10-19°C Ukoliko se zbog klimatskih uslova na
Kukuruz šećerac 10°C zemljištu stvara pokorica, sprečiće prokli-
Boranija 12°C javanje semena, ali postoje mere koje u
Zelena salata (puterka) 25°C tom slučaju pomažu klijanju posle sejanja
Paradajz 15°C (videti okvir Mere protiv pokorice, na sle-
Mak 15-21°C dećoj strani).
Kadifica 18-25°C
Begonija 18-25°C Stvaranje leje
Nedirak (lepi jova) 20-25°C
Izgrabuljajte zemlju da postignete finu
Ladolež 18-24°C
rastresitost. Ponekad se preporučuje sabi-
Dragoljub 15-21°C
janje leje, ali bolje je da pustite da se zem-
Bob 5°C
ljište samo slegne tokom nekoliko sedmi-
108 ORGANSKA BAŠTA
Sejanje s gelom. Stavite seme na vlažan papirni ubrus u plastičnoj kutiji (1). Poklopite kuti-
ju i držite je na temperaturi od oko 21°C dok korenje ne počne da se razvija. Kad klice poras-
tu do oko 5 mm dužine (2), pažljivo ih sperite sa ubrusa u plastičnu cediljku s finom rešet-
kom. Napravite smesu od lepka za tapete koji ne sadrži fungicide tako što ćete ga razrediti
na polovinu uobičajene jačine. Kad se zgusne, dodajte seme (3) i blago promešajte, nasto-
jeći da ne dodirujete osetljive semenke. Sipajte smesu lepka i semena u plastičnu vreću i
vežite čvor na vrhu. Napravite plitku brazdu u zemljištu vrhom motike i nakvasite je. Odsecite
ćošak plastične vreće i istisnite seme u brazdu (4). Za tu svrhu možete da koristite i kesu za
ukrašavanje torti. Prekrijte seme i blago ga utapkajte u zemlju ravnom stranom grabulja.
Održavajte brazdu vlažnom po suvom vremenu.
110 ORGANSKA BAŠTA
pakovanja semena naznačen je idealan često dovoljno da saksije stavite na vrh fri-
„konačan razmak” za biljke koje sejete. U židera ili iznad radijatora. Proveravajte
povrtnjaku on varira u zavisnosti od nači- temperaturu nekoliko dana pre nego što
na na koji gajite povrće (na primer, u uza- posejete seme da biste bili sigurni da je u
nim lejama ili tradicionalnim redovima) i prihvatljivim granicama. Čim biljke niknu,
veličine korena, lukovica ili lisnatih glavica prebacite saksije na osunčani prozorski
koju želite da postignete za branje. sims. Okrećite saksije svakog dana da se
biljke ne bi iskrivile na onu stranu s koje im
Problemi sa štetočinama dolazi sunce. Obložite kutiju aluminijum-
Ponekad se dogodi da seme proklija, a skom folijom, odsecite stranu koju ćete
ponik ne nikne. Puževi, korenove muve, okrenuti ka prozoru i dobićete reflektor
miševi i stonoge često uništavaju ponike sunčeve svetlosti koji će osvetljavati mla-
pre nego što ugledaju svetlo dana. Pre- dicu sa svih strana i tako joj obezbediti
krivači, zamke i prepreke (str. 97) odvraća- pravilniji rast.
ju neke vrste štetočina.
U čemu da sejete
Možete da sejete u raznim vrstama po-
Sejanje U zatvORenOm suda, od kupljenih ili recikliranih do onih
PROStORU za kućnu upotrebu. Osnovni uslovi su da
posuda ima drenažu, da je dovoljno čvrsta
Gajenje mladica u saksijama u stakleni-
i nezagađena bolestima i hemikalijama
ku, plasteniku ili na prozorskom simsu
opasnim po biljke.
omogućuje biljkama da počnu da rastu
- Saksije. Glinene saksije su porozne, što
ranije nego što bi to bilo moguće na otvo-
znači da omogućuju da vazduh prodire do
renom i pomaže im da se sačuvaju od šte-
korenja, a vlaga isparava kroz glineni zid,
točina. To je naročito pogodno za osetljivi-
čime se smanjuju eventualni problemi
je vrste, ali je korisno i za otporne biljke.
zbog preteranog zalivanja. Međutim, one
Mladice mogu da se gaje u saksijama dok
su skuplje od plastičnih i mnogo teže se
na zemljištu na kom će biti posejane rastu
čiste. Plastične saksije smanjuju količinu
druge kulture.
zalivanja, što je prednost kad koristite
smesu za saksije bez zemlje, koja se brže
gde da sejete
suši. Biološki razgradljive saksije, od papi-
Staklenici ili zaštitni sanduci najbolja su ra i sličnih materijala, presađuju se zaje-
mesta za gajenje biljaka, ako su dobro i dno s biljkom da bi se smanjilo remećenje
ravnomerno osvetljeni. Zagrevanje odozdo korena.
najekonomičniji je način pružanja toplote - Plitice za seme. Plitice duboke 5-7 cm
biljkama - bilo putem grejača s termosta- različitih dimenzija. Drvene su danas retke.
tom ili zagrejanih klupa (videti str. 218). Plastične su jeftinije i lakše se čiste.
Kao izvor toplote mogu da se koriste i pre- - Višećelijske plitice. Plitice s više ćelija -
krivači s grejačima ili kablovi za zagrevanje takozvane modularne - proizvode se od
koji se ukopavaju u pesak u kutijama. Za plastike i stiropora. Iz plastičnih se lakše
većinu biljaka dovoljna je temperatura od vade biljke i mogu da se koriste više-
18 do 21°C.
Mladice mogu da se gaje i u kući, iako
Savršena za razmnožavanje
često nije lako da im se obezbedi dovoljna
količina svetla koja im je neophodna da ne Masivna radna klupa smeštena u šarenoj
bi postale previše izdužene. Ako je seme- hladovini, na podu koji se lako čisti, ideal-
nu potrebna dodatna toplota da bi prokli- no je mesto za sejanje i gajenje biljaka u
jalo, korisno je da imate grejač, mada je saksijama.
GAJENJE BILJAKA 111
je biljkama potrebna. Brze promene mogu ako noge klupa premažete mašću ili ako ih
da izazovu zakržljavanje, pa čak i da ubiju postavite u posude s vodom, pod uslovom
biljke. Nemojte da sejete vrste kojima prija da nijedan deo klupe ne dodiruje zid, jer to
toplota rano, osim ako nemate uslove da mravima i mokricama pruža zaobilazni put
ponicima obezbedite dovoljne količine do biljaka.
toplote i svetlosti kad proklijaju.
- Svetlost. Premalo svetlosti uzrokuje iz- Prostor
duživanje i klonulost biljaka. Ipak, pazite Dajte ponicima dovoljno prostora za
kad osetljive ponike izlažete direktnim rast. Gusto posejane biljke takmiče se za
sunčevim zracima. Oni vrlo lako mogu da ograničene količine svetlosti, vode i pros-
izgore na suncu, naročito ako su neko vre- tora, a u takvim uslovima bolesti se brzo
me rasli na difuznom svetlu. šire. Biljke koje se oštete u ovoj fazi često
- Zalivanje. Obavezno održavajte zemlju se nikad ne oporave. Pravilan razmak iz-
u saksiji vlažnom, ali ne preterujte sa zali- među biljaka prilikom sađenja jedan je od
vanjem. Zemlja s puno vode uskraćuje ko- najboljih načina da izbegnete probleme
renju ponika kiseonik, a omogućuje orga- koje izaziva prenatrpanost. Takođe, mora-
nizmima koji izazivaju bolesti da napredu- te intenzivno da proređujete ponike, što
ju. Koristite čistu, nezagađenu vodu. Za pre to bolje. Ostavite najzdravije, najjače
ponike je najbolja voda iz slavine. Jak rast jedinke, a ostale uklonite.
možete da podstaknete povremenim prs-
kanjem ekstraktom morske trave. Efikasan
način zalivanja ponika bez kvašenja listova
jeste da saksije ili plitice postavite u posu-
de s vodom. Izvadite ih kad se površina
zemlje ovlaži i ostavite da se ocede.
- Glađenje. Blago glađenje ponika koje
se gaje u zatvorenom prostoru pomaže da
oni izrastu u jake, čvrsto ukorenjene biljke.
Problemi
Problem s truljenjem, poznat pod nazi-
vom poleganje, čest je kod ponika i može
da se brzo proširi na sve posejane biljke.
Njega uzrokuju gljivice koje uspevaju u
postojanim hladnim i vlažnim uslovima.
Ponici koji su inače zdravi, poležu na zem-
ljište dok stabljike i koren postaju crni i
istanjeni. Da biste izbegli poleganje:
- sprovodite higijenske mere (videti str.
227-228); glađenje mladica. Ponici gajeni u zatvore-
- ne zalivajte previše; nom prostoru uglavnom su viši i slabiji od
- obavezno obezbedite dobro provetra- onih koji se gaje na otvorenom. Da bi posta-
vanje ponika, bez izlaganja hladnoj pro- li kraći i jači, možete da ih gladite, bez boja-
maji; zni da će ih to na bilo koji način oštetiti.
- ne dozvolite da ponici izrastu suviše Biljke ne morate da gladite pojedinačno. Sve
gusto. što vam treba je komad kartona kojim ćete
Mravi i mokrice, koji inače nisu štetoči- 10-20 puta blago prevlačiti preko plitice s
ne, mogu da stvore haos među ponicima. ponicima. Biljke najbolje reaguju na glađe-
Držaćete ih podalje od klupa u stakleniku nje rano ujutro.
GAJENJE BILJAKA 113
Pravljenje gornjeg sloja zemljišta od busenja. mešajte zemlju sami. Ako pravite
Nikad ne bacajte busenje koje ste uklonili prilikom mešavinu s baštenskim zemljištem,
raskrčivanja zbog povećanja površine za gajenje ili prvo je prosejte da uklonite kamenje
popločavanja. Ako ih naslažete, oni će se razložiti i (slika gore). Sastojke treba da izme-
pretvoriti se u mrvičastu ilovaču ujednačene teksture, šate temeljno. Vodite računa da su
idealnu za upotrebu u mešavinama zemlje za gajenje sastojci (osim đubriva) vlažni, ali ne i
biljaka. Prevrnite gomilu i prekrijte je crnom plastikom mokri. Đubrivo je najbolje najpre u
ili starim tepihom i držite tako 6-12 meseci. Ilovača kofi izmešati s peskom, što će olak-
koju ćete dobiti treba da bude mrvičasta i spremna za šati da se ravnomerno rasporedi u
prosejavanje. Ako želite da je koristite u mešavinama mešavini. Rasprostrite sastojke u slo-
za sejanje, pasterizujte je (videti str. 114) da biste jevima preko stola ili klupe, ili ih
uništili patogene elemente i seme korova. Ne steriliši- nagomilajte na nekoj tvrdoj površini,
te je, jer ćete uništiti korisnu mikrofloru i poremetiti a potom ih ravnomerno pospite pes-
način na koji reaguju hranljivi sastojci. kom i đubrivom. Dobro izmešajte sa-
stojke rukama. Za veće količine, ko-
ristite ašov ili mešalicu za beton. Ne
čUvanje Semena iz BaŠte čuvajte mešavinu dugo; pravite ma-
nje količine u redovnim intervalima.
Čuvanje semena je nešto što svaki baš-
tovan može da učini. Možete jednostavno
da sačuvate nekoliko semenki omiljenog
cveta ili povrća za narednu sezonu, ili mo- koji ostaju u semenu, spremni da izrastu u
žete da se prihvatite zadatka da održavate novu biljku.
specifičan varijetet od semena iz banke ili - Samooplodne biljke. Samooprašuju se
kolekcije semena. Tehnika koju ćete pri- biljke s cvetovima koji to obave sopstve-
menjivati zavisi od vrste biljke i od toga nim polenom. To može da se dogodi i pre
koliko je važno da ostane verna osnovnom nego što se cvetovi otvore, pa zato nema
tipu. mnogo opasnosti da se jedna vrsta ukrsti
s drugom.
kada je seme spremno? - Biljke koje se oprašuju ukrštanjem
Da bi cvet proizveo seme, mora da bude (stranooplodne biljke). Biljci koja se opra-
oprašen. Polen se prenosi s muškog dela šuje ukrštanjem sa drugim biljkama potre-
cveta, prašnika, na ženski deo, tučak. Na- ban je polen s drugog cveta, ponekad i s
kon toga zrna polena rastu nadole kroz druge biljke, da bi proizvela zdravo, život-
stubić tučka do plodnika, gde oplođuju jaj- no seme. Polen prenose insekti i/ili vetar.
ne ćelije. One se onda razvijaju u zametke, Održavanje čistoće vrste ovakvih biljaka je
mnogo teže jer njih može da opraši pred-
118 ORGANSKA BAŠTA
biljke, kao što je slučaj s šargarepom, on- - Na primer, u slučaju samooprašivih bi-
da izvadite biljke u jesen da odaberete ljaka, pasulj s mahunama pogrešne boje ili
najbolju. Nakon toga ćete morati ponovo grašak s visokom stabljikom među jedin-
da ih zasadite, da bi sledećeg leta procve- kama patuljastog varijeteta treba ukloniti
tale i dale seme. pre sazrevanja semena. Biljke koje se op-
Povadite sve biljke koje su bolesne, sla- rašuju ukrštanjem, a nisu verne odlikama
be ili nemaju odlike vrste.Taj postupak se vrste, treba ukloniti pre cvetanja, da nji-
naziva „izdvajanje kukolja”. hov polen ne bi oplodio druge cvetove.
Ručno oprašivanje tikve zbog čuvanja semena. Cvet tikve oprašuju insekti. Ukrštanje
je uobičajeno jer se insekti kreću od biljke do biljke. Da bi biljke ostale verne originalu, mora-
te osigurati da muški cvetovi oprašuju ženske cvetove istog varijeteta.
Kad padne veče, odaberite cvetove oba pola pre nego što se potpuno otvore (1). Ženski
cvetovi prepoznaju se po ispupčenju na stabljici ispod latica: to je plodnik koji će se razviti u
plod. Prekrijte biljku najlonom preko noći (ili joj vežite cvetove, kao na slici 4). Narednog jut-
ra, uberite muški cvet, otkinite mu latice (2) i ubacite ga u ženski cvet (3), trljajući polen s
prašnika o žig tučka. Odmah posle toga vežite latice likom ili kanapom (4) kako biste osigurali
da insekti ne mogu da uđu i unesu polen s drugih biljaka. Ostavite cvet uvezan sve dok lati-
ce ne otpadnu.
120 ORGANSKA BAŠTA
- Ne gajite različite sorte iste biljke jedne cveta u isto vreme. Naravno, polen može
pored drugih ako nameravate da čuvate da dospe i sa susednih bašta i polja. Raz-
seme. Veoma je lako pobrkati seme razli- daljina koju polen može da pređe varira od
čitih varijeteta, naročito ako biljke uvenu vrste do vrste. Živice, ograde i druge prep-
pre uzimanja semena. reke mogu da smanje opasnost od neže-
- Sačuvajte seme od nekoliko biljaka da ljenog ukrštanja. U slučajevima kad je važ-
biste održali genetsku raznovrsnost. Iako no da se održi apsolutna čistota vrste - na
sve biljke jednog varijeteta liče jedna na primer, kad gajite biljke zbog razmene se-
drugu, male mutacije se događaju iz gene- mena - možda ćete morati da biljke koje
racije u generaciju, što za posledicu ima se oprašuju ukrštanjem, kao što su kupus,
varijacije u visini, boji, vremenu sazreva- šargarepa i crni luk, gajite ispod zaštitnih
nja i rodnosti. Da biste varijacije zadržali, kaveza (videti str. 12-13).
treba da čuvate seme od nekoliko biljaka. U načelu, držite varijetete iste vrste bi-
Ako želite da varijetet održite na duži rok, ljaka koje se samooprašuju na razmaku od
biće vam potrebno seme od više biljaka. 2 m, da biste bili sigurni da će seme koje
od njih čuvate ostati verno originalnim
vernost originalu osobinama.
Ako se varijeteti ukrste, ishod može da
bude nepredvidljiv. U načelu, u bašti je Ubiranje i skladištenje semena
važnije održavanje karakteristika varijeteta Seme postoji u mnogo oblika i veličina, a
povrća - jer želite da budete sigurni da će- sazreva takođe u mnoštvu različitih mahu-
te imati dobar rod - nego ukrasnih biljaka, na i plodova. Za potrebe čuvanja, seme
kod kojih različitost od originala može da može da se podeli u dve osnovne katego-
bude prednost. rije: ono koje može da se čuva u suvom
Ako čuvate seme biljaka koje se oprašu- stanju i ono koje propada ako se osuši. U
ju ukrštanjem, obavezno proverite da ni- potonju kategoriju, koja se ponekad opi-
jedna srodna vrsta, uključujući korove, ne suje kao „neposlušno seme”, ubraja se
čišćenje semena paradajza. Izgnječite paradajz i dodajte malo vode, pa smesu ostavite
na toplom mestu da fermentira. Postepeno će pulpa formirati sloj buđi na površini, a seme
će potonuti na dno (leva slika). Ocedite seme (desna slika) i isperite ga većom količinom hla-
dne vode, potom ga što pre ocedite i osušite.
GAJENJE BILJAKA 121
krupno, masno seme drveća, kao što su tora ili grejalice koju ste podesili da duva
hrast i mnoge tropske vrste. U njihovom hladan vazduh; topao vazduh bi ga ošte-
slučaju čuvanje je ograničeno na prohlad- tio. Za krupnije seme, napravite posude za
ne, vlažne uslove, kao u saksijama ispu- sušenje od žičane mreže.Tako ćete dobiti
njenim peskom koje se drže u frižideru, a odlične uslove za brz gubitak vlage.
sejanje mora da se obavi u roku od neko- - Biljke čije seme sazreva suvo (na pri-
liko meseci. mer, pasulj, kupus, kosmos, zelena salata,
Srećom, većina semena baštenskih bilja- mačkov brk, grašak i mak) Zrele cvasti i
ka može da se čuva u suvom stanju. Pos- mahune beru se s biljaka kad potpuno saz-
toje dve glavne podgrupe, na osnovu nači- ru i mlate da bi se odvojilo seme. Postoje
na sazrevanja semena: seme koje sazreva različite tehnike vađenja semena.
u mekim plodovima, kao što su paradajz i - Stavite semene glavice u vreću, a onda
tikva, i seme koje je suvo kad sazri. Suvom gazite po njoj ili je udarajte štapom.
semenu treba omogućiti da sazri na biljka- - Lomite manje mahune između dasaka ili
ma dok se mahune ili zrele cvasti ne osu- drvenih ploča.
še. Mahune treba da budu krte kad se stis- - Otvarajte krupnije mahune pojedinačno i
nu i da ne sadrže nimalo soka, vlage ili ze- rukom vadite seme.
lenog pigmenta kad se zagrebu noktom. U Vejanje, odvajanje semena od pleve,
predelima gde na vreme ubiranja semena moguće je izvesti tako što se seme stavi u
utiče kiša, biljke berite kad se približe što posudu i pažljivo se duva u njega - pleva
je moguće više zrelosti i okačite ih naopač- je lakša od semena i leti izvan posude. Bo-
ke u suvom, dobro provetrenom prostoru lji rezultat postiže se fenom podešenim da
da biste omogućili dodatno sazrevanje se- duva hladan vazduh. Kad vejete seme, bilo
mena. Meko voće berite kad sazri. Biljka- bi dobro da nosite zaštitnu masku. Neki
ma iz porodice bundeva potrebno je do- finiji otpaci mogu da nadraže pluća, grlo i
datno sazrevanje posle branja da bi seme nozdrve.
postiglo maksimalan kvalitet, jer ono nas-
tavlja da zri i posle sazrevanja ploda.
čišćenje semena
- Biljke s mekim plodovima (na primer,
tikva, paradajz i krastavac) Izvadite seme
iz ploda, stavite ga u posudu i isperite od
pulpe („mesa” ploda). Takođe, seme mo-
žete da ostavite u vodi da fermentira neko-
liko dana (slika na prethodnoj strani), čime
ćete aktivirati bakterije i gljivice koje će
pomoći u njegovom čišćenju i ukloniti
eventualne nosioce bolesti. Ocedite pulpu
i sve seme koje pluta, ostavljajući na dnu
posude zdravo.
Da biste sprečili buđanje ili klijanje se-
mena, potrebno je da ga brzo osušite. Ra- Seme koje sazreva suvo. Biljke iz porodi-
širite oprano seme po ravnoj površini od ce šargarepe (štitonoše) daju seme u pljos-
plastike, stakla ili metala. Stavite ga na do- natim glavicama, štitastim cvastima. Odabe-
bro provetreno mesto, izvan jake sunčeve rite najkrupnije cvasti - u njima je najkvali-
svetlosti. Promešajte seme svakih nekoliko tetnije seme. Oberite ih kad seme sazri i os-
sati da ubrzate proces sušenja. Druga mo- tavite da se osuše. Posle toga mogu da se
gućnost je da stavite seme pored ventila- veju.
122 ORGANSKA BAŠTA
Dok sve veće površine zemlje ostaju bašti, kao i njihov uticaj na ekologiju bašte
ugušene pod asfaltom i betonom ili nesta- i na kraju, mogućnosti recikliranja. Organ-
ju u industrijalizovanoj poljoprivredi, živi ski baštovani treba da traže načine izgrad-
pejzaži naših bašta postaju sve važniji. Na nje i održavanja baštenskog okvira od faze
potencijal naših bašta kao uspešnih eko- sadnje (i setve) biljaka nadalje, nepresta-
sistema utiču i izgled i kompozicija njihovih no imajući u vidu i to kako će odluke koje
okvira. donose uticati na zeleni živi svet bašte.
Potrebno je da se razmotri ne samo dizajn
kupovna moć bašte i izbor materijala, nego i potrebe
Bašte su obično sredine s više namena, koje iziskuje održavanje.
a da bi ih sve ostvarile, potreban im je od- Danas postoji veći izbor građevinskih
govarajući okvir. On podrazumeva sve as- materijala za bašte nego ikad. Televizijski
pekte planiranja bašte ili građevinskih pej- programi i časopisi posvećeni baštovan-
zažnih radova - izradu popločanih delova, stvu inspirišu nas na korišćenje novih ma-
staza, kolovoza, ograda, zidova, pomoćnih terijala u rasponu od izgradnje staza i og-
zgrada i posebnih zdanja. Da biste prime- rada do iskazivanja kreativnosti.
nili filozofiju organskog baštovanstva na
građevinske pejzažne radove, potrebno je Formulisanje smernica
da detaljno i kritički proučite materijale, Procena uticaja koji na okolinu imaju
uključujući one koje ćete iskopavati, način građevinski materijali i tehnike njihove pri-
njihove obrade, transporta i korišćenja u mene u bašti, relativno je nova oblast u
Dugotrajni materijal.
Ponovnim korišćenjem materijala
kao što su ove pločice za ivice
staza, čuva se njihova upotrebna
funkcija i lepota za naredne
generacije.
126 ORGANSKA BAŠTA
PROCenjivanje UtiCaja na
ŽivOtnU SReDinU
Građevinski materijali i proizvodi imaju
uticaj na životnu sredinu koji ste možda
prevideli. Podaci na ovoj strani i u tabeli
pomoći će vam da napravite izbor koji je
usklađeniji sa životnom sredinom. Naža-
lost, proizvodi retko ispunjavaju sve želje-
ne kriterijume, pa su kompromisi neizbež-
ni. Neophodno je uspostaviti ravnotežu.
Na primer, iako je prirodni kamen neob-
novljiv, izuzetno je trajan i može da bude
u upotrebi generacijama.
korišćenje drveta. Odaberite održive iz-
vore i izbegavajte potencijalno otrovna sred-
stva za zaštitu kad birate drvenu građu.
napravite dobar izbor
Podaci na osnovu kojih ćete doneti do-
bru odluku nisu uvek dostupni ili lako pri-
kojoj se situacija stalno menja, jer predu- stupačni, ali se uvek isplati da ih potražite.
zeća koja ih proizvode poboljšavaju svoj
odnos prema životnoj sredini. Do danas
PROBlemi S PlaStikOm
nisu uspostavljeni organski standardi za
građevinske radove u bašti, jer je to rela- Postoje mnoge vrste plastike. Neke od
njih izazivaju velika zagađenja životne
tivno nov koncept.
sredine zbog čega je u nekim državama
U Srbiji postoji kurs organske proizvod-
njihova upotreba ograničena. Laicima je
nje na poljoprivrednom fakultetu, posled-
teško da razlikuju najštetnije i najmanje
njih godina i dosta literature o ovoj temi,
štetne vrste plastike. Na meti organizaci-
te ovlašćeni inspektori za edukaciju proiz- ja za zaštitu životne sredine naročito je
vođača ili izdavanje sertifikata za organske PVC, bilo nov ili recikliran. On sadrži diok-
proizvode. sin, teško razgradljiv organski zagađivač,
U međuvremenu, treba primenjivati os- koji se nagomilava u lancu ishrane, a os-
novna načela organskog baštovanstva - lobađa se za vreme industrijske proizvod-
održivost i što manji uticaj na životnu sre- nje i odlaganja otpada. PVC sadrži i ftala-
dinu. Neki materijali, kao što je dobro odr- te, plastifikatore koji materijale čine flek-
žavana drvna građa iz lokalnih izvora, uvek sibilnim. Oni su povezani s nastajanjem
će biti visoko vrednovani u smislu trajnosti kancera, oštećenja bubrega i problema
i ekološke pogodnosti. Neke druge materi- reproduktivnog sistema. Štaviše, većina
jale treba izbegavati, zbog toksičnosti, vrsta plastike ne razgrađuje se, već zavr-
pretpostavke da iskopavanje može da oš- šava na deponijama smeća ili u pećima
teti prirodna staništa ili činjenice da njiho- za spaljivanje gde često proizvodi toksič-
va proizvodnja zagađuje okolinu. Ponekad na isparenja i taloge. Sve dok proizvođa-
je neophodno da se napravi kompromis; či ili druge organizacije ne budu garanto-
neki materijali, kao što je staklo, nalaze se vali bezbedno odlaganje ili recikliranje
između ova dva ekstrema. U ovom poglav- proizvoda od plastike, oni će ostati eko-
lju pokrenuta su pitanja koja bi trebalo da loški problem.
OKVIR ZA BAŠTU 127
Odakle potiču sirovi materijali? Da li proiz- Ekološka svest dovela je do visokog raz-
vođač ima atest da ne oštećuje životnu voja proizvoda koji zamenjuju treset, raz-
sredinu? Koje korake preduzima da popra- voja kompostiranja zelenih ostataka (otpa-
vi štetu koju nanosi životnoj sredini? da) i zamene baštenskog nameštaja i slič-
nih proizvoda od tropskih vrsta drveta.
kako možete da pomognete Situacija može da se poboljša ako postoji
Ako na pitanja niste dobili zadovoljava- interesovanje i pritisak javnosti.
juće odgovore, stavite proizvođačima do
znanja da se nećete odlučiti za njihove ReŠenje
proizvode. Tokom poslednje decenije zah-
- Planirajte pažljivo. Projektujte okvir za
tevi potrošača doveli su do ogromnog po-
baštu tako da ispunjava vaše potrebe, ali
većanja izbora organske hrane i proizvoda
i da stvori staništa za divlje životinje.
koji garantuju poštene cene i proizvođači-
- Računajte na održavanje. Baštenski
ma.
pejzaž može da se projektuje tako da
zahteva minimalno održavanje, kao što je
UtiCaj košenje trave, i smanji probleme s koro-
- Ekstrakcija sirovih materijala. Vađenje vom. Na taj način će se smanjiti korišće-
materijala iz kamenoloma i drugi procesi nje fosilnih goriva, buka zbog upotrebe
ekstrakcije oštećuju prirodna staništa, mehanizacije i vreme utrošenog rada.
vodene površine i živi svet. Proces ek- - Čuvajte zemljište. Koristite iskopanu
strakcije često zagađuje okolinu. Predu- zemlju na licu mesta. Ne mešajte je s ne-
zeća koja se njome bave često ne preuzi- organskim otpacima.
maju odgovornost za nanošenje štete. - Izbegavajte nanošenje štete. Proučite
Proces je često štetan i po ljudsko zdrav- proizvode i metode koji mogu da budu
lje, a proizvodi se ne plaćaju po realnoj opasni po ljudsko zdravlje i prirodnu sre-
ceni. dinu.
- Transport. Transport na veće razdaljine - Koristite materijale iz obnovljivih izvora.
troši velike količine energije i izaziva za- Uzimajte drvenu građu koja potiče iz
gađenje. dobro održavanih šuma i bambus koji se
- Obrada. Industrijski procesi troše fosil- gaji lokalno.
na goriva i uzrokuju zagađenje vazduha, - Koristite materijale iz neobnovljivih iz-
zemlje i vode. vora štedljivo i efikasno. Na primer, koris-
- Održivost. Materijali su često iz neob- tite metal samo kad je to neophodno
novljivih izvora i koriste se na neefikasan
zbog njegove čvrstine i lakoće.
način. Tehnike primene često zahtevaju
- Ponovo koristite i reciklirajte materijale.
velike količine energije.
Mogu li postojeći materijali iz bašte opet
- Odlaganje (deponovanje, skladištenje).
Ako proizvod ne može da se kompostira da se upotrebe? Da li na lokalnom nivou
ili ponovo koristi u drugom obliku, njego- mogu da se nabave reciklirani građevin-
vo odlaganje će dodatno koštati i uticati ski materijali? Mogu li kupljeni materijali
na okolinu. da se recikliraju ili kompostiraju kad im
- Trajnost i održavanje. Materijali često istekne rok upotrebe?
ne služe svrsi na najbolji način, što zahte- - Koristite lokalne resurse. Lokalno na-
va dodatno održavanje. bavljeni materijali smanjuju zagađenje
- Toksičnost. Drvo tretirano sredstvima uzrokovano transportom.
za zaštitu i neki građevinski materijali is- - Opredelite se za fizički rad umesto in-
puštaju u okolinu štetne supstance, opa- dustrijskih procesa ili mehanizacije. Fizič-
sne za ljude koji ih koriste. Potražite ne- ki rad i zanatske veštine su obnovljivi iz-
toksične alternative. vor energije.
128
veličine
(konoplje i lana)
130 ORGANSKA BAŠTA
kamen za poplo-
čavanje. Malter za
temelje i spojeve
popločanih delova
bašte može da se
pravi s krečom
umesto cementa.
134 ORGANSKA BAŠTA
tRavnate kOCke
DRvO za BaŠtenSke Staze i
Da biste ojačali travu po kojoj se hoda ili
POvRŠine
prelazi vozilima, položite na zemlju kocke
Daske
od reciklirane plastične trave, preko njih
Daske mogu da se slažu na mnogo raznih
pospite zemlju i posejte travu. Takve po-
načina. Mogu da se postave tako da budu
vršine izgledaće i održavaće se isto kao i
iznad ili u nivou sa okolnim površinama.
obična trava, ali neće erodirati od čestog
Između dasaka treba ostaviti 5 mm raz-
prelaženja pešaka ili vozila. Travnate koc-
maka zbog drenaže.
ke pozitivno deluju na životnu sredinu jer
Daske se prodaju i u prethodno slože-
su to mali ekosistemi. Čak i kad im je
nim kvadratima, ali pre kupovine proveri-
potreban temelj, kad površine trpe veće
te da li je drvo tretirano sredstvima za
opterećenje, za njih je potrebno manje
zaštitu.
građevinskog materijala nego za klasične
Prekrivači zemljišta staze ili kolovoze. Mnogi proizvođači nu-
Kora ili strugotina od drveta može da bu- de plastičnu travu od 100% recikliranog
de različite finoće, boje ili izgleda, a mo- materijala.
žete da ih birate da bi bili u skladu s mes- Betonske kocke za travnate površine
tom na kom će biti postavljeni. Kora za odličan su kompromis između trave i tvr-
igrališta dovoljno je meka da po njoj deca dih površina. One mogu da se postavlja-
mogu bezbedno da padaju. Preporučena ju direktno na donji sloj zemljišta, tako
dubina sloja kore za kućna igrališta bez da nema potrebe za postavljanjem teme-
visoke opreme je 30 cm. Za staze je do- lja ili nosećeg sloja u većini bašta. Trava
voljan sloj od 10 cm. Često je potrebno brzo prorasta iz prostora između kocaka.
da se površina nasuta korom oiviči das- Površina se održava kao i običan trav-
kama. Jednom godišnje dopunite sloj. njak.
Kolutovi od drveta
Kolutovi od stabala koriste se s korom ili
bez nje. Koriste se na stazama od trave ili
prekrivača zemljišta, a poređani jedan
pored drugog služe kao materijal za ne-
formalno popločavanje. Koristite kolutove
debljine od 10 do 15 cm za pešačke delo-
ve. Za površine koje su izložene većem
opterećenju potrebni su deblji kolutovi od
20 cm.
OKVIR ZA BAŠTU 137
Efikasna i ekološki pogodna zvučna izo- ženi su truljenju najviše u nivou zemljišta,
lacija postiže se ramom od isprepletenih, gde se spajaju drvo, vazduh i zemlja. Za
nedavno orezanih vrbovih grana, koji se njihovu izradu preporučuju se kedar i bag-
ispunjava zemljom u koju se ukorenjuju rem zbog prirodne trajnosti. Betonski te-
grane. Prave se i ramovi od suvih grana vr- melji produžavaju vek drvenim stubovima i
be, a zatim se ispunjavaju zemljom u kojoj čine ih lakšim za zamenu.
rastu biljke za prekrivanje zemljišta. Ta- Standardne drvene ograde prave se od
kođe, buku smanjuju i zidovi od gusto uve- stubova i poprečnih greda, punih ploča i
zane trske. letvica. Ploče mogu da se prave i od pre-
U ekološkom smislu, nesumnjivo najpo- sovanih ostataka orezivanja i drugih mate-
godnija baštenska pregrada je živica (vide- rijala, kao što su trska i vrbove grančice.
ti str. 148-149). Međutim, za njeno izrasta- Takve ploče možete da kupite ili da ih sami
nje (razviće, formiranje) treba mnogo vre- napravite. Naročito su pogodne za lagane
mena, treba da se redovno potkresuje i zaklone u bašti, isto kao i senice i zakloni
zauzima mnogo prostora. Ograde su prak- od bambusa.
tična zamena kad u baštama ima manje Štapovi bambusa često putuju preko po-
prostora, a jasno definisanje granica je pri- la sveta da dođu do vas. Ekološki prihvat-
oritet. ljiva alternativa je gajenje sopstvenog
bambusa za pritke, lake konstrukcije i za-
Ograde klone. Štapovi moraju da se suše polako
Drvo je najčešće korišćen materijal za tokom 3 do 6 meseci, posle čega se uve-
ograde, koji je u ekološkom smislu i naj- zuju kanapom. U njima mogu da se buše
prihvatljiviji. Nažalost, većina ograda pravi rupe, ali ne i da se zakivaju ekseri, jer se
se od čamovine koja nije dugotrajna, pa se cepaju.
za njenu zaštitu koriste jaka sredstva (vi-
deti str. 130). U stvari, pošto su ploče za Drugi materijali
ogradu retko kad u kontaktu sa zemljom, Ograde, pregrade i stubovi od „veštač-
što za drvo predstavlja najveći rizik od tru- kog” drveta (videti str. 132) mogu da budu
ljenja, za njihovu zaštitu dovoljan je sloj korisni; jer dugo traju i nikad ne trule. Me-
vodootporne boje. Stubovi za ograde izlo- đutim, postoji problem njihovog odlaga-
nja. Proizvodi od plastike ili kombinacije
plastike i žice teško se recikliraju i trenutno
Poželjan izbor ograda
- Ploče od presovanih ostataka orezivanja
kućne izrade ili od lokalnih proizvođača. BamBUS za ŠtaPOve
- Drvo iz obnovljivih šuma, neobrađeno Na prostoruma Balkana mogu da se gaje
sredstvima za zaštitu. mnoge otporne vrste bambusa. Da bi iz-
- Ploče od prirodnih materijala kao što su rasli štapovi dužine 2-3 m, potrebno je
vrbove grane, trska ili bambus. oko 3 godine. Secite ih iznad kolenaca,
- Drvo iz obnovljivih izvora, obrađeno gde su puni, da kiša ne bi prodrla do os-
ekološki prihvatljivim sredstvima zaštite. nove biljke, što bi izazvalo njeno trulje-
- Reciklirano ili otpadno drvo. nje. Potražite:
- Phyllostachus aureosulcata var. aureo-
Izbegavajte caulis, P. nigra i P. vivax
- Drvo obrađeno C.C.A. pod pritiskom. - Pseudosasa japonica
- Drvo obrađeno kreozotom. - Semiarundinaria fastuosa
- Tropske vrste drveta i drvo iz neobnov- - Yushania anceps
ljivih šuma. Imajte u vidu da neke vrste imaju rizome
- Plastiku i reciklirani PVC. koji se brzo šire.
OKVIR ZA BAŠTU 139
Pruće. Levo: sečenje pruća leske kosirom, s panja koji se redovno potkresuje. Sredina: ise-
čeno pruće naslagano za sušenje. Desno: jedna od najjednostavnijih vrsta zaklona pravi se
od isečenog pruća povezanog kanapom. Ovaj na slici poslužiće kao nosač za šareni pasulj.
140 ORGANSKA BAŠTA
telnije tonove, treba da se oljušti kora s da mogu da nose teže penjačice kao što su
grana. Koristan materijal su i odsečene do- ruže, oko osnove spiralno opletite tanje
nje grane krupnijih vrsta drveta, kao što grane vrbe. Za to možete da koristite i du-
su kedar i čempres. Oni, kao i neki drugi že, jače grane penjačica kao što su orlovi
četinari, često imaju prirodno savijene do- nokti i glicinija.
nje grane, od kojih, kad se odseku, mogu Da biste napravili lučne senice od savije-
da se naprave senice. Četinari uglavnom nih grana, koristite veću klupu ili čvrsto
nisu pogodni za pruće. Mnoge vrste uvenu zemljište kao osnovu za postavljanje ra-
kad im se grane poseku do stabla. Me- ma: dve uspravne i nekoliko poprečnih
đutim, tisa i kleka (Juniperus communis) grana. Žicom uvežite vrhove uspravnih
isteruju mladice posle rezanja grana, ako grana da napravite luk. Da biste ga ojača-
se ono ne obavlja previše često. Ako mora- li, između uspravnih grana učvrstite pop-
te da posečete stabla ove dve vrste, od rečne, ekserima ili kanapom. Zatim una-
njih ćete dobiti dragoceni građevinski ma- krsno postavljajte manje grane da prekri-
terijal. jete ram.
Mnoge vrste drveta koje je inače krto,
mogu da se koriste ako se grane, naročito korišćenje lejlandovog pačempresa
mlade, poseku u proleće, kad ih biljni sok Dobro je poznato da Lejlandov pačem-
čini savitljivijim i pogodnijim za pletenje. pres (x Cupressocyparis leylandii) veoma
Uobičajeno vreme za sečenje pruća je zi- brzo raste, ili se malo zna da se od njega
ma, kad je drveće pasivno.
Odsečeno granje živih ograda od biljaka
kao što je kalina (Ligustrum) dovoljno je
zaklOn OD leSkOvOg i vRBOvOg
savitljivo za manje senice i oivičavanje le- PRUĆa
ja. Starije, deblje grane koje se seku kad
se žive ograde obnavljaju, korisne su za Zabodite noseće uspravne grane u zem-
lju. Za zaklon do visine od 1,2 m, one tre-
ramove za veće ploče.
ba da budu prečnika oko 4-5 cm. Po-
Sve vrste grana koje se orezuju, naroči-
bodite ih na 30 cm dubine u zemlju, s
to one s grančicama koje su suviše male
razmakom od 60 cm.
za drugu namenu, mogu da se koriste za Između nosećih, postavite još usprav-
presovane ploče. nih grana. One su obično manjeg prečni-
ka (oko 2,5 cm) i zabijene u zemlju tek
Potpore za biljke toliko da budu stabilne da bi oko njih
Potpore za penjanje biljaka mogu da se moglo da se plete pruće.
prave od pruća ili orezanih grana žbunja i Za pletenje, isecite zelene grane prečni-
živih ograda koje su dovoljno dugačke. ka oko 1,5 cm. Pletite ih oko uspravnih
One traju godinu ili dve, ako su u kontak- grana, vodeći računa da se svaka nova
tu sa zemljištem, a duže ako nisu. Potpora grana čvrsto oslanja na prethodnu i da su
od krivog granja najbolja je za biljke kao redovi gusto zbijeni. Krajevi poprečnih
što je grašak šećerac koji se penje pomo- grana treba da prelaze preko krajnjih us-
ću rašljika ili vitica. Prave grane dobre su pravnih za oko 5 cm zbog stabilnosti. Mo-
za isprepletene penjačice. žete da pletete s jednom granom po redu
kao na slici, ili, ako imate fino leskovo ili
Kad koristite vrbove grane, ogulite im
vrbovo pruće, s po tri ili više grana po
koru s donjeg dela (ili sa cele grane) da
redu.
biste sprečili ukorenjivanje.To je lako ako
Za više zaklone potrebne su noseće gra-
se uradi odmah posle sečenja. ne od 7,5 do 10 cm u prečniku, s razma-
Od savitljivih grana možete da pravite kom od 1,2 do 2 m i uspravnim granama
kupaste potpore u obliku indijanskog šato- između, kao što je opisano.
ra. Da biste im obezbedili veću stabilnost,
OKVIR ZA BAŠTU 141
dobija izuzetno trajno drvo za upotrebu na purea i hibridi vrste Salix alba, mada mogu
otvorenom prostoru. da posluže i sve druge vrste vrbe sa savit-
Ono ne može lako da se nabavi, zato ako ljivim granama dovoljne dužine i jačine.
ste kojim slučajem nasledili stari, prerasli Savitljivost grana vrbe omogućuje da se
zaklon od Lejlandovog pačempresa, znajte od njih prave razne konstrukcije, uključu-
da ima mnogo veću vrednost nego tek jući senice, tunele, kupole i skulpture. Za-
samo kao materijal za seckanje. Ako mo- kloni od žive vrbe su veoma jaki i veoma
žete, osušite stubove u garaži ili šupi godi- delotvorni kao vetrobrani tamo gde drugi
nu dana pre nego što ih upotrebite. Tra- materijali nisu. Grane se seku i koriste zimi
jaće duže nego ako ih koristite odmah po- da bi se osiguralo njihovo ukorenjivanje.
sle sečenja. Kad se grane učvrste, svake godine daju
Zavisno od veličine, stabla mogu da se nove bujne izdanke. Zbog toga je neop-
koriste za stubove ograda i pergola ili za hodno da se zimi orezuju, da bi struktura
lukove. Krupnije grane koje su prirodno zadržala oblik. Kad od vrbe birate mesto za
zakrivljene korisne su za vrhove lukova i zaklon, koji je nešto između ograde i živi-
pergola, a manje mogu da se pletu u seni- ce, ne zaboravite da se novi izdanci leti
cama. Nažalost, panj ne isteruje mladice šire i do metra sa svake strane.
kad se stablo poseče.
jednostavan zid od vrbe
zakloni i konstrukcije od žive vrbe Potreban vam je izbor vrbovih grana,
Elegantna rešetkasta ograda može da se sortiranih po dužini u svežnjeve, i mem-
napravi od tek isečenih grana vrbe, koje se brana za suzbijanje korova široka otprilike
posle izvesnog vremena ukorenjuju i izras- metar, a dugačka koliko i zid, kao i metal-
taju, pretvarajući ogradu u zeleni, živi za- ni štap, čekić, makaze za orezivanje i ka-
klon. Za to se najčešće koriste bujnije vrs- nap.
te kao što su Salix daphnoides, Salix pur-
konstrukcija od žive vrbe. Od žive vrbe može da se napravi neverovatan spektar zaklo-
na, tunela, kupola i drugih objekata. Ako se oni zapuste, vrba će izrasti u pravo drvo. Na-
žalost, nećete moći da ih održavate večno, zato vodite računa da na glinastom zemljištu koje
se sleže ne postavljate konstrukcije od vrbe do kuće u manjoj udaljenosti nego što je kona-
čna visina vrste vrbe koju koristite.
142 ORGANSKA BAŠTA
Sve vrste, tradicionalno za ograde, može da se cepa u tanke štapove ili gredice
Pogodna za gusto pletenje i žive zaklone, u kojima može da opstane znatno duže
ili ukopavanjem ivica ili koristeći velike ži-
Lak za rad kad su grane mlade i zelene; mladi štapovi koriste se za vezivanje
čane spajalice.
- Metalnim štapom napravite rupe za sa-
Sve vrste pravih ili savijenih grana za senice; ploče od pletenog pruća
đenje po sredini membrane, na razmaku
od 15 do 20 cm, dubine 30 cm, pod pra-
vim uglom. Za nosače odaberite deblje,
prave grane i zabijte ih u rupe.
Primena / napomena
gusto isprepletenu traku preko vrha. Ko-
načno, vežite slobodne krajeve tako da
formiraju ukrasne lukove preko vrha.
Odlična za pletenje
UPOtReBa kOčeva i ORezaniH za vezivanje
gRana U BaŠti
- Potpore (oslonci, pritke) za grašak i
visoke višegodišnje biljke.
penjačice.
2-3 godine
Dobra
zavežljaja.
Jasen (Fraxinus excelsior)
Leska (Corylus avellana)
pseudoplatanus)
vrsta
vrsta Savitljivost trajnost Primena / napomena
Topola (vrste roda Populus) Dobra Umerena 1-3 godine Tradicionalno se koristi za izradu metli
Dobra, dok su grane mlade,
Breza (vrste roda Betula) Slaba Metle od pruća; ploče za manje ograde
postaju krte kad se osuše
OKVIR ZA BAŠTU
Boja i oblik
Crvene grane Cornus alba ispunjavaju Zasadite drvo u čast drage osobe ili važ-
zimsku baštu sjajnim bojama. Uska kroš- nog događaja.
nja Liquidambar styraciflua, čini ga ideal-
nim za male bašte, jer raste u visinu, a ne Drveće ima ključnu ulogu u životnoj sre-
zauzima mnogo prostora. U jesen, lišće dini. Ono čisti vazduh koji udišemo, upija
ovog drveta dobija fantastične nijanse prašinu i buku, pruža hranu i sklonište div-
crvene boje (videti slike u boji na kraju ljim životinjama i funkcioniše kao klimatski
knjige, str. 467).
termostat. Tokom leta stvara dobrodošlu
DRVENASTE BILJKE I PENJAČICE 145
hladovinu u kojoj je nekoliko stepeni niža ma konkretnog zemljišta i klime kao i nje-
temperatura nego u senci koju stvaraju gova konačna veličina. Postoji velik izbor
zgrade. Tokom hladnih zima, granje drve- malog drveća koje je pogodno za male
ća stvara vazdušne džepove koji zadržava- bašte, kao što su vrste roda Sobus i
ju toplotu i stvaraju blažu mikroklimu. Cornus, mnoge vrste javora, divlje jabuke
i Amelanchier lamarckii. U maloj bašti na-
izbor pravog drveta ročito je važno da drveće bude izuzetno
Glavni kriterijumi prilikom sadnje drveta zanimljivo tokom cele godine. Tome će do-
treba da budu njegova održivost u uslovi- prineti lep izgled kore, boja lišća, jesenje
vopisno jesenje lišće. Neki žbunovi veoma riesii”, sa elegantnom, slojevitom krošnjom
su mali, kao sunčanica, pogodni za prednji i belim čipkastim cvetnim glavicama prizor
deo leja ili kamenite bašte, dok neke vrste sam po sebi i zaslužuje istaknut položaj u
rododendrona mogu da izrastu do veličine bašti.
kuće. Vrste drena kao što su Cornus alba „Si-
Postoji ogroman izbor žbunja, za sve us- birica” i C. stolonifera „Flaviramea” ne nu-
love i ukuse. Uz malo proučavanja otkriće- de mnogo što se cvetova tiče, ali zato uje-
te pravu biljku za svoju baštu. Tih nekoli- sen njihovo lišće postaje ružičasto i crve-
ko sati uštedeće vam mnogo vremena koje no, a potom stabljike dobijaju naizmenično
ćete posvetiti gajenju žbunja u narednim tamnocrveni i zeleni odsjaj. U tom efektu
godinama. Raskošni rododendroni, koji vo- može da se uživa do kraja zime, kad biljke
le kiselo zemljište, u svim bojama i veliči- treba ponovo orezati. Dren može da se sa-
nama, cvetaju od kraja zime do početka di pojedinačno, ali je efekat mnogo jači
leta; hortenzije najavljuju dolazak jeseni ako se sadi u grupama od pet ili više, ako
svojim ljupkim čipkastim, snežnobelim ima prostora.
cvetnim glavicama; udikovina koja prelepo
miriše cveta doslovno u svim godišnjim Deo bašte pod žbunjem
dobima; kurika koja prekriva zemljište jaka Kad se učvrsti, žbunje, naročito zimzele-
je i pouzdana. Viburnum tinus može da se no, veoma uspešno suzbija korov, ali dok
sadi kao zimzelena živa ograda ili žbun za ne dostigne tu fazu razvoja, postoji više
poslednji red leje, dok je V. plicatum „Ma- načina kako da se rasporedi po golom
zimi, ili potpuno zeljaste penjačice kao što Žbunje koje se penje uz zidove obično se
je zlatni hmelj (Humulus lupulus „Aure- sadi zajedno s penjačicama, ali je često
us”).Takođe, možete da koristite i jedno- osetljivo na mraz i potrebna mu je zaštita
godišnje penjačice, kao što su fantastični koju pruža zid. Neke druge vrste imaju
plavi ladolež ili mirisni grašak šećerac. razgranatu krošnju i potrebna im je potpo-
Osetljivije višegodišnje biljke kao što je ra (na primer, Pyracantha coccinea). One
Eccremocarpus mogu da se gaje i kao jed- se obično orezuju i pričvršćuju za zid, tako
nogodišnje. Vodite računa da jednogodiš- da mogu da rastu na zaštićenom, osunča-
njim biljkama koje sadite blizu osnove dr- nom mestu.
venastih biljaka ostavite dovoljno prostora
jer će im se korenje međusobno žestoko Usmeravanje penjačica
boriti za vodu. Isplatiće vam se da u proleće i početkom
Zasadite penjačice što dalje od korena leta, kad penjačice brzo rastu, posvetite
drveta ili žbuna - i ne zaboravite da će rasti malo vremena njihovom usmeravanju. Kod
u pravcu sunčeve svetlosti. mnogih vrsta, naročito ruža, cvetni pupolj-
Bujne penjačice kao što je glicinija mogu ci nastaju iz vršnih pupoljaka, dok iz boč-
da se gaje uz potpore (oslonce), ako ih nih pupoljaka nastaje samo lišće. Kad gra-
orezujete na kratko. Ako izbegavate da to ne penjačica usmerite da rastu vodoravno,
činite, bolje je da ih gajite uz jače, stabil- bočni pupoljci će početi da rastu uspravno
nije pergole ili kućni zid - negde gde ćete i iz njih će, isto kao iz vršnih pupoljaka, iz-
moći da uživate u njihovom mirisu. Među rasti cvetovi. Tako ćete, vezivanjem grana
penjačice s najjačim mirisom, za lukove i uz postojeću potporu i usmeravajući ih da
senice, ubrajaju se glicinija, orlovi nokti, rastu popreko umesto uvis, obezbediti
mnoge vrste ruža i Jasminum officinale. stvaranje mnogo većeg broja cvetova koji
će biti u nivou očiju.
tehnike penjanja Nikad ne koristite plastiku ili metal za ve-
Penjačice imaju različite tehnike uspinja- zivanje, jer će se useći u grane koje rastu,
nja uz podlogu. Najlakše za održavanje su presecajući tok biljnih sokova i stvarajući
vrste kao što su bršljan i Parthenocissus, slabu tačku. Vezice od prirodnih vlakana
koje imaju korenčiće ili jastučiće kojima posle izvesnog vremena će istrunuti i pući,
prianjaju za podlogu, što ih čini idealnim oslobađajući penjačicu koja se širi. Do ta-
za površine bez mogućnosti postavljanja da se ona obično već učvrstila na višoj tač-
potpora. Vodite računa da takve biljke ne ki, što znači da će ostati u željenom polo-
oštete stare cigle, malter ili gips. Ako živi- žaju. Ipak, poželjno je da redovno prove-
te u staroj kući, bezbednije je da u malter ravate penjačice, olabavljujete suviše čvrs-
ušrafite okaste kukice, kroz njih provučete to vezana mesta i vezujete nove izdanke.
vođice od galvanizovane žice za penjačice Što su mlađi, lakše ćete ih saviti u želje-
kojima treba potpora. Neke vrste, kao što nom pravcu.
je glicinija, rastu uz konopce, stubove ili Ako ste odlučili da pustite penjačicu da
grane. Druge, kao što je grašak šećerac, se probije do teško dostupnog mesta, oba-
drže se uz podlogu pomoću malih pipaka, vezno odaberite vrstu kojoj nije potrebno
a pavit se lisnim peteljkama omotava oko redovno orezivanje.
grančica, kanapa ili žice. Biljke s trnjem,
kao što su ruže, uspinju se kačeći se za
Privezivanje
podlogu. To je efektno kad se bore za
prostor u bujnoj vegetaciji, kakav je slučaj Vezice od prirodnih vlakana vremenom
istrunu i ne stežu granje. Ipak, redovno
u divljini, ali ih u bašti treba vezivati, ako
proveravajte biljke čiji izdanci brzo rastu i
želite da ih usmeravate uz zidove ili stubo-
otpuštajte veze ako je potrebno.
ve.
152 ORGANSKA BAŠTA
klaSičan izBOR
vrste kojima nije potrebno orezivanje vrste kojima je potrebno orezivanje
Clematis montana jedna je od bujnijih vrsta paviti Clematis viticella je pavit koja cveta leti, i ima mno-
koja cveta u proleće. Tamnozeleno lišće lepo se sla- go sorti hibrida kojima prija godišnje orezivanje na
že s plavičastoružičastim cvetovima koji izrastaju 30 cm. Time se podstiče bujniji rast novih izdanaka,
krajem proleća. Iako joj ne prija orezivanje, bujnu koji potom mogu da se usmeravaju kako bi dali cve-
krošnju neophodno je povremeno potkresati na krat- tove u visini očiju.
ko. To treba da se učini posle cvetanja. Ruže penjačice treba orezivati jednom godišnje, uk-
Hydrangea petiolaris će se lako uspenjati uz zid lanjajući starije grane sa cvetovima i proređujući ih
okrenut severu, što je idealno ako treba da kamufli- tako da bi se podstakao rast novih pri osnovi. Grane
rate garažu ili šupu. Iako joj treba nekoliko godina da sa cvetovima treba odsecati sve do glavne stabljike,
se učvrsti, njene ljuspaste grane crvenosmeđe boje ostavljajući otprilike dva pupoljka, koje, kad izrastu,
brzo će vas očarati kad u proleće iz njih izrastu zele- treba vezati u što vodoravnijem položaju.
ni listovi, a ubrzo potom i beli, čipkasti cvetovi než- Wisteria sinensis orezuje se u dve faze. Leti, kad
nog mirisa. se završi glavna sezona rasta, treba odseći otprilike
Parthenocissus quinquefolia je listopadna penja- polovinu novih izdanaka. Zimi se ponovo režu tako
čica kojoj ne treba potpora, s veoma lepim lišćem, da ostanu samo dva. To izgleda kao velik posao, ali
koje u jesen dobija fantastične boje. Pošto je bujna, se isplati kad narednog proleća izrastu buketi než-
idealna je za prekrivanje zida ili rast kroz visoko drvo nih, bledoljubičastih cvetova jakog mirisa.
kao što je bor, jer njeno jesenje lišće stvara divan
kontrast.
U stvari, mlado drvo se brže učvršćuje, ljom koju ste iskopali, utabajte je i dobro
zahteva manje nege posle sađenja i brzo zalijte.
sustiže pa čak i prestiže krupnije primerke. Novozasađenom drveću i žbunju po tra-
Ipak, ako postoji potreba da se brzo zaklo- diciji se orezivala polovina novoizraslog de-
ni neželjeni vidik, onda je to opravdanje da la, jer se verovalo da se tako uspostavlja
se više plati za razvijenije drvo. ravnoteža između nadzemnog dela biljke i
korena. Međutim, noviji podaci pokazuju
kada da sadite da ova praksa nije korisna po biljku - a
Iako biljke iz saksija mogu da se sade u može čak i da joj nanese štetu. Orezivanje
bilo kom dobu godine, idealna sezona sad- na kratko podstiče rast novih izdanaka, a
nje za sve drvenaste biljke, s golim ili zaš- bujni mladi izdanci opterećuju smanjeni
tićenim korenom, jeste između jeseni i korenski sistem prevelikim potrebama za
proleća. Drveće zasađeno početkom jese- vodom. Ograničite orezivanje tek zasađe-
ni imaće koristi od toplote koja se zadrža- nih biljaka na uklanjanje polomljenih, uve-
la u zemljištu, puštajući korenje pre zime. lih ili obolelih grana, ili na ulepšavanje obli-
Biljke zasađene u proleće verovatno neće ka krošnje.
moći da se ukorene pre početka suve se- Da biste ubrzali učvršćivanje, održavajte
zone, što ih čini podložnim isušivanju. U nivo vlage koji je potreban mladim biljka-
predelima s blažom klimom, možete da sa- ma i čistite ih od korova ili trave. Prekrijte
dite tokom cele zime ako zemljište nije za- zemlju u prečniku od otprilike 1 m oko sva-
mrznuto ili prevlažno. ke biljke rastresitim prekrivačem ili prostir-
kom (videti na slici dole, kao i str. 74-76).
Sađenje drvenastih biljaka Ako ne želite da ulažete mnogo napora u
održavanje, posadite biljku kroz pejzažnu
Dobro nakvasite zemlju oko korena pre
tkaninu preko koje ćete prostrti prekrivač
nego što zasadite biljku. Dok je stavljate u
ili šljunak.
rupu, odmaknite se da proverite da li stoji
uspravno i da li ste okrenuli stranu koja
Pritke i zakloni
bolje izgleda u željenom pravcu. Raširite
korenje, ako je golo, ili blago prodrmajte Drveću nižem od 1,5 m nisu potrebne
korenje koje viri iz zemlje ako je biljka iz pritke (oslonci), osim ako se ne zasadi na
saksije. Ako joj je potrebna pritka (videti veoma vetrovitim mestima. Višem drveću i
sliku), stavite je odmah da biste izbegli žbunju obično su potrebne pritke (vidu
oštećivanje korena. Napunite rupu zem- sliku) ili čak učvršćivanje prilikom sad-
Sađenje na travi. Ako sadite drvo ili žbun na travnjaku, raskrčite busenje na najmanje 1 m
od rupe da biste smanjili konkurenciju. Suzbijajte korov u tom delu bašte rastresitim prekri-
vačem zemljišta ili sađenjem kroz pejzažnu tkaninu ili prekrivač (videti str. 74-76).
156 ORGANSKA BAŠTA
nje.To se radi da bi se sprečilo da vetar lju- dok se korenje potpuno ne učvrsti, ali u
lja biljku, jer to ometa učvršćivanje kore- većini slučajeva pritke mogu da se uklone
na, kao i da bi se izbeglo obaranje biljke posle godinu ili dve. Koristite pritke koje
na zemlju. Krupno, poluformirano drvo s odgovaraju nameni; nema svrhe da za njih
velikim korenom može da se učvrsti pomo- koristite drvo tretirano sredstvima za zašti-
ću četvorougaonog ili trouglastog drvenog tu koje traje 25 godina kada pritke treba
rama oko korena, vezanog za stubove po- da stoje u zemlji samo nekoliko godina.
bodene u zemlju. Takva podzemna struk- Privežite stablo za pritku gumom ili vezi-
tura čvrsto drži koren na mestu. com od prirodnog materijala. Da biste
Krupnijem drvetu pridržavanje pritkama sprečili trenje, vežite vezicu na vrhu pritke
može da bude potrebno 3-5 godina, sve i stavite odstojnik, ili vežite vezicu u obliku
osmice.
Proveravajte vezice na drvetu bar jed-
nom godišnje, i po potrebi ih olabavljujte
ili uklanjajte. Ako se stegnu oko stabla,
smanjiće protok biljnih sokova i usporiti
rast.
Ako je neophodno, mladim stablima mo-
že da se pruži dodatna zaštita zaklonima.
To su široke cevi od plastike, žičane mreže
ili drvenih traka. One štite biljke od zeče-
va, jelena i eventualnih oštećenja od kosi-
lice s plastičnom niti.
ORezivanje ŽBUnja
Žbunje kom prija godišnje orezivanje na Žbunje kom treba samo blago
kratko potkresivanje
- Buddleia davidii, B. alternifolia - Aucuba japonica i sorte
- Kariopteris - Žutika
- Cornus alba i C. stolonifera sorte - Buxus sempervivens
- Cotinus coggyria sorte - Dunjarice
- Deucije - Likovci
- Eukaliptusi - Magnolije
- Forsitije - Potentilla fruticosa sorte
- Fuksije (otporne) - Koštuničavo voće
- Hortenzije (neke) - Rododendroni
- Kantarioni - Taxus baccata
- Meksičke narandže - Udike
- Ruže (neke) Ovo žbunje može da se orezuje na kratko radi
- Kupine i maline podmlađivanja, ali mu treba nekoliko godina da
- Vrbe (neke) potpuno povrati oblik.
Savetujemo i malo tolerancije. Biljke su tom”, tako što se s glavne grane iščupa
deo prirodnog sveta i neizbežno će biti ne- novi izdanak s malim drvenastim delom na
savršene; poneka pega na listu ili izgrickan kraju. Inače, sa četinara uzimajte reznice s
list ne ugrožavaju biljku u celini. vrha grana. Žbunovi kao što su dren ili
vrba lako se ukorenjuju iz drvenastih rez-
Razmnožavanje nica koje se odsecaju krajem zime.
Iako se radi o sporom procesu, ima ne- - Raslojavanje. Ako nameravate da za-
čeg duboko ispunjavajućeg u gajenju dr- sadite samo jednu ili dve biljke, kod mno-
veta iz semena. Bilo koja vrsta drvenastih gih vrsta drvenastih biljaka možete da ih
biljaka (bez sorti) može da se uzgaja iz se- dobijete ožiljavanjem (videti str. 105).
mena, ali će proteći godine dok ne izraste
do primetne veličine. Biljke koje se gaje
putem vegetativnog razmnožavanja dosti- vrste otporne na zečeve i jelene
žu fazu cvetanja mnogo brže, ali i njima je - Azaleje*
potrebno nekoliko godina da dostignu zna- - Bambusi*
čajniju veličinu. Ne zaboravite da ako želi- - Berberis (*)
te da reprodukujete posebne karakteristi- - Letnji jorgovani
ke sorte, kao što su boja cveta ili lišća, - Šimširi (Buxus) *
jedrost ploda i oblik krošnje, biljku morate - Paviti
da razmnožavate vegetativnim putem. - Cornus sanguinea
- Seme. Na mnogim drvenastim biljka- - Pampas trave (Cortaderia) *
- Likovci*
ma seme ne sazreva do pred kraj leta ili do
- Mlečike*
jeseni, koja je prilično nepovoljno godišnje
- Gaulterije*
doba za klijanje i opstanak mladica. Tvorac
- Hortenzije
je zato u seme ugradio odbrambeni meha- - Kantarioni*
nizam, koji ga čini otpornijim na hladnoću, - Vrste roda Lonicera, uključujući
tako da je potrebno da provede duži pe- orlove nokte*
riod na hladnom pre nego što počne da - Myrica pensylvanica (*)
klija. Možete da simulirate taj proces tako - Božuri
što ćete seme držati u frižideru (videti str. - Divlji jasmini
106). Ako niste sigurni kakvi uslovi odgo- - Rododendroni*
varaju semenu, posle branja biljaka posej- - Tise (Taxus) *
te ga odmah u saksije, pa ih držite na - Zimzeleni*
hladnom, senovitom mestu. Ako seme ne * zimzelene
proklija posle prve zime, ne očajavajte; (*) samo neke vrste su zimzelene
nekim vrstama potrebna su dva perioda NAPOMENA: Čak i ove vrste mogu da budu
hladnoće da bi seme oživelo. Održavajte napadnute u veoma hladnim zimama.
zemlju u saksijama vlažnom sve vreme. Za
vrste koje sporo klijaju koristite zemlju za
višestruke namene. Prekrijte seme slojem
komposta debljine jednake njegovom
prečniku.
- Reznice. Većina drvenastih biljaka
razmnožava se pomoću poluzrelih ili drve-
nastih reznica (videti str. 103-106). Odse-
cite reznice krajem leta, naročito s višego-
dišnjih žbunova, kao što je Prunus lauro-
cerasus „Oto Lajken”, i sa četinara. Kod
njih mogu da se naprave reznice „s pe-
Baštensko cveće
Dok drveće i žbunje stvaraju trajnu pozadinu,
zeljaste biljke pružaju sezonsku raznovrsnost.
Izraz „zeljaste” odnosi se, u botaničkom cveta početkom proleća, glavnina počinje
smislu, na biljke koje ne formiraju trajnu svoj nastup u bašti početkom leta, a zavr-
drvenastu stabljiku. Međutim, on se pone- šava ga ujesen, s tim da neke vrste kao
kad koristi za višegodišnje zeljaste biljke što je Aster pringeli „Monte Kasino” svoju
kao što su hoste, delfinijumi i slične vrste, lepotu pokazuju sve do početka zime.
koje zimi venu, a ponovo niču svakog pro- Mnoge rubne višegodišnje biljke, kao što
leća. Za njih se često koristi i izraz „trajni- je suncokret, potiču iz prerije i dobro pod-
ce”. U ovom poglavlju opisan je čitav spek- nose vrela leta. Neke druge vrste porek-
tar zeljastih biljaka - jednogodišnjih, dvo- lom su iz šuma i prija im prohladna senka.
godišnjih, lukovičastih i poluotpornih više- Mnoge od ovih vrsta završavaju cvetanje
godišnjih biljaka koje se gaje kao jednogo- pre leta, jer do tada drveće u zemljištu
dišnje, kao i zeljaste višegodišnje biljke, ostavlja malo vode za višegodišnje biljke s
uključujući trave. prilično plitkim korenjem. Zdravac (otporni
Otporne jednogodišnje biljke i biljke za geranijum), ukrasna mrtva kopriva (Lami-
leje ispunjavaju baštu bojama koje dugo um) i tiarela pouzdane su biljke kojima
traju, dok se višegodišnje biljke smenjuju prija senovitost. Neke vrste višegodišnjih
kao glumci na sceni, dajući svaka od njih biljaka potiču iz predela pored reka i jeze-
doprinos spektakularnoj predstavi. ra, i njima treba vlažno zemljište. Mnoge
Postoji širok izbor biljaka iz ove grupe, vrste imaju krupne listove s kojih isparava
od sićušnih do džinovskih, koje cvetaju od velika količina vlage. Vrste rodova Gunne-
zime sve do jeseni. One mogu da se gaje ra i Rodgersia, kao i ukrasna rabarbara
zbog lišća, cvetova ili i jednog i drugog. (Rheum) ostavljaju veoma jak utisak i baš-
Spektar boja je neprevaziđen, u svim za- tensku scenu upotpunjavaju dramatično-
mislivim nijansama. Odgovarajuće biljke šću.
mogu da se pronađu za sve vrste bašta,
od suvih do vlažnih, od sunčanih do seno- jednogodišnje i dvogodišnje biljke
vitih. Otporne i poluotporne biljke koje klijaju,
cvetaju, daju seme i venu u roku od jedne
zeljaste višegodišnje biljke godine, kao što je neven, nose naziv jed-
Iako nekoliko vrsta ranih višegodišnjih nogodišnje. One kojima su potrebne dve
biljaka, kao što je Doronicum orientale, godine da završe ceo proces, kao što je
partus” usprave i ukrute. Zbog svoje jed- penju kroz žbunje i drveće (videti Penja-
nostavne elegancije i upadljivosti, trave iz- čice, str. 150). Jednogodišnje biljke i biljke
gledaju fantastično kad su u gomili. U ma- za leje mogu da se iskoriste za produženje
njim baštama, sadite ih pojedinačno, bilo sezone i popunjavanje praznine posle za-
ponavljanjem kroz zasad drugih biljaka, ili vršetka sezone ranih lukovičastih i višego-
kao usamljene biljke. Većina vrsta ima do- dišnjih biljaka.
voljnu izražajnost da može da stoji potpu- Tradicionalni višegodišnji, a i mešoviti
no usamljeno. Samo jedna jedinka vrste rubovi zahtevaju mnogo rada na održava-
Molinia „Vindspil” stvara iskričavu fontanu nju, jer je neophodno ispuniti veoma viso-
finih vršnih cvetova, koji bez muke dostižu ke standarde da bi oni izgledali upečatlji-
2 m visine. Oni se ljupko savijaju u luk pod vo. Tajna je u pažljivom planiranju (videti
težinom rose, da bi se ispravili kad se str. 164-169) i redovnoj nezi, kako bi sve
osuše, a u jesen dobijaju bakarnonaran- izgledalo besprekorno (videti str. 170-
džastu boju koja se presijava kao plamen 171).
na kasnom popodnevnom suncu.
naturalistički pristup
Ako želite da smanjite količinu rada i
StilOvi zaSaDa drugih potreba za održavanje tradicional-
Višegodišnje biljke mogu da se sade u nih višegodišnjih rubova, možete da prih-
lejama ili rubovima (živicama) samostalno vatite novi, naturalistički, ekološki prihvat-
ili izmešane s drugim biljkama, žbunovima ljiv pristup zasadima višegodišnjih biljaka
ili ružama. Mogu da se rasporede u veće ili koji se razvio u Nemačkoj tokom 20. veka.
manje grupe ili razvučene nizove, zavisno Kasnije je usavršen u Holandiji i drugim
od vrste, njenog karaktera i utiska koji po- evropskim zemljama, pa se zato danas
kušavate da stvorite. Možete da se odluči- najčešće naziva „novi evropski stil”. Ovaj
te za šemu s jednom, dve, tri ili više boja, stil se obično primenjuje na velike zasade,
po vašem ukusu i uslovima u bašti. a naročito je pogodan za javne zelene po-
vršine, mada nema razloga da se njegova
tradicionalni rubovi (živice) osnovna načela ne primenjuju i u manjim
Velika Britanija čuvena je po raskošnim baštama.
baštenskim rubovima s višegodišnjim bilj-
kama. Oni se sade po pažljivo usklađenim Stvaranje izgleda
šemama boja, koje se pretapaju jedna u Načela naturalističkog sađenja mogu
drugu s pramenom godišnjih doba. Rubovi lako da se shvate jer su zasnovana na logi-
s višegodišnjim biljkama, koji su imali veli- ci zdravog razuma. Biljke se biraju tako da
ku popularnost početkom 20. veka, obično odgovaraju prirodnom staništu. Za razliku
su bili delovi većih bašta, za čije održava-
nje je bila potrebna prava mala vojska
baštovana, a imali su sjajan izgled samo 6 vodite računa o životnoj sredini
do 8 sedmica godišnje. Danas mnogi vlas- Stil zasada u velikoj meri diktiraju lokaci-
nici bašta očekuju isti utisak, na mnogo ja bašte i vrsta zemljišta. Biljkama kojima
manje prostora. Mešoviti rubovi su reše- je potrebno više vlage, kao što su krabu-
nje, jer u njih mogu da se smeste žbuno- ljača, perunika i paprat, mora se obezbe-
vi, ruže i razne vrste zeljastih biljaka, tako diti odgovarajuća vlažnost da bi napredo-
da baštenski pejzaž zbog raznolike visine i vale i izgledale kao da su „kod kuće”. Kad
strukture bude zanimljiv cele godine. Pos- se osuše i dobiju smeđu boju, mnoge
toje višegodišnje i jednogodišnje penjačice biljke, naročito trave, ispunjavaju zimsku
koje naročito upečatljivo izgledaju jer se baštu nezaboravnom lepotom.
BAŠTENSKO CVEĆE 163
od tradicionalnih rubova (živica) u kojima ru, tako da odgovaraju mestu, nema po-
se biljke grupišu samo po estetskim meri- trebe da se zemljište obogaćuje ili đubri.
lima, cilj naturalističkog pristupa je da se Prekrivanjem zemljišta količina korova
stvore zajednice biljaka kojima neće biti smanjuje se na najmanju moguću meru u
potrebno održavanje, nego samo nadgle- periodu kad se biljke učvrste. Pošto biljke
danje. Takve zajednice razvijaju se i na- ne dobijaju đubrivo, hranljive sastojke iz
preduju. Biljne vrste mogu da se sele, a prekrivača zemljišta ili dodatnu vodu, kom-
njihov broj se povećava ili smanjuje u za- paktnije su i jače, te im nisu potrebne prit-
visnosti od promena okolnosti, baš kao da ke. Ne računajući selektivno uklanjanje
su u prirodnom okruženju. uvelih cvetova, biljke treba orezivati samo
jednom godišnje, krajem zime. Mnoge vrs-
te imaju privlačne semene glavice koje
Potražite biljke koje odgovaraju staništi-
preko zime postaju dom za korisne insek-
ma i zasadite ih onako kako je priroda
te. Mraz ističe njihove strukturne crte, a
odredila.
snežne kape koje se na njima formiraju
stvaraju prijatan utisak u zimskoj bašti.
Iz višegodišnjeg prekrivača zemljišta Potrebno je da nadgledate napredak
rastu višegodišnje i lukovičaste biljke i tra- bujnijih biljaka i onih koje se same raseja-
ve, zasađene u nizovima, gomilama ili po- vaju u većim količinama. Po potrebi ih pro-
jedinačno. Biljke se kategorizuju po vrsti ređujte, da ne bi potpuno zauzele baštu.
staništa, bez obzira na njihovo geografsko
poreklo. Zavisno od toga da li potiču iz šu-
me, livade, kamenjara, sa oboda vodene PRivlačne jeSenje i zimSke
SilUete
površine ili iz vode, biće zasađene u odgo-
varajući deo bašte. - Allium cristophii, A. sphaerocephalon
Štaviše, proučavanjem rasta biljke u pri- - Zvezdan
rodi, moguće je stvoriti iste uslove za rast - Calamagrostis x acutiflora „Karl
u bašti. Izvesne vrste, kao što je divizma, Foerster” *, C. brachytricha *
razmnožavaju se izbacivanjem semena da- - Eremurus robustus
- Foeniculum vulgare „Purpureum”
lje od biljke. Druge, kao što su zvezdan i
(komorač)
kostriš, imaju široko korenje i najbolje ih je
- Oman
saditi u nizovima ili gomilama. Oponaša-
- Iris sibirica sorte
njem prirodnih uslova za umnožavanje u
- Miscanthus sinensis sorte*
bašti, postići će se znatno prirodniji utisak - Molinia caerulea sorte*
nego kad se višegodišnje biljke sade u - Oenothera sorte
gomilama na tradicionalan način. Konač- - Phlomis russeliana
no, da bi se suzbio korov, zemljište treba - Rudbeckia fulgida var. sullwantii
prekriti (kao što je slučaj u prirodi) trajnim „Goldsturm”
prekrivačem kao što je šljunak ili lomljeni - Sedum „Herbstrreude”, S. spectabile
kamen, ili biljkama za prekrivanje zemljiš- sorte, S. telephium „Matrona”
ta. Za naturalistički utisak, poželjno je da - Kostriš
zasadite gušće nizove jedne ili više izme- - Stipa arundinacea *,
šanih vrsta, ponavljajući ključne biljke. S. calamagrostis *, S. gigantea *,
S. tenuissima *
Smanjivanje količine rada - Hajdučka trava
Naturalistički stil zasada ne zavisi od re- * trava
dovnog održavanja. Početnom pripremom
zemljište će biti oslobođeno od višegodiš-
njih korova. Ako se biljke pravilno odabe-
164 ORGANSKA BAŠTA
će popuniti te periode. Mnoge bašte izgle- zrele cvasti. Ptice vole seme, a insekti se
daju fantastično od početka do sredine preko zime naseljavaju u šupljim stabljika-
leta, posle čega postepeno blede kako ma i semenim čaurama. I najmanji mraz
dolazi jesen. Postoje mnoge prelepe više- pretvoriće baštu u čarobni zimski pejzaž
godišnje biljke, naročito iz porodice belih (videti Privlačne jesenje i zimske siluete,
rada - glavočika (Compositae ili Astera- str. 163).
ceae) koje imaju izvanredne boje krajem Pošto ste nacrtali plan, pređite na posao.
leta i u jesen. Oman, suncokret, pupavica Tokom jeseni, zime i početkom proleća,
i ehinacea su samo neke od njih. bavite se postojećim biljkama. Kad zem-
Da biste izbegli da od kraja jeseni do ljište nije previše vlažno i nema mraza, iz-
početka proleća gledate samo u uredno vadite biljke koje treba da budu premešte-
posečene stabljike, zasadite višegodišnje i ne ili podeljene. Privremeno ih smestite u
lukovičaste biljke koje cvetaju početkom plitki rov, prekrijte vlažnim prekrivačem ili
proleća (videti Izbegavajte praznine, pret- stavite u trap, ako ćete ih uskoro presadi-
hodna strana), kao i neke zimzelene više- ti. Budite strogi i odbacite sve biljke koje
godišnje biljke (vidi spisak na str. 169) ili nisu lepo napredovale ili vam se jednos-
one koje posle cvetanja imaju privlačne tavno ne sviđaju. Iskoristite priliku da isko-
porne) vrste mogu da se seju direktno u no na čiste vrste; ako se seju sorte, naj-
zemlju. češće se ne dobijaju primerci koji su iden-
Bilo da su kućno gajene ili kupljene, sa- tični biljkama-roditeljima. Neke vrste više-
dite bujne, zdrave primerke koji će imati godišnjih biljaka, kao što je kandilica, lako
početnu prednost. Organski proizvedene se same rasejavaju. Boja cvetova ponekad
biljke i lukovice mogu da se nađu, ali i da- nema veze s biljkom-roditeljem, ali to nije
lje nisu u širokoj ponudi. nužno loše.
Danas vrlo malo rasadnika prodaje više- Na većini pakovanja semena postoji
godišnje biljke s golim korenom, mada je uputstvo koje preporučuje odgovarajući
takav način prihvatljiviji i sa ekonomske i period za sejanje jednogodišnjih biljaka,
sa ekološke tačke gledišta. Kad kupujete ali će vam se isplatiti da eksperimentišete
biljke gajene u saksijama, one koje su u s kasnijim sejanjem, jer tako možete da
manjim, obično su isplativiji izbor. Višego- popunite praznine koje ostaju posle cveta-
dišnje biljke u saksiji mogu i da se podele nja ranih višegodišnjih i lukovičastih bilja-
pre presađivanja, čime dobijate više bilja- ka. Zanimljiv izgled krajem proleća ili po-
ka za cenu jedne. četkom leta može da se postigne jesenjim
Neke osetljive višegodišnje biljke, kao sejanjem otpornih jednogodišnjih biljaka
što su F1 hibridi geranijuma i nedirka, mo- kao što je mačkov brk (Nigella), koje mogu
gu da se gaje iz semena, ali većina ih se da se seju direktno, ili da se uzgajaju u
razmnožava vegetativnim putem (videti višećelijskim pliticama i presade kasnije,
str. 103-105). Ako je leja ili rub na svetlom kad se zemljište raskrči.
mestu koje ne zahvata mraz, kupite počet- Mnoge otporne jednogodišnje biljke, kao
kom proleća sadnice i gajite ih u zatvore- što su neven, Phacelia tanacetifolia (face-
nom prostoru dok ne porastu dovoljno da lija) i Limnanthes douglasii, same se rase-
možete da ih presadite napolje. Kad kupu- javaju. Takve biljke su uglavnom jače i ra-
jete jednogodišnje biljke kao što je lobeli- nije cvetaju nego kad ih vi posejete. Ne-
ja, izaberite mlade primerke koji nisu pre- željene ponike možete jednostavno da uk-
rasli saksiju ili pliticu. Kad se rast korenja lonite motikom ili presadite na mesto koje
ograniči u saksiji, biljke često počinju da vam više odgovara.
cvetaju pre nego što potpuno izrastu. Priviknite mlade biljke na oštrije uslove
znatno pre presađivanja. Ako je potrebno,
Počinjanje od semena zaštitite ih od puževa i kasnih mrazeva.
Počinjanje od semena je isplativ način
da dobijete veliku količinu biljaka, naročito Sađenje višegodišnjih biljaka i
jednogodišnjih za leje, a istovremeno vam trava
osigurava da su proizvedene organski. Ve- Sadnice s golim korenom mogu da se
ćina otpornih i mnoge poluotporne jedno- nabave samo u određeno doba godine, ali
godišnje biljke, naročito one s krupnim se- mladice gajene u saksijama mogu da se
menom, kao što su kadifica (Tagetes) i po- zasade u bilo kom periodu. Pre sađenja,
točarka, jeftine su i lako se gaje iz seme- dobro nakvasite biljku u kofi vode, tako da
na. Ako sami gajite biljke, imaćete priliku zemlja u saksiji postane potpuno mokra.
da isprobate neke neobičnije vrste jedno- Iskopajte rupu koja će biti dovoljno velika
godišnjih biljaka, kao što su Trachymene da u nju stane zemlja oko korena, rastre-
coerulea i petunija sa zelenim cvetovima site zemlju na dnu kako biste olakšali kore-
(Nicotiana lansdorffii). nju da prodre u dublje slojeve. Učvrstite
Višegodišnjim biljkama koje se gaje iz biljke posle sađenja i zalijte ih čak i ako je
semena treba godinu ili dve da dostignu zemlja vlažna. Time ćete ukloniti džepove
veličinu koja im je potrebna da procvetaju. vazduha i obezbediti korenju bolji kontakt
Gajenje iz semena uglavnom je ograniče- sa zemljištem.
BAŠTENSKO CVEĆE 173
kOŠenje tRave
temeljno čišćenje Učestalost i visina košenja u organskom
Jesenje lišće treba sakupiti grabuljama i travnjaku treba da budu prilagođeni svrsi
ukloniti s travnjaka da bi on ostao zdrav, koju ste mu namenili. Njihovom prome-
ali ga nikad ne treba spaljivati; umesto nom, travnjaku možete da date formalniji
toga napravite gomile ili ga potrpajte u
vreće i pravite kompost od lišća (videti
str. 49). Sami možete da napravite metlu načela ORganSke nege
od pruća, vezujući snop pruća za drvenu tRavnjaka
dršku. Ako lišća nema mnogo, možete i - Izaberite seme trave za travnjak koji
njega da pokosite i ostavite iseckanog, odgovara vašim potrebama i lokaciji.
kao laki prekrivač zemljišta. Ubrzo će - Održavajte dobru strukturu zemljišta da
nestati, jer će ga gliste i drugi organizmi biste podstakli rast trave.
razložiti i apsorbavati u zemlju. - Što trava više raste, to je češće kosite,
ali nikad prekratko.
Osnovni nivo - Tokom leta ostavljajte pokošenu vlati na
Organski travnjak koji sadrži više vrsta travnjaku, radi ishrane trave.
trave i cveća postaje privlačno stanište za - Razgrabuljajte mahovinu pre nego što
insekte i hranilište za ptice. se nagomila i počne da guši travu.
TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 177
jeseni. Učestalost košenja zavisi od brzine je. Tokom glavne sezone košenja, od kraja
rasta trave. Tokom proleća, dovoljno je da proleća do leta, kosite redovno da bi se
to činite jednom sedmično, ali ako želite kraća pokošena trava, koju ostavljate na
uredniji travnjak i igralište, od kraja prole- travnjaku, prirodno razlagala. Razmislite o
ća treba da povećate učestalost na dva kupovini kosilice koja istovremeno sitno
puta sedmično. Rast trave smanjuje se secka travu i vraća je na površinu travnja-
ujesen, što znači da je travnjaku dovoljno ka.
manje košenja. Zimi trava i dalje raste Početkom proleća i ujesen, kad je trava
sporo, ali je vreme uglavnom suviše vlažno visoka, najbolje je da pokošenu travu sku-
za košenje, tako da je najbolje da ga izbe- pljate u vreću na kosilici. Ako je ostavite
gavate, osim u dužim toplim, suvim perio- na travnjaku, može da uguši rast, izazove
dima. Dužina na koju treba da kosite travu obezbojenost i podstakne bolesti. Pokoše-
zavisi najviše od kvaliteta trave i od toga na trava je materijal koristan za reciklira-
koliko koristite travnjak. Viša trava bolje nje i upotrebu u drugim delovima bašte,
podnosi sušu od kraće, i bolje se nosi s zato je nikad ne spaljujte i ne bacajte.
korovom. Većina travnjaka može da se ko- - Koristite je kao aktivator komposta.
si na 6 cm visine. Travnjaci koji se koriste - Dodajte je na gomilu komposta (videti
za porodična okupljanja i igru, mogu da se str. 45).
kose i na kraće, oko 5 cm, u proleće i je- - Izmešajte je sa opalim lišćem u gomili
sen, a leti još malo kraće. Na ravnim, kva- komposta od lišća.
litetnim travnjacima, trava leti može da se - Koristite je kao prekrivač zemljišta oko
kosi i na sasvim kratko (4 cm), da bi se drveća, žbunja, žbunastog voća i povrća.
postigao potpuno uredan izgled. Pazite da
ne ogolite travnjak na mestima gde je ne- Šeme košenja
ravan i uvek, ako je vreme suvo, ostavljaj- Zanimljivost travnjaka povećava se tako
te veću visinu trave da bi lakše podnela što se na velikim površinama neki delovi
sušu. kose na različitim visinama i tako se dobi-
ju složene travnate šare. Ako ostavite ne-
Šta da radite s pokošenom travom pokošene delove, stvorićete staništa za
Pokošena trava je dobar izvor azota koji divlje životinje. Košenje trave leti posao je
se oslobađa dok se ona razlaže. Kad god koji mora da se obavlja redovno, a ako
možete, ostavljajte je na travnjaku da bis- vam predstavlja obavezu koja zahteva
te ishranili travu; u suprotnom, reciklirajte mnogo vremena, možete da kosite samo
jasan kontrast.
Ove travnate sta-
ze nisu bespre-
korno održavane,
ali izgledaju ve-
oma negovano u
sveukupnosti
travnjaka, formi-
rajući uredne
trake zelenog
tepiha između
„leja” od grube
trave i poljskog
cveća.
TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 179
Šišanje po
mustri.
Baštenskim
makazama obli-
kujte i održavajte
ove „komade
nameštaja’’ od
zemlje prekrive-
ne travom.
staze ili formalne delove da bi lepo izgle- šnje strane bude prava linija. Podignite
dali, a da ostavite neke delove travnjaka isečeni deo i okrenite ga za 180°, tako da
nepokošene kao staništa.Trimeri su odlični na mesto oštećene ivice dođe prava linija.
za stvaranje staza kroz visoku travu i liva- Popunite oštećeni deo mešavinom zemlje i
de. Da biste održali staze prohodnim i semena (str. 184-186) i prekrijte provid-
urednim, dovoljno je da ih kosite jednom u nom plastikom dok seme ne proklija.
nekoliko sedmica. Takođe, možete i da
menjate pravce staza - svake godine poko-
site novu, po sopstvenoj želji. OPlemenjivanje tRavnjaka
Travnjak se sastoji od miliona pojedinač-
Oivičavanje travnjaka nih biljaka za čiji su rast, kao i u drugim
Uredno pokošene ivice dodatno ističu delovima organske bašte, od presudnog
travnjak, a redovno košenje održava ih u značaja dobra struktura i adekvatna plod-
dobroj formi. Počnite tako što ćete ašovom nost zemljišta. Dobar rast trave sprečava
obeležiti jasnu ivicu. Koristeći baštenske učvršćivanje korova, odbija štetočine i bo-
makaze s dugačkom drškom za potkresi- lesti i povećava otpornost na sušu. Trav-
vanje ivica, izbeći ćete saginjanje. Oiviča- njaci su jedan od nekoliko delova bašte
vanje travnjaka biće vam još lakše ako ko- koji su stalno prekriveni biljkama, što znači
ristite mašinu kao što je trimer s najlon- da u njih ne mogu da se ukopavaju kabasti
skom niti na rotacionoj glavi s točkovima, organski obogaćivači zemljišta. Ipak, oni
kojim možete da sečete travu i vodoravno mogu da se na travnjake nanose kao gor-
i uspravno. On je brz i efikasan, ali veći nji sloj zemljišta, da bi se održavala i
modeli su često preteški za dužu upotrebu. popravljala njihova struktura i zdravlje.
Većina radi na struju, a postoje i modeli sa Često je potrebna i dodatna ishrana.
akumulatorom na punjenje koji su praktič-
niji jer nemaju kabl, ali su teži. Pažljivo se ishrana travnjaka
pridržavajte saveta za bezbednost i nosite Ishrana nije potrebna svake godine. Ako
zaštitne naočare, jer može da se dogodi da trava dobro raste i zelena je, nemojte do-
vas neki komad otpada pogodi u lice. De- datno da hranite zemljište jer ćete u tom
lovi ivica travnjaka koji se oštete mogu la- slučaju samo podstaći jači rast, što znači
ko da se poprave. više košenja! Ako je rast slab, onda dodaj-
te organsko đubrivo opšte namene (videti
Popravljanje oštećenih ivica str. 59) ili početkom proleća po celoj povr-
Ašovom isecite oštećeni deo travnjaka u šini rasprostrite organsku hranu za trav-
obliku pravougaonika, tako da sa unutra- njak. Možete da koristite i baštenski kom-
180 ORGANSKA BAŠTA
post, rasprostrt u tankom sloju. Nanoše- mogu da se kupe ili iznajme. Najbolje je da
njem kaše od morske trave ili njenog ek- mrtvi sloj uklanjate u jesen, jer ćete tada
strakta tokom leta, pojačaćete rast i boju podstaći gušći rast trave. Ako se posle to-
trave. Ako rast i dalje bude slab, hranite ga pojave veće površine gole zemlje, po-
zemljište ponovo u letnjem periodu, a raz- sejte seme trave po njima.
mislite i o nanošenju gornjeg sloja ujesen,
radi poboljšanja strukture zemljišta. aeracija
Ovim procesom prave se rupe kojima se
nanošenje kreča poboljšava prodor vazduha i vode u
Kiselo zemljište podstiče stvaranje mrt- zemljište. To je veoma korisno za zbijene
vog sloja i uzrokuje slab rast trave. Tako- delove travnjaka. Međutim, pošto zahteva
đe, kiselo zemljište prija mahovini i nekim značajno ulaganje fizičkog rada, sprovodi-
vrstama korova, kao što je kiseljak. Ako je te proces samo kad je zbijenost zemljišta
pH vrednost ispod 6, dodajte zemljištu ozbiljan problem. Najbolje je da aeraciju
kreč da biste je podigli do otprilike 7. Od- travnjaka vršite početkom jeseni, kad je
govarajući organski tretman je ravnomer- zemljište vlažno. Ako koristite aerator sa
no posut i blago pograbuljan mleveni ili šupljim šiljcima, koji prodire na oko 10 cm
dolomitski krečnjak (videti str. 61). Ponav- dubine, onda je dovoljno da to radite jed-
ljajte postupak svake godine dok ne pos- nom u tri godine. Umesto toga možete na
tignete potrebnu pH vrednost. manjim površinama jednostavno da travu
bodete vilama, ili na većim travnjacima uz
Uklanjanje mrtvog sloja pomoć mašina. Međutim, bodenjem se
Mrtav sloj sastoji se od vlaknastih mate- zbija zemljište oko rupa koje se prave, za-
rija i organskog otpada koji se gomilaju na to je poželjno da koristite aerator sa šup-
površini zemljišta i dubljim slojevima trav- ljim šiljcima, naročito za teža zemljišta.
njaka. On sprečava prodiranje vode do ze-
mljišta, podstiče bolesti i zaustavlja gušći mateRijali za gORnji SlOj
rast trave. Uklanjajte ga temeljnim grabu- zemljiŠta
ljanjem, uz pritiskanje o zemljište. Postoje
Mešavina za gornji sloj zemljišta pravi se
i mašine za uklanjanje mrtvog sloja koje od kabastih organskih materija, crnice
i/ili krupnog peska ili sitnog šljunka. Za
tRavnjaCi i njiHOva nega jesenji gornji sloj idealne kabaste organ-
alatke za negU tRavnjaka ske materije su kompost od lišća ili grad-
ski kompost. Bogatije materije, kao što je
Baštenske grabulje
baštenski kompost, pogodnije su za pro-
Korisne su za uklanjanje nakupljenog ot-
leće. Recept koji sledi može da se prila-
pada i mahovine, koja može da se nago-
godi konkretnoj vrsti zemljišta. Količine
mila tokom vremena. Takođe, odlične su
se odnose na zapreminu.
za skupljanje opalog lišća.
Za teška, prevlažena zemljišta, ili ona ko-
Metle od pruća ja imaju problem s mahovinom potrebno
Koriste se za čišćenje izmeta od glista, je:
rasprostiranje gornjeg sloja zemljišta i - 3 dela krupnog peska,
uklanjanje rose pre košenja. - 1 deo crnice,
Baštenski usisivači i sakupljači lišća - 1 deo kabastih organskih materija.
Olakšavaju sakupljanje opalog lišća s ve- Za laka, ocedita, peskovita zemljišta pot-
likih površina. Za tu svrhu može da se ko- rebno je:
risti i kosilica, kojom se lišće iseče pre ne- - 2 dela crnice,
go što se doda na gomilu komposta. - 3 dela kabastih organskih materija.
TRAVNJACI I NJIHOVA NEGA 181
OBnavljanje tRavnjaka
1. Pokosite visoku travu. Za to će vam ve- napravite rupe dubine 15-20 cm, koje ćete
rovatno biti potrebna jača kosilica, čije se- popuniti oštrim peskom i tako stvoriti ka-
čivo treba da podesite na najviši nivo. Kad nale za odvod vode.
završite, sakupite sve što je pokošeno. 7. Pređite baštenskim grabuljama preko
Spustite sečivo malo niže i pokosite parce- golih delova, uklanjajući kamenje, uvelu
lu ponovo. Nastavite tako sve dok trava ne travu, korov i ostatke i rastresite površinu
bude visoka oko 5 cm. zemljišta. Dodajte zemlju iz saksije da po-
2. Izgrabuljajte travnjak kako biste uklonili ravnate zemljište ako je potrebno. Posejte
ostatke i busenje. Pošto će posle toga par- odgovarajuću mešavinu semena i zalivajte
cela izgledati neuredno, pokosite je pono- te delove dok trava ne proklija.
vo. 8. Travnjak kosite češće u narednim sed-
3. Iščupajte krupan korov rukama. Pro- micama, najmanje jednom sedmično, a
verite pH vrednost zemljišta pomoću kom- ako je moguće i dvaput.
pleta za merenje. Ako je ispod 5,5 dodaj- 9. Pridržavajte se godišnjeg režima nege,
te kreč da biste povećali pH vrednost na 7. datog na str. 176-178 da biste održali vr-
4. Popunite eventualne rupe zemljom za hunsku formu travnjaka, podstičući jak
saksije, zatim po njima pospite po prstoh- rast trave i suzbijajući rast korova. Poste-
vat semena trave. To će biti dovoljno da peno popunjavajte rupe i uklanjajte buse-
trava izraste i popuni rupu. nje, a svake jeseni na ceo travnjak nane-
5. Rasprostrite ravnomerno po celoj povr- site fini sloj kvalitetnog zemljišta kao prek-
šini odgovarajuće đubrivo za travnjak. rivač.
6. Ako vam se čini da u zemljištu ima pre-
više vode, upotrebite aerator sa cevima da
184 ORGANSKA BAŠTA
PROBlemi U tRavnjakU
Mnogi problemi u travnjaku mogu da se 3. Sprečite nagomilavanje debelih slojeva
reše primenom metoda tretiranja kultura mahovine grabuljanjem ili struganjem. Ot-
bez hemikalija. krijte uzrok da biste sprečili ponovno po-
1. Gliste podstiču rast trave, ali njihove javljivanje.
košuljice mogu da uzrokuju probleme ako 4. Korov koji raste u rozetama, kao što je
se nagaze i sabiju u zemlju. Uklanjajte ih bokvica, vešto izbegava da bude oštećen
četkom kad se osuše. kosilicom tako što se priljubljuje uz zemlji-
2. Stajaća voda posle obilne kiše može da šte. Najbolje rešenje je da biljke pojedi-
bude znak sabijanja zemljišta ili lošeg od- načno čupate rukom. Stari kuhinjski nož
vođenja vode. Pokušajte da rešite prob- biće vam idealna alatka.
lem aeracijom sa cevima.
vrste koje se hrane insektima - ne samo trule, one su za detlića istovremeno izvor
ptice već i voluharice i rovčice. hrane i mesto za gnezdo. Ne uklanjajte
Da ne biste uznemiravali ptice koje se osušene grane ako nisu sklone otpadanju
gnezde, odložite šišanje žive ograde do da bi bile izvor hrane za insekte i sklonište
sredine ili kraja leta. Vrste s plodovima za ptice.
mogu da se ostave neošišane dok ptice ne
pojedu bobice. Osnova žive ograde ne tre- Prolazi za divlje životinje
ba da se dira; nema potrebe da se grabu- Stvaranjem prolaza za divlje životinje
lja opalo lišće. kroz vašu baštu omogućićete manjim stvo-
Ako vam je bašta mala, pokušajte da renjima da sakrivena od grabljivica dolaze
stvorite zaklon gajeći duž rubova bršljan, i odlaze iz nje. Gusto žbunje i osnove živih
orlove nokte i pavit uz ogradu od mrežaste ograda odlična su zaštita za njih, kao i pre-
žice ili prekrijte zidove i ograde penjačica- krivači zemljišta povezani s delovima bašte
ma. Gajite biljke tako da potpuno prekriju pod visokom travom i višegodišnjim leja-
potpornu osnovu i ne potkresujte ih suviše ma. Ako podižete ogradu, nastojte da je
kratko. Najprivlačnija skloništa za divlje ži- izdignete malo iznad zemljišta kako bi ma-
votinje su guste zimzelene penjačice. Mno- nje životinje mogle da se provuku ispod
ge male ptice, kao što je carić, sakrivaju se nje.
u gustom bršljanu tokom hladnih zimskih
noći. Krupnije vrste vole visoko drveće travnjaci
prekriveno bršljanom, a ako su neke grane
Da biste imali što raznovrsnija staništa u
bašti, kosite travnjak tako da se smenjuju
UReDnO ili PRiRODnO delovi s visokom i nisko pokošenom tra-
Jedan od težih zadataka u bašti jeste vom. Pticama, kao što su crvendać i čvo-
uspostavljanje ravnoteže između ured- rak, potreban je otvoren prostor s niskom
nosti i prirodnog izgleda. Zlatnu sredinu travom na kom se hrane, dok je vodozem-
čini pristup koji je kombinacija dobrona- cima potrebna viša trava. Potrudite se da
mernog zapuštanja i bezbrižnog entuzi- gde god možete ostavite nepokošenu tra-
jazma prilikom sađenja - na primer, divlja vu, a da travnjak ne izgleda neuredno - na
ruža puzavica koja pruža stabljike po vi- primer, duž osnova neformalne žive ogra-
sokoj travi, grupa suncokreta koja je os- de, ili ispod drveća. Uredna, nisko pokoše-
tavljena da se sama rasejava ili niz jagor- na travnata staza koja vodi kroz nešto višu
čevina koje slobodno izviruju iz travnja- travu, pored dela s nepokošenim rasti-
ka. njem, daje strukturu delovima bašte koji bi
Međutim, nostalgični seoski stil negova- inače delovali neuredno i zapušteno. Ne
nja bašte nije jedina mogućnost za priv- kosite istog dana sve delove pod visokom
lačenje divljih životinja: nema potrebe da travom. Ako morate da pokosite veliku po-
vam bašta izgleda zapušteno ili staro- vršinu pod grubom travom, počnite s jed-
modno. Savremeniji stil „livadskog” zasa-
nog kraja i nastavite ka sredini kako biste
da s nizovima zeljastih trajnica koje se
omogućili životinjama da se sklone od
probijaju kroz travu (videti str. 162-163)
kosilice. Nikad ne kosite ukrug - miševi i
ne samo da izgleda veličanstveno, nego
je i veoma koristan za divlje životinje.
žabe upašće u klopku kao zečevi na njivi.
Cvetovi i cvasti su izvor hrane za leptire,
češljugare i druge vrste ptica koje se hra- Šupe i gomile komposta
ne semenom, a ostavljanjem zrelih cvasti Baštenske šupe su dragoceno sklonište
da prezime obezbedićete pticama dugo- za mnoge životinjske vrste. U njih se zav-
trajan „špajz” i uštedeti sebi vreme za lače leptiri da bi prezimili, zato po sunča-
druge poslove. nim jesenjim popodnevima ostavljajte ot-
192 ORGANSKA BAŠTA
Sobe s pet zvezdica. Ove složene fabrički proizvedene kutije projektovane su za mrežo-
krilce, solitarne pčele i slepe miševe (sleva nadesno). Iako neke ptice koriste kutije za pčele
kao „hranilice”, ne paničite - neće moći da dohvate jaja u ćelijama koja su dublje u kutiji.
Kućice za slepe miševe podignite na 3 m ili više od tla, na drveće, bandere ili zidove zgrada.
Ako živite u kraju sa starinskim natrijumskim uličnim lampama, moći ćete da gledate slepe
miševe kako se hrane insektima koje privlači njihovo svetlo.
194 ORGANSKA BAŠTA
HRana za Sve
Ptice u bašti često zavise od hrane koja
im se ostavlja, jer je za veću populaciju
potrebna dodatna ishrana pored one koju
pruža prirodno stanište. Kad počnete da
hranite ptice, ne smete da prekinete, jer
će u kratkim zimskim danima one nastavi-
ti da dolaze kod vas umesto da same traže
hranu.
Hranite ih semenkama suncokreta, kug-
licama od ostataka hrane i mešavinom se-
mena (ne i kikirikijem, koji može da sadrži
štetne aflatoksine). Održavajte što čistijim
hranilice za ptice - trovanje hranom ne do-
gađa se samo ljudima! Ako možete, pre-
meštajte hranilicu svakih nekoliko meseci
napravite sami hotel za mrežokrilce da biste izbegli gomilanje štetnih bakterija.
- Odsecite dno s prazne dvolitarske boce (ne Bolje je, ako možete, da gajite biljke ko-
morate da je operete). je će pticama obezbeđivati dovoljno hrane,
- Isecite komad talasastog kartona dužine umesto da kod njih razvijate zavisnost od
oko 80-100 cm, savijte ga i ubacite u bocu. ljudi. Žbunovi s bobičastim plodovima priv-
- Provucite komad tanke žice kroz osnovu lače više vrsta, kao i biljke sa cvastima i
boce da bi držao karton da ne ispadne. trave; ostavite neke zeljaste biljke da daju
- Vežite kanap oko grlića boce, ne skidajući seme. Suncokret, pupavica i ehinacea od-
čep i okačite je krajem leta ili početkom jese- lični su kao baštenske biljke i kao izvor
ni da visi u blizini bašte.
BAŠTOVANSTVO ZA ŽIVOTINJSKI SVET 195
hrane za mnoge vrste ptica - okačite osu- cvetanja. Mnogi od cvetova najpogodnijih
šene zrele cvasti za crvendaće, na primer. za ishranu insekata pripadaju grupi sitni-
Kad se ptice naviknu da imaju dovoljnu jih, starinskih seoskih baštenskih varijete-
količinu hrane, dolaziće redovno, što je ve- ta; izbegavajte krupne, razmetljive udvos-
lika prednost za svakog baštovana. Pro- tručene cvetove. Različiti cvetovi odgova-
cenjuje se da jedna ptica može da pojede
više od 10.000 gusenica, muva, puževa i Poljsko cveće za divlje životinje
drugih štetočina u samo jednoj sezoni pa-
Livada je jedno od najbogatijih staništa
renja. Ipak, imajte u vidu da su i mnoge
za divlje životinje, ne samo zbog cveća,
vrste voća jednako privlačna hrana ptica-
nego i zbog trava koje imaju ključnu ulo-
ma kao i ljudima.
gu u životnom ciklusu mnogih vrsta lepti-
Ptice nisu jedine životinje koje dolaze u ra.
baštu da se hrane. Organska bašta je bo- Brojna populacija insekata privlači male
gat izvor hrane za biljojede i mesoždere sisare-grabljivice, kao što su voluharice i
svih vrsta i veličina. Uz malo dodatne paž- rovčice, koje se mirno snabdevaju hra-
nje možete da im obezbedite još bolju po- nom u visokoj travi. Nikad ne ostavljajte
nudu. U prirodnu hranu koju lako možete izolovane delove livade usred travnjaka ili
da ponudite životinjama ubrajaju se cvetni potpuno okružene stazama ili tvrdim po-
nektar, polen, biljne vaši, gusenice, puže- vršinama. Učinite da se livada stapa s
vi, bobice i seme. gušćim delom bašte, kako bi životinje
imale bezbedan prolaz.
Cvetna hrana
Jednogodišnje livade
Cveće nije prijatno samo za gledanje,
ono privlači i mnoge vrste insekata koji se Livadi ne treba mnogo vremena, kao ni
poseban režim košenja da se razvije. Ako
hrane energetski bogatim polenom i nek-
želite da brzo stvorite živopisnu livadu ko-
tarom. Tim insektima hrane se ptice, slepi
ja će brujati i zujati od života, posejte
miševi i druge grabljivice. Cveće koje gaji-
mešavinu livadskog jednogodišnjeg cve-
te radi ishrane divljih životinja ne mora da
ća. Za potpuno autentičan efekat, ume-
bude poljsko - kultivisani cvetovi često su šajte i ovas, ječam ili pšenicu.
bogatiji nektarom i imaju dužu sezonu Sejte u jesen ili proleće, na zemljište
koje ste očistili od korova. Kad se biljke
Žbunje s plodovima ili semenom za raseju krajem leta ili u jesen, uklonite nji-
ptice hove ostatke na gomilu komposta. Pre-
kopajte zemlju krajem zime i posmatrajte
- Koštičavo voće (Prunus): crvendać, pla-
šta će da nikne u proleće. Neke vrste će-
va ptica, detlić, mačkulja, drozd, crven-
te verovatno morati ponovo da sejete,
dać, kos, vuga, kugara.
ako se nisu dovoljno rasejale ili ako su im
- Dren (Cornus): mačkulja, ptica rugalica,
ptice pojele seme.
crvendać, drozd, detlić, vrabac pevač,
Ako želite malo drugačiju mešavinu,
plava ptica, kardinal, kugara.
probajte pušinu, čupavi kukolj, različak,
- Zova (Sambucus): plava ptica, crvenka,
bratić, dan i noć, vidovčicu i bulku, Papa-
vrabac, drozd, mačkulja, zelenić, zeba,
ver rhoeas.
detlić, žuna, kugara.
Za razliku od mnogih livadskih vrsta,
- Smreka (Juniperus): plava ptica, mač-
ove jednogodišnje biljke odlično uspeva-
kulja, rumenka, ptica rugalica, drozd, ku-
ju na zemljištu koje se obrađuje svake
gara.
godine, pa tako možete po potrebi da
- Udika (Viburnum): crvendać, mačkulja,
premeštate divlje životinje - što je ideal-
drozd, raznopojac, kardinal, plava ptica,
no kad postepeno proširujete livadu na
kugara.
veću površinu.
196 ORGANSKA BAŠTA
raju različitim načinima ishrane, zato gaji- otkriti da je ona već obavila taj posao
te više vrsta da biste zadovoljili sve ukuse. umesto vas. Na primer, grozdovi biljnih va-
Na primer, bumbari imaju znatno kraći je- ši koje ste ostavili na jakim, dobro učvrš-
zik od leptira crvenog admirala, ali duži od ćenim biljkama koje ih podnose, biće jasli-
pčela iz košnice. Za bumbare gajite cveće ce za parazitske ose i druge grabljivice,
s dubokim grlićem, kao što su žalfija, ma- kao i izvor hrane i mesto za razmnožava-
joran, naprstak i potočarka. Nemeziju, ma- nje.
tičnjak, mahoniju i udiku gajite za pčele iz Žabe će živeti u bašti tokom cele godine
košnice, a žednjak i letnji jorgovan za lep- ako mogu da pronađu dovoljno hrane, a
tire. Jednostavni cvetovi s plitkim otvorom,
kao što je komorač, najbolji su za osolike lokalne vrste
muve, parazitske ose i druge male insekte.
Većina životinjskih vrsta - mada ne i sve
Većini insekata odgovaraju različite biljke - prilagodila je ishranu lokalnim biljnim
u raznim fazama životnog ciklusa, pa čak i vrstama. Ako želite da ih gajite, pre nego
u raznim dobima dana. Razne vrste cveća što počnete sadnju otkrijte koje biljke pri-
luče najviše nektara u različito vreme to- rodno rastu u vašem kraju - te vrste će
kom obdanice. Biće vam zanimljivo da pra- imati najbolje šanse da privuku najviše
tite let leptira od jednog do drugog izvora životinja, kao i da izvrsno napreduju, a ne
hrane, dok se količina nektara smanjuje i samo opstaju, na vašem zemljištu.
povećava. Srećom, neki rasadnici su se prilagodili
željama za lokalnim vrstama i postali odli-
Biljke kao jaslice čan izvor semena i rasada. U mnogim dr-
Leptirima treba i mesto gde će da pola- žavama postoje društva koja neguju lo-
žu jaja. Gusenice se ne hrane nektarom i kalne biljne vrste. Raspitajte se u lokalnoj
polenom, već lišćem, i mogu da budu vrlo botaničkoj bašti ili potražite na internetu
društvo koje vam je najbliže.
probirljive u pogledu biljaka koje jedu; ne-
ke vrste imaju vrlo ograničen izbor izvora
Biljna hrana za gusenice
hrane. Najbolje je da utvrdite koji leptiri
dolaze u vašu baštu pre nego što zasadite Mnoge gusenice leptira i noćnih leptirića
određenu vrstu hrane za gusenice. Mnoge ograničene su u ishrani na samo jednu
biljnu vrstu. Evo nekoliko primera.
vrste leptira i noćnih leptirića hrane se tra-
- Lucerka (Medicago sativa): marinsko-
vom, zato je važno da ostavite deo bašte
plavi, plavi s narandžastim obrubom i na-
na kom trava može slobodno da raste u
ročito, jarko sumporno-narandžasti leptir
visinu. Neke gusenice hiberniraju, a neke
(poznat i kao „lucerkin leptir”)
se na stabljikama trave tokom zime pret- - Zvezdan (Aster): zvezdanov šarenac i
varaju u lutke, zato sačekajte do kraja pro- drugi šarenci; poljski tačkasti i drugi tač-
leća pre nego što pokosite visoku travu. kasti leptiri
Larve i gusenice su hrana za ptice, in- - Mirođija (Anethum graveolens): crni
sekte-grabljivice, parazitske ose, voluhari- lastin rep
ce i vodozemce. Mnoge životinjice za koje - Vučja stopa (Aristolochia): lastin rep
se smatra da su baštenske štetočine, u - Hristov venac (Passiflora incarnata):
stvari su vredan izvor hrane za druge živo- Agraulis vanillae
tinje. Na primer, par livadskih ševa može - Svilenica (Asclepias): monarh
da nahrani mladunče s 10.000 skakavaca i - Papaja (Asimina triloba): zebrasti lastin
još mnoštvom drugih vrsta buba. Biljne rep
vaši i lutke jabukinog smotavca omiljena - Šareni grah (Phaseolus coccineus):
su zimska hrana za nekoliko vrsta ptica. Strymon melinus
Pružite prirodi priliku pre nego što preduz- - Ljubičica (Viola): većina narandžastih i
mete mere protiv štetočina; možda ćete crnih vrsta roda Agraulis
BAŠTOVANSTVO ZA ŽIVOTINJSKI SVET 197
materijali za saksije
Šta tReBa Da imate U viDU Drvo i pruće
PRilikOm gajenja U Grubo sečeno drvo daje prirodan izgled
SakSijama bašti i odbija puževe. Hrastovini i kedro-
Biljke mogu da rastu praktično u bilo vini nije potreban tretman zaštitnim sred-
čemu, od saksija od pečene gline do starih stvima. Od lepo ofarbanih dasaka mogu
kanti. Saksija može da bude nova, ponovo da se prave kutije za prozorske simsove.
korišćena ili reciklirana, sve dok ima rupu Korpe od pruća iznutra možete da obloži-
za oceđivanje i dovoljnu čvrstinu da može te plastikom.
da se napuni zemljom. Tamo gde ima mra- Kamen i pečena glina
zeva, treba da se koriste one od materija- Rasprodaje i otpadi dobro su mesto za
la koji ne puca na temperaturama ispod nabavku starih kamenih korita, bazenčića
nule. i saksija od pečene gline. Nove saksije
Izaberite saksiju tako da odgovara mes- možete da učinite „starijim” tako što ćete
tu i izgledu koji ste zamislili. Bure preseče- ih premazati jogurtom i držati na vlaž-
no napola ili kamena urna izgledaju sasvim nom, senovitom mestu. Prefarbajte fab-
drugačije nego kofe sa cvećem ili jarko rički proizvedene saksije bojom za kera-
obojena drvena kutija. Ne morate da pot- mičke pločice ili školske table. Glaziranim
rošite mnogo novca da biste postigli dobar saksijama potrebno je manje zalivanja
stil. Jednostavne posude, kao što su bač- (videti str. 65), a izgledaju odlično kao
ve, mogu da se koriste u formalnoj bašti pozadina za uskršnje dekoracije ako su
ako se zasade istom vrstom i pažljivo ras- zasađene bambusom ili japanskim javo-
porede. rom.
Plastika
Oceđivanje Saksije od kvalitetne plastike dugo traju i
Sve saksije moraju na dnu da imaju rupu lake su za pomeranje. Mogu ponovo da
za oceđivanje. Da biste poboljšali drenažu, se koriste i prefarbavaju.
stavite na dno saksije grublji materijal pre Metal
nego što sipate mešavinu zemlje. Za do- Za moderan izgled bašte iskoristite galva-
datnu težinu, koristite krupan (3 cm) šlju- nizovane kofe - ili reciklirajte velike kon-
nak. Iscepkana ambalaža od stiropora je zerve - izgledaće zanimljivo.
izuzetno laka alternativa, a takođe pogod-
na za reciklažu. Za većinu saksija dovoljan
je sloj od 4 cm debljine. Ako su saksije od
kamena ili pečene gline, a u bašti ima mra- sporo rastu u prevelike saksije. Lakše je
za, zaštitićete ih slojem za drenažu koji će- održavati veliku saksiju s nekoliko biljaka
te postaviti do jedne petine dubine saksi- nego više manjih saksija s po jednom bilj-
je. Oceđivanje ćete poboljšati i postavlja- kom. Svaka saksija trebalo bi da bude du-
njem saksija na cigle ili specijalno naprav- boka najmanje 15-20 cm; većini biljaka
ljene „stope”. prija dublja saksija. Ne zaboravite da u
saksijama koje se sužavaju ka vrhu sađe-
veličina saksija nje može da bude otežano. Ako treba pov-
Veličina koju treba da odaberete zavisi remeno da premeštate saksiju, na primer,
od vrste biljaka koje nameravate da gajite. zbog zime, ne zaboravite da ćete morati
Što se tiče lakoće održavanja - ishrane i da je podižete. Za one velike improvizujte
zalivanja - što je veća saksija, to bolje. kolica: na jaku dasku montirajte točkiće.
Ipak, nemojte da stavljate male biljke koje
204 ORGANSKA BAŠTA
Na primer, rasad paradajza koji je nedavno ka za biljke, ali zato sadrži širok spektar
presađen u zasebnu saksiju ne treba da se mikroelemenata, kao i sastojaka kao što
hrani, dok je biljci na kojoj su rodili plodo- su biljni hormoni i specifični ugljeni hidrati
vi potrebno da bude hranjena tri puta sed- koji podstiču rast biljaka.
mično. Žbunu koji sporo raste nije potreb- Ekstrakt morske trave može da se koristi
no hranjenje, a jednogodišnje biljke koje na više načina, u raznim fazama biljnog
dele jednu posudu imaće koristi od redov- rasta, s različitim dejstvima. Smatra se da
ne sedmične doze. najbolje deluje ako se primeni na zemljište
Ne zaboravite i mogućnost preterivanja. ili korenje na početku životnog ciklusa bilj-
Na primer, kod paradajza ili saksije s jed- ke, a na lišće u kasnijem periodu. Da biste
nogodišnjim cvećem, podsticanje većeg primenili ekstrakt, potopite u njemu seme
rasta lišća ima nepovoljno dejstvo; njime na nekoliko sati pre sejanja da biste pod-
ćete samo odložiti cvetanje i sazrevanje stakli nicanje ponika ili ga pospite po zem-
plodova. Sporiji rast nije uzrokovan samo ljištu oko mladica da biste pojačali rast ko-
nedostatkom hrane. Njega mogu da uspo- renja (dva puta u razmaku od 4 sedmice);
re i hladno vreme, oštećenja korena ili pre- ili ga nanesite na zemljište ili listove poni-
terano zalivanje, naročito kod mladih bilja- ka, čime ćete povećati količinu hlorofila u
ka. U tim slučajevima, tečna đubriva mogu njima. Ekstrakt morske trave može da se
samo da pogoršaju problem. nanosi i na zemljište kao sredstvo za spre-
čavanje nekih bolesti korenja, ili da se nji-
kupovna tečna đubriva me prska lišće da bi se odbili insekti koji se
Kad kupujete tečno đubrivo, proverite hrane biljnim sokom i povećala otpornost
sastav da biste bili sigurni da mu nisu do- na mraz.
dati neorganski sastojci. Odaberite ono ko-
je je obeleženo simbolom za organske pro- tečna đubriva kućne izrade
izvode ili ima atest. Kupovna tečna đubri- Tečna đubriva od lišća gaveza ili koprive
va često sadrže mešavinu sastojaka, radi mogu lako da se naprave, ali imaju jak mi-
uravnoteženijeg dejstva - bilo da su više- ris.
namenska ili za ishranu paradajza i drugih Gavez se brzo razlaže i oslobađa za bilj-
plodonosnih biljaka, kada obično imaju vi- ke hranljive sastojke, kojima je njegovo
sok postotak kalijuma. U sastojke koji se lišće veoma bogato. Može da se koristi i
koriste u proizvodnji komercijalnih organ- kao prekrivač zemljišta ili aktivator kompo-
skih tečnih đubriva ubrajaju se: sta. Uglavnom je blago bazno đubrivo,
- Tečni stajnjak. Obično kravlji, živinski zato nemojte da ga koristite za biljke koji-
ili ovčiji (ne iz farmi sa intenzivnim nači- ma prija kiselo zemljište. Tečnost od lišća
nom proizvodnje); gaveza ima visok sadržaj kalijuma i prilično
- Riblja emulzija. Nusproizvod industrije visok sadržaj azota i fosfata; pogodna je
prerade ribe, ne nužno one koja je lovlje- za plodonosne biljke, mada nivo azota nije
na za tu namenu; dovoljan i za potpuno razvijene biljke u vi-
- Kameni fosfat. Samleven u prah, tako sećim korpama.
da može da se rastvara; Ekstrakt koprive je višenamensko đubri-
- Biljni ekstrakt. Na primer, od lišća ga- vo koje ima nešto manju količinu fosfata,
veza i morske trave. ali zato sadrži magnezijum, sumpor i gvož-
đe. Najveće količine makroelemenata sa-
ekstrakt od morske trave drži mlada kopriva koja se pokosi u prole-
Ekstrakt od morske trave podstiče rast će.
biljaka na sličan način kao tečna đubriva;
on sadrži malo osnovnih hranljivih sastoja-
BAŠTOVANSTVO U SAKSIJAMA 207
Fantastičan izgled
Istražujte mogućnosti i prilagodljivost POvRĆe i začinSkO Bilje U
saksije. Gajite drvo ili žbun u velikoj sak- SakSijama
siji, kao središnju tačku u delu bašte bez
zemlje; za jak utisak na prvi pogled zasa-
Gotovo sve vrste povrća mogu da se ga-
dite kombinaciju jednogodišnjih i lukovi- je u saksijama. Tikvice, paradajz, krompir
častih biljaka ili napravite mešavinu zem- i patlidžan lepo uspevaju u velikim zaseb-
lje na bazi komposta da biste u saksijama nim posudama na odgovarajućem mestu.
mogli da sadite što više vrsta, na primer Zelena salata, mladi luk, blitva, boranija,
čuvarkuću. cvekla, šargarepa, rotkva i kineski kupus
mogu da se gaje u mešovitim saksijama ili
samostalno u većim količinama. Izbega-
vajte povrće s dubljim korenom kao što je
nogodišnje penjačice kao što su grašak še-
paštrnak; s dugom sezonom sporog rasta,
ćerac i potočarka.
kao što su karfiol i prokelj; ili ono koje zah-
teva mnogo hranljivih sastojaka i vode,
trave u saksijama
kao što je bundeva.
Gajite plavosive vrste Festuca glauca i
Koeleria glauca, ili bronzanu Carex comans korisno i lepo
u sopstvenim saksijama, ili kao pozadinu
Ne zaboravite da i povrće može da bude
biljkama sa cvetovima. Bouteloua gracilis,
dekorativno, a saksije s jestivim biljkama
s karakterističnim ljubičastosmeđim cveto-
jednako privlačne kao i one sa ukrasnim
vima zanimljiviji je izbor za saksije. Trava-
cvećem. Takođe, možda ćete poželeti da
ma je potrebno manje hranljivih sastojaka
dodate i začinsko bilje i jestivo cveće. Ga-
nego mnogim drugim biljkama.
jenje u saksijama naročito je korisno kada
uslovi zemljišta u bašti ne odgovaraju bilj-
Otporne jednogodišnje i dvogo-
kama. Ako je u bašti teška glina, na pri-
dišnje biljke
mer, dobro oceđena mešavina zemlje za
Mnoge otporne jednogodišnje biljke cve- saksije omogućiće vam da gajite začinsko
taju kratko. One se ubrajaju u biljke koje bilje kao što su ruzmarin, žalfija i timijan.
najviše privlače pčele i korisne insekte u U hladnijoj klimi, saksije s bosiljkom može-
baštu. Probajte žutenicu, ladolež (Convol- te da zasadite u stakleniku, a kad se vre-
vulus tricolor), patuljastu pupavicu, neven me prolepša, premestite ih napolje na top-
ili čak neke od modernih sorti patuljastog la i osunčana mesta.
suncokreta. Dvogodišnje biljke kao što su Gajite jednogodišnje cvetnice kao što su
žunjarica, bela rada i spomenak daju pre- neven (koji je jestiv) ili ladolež da biste pri-
lepe cvetove narednog proleća. vukli prirodne neprijatelje štetočina.
Povrće ima različite zahteve za svoj rast. Visoki kukuruz šećerac koji se probija do
sunca ostavlja dovoljno prostora da ma-
Sadnice zelene salate (pogledajte str. 337)
nje biljke koje su se usuškale oko njega
mogu da uspevaju u zemlji koja je već bila
rastu i prerastaju ivicu saksije.
korišćena, dok je biljkama kojima treba vi-
še hrane neophodna jača mešavina (pog-
ledajte Zemlja za saksije, str. 114-117). Po mešavine jestivih biljaka u saksijama
pravilu, što veća saksija to bolje, jer povr- Biljke sa ovog spiska treba da sadite u
ću da bi napredovalo treba dosta hrane i saksije duboke 40 cm. Čak i cveće im je
stalan izvor vode. Gajenje nekoliko biljaka jestivo!
u jednoj velikoj saksiji može da da bolje Da bi se sve biljke uklopile, potrebno je
rezultate nego u pojedinačnim saksijama, da ih redovno negujete, proređujete (i je-
a biće vam i lakše da brinete o biljkama. dete) višak biljaka koje izrastaju, vezuje-
Pošto saksije postoje u svim oblicima i te ih i podupirete po potrebi, i sve biljke
veličinama, lakše ih je opisivati po zapre- jedete što mlađe.
mini nego po dimenzijama. Izmerite prib- Koristite visokokvalitetnu, bogatu meša-
ližnu zapreminu saksije tako što ćete je vinu zemlje, dobro zalivajte saksiju i đub-
napuniti zemljom iz kofe kojoj znate zapre- rite saksije s paradajzotn čim se pojave
minu. U načelu, koristite saksije koje su prvi plodovi.
duboke najmanje 20 cm. Sadnice zelene Jednostavne salate
salate mogu da se gaje i u plićim saksija- - 1 x paradajz „slatki 100” ili druge pro-
ma ili pliticama, dokle god ih redovno zali- verene visoke (ali ne i žbunaste) sorte
vate. Biljkama koje zahtevaju više hrane, - 12 x „šećerna čipka" polubezlisnog gra-
kao što su paradajz i tikvice, potrebne su ška
saksije duboke najmanje 25-30 cm. Šarga- - 4 x zelena salata „crveno jedro” ili slična
sorta sa opuštenim listovima
- 4 x zelena salata „hrastov list" ili druga
Saveti za gajenje sorta sa zbijenom glavicom i opuštenim
listovima
- Za brži početak rasta, gajite biljke u ma- - 4 x rukola
njim posudicama umesto da ih zasejete - 6 x potočarka s raznobojnom zbijenom
direktno u saksije. glavicom
- Nikad ne dozvolite da se saksija osuši.
Mnoge biljke prerano prorastu ili se raz- Lepi ljubičasti tonovi
dvoje ako je snabdevanje vodom nere- - 5 x boranija s ljubičastim mahunama
dovno. „kraljevska”
- Saksije u koje ćete staviti glinastu zem- - 5 x kineski lisnati celer
lju obložite plastikom, kako biste smanjili - 8 x cvekla „loptica”
gubitak vode. - 4 x krbuljica
- Birajte patuljaste ili minijaturne sorte. - 1 x puzeći zlatni timijan
- Koristite obična tečna đubriva ili ona s - 3 x trobojna ljubičica
visokim sadržajem kalijuma (pogledajte Astečka poslastica
str. 205) po potrebi. Ekstrakt morske tra- - 5 x minijaturni kukuruz šećerac „patu-
ve podstaći će rast biljaka. ljasti plavi žad”
- U katalogu Povrće i salatne biljke, od A - 6 x ljubičasta keleraba „bečka"
do Ž, str. 341, date su količine hranljivih - 3 x korijander (zbog lišća)
sastojaka koje su potrebne određenim - 3 x peršun
biljkama. Možete da ih prilagodite gaje- - 3 x puzeći paradajz „kralj korpi”
nju u saksijama. - 4 x čubar
BAŠTOVANSTVO U SAKSIJAMA 211
repe dobro uspevaju u saksijama, gde ih Od mekih vrsta voća, jagode su najpo-
je prekrivanjem lako zaštititi od mušica. godnije za saksije. I borovnice lepo uspe-
Gajite rane, kratke ili zaobljene varijetete, vaju jer možete da im dodate kiselo zem-
kao što su „mali prst”, „palčica” i „planeta” ljište bez obzira na lokaciju bašte. Ogrozd
u saksijama dubokim najmanje 15 cm. Va- i ribizla, koji se gaje da rastu samo na jed-
dite najpre veće šargarepe, ostavljajući noj stabljici (kao standard), izgledaju priv-
sitnije da još rastu. lačno u saksijama i lako se beru. Na takav
način može da se gaji i vinova loza (videti
str. 262), ali daje malo grozdova. Ako želi-
vOĆe U SakSijama te da gajite maline, odaberite sorte koje
Iako većina voća može da se gaji u rađaju ujesen, pošto one rastu na novim
saksijama, ono zahteva redovnu pažnju da stabljikama, ali treba da ih menjate svake
bi napredovalo i loše reaguje na zapostav- godine. Kupine su suviše bujne za saksije,
ljanje tokom letnjeg odmora. Berba voća- kao i hibridno bobičasto voće.
ka iz saksija lakša je nego onih zasađenih
na zemljištu, ali je njihov produktivni život- Saksije i kompost
ni vek znatno kraći. Sadite voće isto kao i bilo koje druge
biljke, u saksije koje su 5-8 cm šire od ko-
koje voće da gajite renja. Po potrebi povećajte veličinu saksije
Smokve, koje uspešno rađaju samo kad prilikom sledećeg presađivanja. Za većinu
im je korenje ograničeno, dobro uspevaju voća, nije potrebna saksija veća od 45 cm
u saksijama. Jabuke, šljive, kruške i treš- u prečniku i dublja od 38 do 45 cm. Jago-
nje mogu dobro da rađaju i lepo izgledaju de lepo uspevaju u znatno manjim saksija-
u saksijama. Osetljivijim vrstama, kao što ma. Njih možete da gajite po nekoliko u
su kajsije, nektarine i limun, odgovara većim saksijama, da ih sadite u specijalne
pokretljivost u saksijama, jer mogu da „kule” sa džepovima za sađenje sa strane
budu premeštene u staklenik koji ih štiti od ili čak u kutijama na prozorskim simsovi-
zime, a vraćene napolje u odgovarajućim ma.
uslovima leti. Proverite za svaku vrstu voća Za voće u saksijama koristite mešavinu
kad joj je vreme oprašivanja; ako se ne zemlje na bazi crnice, bogatu hranljivim
oprašuje sama, možda ćete morati da za- sastojcima. Kad plodovi počnu da rastu,
sadite više od jedne biljke da biste osigu- hranite biljke tečnim đubrivom s visokim
rali rađanje. Nema potrebe da gajite voćke sadržajem kalijuma. Krajem leta u saksije
na patuljastim korenskim podlogama; og- dodajte đubrivo bogato azotom. Svakog
raničen prostor saksije ograničiće i veličinu proleća prekrijte zemlju novim gornjim slo-
drveta. U stvari, jača podloga je bolji izbor jem od baštenskog komposta, uklanjajući
jer će iz nje izrasti otpornije drvo. U pro- prethodno sloj od 2,5 do 5 cm debljine.
daji mogu da se nabave i patuljaste bres- Svake druge zime presađujte biljke: izvadi-
kve i nektarine, koje su idealne za poplo-
čane delove bašte. Saveti za gajenje
- Nikad ne dozvolite da se zemlja osuši.
- Postavite saksije s voćkama na osunča-
Desertna jabuka na, zaklonjena mesta.
Za uspešno gajenje u saksiji, odaberite - Okrećite saksije svake sedmice ili za dve
kompaktnu sortu jabuke. Za većinu sorti ako su postavljene pored zida.
jabuka i krušaka, moraćete da zasadite - Potkresujte voćke jer u saksijama one
dva ili više varijeteta da biste osigurali us- mogu da daju samo relativno malu količi-
pešno oprašivanje. nu plodova.
212 ORGANSKA BAŠTA
vOĆe za SakSije
Voće Uslovi gajenja u saksijama
Jabuka Odaberite kompaktne sorte na podlogama M26 ili MM106; orezujte
ih u obliku piramide ili žbuna.
Kruška Kompaktne sorte na podlogama dunje A ili C; orezujte u obliku pira
mide ili žbuna.
Trešnja Samooprašujuće sorte trešnje na podlozi Colt; oblikujte kao piramidu.
Šljiva Samooprašujuće desertne sorte na podlogama Pixy ili St. Julien A;
oblikujte kao piramidu.
Breskva i Prirodne patuljaste sorte za popločane delove bašte ili tradicionalne
nektarina sorte na podlozi St. Julien A; oblikujte kao piramidu ili žbun.
Smokva Potrebna je saksija širine 38 cm; orezujte žbunastu krošnju s više
stabljika, uklanjajući stare grane da podstaknete rast novih.
Borovnica Potreban je dobro dreniran kompost s pH vrednošću od 4 do 4,5.
Ribizla i Lepo izgleda kad se gaji da raste samo na jednoj stabljici (kao
ogrozd standard).
Vinova loza Gajite kao standard; menjajte svake tri godine.
Jagode Koristite saksije širine 15 cm za svaku biljku, ili sadite nekoliko
biljaka u većoj saksiji; sadite krajem leta; držite saksije napolju preko
zime; rađaju samo jednu godinu. Posle toga možete da ih presadite
na otvoreno.
te ih iz saksije i pažljivo odvojte što više bez odlaganja, trebalo bi da obezbedi dob-
stare zemlje od korena. Odsecite zadeblja- ro napredovanje voća. Ipak, pošto su or-
le, odrvenele delove korena, pazeći da ne ganski metodi usmereni na gajenje na ot-
oštetite zdravo tkivo, i prebacite biljke u vorenom prostoru, iskustva organskog ga-
saksije s novim kompostom. jenja voća prilično su ograničena; često
Ovaj okvirni raspored, u kombinaciji s ćete postići bolje rezultate eksperimentisa-
redovnim zalivanjem (što povremeno znači njem.
dva puta dnevno) i rešavanjem problema
naslonjeni staklenik.
Biljkama u naslonjenom
stakleniku prijaće toplota
koju zid tokom dana upija,
a potom ispušta noću, kad
temperatura opadne.
218 ORGANSKA BAŠTA
Stalaže
OPRemanje Staklenika i
Da bi se prostor u stakleniku ili plasteni-
PlaStenika ku iskoristio na najbolji način, neophodan
Spektar namena i sezona korišćenja je neki oblik stalaža. Stalaže od gredica
staklenika i plastenika može znatno da se obezbeđuju dobar protok vazduha, što je
proširi dodatnom opremom. Dobar raspo- dobro zbog sprečavanja gljivičnih bolesti,
red stalaža, vodootporni izvor električne ali ne obezbeđuju zadržavanje toplote zi-
energije (kog treba da postavi kvalifikova- mi. Kompromisno rešenje je da ih koristite
ni električar), klupa ili propagator s greja- leti, a zimi postavite stranice od stiropora i
njem i odvodi koji usmeravaju vodu s kro- prekrijete ih plastikom. Za tu svrhu idealne
va u bure, mogu da daju dragoceni dopri- su ploče s rupama za izolaciju zidova, koje
nos. mogu da se kupe u prodavnicama kućne
U ovom poglavlju polazi se od pretpos- opreme.
tavke da u stakleniku ili plasteniku nema Biljke mogu da se zaštite od mraza
drugog izvora toplote osim klupa ili propa- postavljanjem saksija na stiropor i prekri-
gatora s grejanjem, uz dodatnu zimsku vanjem jednoslojnim ili dvoslojnim najlo-
izolaciju. To je najefikasniji način uštede nom.
energije u većini staklenika. Dodatno gre- Uske police iznad stalaže pružiće vam
janje može da se uvede po potrebi. dodatni prostor za saksije i plitice. Naro-
BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 219
čito su korisne za mlade biljke (na primer, Kutija od providne plastike s poklopcem
paradajza) kojima je potrebno puno svet- sa šarkama, koja se postavlja na klupu s
losti. Šire police ne bi trebalo postavljati grejanjem, pruža dodatnu zaštitu od mra-
jer zaklanjaju svetlost biljkama koje su is- za. Umesto plastike možete da koristite
pod njih. Postavite tacne ispod saksija na najlon, mada je plastika bolja.
višim policama, da voda iz njih ne bi kapa- Za manji prostor možete da kupite pro-
la na biljke na nižim nivoima. pagator, kojem jedino treba izvor struje da
bi proizvodio toplotu.
klupe s grejanjem
Klupa s grejanjem je izvor toplote koji izolacija
štedi energiju i novac. Blago zagrevanje Tokom zime i početkom proleća izolacija
koje ona proizvodi blizu nivoa zemljišta smanjuje opasnost od oštećenja uzrokova-
ubrzava klijanje semena početkom sezone, nih mrazom i održava najvišu moguću
po hladnom vremenu pojačava rast biljaka temperaturu u stakleniku. Ploče od stiro-
u saksijama i štiti ih od slabijih mrazeva. pora najbolja su izolacija za donji nivo sta-
Da biste napravili takvu klupu, ukopajte klenika. Gornji deo može da se obloži plas-
kablove za grejanje u vlažan pesak, u san- tikom s jastučićima koja se koristi za am-
duku s vlažnim peskom dubine 10 cm. Klu- balažu. Najbolja je dvoslojna plastika s
pa treba da bude dovoljno jaka zbog teži- jastučićima od 5 cm u prečniku. Većina
ne peska. Lakša alternativa je aluminijum- aluminijumskih ramova za okna ima žleb
ski sanduk ili klupa, ili električni pokrivač sa unutrašnje strane. U njega mogu da se
sa ugrađenim grejačima. Temperaturu tre- ubace nosači koji drže plastiku na mestu.
ba regulisati termostatom koji može nak- Ako ramovi za okna nemaju žlebove, preko
nadno da se ugradi. središnje grede i ivice nadstrešnice može
Biljke za pokazivanje.
Iako se retko postavljaju u
ovako malim dimenzijama,
stalaže su odličan način is-
korišćavanja prostora i izla-
ganja biljaka u najboljem
svetlu.
220 ORGANSKA BAŠTA
leje u stakleniku
Staklenik na zemlji umesto na betonu,
preporučuje se za biljke koje će ceo život
provesti u zatvorenom prostoru. Biljke je
mnogo lakše gajiti kad rastu u zemljištu,
nego u saksijama ili vrećama, naročito one
koje imaju velike potrebe za hranom i vo-
dom, kao što je paradajz. Zemljište u stak-
BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 221
kalenDaR gajenja*
Godišnje doba Proizvodnja / Radnja Vrsta
Proleće Biljke se beru 4-8 sedmica Kupus, karfiol, brokule, zelena salata (1); Grašak (2);
pre onih koje se gaje napolju Krompir, spanać, krstovnik (3); Rotkva, potočarka (4)
Šargarepa (3 ili 4); Jagoda (u saksijama ili vrećama)
Cveće za vaze Turski karanfil, šeboj, prolećne lukovice (6);
grašak šećerac (2)
Biljke koje se gaje za Paradajz, paprika, patlidžan (1); Kukuruz šećerac (2);
presađivanje unutra Krastavac, tikvica, dinja (5)
Biljke koje se gaje za Biljke za leje, korpe, unutrašnja dvorišta i staklene
presađivanje napolju bašte • (1); Kupusnjače (1); Grašak i pasulj (2);
Tikvica, bundeva, tikva (6)
Biljke koje se gaje iz reznica Biljke za viseće korpe • ; Biljke za saksije i žardinjere
Leto Voće za berbu Kao i kad se seju u proleće: patlidžan, tikvica,
krastavac, dinja, paprika, kukuruz šećerac, paradajz
Umnožavanje biljaka Otporne dvogodišnje biljke gajene iz semena
Poluotporne višegodišnje biljke iz semena i reznica
Otporne višegodišnje biljke iz semena i reznica
Jesen Plodovi za berbu Kao i leti: patlidžan, tikvica, krastavac, dinja, paprika,
kukuruz šećerac, paradajz
Cveće za vaze Hrizantema, lanilist, šeboj
Sejanje i sađenje zimskih Šargarepa (4, posejati početkom jeseni); Zelena
biljaka ispod pokrivača salata, endivija, radič, keleraba, azijski zeleniš, druge
zimske salate; gajite u višećelijskim pliticama ili sejte
direktno, zavisno od raspoloživog prostora.
Sadite peršun u uglovima leja
Zima Jestive biljke spremne za Peršun zasađen u jesen; Biljke posejane u jesen;
branje šargarepa, keleraba, zimske salate, zeleniš
Cveće za vaze Hrizantema, narcis, anemona; Grašak šećerac ••
Gajenje biljaka Bob i grašak •• ; Crni luk, rani karfiol, kupus; posejte
u saksije ili višećelijske plitice na klupi s grejanjem;
prebacite na stalažu, rasporedite na određenu
razdaljinu ako je moguće; zaštitite od mraza
Zaštita biljaka od zimske Poluotporne biljke za saksije kao što su kana, fuksija,
hladnoće bugenvileja; Osetljive višegodišnje biljke, kao što su
ivančica i geranijum
* Ove biljke mogu da se gaje u stakleniku ili plasteniku površine od 72 m2. Mogu da se prilagode i manjem prostoru.
Legenda 3 Posejane direktno u leje
1 Posejane u višećelijske plitice i presađene u leje; 4 Gajene u saksijama od semena do zrelosti
mogu da se seju u saksije početkom sezone, a zatim 5 Posejane zasebno u saksijama
rasporede u višećelijske plitice 6 Presađene u leje prethodne jeseni, posle završetka
2 Posejane u trenažere korena, zatim presađene u leje sezone letnjih biljaka
• Krajem proleća, okačite zasađene viseće korpe unutra da bi dobile početnu prednost. Prebacite ih napolje kad vre-
menski uslovi postanu povoljni.
•• Posejte u trenažere korena, ostavite da klijaju na klupi s grejanjem, pa prebacite na običnu klupu čim uočite da su
nikle.
BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 223
Fino voće
PlODOnOSne Biljke U Staklenik ili plastenik bez grejanja savr-
zatvORenOm PROStORU šena su sredina za gajenje plodonosnih
biljaka kojima prija toplota, kao što su
Paradajz je popularna biljka za prohlad- paradajz, patlidžan, krastavac i paprika.
ne staklenike ili plastenike. I patlidžan i
paprika daju odlične rezultate, iako im je
potrebna nešto viša temperatura i nemaju proverite da li je temperatura na 10 cm is-
toliko visoke prinose. Sve tri vrste pripada- pod površine iznad 14°C. Ako nije, preba-
ju istoj botaničkoj porodici (videti str. 310- cite biljke u veću saksiju i čekajte. Ako su
319), što otežava plodored biljaka. Me- previše izdužene, zasadite ih u zemlju na
njajte ih s biljkama iz drugih porodica - na 2,5 cm dublje nego što su bile u saksiji.
primer, krastavcem i dinjom - ili koristite Razmak između biljaka zavisi od sorte. Pri-
saksije i vreće za sađenje. državajte se uputstva na pakovanju seme-
na. Nikad ne nagomilavajte biljke, jer time
započinjanje podstičete razvijanje bolesti.
Rasad može da se kupi od kraja proleća Koristite saksije prečnika 8-10 cm, napu-
- ali da biste imali najbolji izbor sorti i or- njene bogatom organskom mešavinom
ganskih biljaka, gajite sopstveni na klupi ili zemlje. Rasporedite ih na razmaku koji od-
u propagatoru s grejanjem. S paradajzom govara vrsti i sorti.
možete da počnete već sredinom zime, Drugo rešenje su vreće za gajenje. Dve
ako ga zaštitite od mraza. Ako ne možete, biljke po vreći lakše su za održavanje i da-
posejte ga u proleće, 8-10 sedmica posle ju veće prinose nego tri, što je broj koji se
poslednjeg mraza. obično preporučuje.
U prodaji postoje sorte paradajza koje
su posebno namenjene za gajenje u zatvo- zalivanje i ishrana
renom prostoru, ali i većina sorti za gaje- Zalivanje i ishranu treba prilagoditi rastu
nje na otvorenom dobro napreduje u stak- biljaka. Na početku sezone, nikako ne pre-
leniku bez grejanja. „Neodređene” sorte terujte ni s jednim ni s drugim, jer posle-
najbolje koriste ograničen prostor, rastući dice mogu biti katastrofalne. Međutim, kad
u visinu jednom uspravnom stabljikom, se biljke dobro prime i počnu da rastu, ne
koja se naziva kordon. Žbunaste i puzave ostavljajte ih da se osuše. Napredovanje
vrste dobro uspevaju u saksijama i korpa- se usporava, a kod paradajza i paprike mo-
ma. Patlidžan i paprika su kompaktnije, že da dođe do pojave vršne truleži pupo-
žbunaste biljke koje rastu najviše do 30 ljaka (videti str. 85). Po toplom vremenu,
cm. biljkama u saksijama i vrećama potrebno
Ostavite seme da klija na toplom mestu je zalivanje dva puta dnevno. Kad se poja-
i presadite rasad u saksije prečnika 7,5-10 ve prvi plodovi, počnite sa ishranom teč-
cm. Ostavite ga da raste na toplom mestu
(12-16°C, zavisno od vrste). Kad se poja-
ve prvi cvetovi, možete da presadite biljke Pridržavanje stabljika
u leje, veće saksije ili vreće sa zemljom. Stabilnost paradajza, osim pridržavanja
pomoću kanapa, štapa ili rama, može da
leje, saksije ili vreće? se poveća i podsticanjem puštanja kore-
Da biste gajili biljke u lejama u stakleni- nja iz stabljike, ako se u saksijama bez
ku ili plasteniku, zemljištu dodajte oboga- dna zemlja napuni sve do osnove biljke.
Na taj način postiže se i delotvornije us-
ćivač srednje klase plodnosti, kao što je
meravanje vode do korenja.
baštenski kompost ili kompost s glistama i
224 ORGANSKA BAŠTA
niže sorte, osim ako imate dovoljno visok dajz i druge plodonosne biljke; kad one
svod staklenika. Sejte seme pojedinačno u sazru, hrizanteme će biti u punom cvetu.
dubokim saksijama ili trenažerima korena Za početak ćete morati da kupite rasad ili
krajem proleća. Presadite mladice u leje, ukorenjene reznice. Najveći izbor postoji u
razmaknute na 30 cm, raspoređene u čet- specijalnim rasadnicima. Posle toga, mo-
vorougao. žete sami da razmnožavate biljke svake
Ako biljke napadne grinja crveni pauk, godine, iz „krunica” biljaka koje su prezi-
koristite biološke agense suzbijanja (videti mile, ako su zdrave. Uzmite reznice u pro-
str. 95). leće (videt str. 103) i ostavite ih da se uko-
rene na klupi ili u propagatoru s greja-
mladi krompir za kraj decembra njem, na temperaturi od 13 do 18°C. Kad
Sačuvajte nekoliko krtola roda mladog se dobro ukorene, presadite ih pojedinač-
krompira, od sorti kao što su „rani crveni no u saksije prečnika 9 cm, i gajite na poli-
norland” ili „skroz crveni”. Ostavite ih na ci u stakleniku.
suncu da pozelene, zatim uskladištite do Kad biljke porastu do visine od 15 do 20
kraja leta. Posadite ih potom u žardinjere cm, otkinite im vrhove, ostavljajući četiri ili
od 15 litara s rupama za oceđivanje. Na pet listova ispod njih. Tako ćete postići
dno stavite sloj od 15 cm višenamenske žbunast rast. Kad prerastu saksije, preba-
mešavine zemlje za saksije i na njega cite ih u veće, prečnika 23 cm, napunjene
smestite tri krtole, s pupoljcima nagore. zemljom koja je bogata hranljivim sastojci-
Prekrijte ih slojem zemlje od 7,5 cm i dob- ma, na bazi baštenskog komposta (videti
ro zalijte. Kako izdanci izrastaju, nastavite str. 43-49 i 50-55). Postepeno ih očvršćuj-
da punite žardinjeru zemljom, uvek ostav- te, privikavajući ih na spoljašnje uslove pre
ljajući vrhove iznad površine. Da biste uš- nego što ih prebacite napolje.
tedeli, možete da upotrebite već korišćenu Kako biljke budu rasle, tako im vezujte
zemlju iz vreća ili saksija. stabljike za pritke. Vrhove pritki povežite
Zalivajte krompire redovno, pazeći da se žicom da biste sprečili povijanje na vetru.
zemlja ne osuši - odmeravanje težine žar- Zalivajte ih po potrebi, a hranite jednom
dinjere dobar je način da procenite količi- sedmično tečnim organskim đubrivom. Pa-
nu vode u njoj. Lišće možete da podupre- zite se ranih mrazeva, približavanjem jese-
te sa četiri pritke (s kapicama na vrhu, da ni; prekrijte cvetne pupoljke po potrebi.
biste zaštitili oči) koje ste poboli uz unu- Sredinom jeseni, prebacite biljke u zatvo-
trašnji rub žardinjere i preko njih omotali ren prostor zbog cvetanja.
dva kruga kanapa, ili možete da pustite iz- Secite cveće kad se spoljne latice proši-
danke da ispužu iz žardinjere. Zaštitite ih re, a središnje su i dalje čvrsto zbijene.
od mraza. Prestanite sa zalivanjem kad ci- Zgnječite vrh odsečene stabljike pre stav-
ma uvene. Na kraju decembra ispraznite ljanja u vodu. Posle cvetanja odsecite sve
žardinjeru i izvadite mlade krompire. delove biljke više od 15 cm i stavite saksi-
je ispod klupe. Tokom zime zalivajte tek
Hrizantema toliko da biljke ne dehidriraju. U proleće
pomerite saksije na mesto s više svetla i
Hrizanteme koje se gaje u saksijama le-
pojačajte zalivanje. Zatim uzmite reznice s
po se uklapaju s letnjim biljkama u stakle-
novih izdanaka i uklonite biljke-roditelje.
niku i daju živopisne, dugotrajne cvetove
za vazu od sredine do kraja jeseni, kad je
baštensko cveće retko. Ako se posade u
zatvorenom prostoru u proleće, mogu da
se prebace napolje leti, taman u vreme
kad je zatvoren prostor potreban za para-
BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 227
kontrola klime
- Nemojte da pušite u stakleniku ili plas-
- Kontrolišite temperaturu putem izolaci- teniku.
je i ventilacije - koristite zastore samo kao - Orezujte uvele i obolele delove biljaka
krajnje sredstvo. - očistite makaze pre nego što pređete na
- Neka vam prekrivač bude isečen tačno drugu biljku.
po veličini reda. Za vreme jakih mrazeva, - Uklanjajte odmah uvele biljke i one ko-
osetljive biljke prekrijte jednim slojem ili je su zahvaćene bolestima i štetočinama.
pomoću više slojeva.
- Kupite termostat za kontrolu minimal- Štetočine i bolesti
ne/maksimalne temperature.
- Gajite biljke iz semena i sadnica iz sop-
- Po blagim zimskim danima otvorite
stvene bašte kad god je moguće.
sasvim vrata i ventilacione otvore, ali ne
- Proverite biljke koje ste kupili i zemljiš-
zaboravite da ih sredinom poslepodneva
te na kom su gajene. Izdvojte ih u karan-
zatvorite.
tin na sedam dana pre nego što ih unese-
- Kada posle toplih dana uslede hladne
te u staklenik ili plastenik.
noći, dobro zatvarajte plastenik pre sutona
- Primenjujte plodored biljaka da biste
da bi se na prekrivaču stvorio sloj konden-
izbegli koncentrisanje štetočina i bolesti u
zovane pare.
zemljištu.
- Pregledajte biljke svakodnevno da bis-
zdrava životna sredina
te uočili eventualne tragove štetočina ili
- Održavajte staklenik ili plastenik ured- bolesti. Problemi se brže gomilaju u zatvo-
nim - sklanjajte saksije i ostalu opremu na renoj sredini.
neko drugo mesto. - Leti raspršujte vodu po biljkama koje
- Održavajte staklo ili plastiku čistim - su podložne napadu grinje crvenog pauka.
perite ih i po nekoliko puta godišnje. - Koristite lepljivu traku za suzbijanje
- Očistite i oribajte strukturne elemente štetočina.
bar jednom godišnje. Koristite toplu vodu - Koristite biološke agense za suzbijanje
sa sapunicom, a isperite jakim mlazom vo- štetočina (videti str. 95) ako problemi s nji-
de iz creva. ma učestaju. Uklonite lepljive trake pre ne-
228 ORGANSKA BAŠTA
zvonasti prekrivači. Zvonasti prekrivači postoje u svim oblicima i veličinama; čak i plete-
ne korpe mogu da pruže zaštitu od ptica, zečeva i noćnog mraza (1). Jednostavna „mini-zvo-
na” (2) zaštitiće pojedinačne mlade biljke. Proverite da li je neki puž zaostao ispod zvona.
Viktorijanska staklena zvona (3) su atraktivan dodatak u svakoj bašti. U današnje vreme pre-
krivač od polikarbonata je u velikoj meri zamenio zastakljene ramove koji su se tradicionalno
koristili za zvona u obliku slova „A” (4), izuzetno dobra za niske, žbunaste biljke.
BAŠTOVANSTVO U STAKLENICIMA 231
Voće je deo naše ishrane još od davnih lastima sa umerenom klimom. U njih se
vremena. Ono nudi trenutno zadovoljenje ubrajaju prizemne biljke kao što je jagoda,
potreba za hranljivim sastojcima, kao pre- žbunasto bobičasto voće, kao i drvenasto,
teča brze hrane - jede se pravo s biljaka. kao što su jabuka, kruška, šljiva, smokva,
Sve vrste voća imaju privlačne cvetove; trešnja, breskva, pa i lešnik.
neki od njih imaju i prijatan miris koji na- Svako ima omiljeno voće. Međutim,
goveštava sočne plodove koji će uslediti. važno je da znate koje voće može da uspe-
Voće je dovoljno raznorodno da i za naj- va u uslovima vaše bašte i za koje vrste
manju baštu može da se nađe vrsta koja imate dovoljno prostora. U ovom delu knji-
će joj odgovarati i koja se u njoj može gaji-
ti - na primer, uza zid ili ogradu. U bašta-
ma s više prostora, međutim, krošnja ja- zašto da gajite voće organski?
buke ili kruške stvara šarenu hladovinu i is- - Brza hrana. Voće je najbrža hrana: mo-
punjava srednju visinu u pejzažnoj arhi- žete da ga jedete direktno s biljaka.
tekturi bašte. Konačno, svaka berba boga- - Proizvodnja bez pesticida. Organski ga-
ta je i lepa. Možda u nekim godinama bu- jeno voće ne mora da se pere ili ljušti pre
de malo voća, ali ga uglavnom bude do- jela.
voljno da podelite s prijateljima - i divljim - Veza s godišnjim dobima. Jagode leti,
životinjama. jabuke u jesen - branje vlastitog voća ve-
zuje vas za smenu godišnjih doba.
- Beskrajan izbor. Spektar voćnih vrsta je
Šta da gajite?
fantastičan, samo jabuka ima na stotine
U ovom poglavlju opisano je mnogo vrs- sorti.
ta voća koje je pogodno za gajenje u ob- - Sveže i ukusno. Domaće voće može da
se bere kad to odgovara vama, a ne pro-
davnicama.
lep izgled cele godine
- Manje rada, više dobiti. Gajenje većine
Svaka bašta trebalo bi da ima stablo ja- vrsta voća ne oduzima mnogo vremena,
buke - ona ne samo da je rodna biljka, kad se uporedi s rezultatima rada.
nego ima prelepo cveće, lišće i plodove, - Proizvodnja na lokalnom nivou. Ne pla-
srebrnkastu koru na granama koje s go- ćate transport voća; u prilici ste da pro-
dinama postaju sve čvornovatije i zanim- bate voće koje nikad ne bi ni stiglo do
ljivije. Čak i kad joj se završi životni cik- prodavnica.
lus, od nje se dobija mirišljavo drvo za - Ulepšavanje bašte. Stabla i žbunovi vo-
loženje. ća sami po sebi su lepe baštenske biljke.
- To može svako. Voće može da se zasa-
Bobičasto i jagodasto voće di i u najmanjem dvorištu.
Meki plodovi iz supermarketa ne mogu da - Može da bude fantastično iskustvo. Ga-
se porede sa onim koji su sazrevali na jenje voća može da bude izuzetno zanim-
suncu u vašoj sopstvenoj bašti. ljiv hobi.
GAJENJE VOĆA 235
te da koristite sopstvene strugotine ili da kad voćna stabla rastu na jakom korenju.
ih kupite kao gotov, pakovan proizvod. Ako prihvatimo da su mnoge vrste korova,
Prekrivače zemljišta treba da nanosite u u stvari, poljsko cveće, odmah možemo da
debelom sloju, na vlažno zemljište, krajem mu damo sasvim drugačiji status. Mnoge
proleća, kad se već zagrejalo. Slamu i seno vrste korova privlače korisne insekte i zau-
nanosite u sloju debljine 10 cm, a seckano zimaju važno mesto u voćnjacima. Među-
granje u sloju debljine 5 cm, ostavljajući
slobodan prostor od oko 15 cm u prečniku
oko stabla i osnove biljaka, da biste odvra- Uvezena larva insekta koji jede
ribizle
tili voluharice i miševe da grizu koru. Pre-
krivači ne samo da suzbijaju korov i zadr- Ova štetočina velikom brzinom može da
žavaju vlagu, nego sadrže i značajnu koli- uništi lišće ogrozda i ribizle. Dok su
činu hranljivih sastojaka. Na primer, slama mlade, larve su veoma male i odgovara
i seno tokom sezone oslobađaju u zemljiš- im da se hrane u sredini biljke. Treba
te značajnu količinu kalijuma. Strugotine pažljivo i redovno da pregledate unutra-
šnjost žbunova da biste otkrili i uklonili
sadrže manje hranljivih sastojaka, ali po-
štetočine pre nego što nanesu ozbiljnu
većavaju nivo organskih materija u zem-
štetu.
ljištu i popravljaju mu strukturu. Izbledeli
prekrivači treba da se sklone zimi, da bi se
omogućilo tamnijem zemljištu da počet-
kom proleća upija toplotu tokom dana, a Prva linija odbrane
noću je otpušta do granja, štiteći osetljive - Sadite sorte koje su otporne na štetoči-
pupoljke koji se pomaljaju. Takođe, skla- ne i bolesti.
njanjem prekrivača očistićete zemlju od - Izaberite pravu lokaciju.
spora koje prenose bolesti, ali i štetočina - Nikad ne sadite voće na mestima gde
koje su u njemu prezimile. već rastu slične vrste.
- Orezujte voće da biste stvorili otvorene
krošnje drveća, zbog dobrog protoka vaz-
zdravlje biljaka
duha između grana.
Najbolji pristup održavanju zdravog voća - Ne preterujte u ishrani zemljišta azo-
jeste da budete na oprezu i redovno pro- tom.
veravate kako biljke napreduju. Na taj na- - Uklanjajte oštećene i obolele plodove,
čin, pravovremeno ćete uočiti znake even- izdanke i listove.
tualnih problema, koje ćete moći da reša- - Sklanjajte prekrivač zemljišta preko zi-
vate pre nego što postanu ozbiljni. Delove me.
biljaka koji su u početnoj fazi infekcije bo- - Koristite ekstrakt morske trave u obliku
lestima otkidajte ili orezujte, a kolonije raspršivača za prskanje lišća.
štetočina možete da uklonite gnječenjem - Zaštitite biljke od ptica mrežama ili ka-
palcem. Pogledajte okvir desno u vezi s vezima.
opštim smernicama za održavanje zdravlja - Priuštite sklonište i odgovarajuće vrste
voća. Štetočine i bolesti koje napadaju vo- biljaka i cveća životinjama koje se hrane
će, uz detaljne savete kako da se borite štetočinama. Nastojte da privučete slede-
protiv njih, opisane su u poglavlju Proble- će vrste korisnih insekata:
mi s biljkama, od A do Ž (videti str. 397- - vrste iz porodice Anthocoridae (videti
str. 96),
439).
- uholaže (videti str. 90 i 194),
- mrežokrilce (videti str. 90 i 194),
korov - tolerisati ga ili ne
- bubamare i njihove larve (videti str. 91
Suzbijanje korova jednako je važno za i 194),
voće koliko i za povrće, osim u slučajevima - larve osolikih muva (vid str. 90 i 194).
GAJENJE VOĆA 239
tim, ako je korov blizu žbunastom i nisko- - Pogodnost za lokalne klimatske uslove.
rastućem voću, kao što su jagoda i alpska Sorte koje dobro uspevaju u toplim prede-
malina, manje je koristan, jer se takmiči s lima daju slab rod kad se zasade u bašti s
biljkama za svetlost, vodu i hranljive sas- kraćom, hladnijom sezonom rasta i obrat-
tojke. Ako postane izuzetno bujan, sma- no. Neke starije sorte jače su vezane za
njuje protok vazduha i povećava verovat- lokalitet; isplati se da ih potražite jer su u
noću javljanja gljivičnih oboljenja. načelu otpornije i pouzdanije.
Okopavanje motikom i ručno plevljenje i - Ukus. Nemaju sve sorte voća lep ukus,
dalje su najdelotvorniji načini uklanjanja a lični ukusi su različiti. Ako možete, pro-
korova na otvorenom prostoru. On često bajte voće pre nego što kupite sadnice.
raste u naletu, pre stavljanja prekrivača - Uslovi za oprašivanje. Za detaljnije in-
zemljišta u proleće. Kad se prekrivač ras- formacije pogledajte donji tekst kao i teks-
prostre, obično najdelotvornije obuzda tove o pojedinačnim vrstama voća.
rast korova. Međutim, neke višegodišnje
vrste probijaju se kroz prekrivač; njih ćete Oprašivanje
morati da uklanjate ručno. Voće ne može da formira plodove dok se
Pošto višegodišnje korove nije lako uklo- cvetovi ne opraše. Mnoge vrste, uključuju-
niti oko voća, isplati se da pre sadnje što ći većinu mekog voća, oplođuju se same:
temeljnije raskrčite zemljište (videti str. nije im potreban polen s drugih biljaka da
76-77). bi oplodile cvetove. Samooplođuje se veći-
Većini njih sasvim je dovoljno da baštu na sorti šljive i neke sorte trešnje; mnoge
ne prskate pesticidima, ali u nekim sluča- sorte jabuke delimično se samooplođuju,
jevima biće mnogo bolje ako im obezbedi- ali im je korisnije ako se ukrštaju s drugim
te stanište i biljke kojima se hrane (videti sortama. Neke sorte ne mogu da formira-
Baštovanstvo za životinjski svet, str. 189- ju plodove samostalno i potrebno je da se
201). zasade na dometu pčelinjeg leta od drugih
sorti, koje su kompatibilne i cvetaju u isto
vreme. Ako nemate dovoljno prostora,
izBOR SORti susedno dvorište je obično dovoljno blizu.
Biranje sorti predstavlja mnogo više od Neke sorte jabuka su triploidne. To je
same činjenice da li vam se sviđa naziv ili izraz koji se odnosi na njihovu genetsku
ne. Postoje sorte voća za razna godišnja strukturu i znači da su cvetovi muški i ste-
doba, klimatske uslove, ukuse. Takođe, rilni, odnosno da proizvode vrlo malo ili ni-
poznate su i sorte koje su otporne na neke malo polena. Da bi takve sorte imale dobar
vrste štetočina i bolesti. Kad birate, i sle- rod, obično su im potrebne dve različite
deće savete treba da imate u vidu. sorte za oprašivanje.
- Sezona berbe i korišćenja. Ako imate Trešnje su naročito komplikovane, jer,
dovoljno prostora, možete da produžite osim nekoliko samooplodnih sorti kao što
sezonu berbe sadnjom sorti čije se vreme je „stela”, svima su potrebni oprašivači, a
sazrevanja sukcesivno nadovezuje ili voća po pravilu su izuzetno probirljive u pogle-
koje je pogodno za skladištenje. Postoje du izbora polena. Postoji nekoliko osnova
sorte jabuka i krušaka koje ne sazrevaju u potpune inkompatibilnosti i iz takvih spoje-
potpunosti sve dok plodovi ne provedu iz- va ne mogu da nastanu plodovi.
vesno vreme uskladišteni. Pošto se voće koje raste na drveću razli-
- Otpornost na bolesti i štetočine. Ako kuje po vremenu cvetanja i količini polena
imate konkretan uočen problem, kao što je koje proizvodi, pažljiv izbor sorti je od pre-
garež jabuke, treba da nabavite sortu koja sudnog značaja. U katalozima preko kojih
je otporna ili manje osetljiva. se prodaju voćke naći ćete predloge o od-
240 ORGANSKA BAŠTA
kordoni u
društvu. Red kor-
dona jabuka ili kru-
šaka, koji se gaji
uz naslon od direka
i žice, može da se
sastavi od različitih
sorti, da bi se omo-
gućilo oprašivanje.
GAJENJE VOĆA 241
voćke oblikovane u jednoj ravni Niski osmanluk sa samo jednim redom nazi-
Za podupiranje svih oblika ove kategorije ko- va se „finta”. Pogodan je za jabuke i kruške.
risti se sistem paralelnih vodoravnih žica. Palmeta (dole levo)
Kordon (gore levo) Slična osmanluku, ali grane su usmerene na-
Pojedinačno stablo s mnoštvom kratkih plo- gore pod uglom od 45°.Vrlo formalan oblik,
donosnih izdanaka, ili sistemom kraka celom popularan u viktorijanskoj Britaniji. Pogodan
dužinom. Može da bude uspravno, ali je obič- za jabuke i kruške.
no pod uglom. Kordoni koji se oblikuju s dve Lepeza (dole desno)
ili više paralelnih glavnih grana nazivaju se Grane se dele i usmeravaju zrakasto nagore,
dvostrukim ili višestrukim kordonima. Pogod- na visini od 60 do 75 cm iznad tla. Nisu para-
ni su za jabuke, kruške i šijive. lelne, već se šire kao prsti i prekrivaju zid na
Osmanluk koji se oslanjaju. Najpogodnija je za šljive,
Središnje stablo s naspramnim parovima vo- trešnje, smokve, breskve i kajsije, ali može
doravnih grana, najčešće u 3, 4 ili 5 redova. da se koristi i za jabuke i kruške.
244 ORGANSKA BAŠTA
korisna oprema
Kad odlučite da obnovite stablo, biće vam jagODe
potrebna odgovarajuća oprema, u koju Ukus prvih jagoda u godini bez sumnje
se ubraja: je uzbudljiviji nego prizor prvog crvendaća
- lučna testera - za grane deblje od 4 cm u bašti. Prvi rod moći ćete da uberete 12
u prečniku; meseci posle sadnje.
- ručna testera - za grane tanje od 4 cm Najranije sorte počinju da rađaju krajem
u prečniku; proleća - čak i ranije ako se gaje u zatvo-
- makaze za orezivanje - za skraćivanje renom prostoru. Glavna sezona potom se
bočnih grana. Pošto ćete se verovatno produžava tokom leta, a kasne, „stalne”
penjati na drvo ili merdevine, biće vam
sorte nastavljaju da rađaju do jeseni. Iz-
veoma korisna futrola za makaze.
borom pravih sorti (videti tabelu na slede-
- merdevine - dvokrilni modeli opasni su
ćoj strani) možete da imate berbu na otvo-
za ovakvu vrstu posla. Biće vam neop-
hodne merdevine koje mogu da se pro-
renom prostoru od početka leta do prvih
dužavaju, s kanapom za pričvršćivanje za jesenjih mrazeva. Međutim, u maloj bašti
grane radi sprečavanja klizanja. Ako ima- ograničite se na jedan ili dva varijeteta, jer
te više stabala voća, veoma korisna in- manje od 12 biljaka svakog od njih daje
vesticija će vam biti specijalne voćarske razočaravajuće mali rod. Zdrava, rodna ja-
merdevine koje se sužavaju k vrhu i ima- goda živi otprilike 3 godine. Jagode su ug-
ju treću, potpornu nogu. lavnom otporne u zonama od 3 do 10.
Uvek je preporučljivo da radite s još ne- Plodovi jagode nisu pogodni za zamrza-
kim, za slučaj nezgode, i da vam pomog- vanje, osim za voćni pire, i ne mogu da se
ne kad treba da vučete upletene grane. skladište. Jedite ih odmah po branju ili dr-
Ako drveće koje obnavljate orezujete žite dan-dva u frižideru.
pravilno, rezovi će savršeno zarasti i bez
premazivanja isto kao i na onom voću ko- lokacija i zemljište
je redovno orezujete.
Jagodama je potrebna zimska hladnoća
da bi im započelo cvetanje i letnje sunce
da bi plodovi narasli i sazreli. Za to je naj-
Šljive
bolji otvoren, potpuno osunčan položaj
Obnavljanje preraslih šljiva ne zahteva parcele. Pošto nemaju velike prohteve u
obimno orezivanje. Krošnje ne moraju da pogledu zemljišta, uspevaju čak i na kise-
budu toliko otvorene i razređene kao kod lom zemljištu čija je pH vrednost 5,5. Naj-
jabuka i krušaka. Posao mora da se obavi više im odgovara dobro ocedita, blago ki-
u proleće pre nego što se pupoljci otvore, sela peskovita ilovača sa značajnim sadr-
da bi se što više smanjilo širenje bolesti. žajem organskih materija. Visoka plodnost
Idealno vreme je neposredno posle formi- nije poželjna jer će podstaći rast velikih,
ranja plodova. mesnatih listova na uštrb plodova. Među-
- Smanjite visinu i širinu stabla na veliči- tim, dobra oceditost od najvećeg je znača-
nu koja može lako da se održava odseca- ja, kao i odgovarajuće zalivanje u većini fa-
njem velikih grana testerom do mesta na za rasta. Ako vaše zemljište nije peskovita
kom izrastaju izdanci ili grane usmereni ka ilovača, i dalje možete da gajite dobre ja-
spolja. gode tako što ćete mu popraviti strukturu
- Uklonite sve oštećene, obolele i ukršte- i oceditost (videti str. 38-43). Jagode mo-
ne grane, kao i one koje se taru. gu da se gaje i u saksijama (videti str. 211-
- Proredite ostatak krošnje po potrebi, 212).
da bi svetlost mogla da prodire kroz nju i
da se izdanci ne dodiruju.
246 ORGANSKA BAŠTA
zaštita biljaka
Počnite sa zdravim biljkama bez virusa,
na mestu gde najmanje 6 godina nisu bi-
le sađene maline, kupine ili jagode. U
prodaji su sorte koje su otporne na biljne
vaši. Veoma je važno da zemljište ima pH
vrednost 6,5 ili manju i da bude dobro
ocedito. Tokom sezone proveravajte ima
li biljnih vaši; gnječite ih rukom ili prskaj-
te rastvorom sapuna. Plodove koji sazre-
vaju mrežom zaštitite od ptica.
U zrelom voću često se javljaju mali crvi
- zato poprskajte cvetne pupoljke piretri-
nom. Uklanjanje prekrivača i plitko obra-
đivanje zemljišta oko stabljika tokom zi-
me doprineće suzbijanju ovih i drugih lar-
vi. Rupe koje prave crvi mogu da budu
put ulaženja za bolesti.
Tokom cele sezone proveravajte da li na
biljkama ima znakova plamenjače i pega-
vosti. Odsecite i spalite obolele stabljike.
Kad pupoljci počnu da izbijaju, preventiv-
no poprskajte maline bordoskom čor- letnje maline. Stabljike s plodovima veza-
bom. ne su za žice, a između njih rastu nove, koje
Za više informacija, videti Problemi s se vezuju kad se starije orežu.
biljkama, od A do Ž, str. 397 i Zdravlje bi-
ljaka, str. 82.
kupovina biljaka
kUPine i njiHOvi HiBRiDi Kupine se prodaju kao stabljike s golim
Kupine rastu u divljini, ali ako želite da korenom, isto kao maline. Ako imate malu
imate redovno snabdevanje ovim rodnim, baštu, potražite neke od manje bujnih sor-
sočnim, kasnim letnjim voćem, gajite ih ti, kao što je „Merion”. Većina sorti ima tr-
sami. nje, ali ih ima i bestrnih.Te sorte su, u ne-
U 20. veku stvoreno je mnoštvo zanim- kim slučajevima, i manje bujne, ali izgleda
ljivih hibrida, uglavnom između kupine i i manje ukusne od sorti s trnjem. Sezona
maline. Ovo voće uglavnom ranije sazreva za ovo jagodičasto voće traje od sredine
i slađe je od kupine, ali ima sličan oblik leta do kraja jeseni.
stabla.
Prvi rod bere se drugog leta posle sad- Priprema i sadnja
nje, a pun rod godinu dana kasnije. Pripremite zemljište isto kao i za maline
(videti str. 248). Za svaku biljku biće pot-
lokacija i zemljište rebno i to 7 m prostora da bi stabljike, za-
Većina kupina i njihovih hibrida raste visno od sorte, mogle da se vežu. Posta-
bujno, čak neobuzdano, i zahteva puno vite direke isto kao i za maline, a žice
prostora. Idealno je da ih gajite uza zid, rastegnite s razmakom od oko 25 cm, u
ogradu ili žice razapete između direka, kao rasponu od 60 cm do 1,5 m iznad tla. Ako
za maline (videti str. 249). Važno je da sadite uza zid ili ogradu, biće vam potre-
dugačkim stabljikama ostavite dovoljno ban sličan raspored žica.
prostora da bi mogle da budu vezane. Leje Posadite jednu biljku u sredinu naslona,
koje pripremate ispred zidova ili ograda a ako sadite više biljaka rasporedite ih po
trebalo bi da budu široke najmanje 1 m. bujnosti (videti Izbor sorti na dnu strane).
Kupine se lako gaje i nemaju velikih Svaku biljku ukopajte do nivoa do kog je
prohteva u pogledu zemljišta. Hibridima prethodno bila u zemlji i utabajte zemlju
uglavnom treba više toplote i uslovi slični- oko nje.
ji onim za gajenje malina - dobro ocedito, U proleće će se na stabljici formirati pu-
blago kiselo zemljište. poljci, a kasnije će iz zemlje izbiti novi iz-
Kupine mogu da se gaje u delimičnoj danci. Čim se to dogodi, odsecite staru
senci ili na mestu koje je okrenuto od sun- stabljiku do zemlje.
ca, ali hibridi najbolje rastu na potpuno
osunčanim mestima. Orezivanje i usmeravanje rasta
U prvoj godini rašće samo nekoliko stab-
ljika. Vežite ih sve na jednu stranu dok se
izbor sorti razvijaju. Do sredine leta moraćete time
Kupine da se bavite svake sedmice jer kupine brzo
- „Helena” (B) rastu.
- „Loh Nes” (B) Postoje tri načina vezivanja: kao užad,
- „Merion” kad se stabljike dele na jednak broj i laba-
- „Valdo” (B) (O) vo vezuju kao „konopci” duž svake žice;
Hibridi kupina preplitanjem, kad se svaka stabljika poje-
- „Boysenberry” (B) dinačno prebacuje s jedne, pa s druge
- „Tayberry” strane žice, i lepezasto vezivanje koje se
O - otporne na bolesti koristi za kruće sorte kao što je „oregon-
B - bestrne ska bestrna”, kad se stabljike vezuju preko
naslona po rasporedu koji liči na lepezu.
GAJENJE VOĆA 251
Priprema i sadnja
Priprema zemljišta je veoma važna.
izbor sorti - Obeležite površinu koja je dovoljno ve-
Rane lika da na nju stane onoliko žbunova koli-
„Boskup džinovska” (veoma bujna) ko ste planirali. Razmaknite ih na 1,5-1,8
Srednje m, osim ako ne primenjujete sistem „žive
- „Ben Konan” (O) ograde” (videti sledeću stranu). Ako sadite
- „Ben Lomond” samo jedan žbun, ostavite 1,5 m slobod-
- „Ben Sarek” (O) nog prostora oko njega.
- „Kovač” (veoma bujna) - Raskrčite zemljište od višegodišnjeg
- „Pratilja” korova i, ako je oceditost loša, dvaput izri-
- „Krendal” ljajte parcelu (videti str. 327). Ako pravite
- „Velington XXX” leju na travnjaku, ukopajte busene, pažlji-
Kasne vo uklanjajući korenje maslačka i drugih
- „Boldvin” višegodišnjih korova.
Pogodne za male bašte - Neposredno pre sađenja, unesite u
- „Ben Konan” zemlju dobro zgoreli stajnjak u količini od
- „Ben Sarek” 5 litara na 1 m2, ili baštenski kompost u
O - otporna na pepelnicu ogrozda i smotavca dvostruko većoj količini. Ako je nivo organ-
ribizle skih materija nizak i ne ukopavate busene,
GAJENJE VOĆA 253
ishrana
Đubrite žbunove baštenskim kompos-
tom, dobro zgorelim stajnjakom ili organ-
skim đubrivom najmanje svake 3 godine, u
preporučenoj količini, ili svake godine, ako
je zemljište siromašno. Dobro održavani
zasad trebalo bi da živi duže od 20 godina.
Krajem proleća prekrijte slamom ili senom
zemlju oko žbunova.
Orezivanje
Crna ribizla rađa uglavnom na stabljika-
ma od prethodne godine. Zato je cilj sva-
kog održavanja da se što više podstiče rast
novih izdanaka koji će rađati naredne go-
dine. Nije neophodno da se stvara otvore-
na sredina u žbunovima. U prvoj godini, iz
novih biljaka izbijaju grane iznad i ispod
zemlje i na njima nema roda. Nije potreb-
no da se orezuju. U drugoj godini, postoje-
će grane rađaju i daju izdanke. Novi izdan-
ci izbijaju i ispod zemlje. Njih treba oreza-
ti ujesen, tradicionalno uklanjajući do tre-
ćinu starih grana, što bliže zemlji (videti
prethodni tekst). Taj proces ne treba da se
započinje pre jeseni treće godine. Počnite
od grana koje su najbliže zemlji. U nekim „Destruktivni” metod orezivanja crne
slučajevima, pored osnova starih grana ribizle. Ovaj metod funkcioniše samo ako
mogu da se nađu kvalitetni mladi izdanci. imate tri biljke ili broj biljaka množiv s tri. Po-
Ako zauzimaju dobar položaj, orežite sve delite žbunove u tri grupe s jednakim brojem
do njih. biljaka. U jesen, posle berbe prvog roda,
orežite sve grane na biljkama u jednoj grupi.
zamene za tradicionalno orezivanje Ostavite druge dve grupe neorezane. U na-
Tradicionalno orezivanje zamenjuju rednim godinama rotirajte orezivanje po gru-
„destruktivni” metod (videti sliku desno) pama, tako da svake godine imate jednu
grupu biljaka iz koje rastu novi izdanci i dve
orezivanja po grupama od tri, u ciklusu ko-
grupe koje rađaju. Sistem je veoma efikasan
ji traje tri godine, i metod „žive ograde”.
u smanjivanju obolevanja biljaka.
254 ORGANSKA BAŠTA
kalendar ribizle
Osim berbe slatkih, sočnih plodova, za CRvene i Bele RiBizle
ribizle je ključni period u godini zima, kad Prizor koji čini crvena ribizla u punom
treba da se orežu. Tradicionalnim meto- rodu stvarno je fantastičan. Njene bobice
dom orezivanja, debele, stare grane režu nisu slatke kao jagode, ali su jedna od
se do osnove, da bi iz njih nikli mladi osnovnih letnjih poslastica, od kojih mogu
izdanci koji će bolje rađati tokom nared-
da se naprave odličan žele i vino, a zbog
nih godina.
visokog sadržaja pektina veoma su korisne
za mešanje s drugim vrstama voća koje se
slabije učvršćuje u džemovima. Takođe,
zaštita biljaka
dobre su za zamrzavanje. Ne postoje sorte
Sadite na odgovarajućem mestu zdrave ribizle koje bi omogućile neprekidnu sezo-
žbunove bez virusa. U proleće pogledajte nu berbe tokom letnjih meseci. Iako crve-
da li ima biljnih vaši na mladim izdancima na ribizla ima upečatljivije plodove, pozna-
i listovima. Gnječite ih rukama, ispirajte
vaoci više vole belu, jer ima slađi ukus. Svi
mlazom vode ili prskajte insekticidnim sa-
saveti koji su ovde dati za crvenu, odnose
punom. Posejte u blizini cveće koje priv-
se i na belu ribizlu. Obe vrste najbolje re-
lači njihove prirodne neprijatelje (videti
str. 93-97).
zultate daju u zonama od 3 do 6.
Smanjite opasnost od pepelnice ogroz- Za razliku od crne ribizle, koja rađa goto-
da tako što ćete saditi sorte koje su ot- vo isključivo na stabljikama od prethodne
porne na nju. Odsecite sve izdanke na godine, crvena ribizla rađa na kratkim
kojima se pojave znaci bolesti. izdancima koji izbijaju iz trajnog spleta
Rđa kore petoigličavih borova je gljivič- grana. Zbog toga ne samo da mogu da se
no oboljenje koje prelazi s belog bora (i gaje kao žbunje, nego i kao kordoni, pa
drugih petoigličavih vrsta) na razne vrste čak i kao standardi (videti str. 263).
ribizle i ogrozda i obrnuto. Bolest ima ra- Crvena ribizla počinje da rađa čim ima
zorno dejstvo na borove, pa je zato u dovoljno grana koje su stare 2 godine. Rod
krajevima gde oni imaju ekonomski zna- se povećava svake godine, a vrhunac dos-
čaj, zabranjena sadnja ribizle. tiže posle otprilike 5 godina. Dobro održa-
van žbun može da poživi i do 30 godina, a
period od 15 do 20 godina je uobičajen.
Njegovom primenom može da se postigne
veći rod na početku životnog ciklusa bilja- lokacija i zemljište
ka, sađenjem na 90 cm razmaka. Kad žbu- Iako u bliskom srodstvu sa crnom ribiz-
novi popune međusobni prostor, možete ili lom, crvena ribizla ima drugačiju krošnju i
da tokom zime uklonite svaki drugi i nakon
toga primenjujete tradicionalni metod ore-
izbor sorti
zivanja, ili da održavate raspored tako što
Rane
ćete svake jeseni uklanjati sve plodonosne
„Jonker van Tets”, „Lakstonova prva”
grane.
Srednje
„Savršenstvo”, „crveno jezero”
Kasne
„Rovada”, „vajlder”
Bele ribizle
„Belo grožđe”, „bela carska”, „beli ver-
saj” (sve sorte rađaju sredinom sezone)
GAJENJE VOĆA 255
znatno različite potrebe, jer joj odgovaraju kompost ili bilo koji organski obogaćivač
manje plodni uslovi. Ona je potpuno ot- zemljišta srednje klase plodnosti, osim
porna, jaka i pouzdana biljka koja uglav- dvorišnog stajnjaka, u količini od 10 litara
nom nema velike prohteve u pogledu zem- na 1 m2. Za crvenu ribizlu se ne preporu-
ljišta. Pogodna je za gajenje u obliku kor- čuje deblje prekrivanje stajnjakom, jer on-
dona ili lepeze, a rađa i na hladnim mesti- da biljke suviše bujno rastu i grane se lo-
ma s kratkim periodima direktne sunčeve me pri jakom vetru.
svetlosti. Biljke s golim korenom sadite zimi; bilj-
Ako planirate da ovu vrstu ribizle gajite ke iz saksija možete da sadite u svim go-
kao kordone ili lepeze, biće vam potrebna dišnjim dobima ali će se i one bolje primi-
ograda ili zid s poprečnim žicama ili naslon ti ako se zasade zimi. Iskopajte rupu koja
od direka i žice (videti Kupine, str. 250). je dovoljno velika da komotno primi koren
Ptice obožavaju ovo voće, zato ćete mora- koji ćete ravnomerno raširiti po njoj. Vrati-
ti da ga zaštitite mrežom. te zemlju na mesto, vodeći računa da bilj-
ka ostane u zemlji do visine na kojoj je pr-
kupovina biljaka vobitno bila. Ako biljka koja je stara godi-
Biljke se obično prodaju s golim kore- nu dana ima više izdanaka koji izbijaju iz
nom ili gajene u saksijama, kad napune 1, osnove, ostavite samo jedan koji je najbo-
2 ili 3 godine. Da biste ih gajili kao žbuno- lji. Razgranati žbun star 2 ili 3 godine tre-
ve, potražite one s dobrim, žiličastim kore- balo bi da ima jednu „nogu”, odnosno
novim sistemom, kratkom stabljikom i naj- stablo, ispod tačke na kojoj počinje grana-
manje tri mlade grane koje su pri osnovi nje.
debljine otprilike kao olovka. Ako želite da
oblikujete žbunove, počnite s biljkama sta- Orezivanje i usmeravanje rasta
rim godinu dana. Za razliku od crnih, crvene ribizle rađaju
na stabljikama koje su stare najmanje 2
Priprema i sadnja godine. Bilo da ih gajite kao oblikovane
Ako ribizle gajite kao žbunove, obeležite biljke ili kao žbunje, treba da ih orezujete
prostor koji je dovoljan za planirani broj da biste podstakli rast kratkih, zdepastih
žbunova između kojih ostavljate 1,2 do 1,5 plodonosnih izdanaka, takozvanih krakova.
m razmaka. Kordone razmaknite na 40-45 Zimskim orezivanjem (videti tabelu na sle-
cm. Lepeza će narasti do oko 2 m u širinu. dećoj strani) oblikuju se i održavaju osnov-
Prilikom pripreme zemljišta pridržavajte ni oblik i veličina biljke, a dodatnim letnjim
se saveta koji su dati za crne ribizle. Ne- orezivanjem ograničava se rast jer se skra-
posredno pre sađenja, unesite baštenski ćuju svi izdanci na glavnim granama kos-
tura. Takođe, letnjim orezivanjem uklanja-
ju se bolesti i biljne vaši.
zaštita biljaka
Ribizlina vaš može da se nastani na do- letnje orezivanje
njoj strani listova od trenutka izbijanja
Najpre treba da identifikujete vodeći iz-
pupoljaka. Privucite u baštu njihove pri-
danak na svakoj grani (to je onaj na vrhu,
rodne neprijatelje. Otkidajte izuzetno za-
koji produžava dužinu grane) i da ga ne
ražene listove ili ih prskajte uljem od ulja-
ne repice ako se zaraza proširi. Od sredi- orezujete. Ako je izuzetno dugačak, izabe-
ne proleća proveravajte da li ima ribizlinih rite kraći koji je ispod pa taj ostavite ne-
crva, koji mogu da obrste sve lišće s bilj- orezan. Orežite sve bočne izdanke tako da
ke. Otkidajte zaražene listove ili ih prskaj- im ostavite po pet listova. Ovo orezivanje
te sapunom od repičinog ulja. U jesen važno je jer se njime:
skupite opalo lišće.
256 ORGANSKA BAŠTA
zimsko orezivanje
OgROzD Ogrozd se orezuje isto kao crvena ribizla:
Ako tvrdite da vas ogrozd ne zanima, sva bočni izdanci skraćuju se na kratke plo-
je prilika da nikad niste probali ovo fino donosne krakove.
desertno voće bogatog ukusa.
Ogrozd može da se gaji kao žbun, kor- pritke oko svakog od njih, okrenute od
don, lepeza i standard. Dobro održavan žbuna pod malim uglom, na oko 30 cm od
žbun može da poživi od 15 do 20 godina, stabljike. Spojite ih kanapom ili tankom ži-
a počinje da rađa drugog leta posle sađe- com na visini od oko 40-45 cm, tako da
nja. Ogrozd je pogodan za zamrzavanje, nove grane budu primorane da rastu us-
ali inače ne može dugo da stoji. pravno. Narednih godina možete dodatno
da nakrivite pritke, a žice da podignete ili
lokacija i zemljište uklonite. Druga mogućnost je da biljke ga-
Ogrozd i crvena ribizla u bliskom su jite kao kordone.
srodstvu, tako da saveti za lokaciju i zem-
ljište koji su dati za crvenu ribizlu (videti nega biljaka
str. 254) važe i za ogrozd. I ogrozd može Ishrana i zalivanje. Pridržavajte se uput-
da se gaji s malo direktne sunčeve svetlos- stava za prekrivanje zemljišta i ishranu
ti, iako desertne sorte bolje uspevaju kad koja su data za crvene ribizle (videti str.
imaju sunca bar polovinu dana. 254).
Štetočine i bolesti. Ogrozd napadaju iste
kupovina i sadnja štetočine i bolesti kao i crvenu ribizlu (vi-
Kupite, sadite i pripremajte zemljište pri- deti str. 254). Najveći problem predstavlja-
državajući se saveta koji su dati za crvene ju pepelnica ogrozda i ribizlin crv. Delot-
ribizle (videti str. 254). Grane ogrozda mo- voran način da izbegnete pepelnicu jeste
gu prilično da se opuste, pa je važno da ne da nabavite sorte koje su otporne na nju.
dozvolite da se plodovi zaraze gljivicama iz U proleće potražite i odsecite izdanke i liš-
zemljišta ili da ih ne napadaju puževi. Za- će zahvaćeno bolešću, a potom i plodove
sadite biljke na mestima s dobrim proto- koji se formiraju. Od sredine proleća pro-
kom vazduha, orezujte žbunove tako da im veravajte da li ima ribizlinog crva, koji mo-
sredina bude otvorena, a pobodite četiri že potpuno da obrsti lišće s biljke. Otki-
i dajte uzorak zemljišta na analizu. Pre- obilnijim đubrenjem. Svake godine krajem
kopajte parcelu duboko, dodajući mnogo zime prekrijte zemljište tankim slojem
baštenskog komposta, kao i sve druge do- komposta. Kompostirani čaj i rastvor ek-
datke koji su potrebni da bi se nadoknadi- strakta morske trave dobri su za prskanje
li nedostaci. Grožđe najbolje uspeva na lišća radi ishrane. Imajte u vidu da previše
zemljištu pH vrednosti od 5 do 6. Azot, đubriva uzrokuje isuviše bujan rast loze i
kalijum i magnezijum su elementi koji naj- manju rodnost.
češće nedostaju. Ako nemate rezultate U letnjem periodu dobro navodnjavajte
analize, dodajte zemljištu kašu od morske lozu, ali prestanite sa zalivanjem kad groz-
trave u količini od 125 mg na 1 m2. dovi počnu da zru krajem leta. Prekrivač
Sadite u proleće čokote stare godinu da- od slame koji ste stavili krajem proleća, a
na, u stanju mirovanja, pre nego što pu- sklonili ujesen, trebalo bi da obuzda rast
poljci počnu da bubre i otvaraju se. Nato- korova i zadrži vlagu, kao i da bude izvor
pite korenje u kofi vode na sat ili dva pre kalijuma.
sađenja. Orežite svaki čokot tako da osta-
vite dva pupoljka. Takođe, potkrešite du- Usmeravanje rasta i orezivanje
gačko korenje da bi lakše, bez savijanja, Postoji više načina orezivanja vinove lo-
stalo u rupu. Ostavite iznad zemljišta od ze. Dva najčešća koja se primenjuju u kuć-
2,5 do 5 cm stabljike i napravite oko nje nim baštama su orezivanje na prutove i na
malo udubljenje koje će zadržavati vodu. krakove. Na oba načina loza može da se
Ako sadite kalemljene loze, obavezno os- usmeri da raste uz ogradu ili zid. Ako pla-
tavite spoj kalema iznad zemlje. nirate da zasadite nekoliko loza verovatno
ćete morati da sagradite armaturu. Sva-
đubrenje i zalivanje kom čokotu treba otprilike 2,4 m širine na
U većini slučajeva, pažljiva priprema armaturi. Da biste je sagradili, pobodite
zemljišta pre sadnje otklanja potrebu za stubove od kedra ili bagrema u zemlju na
Dvostruki gijot
Ova tehnika daje dob-
re rezultate kod ev-
ropskog grožđa. Us-
meravajte grane čo-
kota tako da ostavite
dosta razmaka izme-
đu uspravnih plodo-
nosnih izdanaka, da bi
što više sunca padalo
na grozdove. Ostavite
grupu od tri jaka izda-
nka u sredini. Kad ih
potkrešete, dva može-
te da vežete uz donju
žicu, da biste formirali
strukturu za sledeću
godinu. Treći ostavite
kao rezervu, za slučaj
da jedan izdanak pod-
baci. Ako dva ili sva tri izdanka propadnu, zadržite prošlogodišnje grane, a orežite uspravne
plodonosne izdanke tako da im ostanu dva ili tri pupoljka.
OBlikOvanje vinOve lOze
čokoti orezani na prut čokoti orezani na krak
Orežite čokote krajem zime, kad prođu najhladniji dani. Ako čokot nije narastao do visine žice
GAJENJE VOĆA
na vrhu armature, orežite ga tako da ostanu dva pupoljka, isto kao i kad ste ga sadili. Ako dosti-
Prva zima gne tu visinu, vreme je da odaberete glavni prut. On treba da bude potpuno prav, najstameniji, U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
visok najmanje koliko žica na vrhu armature. Odsecite sve druge prutove koji su u istoj visini sa
izabranim. Vežite taj prut labavo za armaturu, pa ga potkrešite tik do iznad gornje žice.
Ostavite pet najviših pupoljaka da se razviju u bočne izdanke i izrastu popreko duž armature.
Oblikovanje
Pažljivo otkinite sve niže bočne izdanke, ali ne i listove koji se formiraju na glavnom prutu. U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
drugog leta
Uklonite sve cvasti koje se formiraju.
Krajem zime, odaberite dva stamena pruta debljine olovke, koji rastu ka suprotnim krajevima
Orezivanje armature. Labavo ih vežite za žice na svakih 30 cm. Uklonite višak pupoljaka duž njih, ostavlja-
druge zime U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
jući po jedan na svakih 10-12 cm. Zatim ih podsecite tako da svaki ima samo deset pupoljaka.
Odsecite sve druge prutove koji su u istoj visini s glavnim.
Svaki od pupoljaka na prutovima koje ste ostavili prilikom zimskog orezivanja pretvoriće se
Orezivanje tokom trećeg leta u plodonosni izdanak. Uklonite većinu cvasti, ostavljajući samo pet na svakom
trećeg leta U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
prutu. Takođe, uklonite sve izdanke koji se pojave ispod gornjih 5 cm na glavnom prutu. Na
kalemljenim čokotima uklonite sve izdanke koji izbijaju ispod spoja kalema.
Krajem zime, odsecite veze koje su držale prošlogodišnje glavne grane uz armaturu. Ispitajte Krajem zime, obnovite veze koje su držale glavne grane za
prutove koji su izrasli duž njih. Na svakoj glavnoj grani odaberite jedan prut debljine olovke koji armaturu. Podsecite svaki od prutova koji su nikli iz ovih grana
Orezivanje je blizu glavnog pruta i koji će ga zameniti. Odsecite sve druge prutove, uključujući i prošlogo- tako da im ostanu po dva pupoljka. Kad to završite, ostaće po
treće zime dišnje glavne grane. Režite u visini s glavnim prutom ili novim glavnim granama. Vežite nove gla- jedan krak s dva pupoljka na svakih 10-12 cm duž glavnih grana.
vne grane labavo za žice na svakih 30 cm. Uklonite pupoljke s grana, ostavljajući po jedan na Odsecite sve krakove koji su višak, u visini s glavnim prutom.
svakih 10-12 cm. Podsecite grane tako da svaka ima samo deset pupoljaka.
Orezivanje Iz svakog pupoljka koji ste ostavili posle zimskog orezivanja izrašće novi izdanak. Uklonite sve
U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
četvrtog leta izdanke koji niču ispod spoja kalema na kalemljenim čokotima.
U toj i narednim godinama, orezujte rodnu vinovu lozu krajem zime, kao što je opisano za treću ‚Krajem zime, obnovite veze koje su držale glavne grane za
Orezivanje zimu. Ako su prutovi iz prethodne sezone debljine olovke i dužine od 1,5 do 1,8 m, zadržite isti armaturu. Odaberite po jedan izdanak debljine olovke, koji su
četvrte zime broj pupoljaka kao i prethodne godine. Ako su prutovi kraći, ostavite četiri pupoljka manje nego blizu osnove svakog kraka s dva pupoljka, i podsecite ga tako da
prošle godine. Ukoliko su duži, ostavite četiri pupoljka više. mu ostanu dva pupoljka. Odsecite druge izdanke koji izbijaju iz
krakova u istoj visini s njima. Odsecite i višak izdanaka u visini
mesta iz kog izbijaju.
261
262 ORGANSKA BAŠTA
dubinu od 60 cm, međusobno razmaknute Početkom leta isecite rupicu u donjem ug-
7,2 m. Prvi i poslednji stub učvrstite za lu kese da biste omogućili da voda tuda
zemlju žičanim kablovima da se ne bi kri- otiče. Prebacite otvor kese preko grozdova
vili. Razvucite galvanizovanu žicu debljine i savijte ga čvrsto oko stabljike. Obavezno
3 ili 2,5 mm između stubova, na 80 cm iz- proverite da li u kesi ima dovoljno mesta
nad zemljišta, drugu preko vrha stubova i za rast grozdova, a zatim zaheftajte otvor,
jednu ili dve žice između njih. pazeći da ne zakačite stabljiku. Druga mo-
gućnost je da krajem leta preko grozdova
Proređivanje grozdova prebacite mrežu kao zaštitu od ptica koje
Proređivanje nije neophodno za grožđe kljucaju zrna u periodu sazrevanja.
koje se gaji zbog vina. Da bi stono grožđe Ako ste ranije imali problema sa štetoči-
imalo bolji prinos treba ga prorediti dok zr- nom Maconellicoccus hirsutus, ovo je do-
na nisu veća od zrna graška. Koristite mali bar period da sastružete svu izljuspanu ko-
zašiljeni štap i vinogradarske makaze. Iz- ru sa čokota, kako biste štetočine izložili
begavajte da dodirujete grozdove prstima letnjem suncu i toploti koji će ih ubiti.
jer tako uklanjate ,,pepeljak”, kvarite iz- Krajem leta počupajte ili odsecite lišće
gled zrna i povećavate opasnost od zaraze oko grozdova radi boljeg protoka vazduha,
sivom plesni (botrytis). Odsecite otprilike čime ćete smanjiti opasnost od bolesti kao
polovinu grozdova da biste ostavili dovolj- što je siva trulež. Obavezno ostavite jedan
no prostora između preostalih, u široko list preko svakog grozda da biste sprečili
raspoređenoj grupi. Sredinom leta možda oštećenja od prejakog sunca. Takođe, mo-
će biti potrebno dodatno proređivanje ako žete na čokot da zakačite trake od nepro-
su grozdovi i dalje gusto raspoređeni. vidnog najlona, tako da prekrivaju grozdo-
ve i štite zrna od jakog sunca.
letnja nega
Berba
Koristite male papirne kese da biste zaš-
titili grozdove od insekata, bolesti i ptica. Vinova loza rađa u trećoj ili četvrtoj ve-
getacionoj sezoni. Berite grozdove kad zr-
jaBUke
Berba stonog grožđa Zbog velikog broja sorti, od kojih se
Za svaki grozd napravite dršku odseca- neke beru sredinom leta, a plodovi drugih
njem stabljike sa svake strane, tako da mogu da se čuvaju do narednog proleća,
ne morate da dotičete grozd i kvarite mu jabuke imaju jedan od najdužih perioda
izgled. ponude svežeg voća. Interesovanje za njih
je toliko da se broj sorti meri hiljadama, uz
mnoge starinske sorte koje se i dalje čuva-
na dobiju zreo ukus. Uhvatite grozd jed- ju u specijalnim rasadnicima.
nom rukom i odsecite peteljku vinogradar- Tokom mnogih vekova, broj vrsta jabuka
skim makazama. Držite ih pažljivo i odlaži- se povećao putem selekcije i načina gaje-
te u korpu. Ako berete veće količine, naj- nja, tako da uspeva u veoma širokom ras-
bolje je da to radite ujutro; manje količine ponu uslova. Danas postoje sorte za tople
možete da uberete u bilo kom delu dana. i hladne predele, sa odgovarajućim koren-
Obrano grožđe što pre sklonite na proh- skim podlogama. One određuju (videti
ladno, zaklonjeno mesto. Grožđe može da tabelu na sledećoj strani) konačnu veličinu
stoji i u frižideru. Neke evropske sorte kao drveta, vreme formiranja plodova i dužinu
što su „imperator” i „Ribier” mogu da stoje produktivnog životnog veka.
i do 6 meseci. Druge vrste mogu da stoje
najviše 2 meseca. lokacija i zemljište
Muskatno grožđe berite grozd po grozd,
jer sazreva vrlo neujednačeno, a grozdovi U načelu, jabuke najbolje uspevaju na
često otpadaju kad sazru. To je najosetlji- plodnom, dobro oceditom zemljištu s pH
vrednošću 6,5. Ako je vaše zemljište ma-
264 ORGANSKA BAŠTA
Oblik stabala
Usamljeno stablo može da se gaji kao od 30 cm, počevši prvom na 75 cm iznad
središnja vodilja (najpopularniji oblik, lako tla.
se formira i održava). Standardi, odnosno Kordoni se obično sade pod uglom od 45
voćke s visokim stablom bez bočnih grana do 60°, okrenuti uzbrdo na kosom terenu,
danas mogu da se vide samo na velikim jer im se tako ograničava bujnost. Koristite
imanjima i u tradicionalnim voćnjacima, a korenske podloge M26 ili MM106 i posadi-
zbog visine ih je teško orezivati i brati. te ih na razmaku od 75 cm. Za bujnije sor-
Središnje vodilje oblikuju se tako da pri- te kao što je „zlatni delišes” koristite ko-
lično liče na novogodišnje jelke (glavno rensku osnovu M27.
stablo s mnogo bočnih grana). Tokom pr- Ako jabuku oblikujete u osmanluk, mo-
vih nekoliko godina rasta, cilj treba da bu- žete da formirate nekoliko redova grana
de da drvo razvije strukturu od jakih, dob- koje rastu uvis koliko im prostor i ugao
ro raspoređenih grana. To podrazumeva dozvoljavaju, ali se najčešće gaje tri reda
usmeravanje rasta grana tako da ugao na razmaku od 45 cm. Takođe, možete da
između njih i stabla bude između 45° i oblikujete samo jedan red grana („fintu”)
60°. Da biste proširili manje uglove, može- na 75-90 cm iznad tla. Za osmanluk s tri
te između grane i stabla da umetnete raz- reda, podignite naslon od direka i žice koje
ne predmete, kao što su čačkalice (za mla- ćete postaviti na 60 cm, 1,1 m i 1,5 m od
de izdanke), štipaljke za veš ili komadi dr- tla.
veta sa zašiljenim krajem. Druga moguć- Razmak između stabala u osmanluku
nost je da na granu okačite teg koji će je zavisi od korenskih podloga (videti str.
vući do odgovarajućeg položaja. 263). Pogodne su sve podloge osim M9;
Takođe, jabuke mogu da se usmeravaju ako planirate osmanluk s jednim redom
da rastu u jednoj ravni. Kordoni i osman- grana („fintom”), koristite samo podlogu
luci (videti str. 243) najpogodniji su za ob- M27.
likovanje krošnje i potrebu za orezivanjem,
iako su odgovarajuće i lepeza i palmeta. Dobri susedi
Stablima oblikovanim u jednoj ravni pot- Osim što lepo izgledaju, kordoni su pogo-
rebni su jaki nasloni koji ih podupiru i drže dan način gajenja nekoliko sorti jabuka
grane na mestu. Kupite fabrički izrađene na malom prostoru, gde nema mesta za
metalne naslone ili napravite sistem od di- voćke. Da bi se postiglo uspešno opraši-
reka i žice. Žice mogu da se razapnu i pre- vanje, a time i dobar rod, neophodno je
ko zida ili ograde. Postavite gornju žicu na da se uskladi vreme cvetanja različitih
visinu od oko 2 m. Na zidu može da bude sorti.
i više. Ostale žice rasporedite s razmakom
266 ORGANSKA BAŠTA
ORezivanje i OBlikOvanje
kada Žbun kordon
Prilikom Prilikom sadnje Odsecite glavno stablo do pupolj- Prilikom sadnje Za svaku stabljiku vežite
sadnje ka, na visinu od oko 75 cm za sve biljke na patuljas- pritku, a potom nju za žice naslona pod
(devica ili tim korenskim podlogama, 1,2 m za MM106 i na 1,5- uglom od 45 do 60° (videti str. 243). Skra-
paperjastih 1,8 m za MM111. Potražite tačku neposredno iznad tite stabljiku za oko polovinu dužine, do
devica) i u najmanje četiri zdrava pupoljka okrenuta u različitim prvog krupnijeg pupoljka koji je okrenut ka
prvoj pravcima. Za paperjaste device, orežite tako da pritki.
godini ostavite četiri jača bočna izdanka. Ako su pod uglom Krajem leta Vežite drvo za pritku.
koji je veći od 30° u odnosu na horizontalu, usmerite
ih nadole pomoću pričvršćivača zaštitnih zvona ili
tegova.
Posle 1 Zimi Četiri pupoljka (ili pera) izrašće u mlade grane. Zimi Skratite prošlogodišnje izdanke na
godine Odsecite ih na polovinu, do pupoljka okrenutog na- glavnoj stabljici za otprilike trećinu ili polo-
(prva dole. Uklonite sve bočne izdanke koji iz ovih grana vinu dužine. Potkrešite i sve bočne izdan-
godina) rastu direktno nagore ili nadole. Možete da ostavite ke koji izrastaju direktno iz stabla tako da
sve izdanke iz glavnog stabla koji rastu ispod nivoa im ostanu po tri pupoljka.
glavnih grana, ali ih skratite za polovinu. Oni će po- Krajem leta Privežite izrasli deo vodilje za
moći da se krošnja progusti, a mogu da se uklone pritku.
kad daju plodove. Odsecite sve izdanke koji rastu
nagore u samoj sredini krošnje.
Posle 2 Zimi Odsecite vodilje grana (glavne izdanke koji ras- Sredinom leta Kad se rast novih izdana-
godine tru u širinu) za polovinu rasta od prethodne godine, ka uspori i kad oni počnu da dobijaju sme-
(druga do pupoljka koji je okrenut nadole. Orežite sve izdan- đu boju pri osnovi, potkrešite sve izdanke
godina) ke blizu vrha grana koji se takmiče s vodiljom. koji izrastaju direktno iz glavne stabljike ta-
Uklonite sve jake uspravne izdanke, sve bočne iz- ko da im ostanu tri lista iznad lišća nepos-
danke koji rastu neposredno ispod grana i sve koji redno pri osnovi. Orežite izdanke duže od
rastu kroz sredinu žbuna. Uklonite najniže bočne iz- 25 cm koji izbijaju iz prošlogodišnjih boč-
danke na granama tako da ih očistite u dužini od 45 nih grana, tako da im ostane po jedan ili
do 60 cm od tačke iz koje su nastale. Tako ćete stvo- dva lista. Sredinom jeseni Podsecite iz-
riti otvorenu, prozračnu, svetlu sredinu. danke koji su duži od 25 cm tako da im
ostanu po jedan ili dva lista. Sve izdanke
koji su se pojavili posle letnjeg orezivanja
treba ukloniti od osnove. Zimi Skratite vo-
dilju za otprilike trećinu dužine.
U Leti Počupajte ili otkinite sve nove izdanke koji rastu Zimi Nastavite sa zimskim orezivanjem
narednim ispod zemlje, u sredini krošnje ili iz glavnog stabla. vodilje sve dok ne dostigne željenu visinu.
godinama Zimi Tretirajte vodilje kao u drugoj godini. Te grane Posle toga možete leti da je orezujete na
će, posle oko osam godina, postati prilično dugačke. 3-5 cm iznad lista. Kad krakovi postanu
Ako je neophodno, skratite ih do nivoa dobro raspo- zapleteni ili predugački, skratite ih ili uklo-
ređenih grana koje rastu vodoravno ispod njih. Os- nite.
tavite sve bočne grane da se prirodno razgranaju. Leti Orežite sve bočne grane svakog leta
Na njima će rađati plodovi. Kad napune 4-5 godina, kao u drugoj godini (videti gore).
sve ih uklonite. Uklonite sve jače uspravne izdanke,
grane koje rastu ka sredini, oštećene ili obolele delo-
ve. (Ako zrelo stablo ne rađa dobro, možete da na
silu podstaknete jače uspravne izdanke da daju plo-
dove tako što ćete ih podvući ispod drugih grana ili
vezati nadole da formiraju luk.)
GAJENJE VOĆA 267
jaBUka i kRUŠaka
Osmanluk Piramida
Prilikom sadnje Orežite do tačke neposredno iznad Prilikom sadnje Ako su pera (bočni izdanci) pos-
najniže žice, tako da ispod nje ostanu tri dobro tavljena na odgovarajući način, skratite svako za
raspoređena pupoljka, a potom vežite stablo za žicu. polovinu i orežite vodilju do pupoljka, na 20-25 cm
Vežite pritke pod uglom od 45° u odnosu na žice, iznad najvišeg pera ili grane. Uklonite sva loše
okrenute jedna od druge da bi podupirale grane koje raspoređena pera.
rastu. Ostavite da tri pupoljka izrastu.
Krajem leta Vežite po jedan izdanak za svaku pritku,
ostavljajući središnji da raste uspravno. Njega vežite
za drugu žicu.
Zimi Povucite nove grane u vodoravan položaj, ali Zimi Orežite središnju vodilju (glavno stabio) na
ostavite vrhove da budu blago okrenuti nagore. Po- 20-25 cm novoizrasle dužine, odsecajući je do pu-
merite pritke do visine ovih vrhova, ali zadržite ugao poljka koji je okrenut na suprotnu stranu u odnosu
od 45°. Orežite do pupoljka koji je neposredno iznad na položaj od prethodne godine. Odsecite sve
druge žice kao i prilikom sadnje i pod uglom prikači- bočne grane na 20 cm novog rasta, do pupoljka
te pritke za žice da napravite drugi red. koji je okrenut nadole. Uklonite sve bočne izdanke
na najnižim granama, na 30 cm od središnjeg sta-
bla. Orežite sve druge bočne izdanke na svim gra-
nama do pupoljka na 15 cm.
Leti Vežite nove izdanke iz oba reda kao u prvoj go- Zimi Održavajte piramidalni oblik orezivanjem
dini. Ponovite zimsko usmeravanje rasta i orezivanje središnje vodilje i bočnih grana svake zime kao u
u trećem redu. Počnite da orezujete bočne grane prvoj godini. Kad dostignu željenu visinu i obim,
kao kod kordona (videti drugu kolonu). orezivanje treba da se sastoji od sečenja do bolje
raspoređenih bočnih grana dublje u krošnji ili skra-
ćivanja vodilje na 2-3 cm, sa ostavljenim pupolj-
kom.
Leti Održavajte sredinu krošnje, blizu stabla, bez
izdanaka - količina svetla u tom delu je mala i rast
je slab.
Leti Kad grane narastu do vrha žica, pritke mogu da Zimi Nastavite održavanje piramidalnog oblika
se uklone, a da se potom letnje orezivanje izvodi kao kao u drugoj godini (videti gore).
kod kordona. Posle 10 godina donji red će biti znat- Leti Održavajte sredinu krošnje bez izdanaka kao
no manje bujan od gornjeg. To možete da ispravite u drugoj godini (videti gore).
tako što ćete potpuno ukloniti gornji red i u naredne
dve godine na njegovo mesto usmeravati dve nove
grane. Stari i zbijeni krakovi mogu da se obnavljaju
kao kod kordona.
268 ORGANSKA BAŠTA
bočnih grana da biste oblikovali strukturu plodova nego što ona može da izdrži. Ako
krošnje i uklonili zbijene ili kratke i slabe ih ne proredite, biće sitni, a težak rod mo-
grane. Uvek orezujte obolele grane, odse- že da polomi grane ili spreči cvetanje na-
cajući ih sve do zdravog tkiva. redne godine. Jedan ili dva meseca posle
I evropske i azijske kruške osetljive su cvetanja, proredite plodove tako da ostavi-
na plamenjaču, bakterijsku bolest koja se te jedan ili dva po skupini.
širi kroz vaskularni sistem biljaka. Ako bak-
terija dospe do stabla i korena, celo drvo Berba i čuvanje
može da uvene. Tamo gde je plamenjača Boja kore ploda nije izrazita kod svih vrs-
veliki problem, pokušajte da oblikujete ta krušaka, zbog čega nije lako procenjiva-
kruške tako da imaju više jakih stabala. nje zrelosti plodova. Kad se približi vreme
Ako se jedno ili dva zaraze, možete da ih branja, počnite da ispitujete pojedinačne
odsečete i sačuvate ostatak drveta. plodove. Držite širi kraj ploda u šaci tako
Da biste stvorili drvo s više stabala, pus- da vam kažiprst bude na peteljci ili blizu
tite četiri ili pet razmaknutih grana da iz- nje. Cimnite pažljivo krušku nagore. Ako je
rastu uspravno tokom prvog leta posle spremna za branje, lako će otpasti. Osim
sadnje. (Ne koristite pomagala za širenje kod vrlo ranih sorti, plodovi kruške dozre-
grana.) Te grane će postati stabla. U dru- vaju tek posle branja.
goj godini odaberite na svakom stablu Kruške se teže čuvaju od jabuka. Važno
bočne grane koje su usmerene ka spolja i je da znate vreme sazrevanja sorte jer
raširite ih. Uklonite sve bočne grane koje spoljni znaci nisu pouzdan pokazatelj. Uo-
su usmerene ka unutrašnjosti krošnje. čava se samo blaga promena boje kore u
Posle toga tretirajte drvo isto kao da ima žutu. Da bi dozreli, obrane plodove unesite
samo jedno stablo i orezujte ga po uput- u prostor sa sobnom temperaturom - doz-
stvima za oblikovanje središnje vodilje (vi- revanje može da traje od 2 do 3 sedmice.
deti str. 266-267). Kad potpuno sazru, kruške su meke na
gornjem kraju i gnječe se pod blagim pri-
nega biljaka tiskom.
Kruškama je potrebna ista ishrana, zali-
vanje i prekrivanje zemljišta kao jabukama Sorte finijeg ukusa najbolje je gajiti uz
(videti str. 268). Na voćki često rađa više topli zid.
272 ORGANSKA BAŠTA
ORezivanje i OBlikOvanje
Središnja vodilja Šljiva kao kordon (od „device”) Šljiva kao lepeza (od „device”)
Posle sadnje Ako device imaju bočne grane, orežite Potkrešite glavno stablo za otprilike U proleće skratite mlado stablo da mu ostanu dva bočna izdanka ili dva
sve osim četiri jače, dobro raspoređene, jednu trećinu, do pupoljka, i smanjite pupoljka na 75 cm od zemljišta. Vežite ih za pritke zakačene za žice na
na visini od 90 cm. Uklonite sva ostala sve bočne izdanke na tri pupoljka. naslonu, pod uglom od 45° sa svake strane. Dva sledeća izdanka veži-
pera. Ako ih nema, orežite do odgova- te pod uglom od 60°.
rajućeg pupoljka na istoj visini.
U prvoj godini Krajem leta Odsecite grane za polovinu novog rasta, do listova i vežite
ih za pritke. Postavite po jednu pritku ispod, a po dve iznad svake grane
i počnite da formirate lepezu. Uklonite izdanke koji rastu preko sredine.
Posle jedne Krajem proleća Skratite nove grane za Početkom leta Otkinite sve novo Leti Ostavite da iz tih grana izrastu tri bočne grane i vežite ih, po jednu
godine polovinu, do pupoljka koji je okrenut ka tkivo na bočnim izdancima i ostavite na svaku pritku. Uklonite sve ostale grane. Na kraju leta, skratite nove
spolja. po šest listova. grane za polovinu dela koji je izrastao.
Krajem leta Skratite bočne izdanke
tako da na njima ostanu po tri lista.
Krajem jeseni Vežite novu vodilju
za štap pod uglom od 45° ili je usme-
rite da raste uspravno.
U narednim Krajem proleća ili krajem leta Svakog leta Orezujte kao što je Dozvolite bočnim granama da se formiraju; orezujte svake godine isto
godinama Orezujte pomalo, tek da uklonite ošte- prethodno opisano. Kad vodilja kao i kordone (videti prethodnu stranu). Podsecajte vodilje kad dostignu
ćene, obolele, predugačke ili loše dostigne željenu visinu, podsecite je željenu dužinu. Pustite da nove grane popune prazan prostor i vežite ih
raspoređene izdanke. Plodovi će roditi svake godine tako da ostane jedan za pritke, ali ostavite sredinu otvorenom. Ako uspravni izdanci izrastu u
na granama starim dve i tri godine, kao list ili novi izdanak. Njega vežite za sredini krošnje, dominiraće prostorom i slabiti rast na drugim „prstima”
i na samoj osnovi jednogodišnjih izda- štap. Ako kraci postanu predugački, lepeze.
naka. Ako krošnje dženarika i šljiva na zbijeni ili isprepleteni, proredite ih,
korenskoj podlozi „vila” postanu pregu- skratite ili uklonite.
ste, proredite ih.
ORGANSKA BAŠTA
GAJENJE VOĆA 275
izbor sorti
tReŠnje i viŠnje Rane trešnje
Trešnje se jedu pravo s drveta, a plodo- - „Crni Tatarin”
vi imaju belo ili crveno meso. I boja kore - „Sem”
im varira od „bele”, koja je u stvari prska- Srednje trešnje
no grimizna, do sasvim tamne. Trešnje - „Bing”
sazrevaju sredinom leta, višnje malo kas- - „Car Franja”
nije. Višnje se gaje uglavnom zbog kuva- - „Lapins”
nja i vrlo su kisele kad se jedu sirove. - „Napoleon” („Kraljevska Ana”)
Početno orezivanje radi oblikovanja - „Ranijer”
krošnje slično je za obe vrste. Kasnije se - „Šmit”
- „Stela” (samooprašujuća)
veoma razlikuje, pošto višnje rađaju na
- „Van”
granama od prethodne godine, a trešnje
na starijim granama koje treba da se pot- Kasne trešnje
kresuju kao i kod šljive. - „Crna republikanka” („Crni Oregon”)
Većina sorti višanja su samooprašujuće, - „Hedelfingen”
kao i nekoliko sorti trešanja. Međutim, - „Lambert”
- „Vindzor”
trešnje po pravilu nisu samooprašujuće i
imaju veoma komplikovanu kompatibilnost Višnje
za oprašivanje. (Zamolite snabdevača da - „Rana ričmondska”
vam preporuči sorte.) Trešnje počinju da - „Meteor”
rađaju u trećoj godini. - „Monmorensi”
- „Severnjača”
trešnje Sorte višanja iz grupe marela, uključujući
„ranu ričmondsku”, „meteor” i „monmo-
- Lokacija i zemljište Trešnje cvetaju pre
rensi”, imaju bezbojan sok i svetlo meso
šljiva. Cvetovi su neotporni na mraz, zato
plodova. Sorte iz grupe griote, kao što je
je preporučljivo da ih sadite na najtoplijem „severnjača”, imaju crven sok i tamno
mestu u bašti. Trešnje ponekad mogu da meso plodova.
se gaje kao lepeza uza zid koji je osunčan
tokom većeg dela dana. Za to su potrebne
žice, postavljene na razmaku od 30 cm. U oprašuju jedna drugu ili su samooprašuju-
predelima gde nema kasnih prolećnih mra- će. Višnje mogu da oprašuju trešnje u gru-
zeva, trešnje mogu da se gaje u neformal- pama koje cvetaju u istom periodu.
nom obliku, sa otvorenom sredinom kroš- - Priprema i sadnja Isto kao i za jabuke
nje. Potrebe za zemljištem slične su kao (videti str. 268).
kod šljiva (videti str. 272). - Orezivanje i usmeravanje rasta Središ-
- Korenske podloge Kvalitetne patuljaste nje vodilje oblikuju se isto kao i kod jabu-
korenske podloge za trešnje sve više se ka (str. 268), a lepeze kao kod šljiva (str.
prodaju (videti tabelu na sledećoj strani). 274).
To je važno jer je visoka stabla veoma teš- - Opšta nega Pridržavajte se saveta koji
ko ili nemoguće zaštititi mrežom - a ptice su dati za jabuke (videti str. 268). Ukla-
obožavaju trešnje. Dobro oblikovano stab- njajte korov s najmanje 1 m prostora oko
lo lako se štiti mrežom i idealno je za baš- svakog drveta.
te. - Proređivanje Trešnjama nije potrebno
- Kupovina sadnica Za uopštene zahteve proređivanje.
videti delove o šljivama i jabukama (str. - Berba Trešnje treba da se beru čim
265 i 272). Obavezno izaberite sorte koje sazru. Vucite ih za peteljke, ne za plodove.
276 ORGANSKA BAŠTA
Jedite ih odmah ili čuvajte u frižideru. Ne kao za šljive. Cilj je da se posle 2 ili 3 godi-
mogu dugo da stoje, ali mogu da se zamr- ne stvori osnovna struktura od trajnih krat-
zavaju. kih grana koje ispunjavaju polovinu pros-
tora krošnje, i sredina krošnje koja je polu-
višnje prazna. Sledeće godine dozvolite novim iz-
- Lokacija i zemljište U pogledu potrebe dancima da rastu iz takve strukture i ispu-
za zemljištem, višnje se ne razlikuju mno- ne preostali prostor, vezujući ih tako da
go od trešanja. Međutim, one cvetaju kas- formiraju lepezu s vrhovima na razmaku
nije i zato mogu da se gaje uz hladne zido- od otprilike 12-15 cm.
ve, iako je poželjno da su na toplijem mes-
tu. U toplim krajevima mogu uspešno da lepeza od trešnje
se gaje kao žbunovi na otvorenom prosto- Trešnja koja se oblikuje u lepezu mnogo
ru, ali im je neophodna zaštita mrežom lakše se pokriva mrežom radi zaštite od
isto kao i za trešnje. Kasni mrazevi ošteću- ptica nego stablo koje slobodno stoji.
ju cvetove. Za oblikovanje u lepezu pot-
rebne su žice na razmaku od 15 cm. zaštita biljaka
- Kupovina sadnica Isto kao i za trešnje.
Štetočine i bolesti uvek su manji problem
Najčešća sorta je „monmorensi”, koja je
kad se biljke gaje na zemljištu koje je
samooprašujuća, kao i većina drugih sorti.
održavano na odgovarajući način i u baš-
- Korenske podloge Višnje rastu na istim
tama koje privlače njihove prirodne ne-
podlogama kao i trešnje. prijatelje.
- Priprema i sadnja Isto kao za jabuke Crvi u plodovima trešnje buše kanale i
(videti str. 268). hrane se tkivom blizu koštice. Zaraženi
- Orezivanje i usmeravanje rasta Iako je plodovi smanjuju se i ranije otpadaju. U
veoma slična trešnji, višnja ima sasvim maju okačite loptaste zamke s lepkom za
različitu krošnju. Za razliku od trešnje, ona odrasle muve, a uklonite ih kad plodovi
rađa na granama od prethodne godine. dobiju boju. Sadite belu detelinu kao pre-
Početno oblikovanje slično je kao kod šlji- krivač zemljišta da biste privukli grabljivi-
va, ali se kasnije veoma razlikuje. ce štetočina.
Oblikujte drveće sa otvorom u sredini Ako prebrzo dobiju isuviše vode, plodo-
krošnje, kao kod azijskih krušaka (videti vi trešnje pucaju. Neke sorte su osetljivi-
str. 269-272). Kad se trešnje koje gajite je od ostalih. Zrele trešnje oberite odmah
kao žbunove prime, orezujte ih tako što posle kiše i sklonite ih u frižider.
ćete u korist mlađih bočnih grana ukloniti Pre nego što sazru, plodove zaštitite od
deo grana starih 3 ili 4 godine. ptica prekrivanjem voćke mrežom. Dok je
U procesu oblikovanja lepeze, početno drvo bez plodova, dozvolite pristup ptica-
orezivanje i usmeravanje rasta slično je ma da bi uklanjale štetočine.
kORenSke PODlOge
Korenska podloga Rast Konačna visina Razmak
Žizela 5 Patuljast; moderna, uspešna podloga, 2 - 2,5 m 2,5 - 3 m
koja je prvi put omogućila zaista
patuljasto drveće trešnje.
Mahaleb Blago patuljasta; otporna na hladnoću; 8 - 11 m 10 m
otporna na gale na krošnji.
Mazard Bujan, dobro ukorenjen; otporna na 10 - 12 m 11 m
valjkaste crve koji napadaju korenske
kvržice.
GAJENJE VOĆA 277
lonite sve izdanke koji rastu u smeru ogra- Posle više godina, dugački i zbijeni kra-
de ili zida. U hladnim predelima prilično je kovi treba da se skrate, prorede ili uklone,
česta pojava bolesti prevremenog izumira- rezanjem ukoso nagore.
nja stabla. Čim je uočite, orežite stablo do
zdravog tkiva i leti usmeravajte rast novih Oprašivanje
izdanaka. U hladnijim predelima, ručno oprašiva-
nje će pomoći formiranju plodova.
kORenSke PODlOge
Korenska podloga Rast Konačna visina Razmak
Sv. Julijan A Polubujan; pogodna je za 4,2 - 4,5 m 4,5 - 5,5 m za
lepeze i žbunove žbunove i lepeze
Mladica breskve Bujan; bolje podnosi vlažnije 6-8m 5-6m
uslove od mladice kajsije;
pogodna za izdvojena stabla
Mladica kajsije Bujan; pogodna za izdvojena 7,5 - 9 m 5,5 - 7 m
stabla
280 ORGANSKA BAŠTA
Smokve se gaje na sopstvenom korenju i ne 60-90 cm, čije su strane obložene be-
ne kaleme se na korenske podloge. tonskim blokovima ili ciglom. Dubina treba
da bude 60 cm, a dno prekriveno kame-
lokacija i zemljište njem u sloju od 30 cm. S takvim ograniče-
Smokve najbolje uspevaju na toplim, su- njem, drvo rađa mnogo obilnije. U toplim,
vim, osunčanim mestima s dugom sezo- suvim predelima takav postupak nije pot-
nom rasta. U hladnijim predelima najbolje reban. Smokve mogu da se gaje kao iz-
je da se gaje uza zid koji dobija maksimal-
nu količinu sunčeve svetlosti. Zid treba da
bude visok najmanje 3 m, jer je drvo izbor sorti
smokve bujno, a svaka lepeza koja se obli- - „Smeđa turska”
kuje zauzima 3-4 m širine. Za oblikovanje - „Bela marsejska”
su potrebne vodoravne žice na razmaku od
30 cm. Smokvama više prija bazno zem-
ljište, ali nije neophodno dodavanje kreča, Smokve koje sazrevaju
osim ako je pH vrednost niža od 6. Novi zameci plodova, veličine zrna graš-
Jedan od načina ograničavanja rasta ko- ka, formiraju se dok plodovi iz tekuće se-
rena, a time i bujnosti drveta, jeste da se zone sazrevaju. Oni će prezimiti i početi
smokva gaji u četvrtastoj rupi širine i duži- da bubre sledećeg proleća.
ORezivanje i OBlikOvanje
Smokva kao žbun Smokva kao lepeza
Prilikom Osnovna struktura formira se kao za Saveti za lepeze u zatvorenom ili na otvorenom prosto-
orezivanja šljivu oblikovanu kao središnju vodi- ru gotovo su identični, ali smokvama koje se gaje u sta-
lju (videti str. 273). klenicima potrebna je otvorenija struktura više raširenih
grana. Početno orezivanje radi stvaranja osnovne struk-
ture isto je kao za breskve i višnje (videti str. 275), ali
treba da se ostavi oko 30 cm razmaka između grana.
U narednim Proleće Uklonite sve grane koje Proleće Pošto potpuno prođe opasnost od mraza, poč-
godinama rastu ka sredini krošnje da bi ostala nite sistematski da uklanjate oštećene, ukrštene ili loše
otvorena. Odsecite one grane koje raspoređene grane i slabe i tanke izdanke. Uklonite sve
su oštećene mrazom i proredite adventivne izdanke u nivou tla. Bez izuzetka orežite
ostale da biste sprečili zbijenost. stare grane koje su rađale, tako da im ostane po jedan
Najrodnije su mlade, kratke i debele pupoljak i podsecite više jednogodišnjih izdanaka blizu
grane, a sve izuzetno tanke treba da sredine lepeze da biste podstakli rast novih grana.
se uklone. Cilj orezivanja je da se Vežite preostale neorezane bočne izdanke u oblik lepe-
stvori otvorena ili pljosnata struktura ze, popunjavajući prostor na zidu, ali ostavljajući sredi-
krošnje da bi se omogućio maksima- nu otvorenom. Ne dozvolite uspravan rast izdanaka u
lan prodor svetlosti. U toplijim kraje- sredini.
vima, gde je vrelina sunca veći pro- Do sredine leta Novi izdanci će izrasti duž grana. Osim
blem od mraza, cilj je da se stvori na mestima gde je potrebno da se grane zamene, skra-
uspravnija krošnja koja će zaklanjati tite sve izdanke tako da im ostane po pet listova. Na
sredinu. skraćenim izdancima formiraće se zameci plodova koji
Posle izvesnog vremena, na stablu će narasti i sazreti sledeće godine.
će se formirati dugačke, gole grane. Jesen Uklonite sve nepotpuno formirane i nezrele plo-
Orežite ih u proleće tako da im osta- dove i na drvetu ostavite samo zametke plodova veliči-
ne jedan pupoljak iz kog će nastati ne zrna graška.
nova grana.
GAJENJE VOĆA 281
zaštita biljaka
Smokve koje se gaje na otvorenom pro-
storu nemaju mnogo problema. Potrebna
im je zaštita od ptica. U jesen zaštitite za-
metke plodova od mraza ako je vremen-
skom prognozom najavljen. Uklonite sve
obolele plodove i listove; orežite sve uve-
le grane do zdravog tkiva.
Smokve koje se gaje u zatvorenom
prostoru ili na veoma toplim mestima -
na primer, uza zid - često napadaju grinja
crveni pauk, štitaste vaši i druge štetoči-
ne iz staklenika. Redovno kontrolišite bilj-
ke i unesite u staklenik odgovarajuće bio-
loške agense suzbijanja štetočina. Ore-
zujte grane i usmeravajte im rast tako da
formiraju otvorenu krošnju koja će sma-
njiti opasnost od razvoja sive plesni.
Pokupite opalo lišće i otpatke s drveta
krajem sezone i uklonite sve plodove koji Smokva u stakleniku. Grane smokve tre-
nisu sazreli (ali ne i zelene zametke plo- ba da rastu na velikoj udaljenosti jedne od
dova koji će sazreti naredne godine). drugih, jer prevelika zbijenost među njima,
Za više detalja, videti Problemi s biljka- usled ustajalog vazduha, pogoduje razvoju
ma, od A do Ž, str. 397. bolesti; osim toga treba voditi računa da liš-
će ne baca senku na plodove.
282 ORGANSKA BAŠTA
travom kad se prime. Stablima koja rastu nica zauzima prostor od 3,5 m. Kupite
neograničeno nije potrebna dodatna ishra- dobro ukorenjene sadnice stare 2 ili 3 go-
na. Međutim, primercima koji se gaje u dine.
ozidanim rupama, potrebna je godišnja is- Leske se ne oprašuju same, već uz po-
hrana jer im je rast korenja ograničen. moć drugih sorti, ali nisu sve sorte među-
Svakog drugog proleća po površini prostri- sobno kompatibilne. Ako u blizini vaše baš-
te 1 kofu od 10 litara baštenskog kompos- te postoji divlja leska ili ona koja se gaji u
ta ili pola kofe dobro zgorelog stajnjaka, a živoj ogradi, ne bi trebalo da imate proble-
u naizmeničnim godinama dodajte organ- ma sa oprašivanjem. Izbor sorti (videti na
sko đubrivo s dodatkom 75 g kaše od mor- sledećoj strani) pruža podatke o kompati-
ske trave. bilnosti sorti.
Redovno zalivanje neophodno je stabli-
ma koja se gaje u zatvorenom prostoru, u Priprema i zemljište
saksijama ili ukoliko se gaje uza zid u su- Pridržavajte se opštih saveta za jabuke
vim uslovima. (videti str. 265) i održavajte bez korova
površinu od najmanje 1 m u prečniku oko
Berba svakog stabla.
U umerenim predelima plodovi će na ot- - Ujesen pripremite zemljište da bi bilo
vorenom prostoru sazreti krajem leta.Tada spremno za sadnju ubrzo po opadanju liš-
se opuste nadole i postanu meki na dodir. ća.
Često im puca kora. Smokve je najbolje - Neposredno pre sađenja dodajte kašu
jesti dok su sveže, a mogu i da se suše. od mlevenih kostiju u količini od 125 g na
1 m2.
- Ako imate problem sa zečevima, posta-
leŠniCi vite zaštitnu spiralu na drvo.
lokacija i zemljište - Posadite sadnicu na istu dubinu na ko-
joj je bila u rasadniku i dobro utabajte
Lešnici najbolje rastu na potpuno osun-
zemlju oko nje.
čanim mestima i dobro oceditom zemljištu
s pH vrednošću od 6 do 7. Iako je plodnost
Oblikovanje stabla i krošnje
zemljišta neophodna, ako je prekomerna,
stabla postaju prevelika i ne rađaju. Leska Leska može da raste s više stabala, kao
je potpuno otporna, ali cveta izuzetno ra- u divljini. Međutim, voćka s jednim stab-
no. Zato je neophodno da na mestu gde lom ili standard, sa otvorenom, peharas-
ćete gajiti lešnik nema mraza. Plantaže se tom krošnjom rađa kvalitetnije plodove ko-
često formiraju na obroncima i padinama ji se lakše beru.Takođe, uklanjanje korova
da bi se obezbedilo „oticanje” mraza. i prekrivanje zemljišta lakši su kad voćka
Iako se leska oprašuje vetrom, potrebna ima samo jedno stablo. Da biste oblikovali
joj je zaštita od jakog vetra i prijaju joj žive standard potrebno je da uradite sledeće.
ograde koje funkcionišu kao vetrobrani. Posle sađenja
- Uklonite sve izdanke koji rastu ispod
kupovina sadnica površine kako bi ostalo samo jedno glavno
Zasadu (leskama) treba širok razmak; stablo. Orežite sve izdanke na visinu od 45
kad dostigne konačnu veličinu, jedna sad- cm iznad zemljišta. Posle toga kruna će se
prirodno formirati iznad tog nivoa.
U narednim godinama
Ako želite kvalitetne lešnike koji se lako
- Svake godine krajem leta prelomite
beru, gajite drvo sa jednom formiranom
napola sve bočne grane koje rastu tokom
stabljikom.
tekuće sezone i duže su od 30 cm. Osta-
GAJENJE VOĆA 283
Uđite u bilo koju baštu sa začinskim i nevnom životu kao začini za hranu i piće,
lekovitim biljem i doživećete kompletno za poboljšanje zdravlja i lečenje bolesti.
čulno iskustvo - biljke u njoj su izabrane Jednogodišnje, dvogodišnje, lukovičaste
zbog mirisa, ali i zbog izgleda. Mnoge od i žbunaste biljke, penjačice i drveće - sve
njih imaju neraskidive veze s istorijom čo- biljke mogu da imaju začinska i lekovita
veka.To su biljke koje su vekovima poma- svojstva. U mnogim slučajevima, upotreb-
gale ljudima da zaspu, ublažavale bol, od- ljavaju se listovi, ali isto tako i drugi delo-
bijale insekte, umirivale bebe i začinjavale vi biljaka, kao što su koren, plod, seme,
pića. Začinsko i lekovito bilje i danas se ga- cvet, pa čak i kora drveta.Većina vrsta (ali
ji kako zbog korisnih osobina, tako i zbog ne i sve) začinskog i lekovitog bilja bez-
lepote. U ovom poglavlju biće reči o organ- bedna je za rukovanje i konzumiranje. Ne-
skoj proizvodnji začinskog i lekovitog bilja, ke vrste su otrovne za ljude i životinje čak
uz podatke o berbi, čuvanju i korišćenju i u malim dozama, zato se prema njima
raznih vrsta. U njemu su i detaljni podaci o treba odnositi s dužnom pažnjom. Nikad
tome koje biljke su pogodne za različite ne koristite nijednu biljku za koju niste
vrste zemljišta i uslove, kao i o tome kako potpuno sigurni da je bezbedna i uvek se
da sprečite nametljive vrste da zauzmu ce- posavetujte s lekarom ili drugim medicin-
lu baštu. skim radnikom pre nego što je upotrebite
u medicinske svrhe.
Šta je začinsko i lekovito bilje?
Najšira definicija začinskog i lekovitog Organska proizvodnja začinskog i
bilja jeste da su to biljke koje se koriste za lekovitog bilja
konkretne svrhe zbog svojih kulinarskih, Začinsko i lekovito bilje lako se gaji, pre-
medicinskih, aromatičnih i ukrasnih svoj- lepo izgleda i, u mnogim slučajevima, ne-
stava. U ranijim periodima, ljudi su ih ko- ma problema sa štetočinama i bolestima.
ristili za mnoštvo potreba: neke su upot- To što ga gajite sami, znači da ćete pri ruci
rebljavane za bojenje i čišćenje tkanina, imati sveže biljke kad god vam zatrebaju,
druge su imale uloge u ceremonijama i ri- a primena organskih metoda znači da mo-
tualima. Mnoge su se koristile u svakod- žete da budete sigurni da biljke nisu treti-
rane pesticidima.
Gajenje začinskog i lekovitog bilja pove-
izbor biljaka
ćava raznovrsnost bašte, što je jedno od
Sadite biljke po sopstvenom ukusu. Biraj- ključnih načela uspešnog organskog siste-
te ih zbog mirisa, lišća, kulinarskih svoj- ma. U velikom izboru biljaka, gotovo sigur-
stava ili jednostavno zbog lepote, pored no može da se pronađe odgovarajuća za
drugih ukrasnih biljaka u bašti. Za mnoge svaku situaciju. Začinsko i lekovito bilje
lekovite biljke treba veoma pažljivo birati
može da se penje, kotrlja, da puzi, formira
mesto u porodičnoj bašti.
guste prekrivače zemljišta ili da se gaji uza
zidove. Neke vrste dobro uspevaju na
GAJENJE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA 285
močvarnom zemljištu, druge na vrhu zida, ke lako nabavljaju u sušenom obliku, ukus
u pukotinama između ploča za staze, ispod im je daleko bolji kad su sveže. Recepti u
drveća ili na livadama - uspešnost zavisi od kojima se traže sušeni začini mogu lako da
prilagođenosti vrste određenim uslovima. se prilagode svežim biljkama, udvostruča-
Biljke variraju i u veličini: od sićušne, pri- vanjem navedenih količina. Uz malo prak-
zemne korzikanske nane (Mentha requie- se, moći ćete po ukusu da procenite pot-
nii) do džinovskih, kao što su anđelika ili rebne količine. Dobar savet je da počnete
miloduh, koje dostižu 2 m visine. Začinsko samo s jednom ili dve začinske biljke po
i lekovito bilje gaji se i samo zbog izgleda. receptu, dok se ne upoznate sa ukusom i
Neke vrste imaju fantastične cvetove, dru- naučite kako da kombinujete više biljaka
ge su na ceni zbog lišća, a sve imaju nešto za savršen utisak.
čime mogu da obogate baštu.
Mnoge vrste privlače divlje životinje: pti- Preparati i ukrašavanje
ce jedu seme i bobice, leptiri i pčele uživa- Aromatične biljke tradicionalno se koris-
ju u nektaru i polenu, a korisni insekti po- te za odbijanje moljaca i insekata i održa-
lažu jaja blizu mesta na kojima su biljne vanje svežeg mirisa složene odeće i poste-
vaši i druge štetočine. U tekstu gore levo ljine. Njihove mešavine i danas su popu-
dati su neki primeri. Gusti zasad biljaka ko- larne i prodaju se u vrećicama ili kutijama.
je prekrivaju zemljište, kao što je timijan, Lekovito bilje čini važan deo kozmetičke
stvara stanište za mnoge korisne vrste, uk- industrije, u kojoj se koristi za proizvodnju
ljučujući bube, paukove i žabe. ulja za kupanje, šampona, krema i losiona.
Mnoge starinske preparate možete i sami
gajenje biljaka zbog ukusa da napravite, što će biti mnogo jeftinije
Začinsko bilje je izvor brojnih raznovrs- nego da ih kupujete.
nih ukusa, kako za slatka, tako i za slana Uloga biljaka u ritualima i ceremonijama
jela. Može da se dodaje supama, sosovi- bila je uočljivija u drevnim vremenima, ali
ma, paprikašima, salatama, pitama, hlebu postoji i danas, u primerima ukrašavanja
i svemu što se jede! Iako se začinske bilj- domova imelom, bršljanom i zelenikom
pred novu godinu. Neke vrste biljaka da-
nas se cene samo zbog ukrasnih kvaliteta,
začinsko i lekovito bilje koje bilo u baštama, u svežim ili sušenim cvet-
privlači divlje životinje
nim aranžmanima.
Pčele
Boražina, vlašac, medunika, žalfija, timi-
jan, češljika, nana gDe Da gajite začinSkO i
Korisne insekte lekOvitO Bilje
Neven, komorač, hajdučka trava, masla- Začinsko i lekovito bilje raste u različitim
čak, anđelika, korijander, povratič, vratič uslovima, od svega nekoliko začina koje
Leptire i moljce možete da gajite u saksiji na prozorskom
Noćurak, mačja metvica, konoplja, petro- simsu do bujne divlje bašte pune češljike,
vac, odoljen, lavanda, podbel, potočnjak koprive i kupine. Sadite prema ličnom uku-
Ptice su i planovima za upotrebu: nekoliko bilja-
Mak, ruža, češljika, zova, glog ka može nasumično da se rasporedi po ce-
Indeks običnih i botaničkih naziva nalazi se na loj bašti, ali ako planirate veću proizvodnju
str. 290. biljaka za kuvanje ili sušenje, biće vam lak-
Plavi kao nebo še da za to odvojite zasebnu parcelu. Naj-
Cvetovi boražine su karakteristično plavi, bolje rezultate postići ćete ako grupišete
ali ponekad mogu da budu i beli. biljke prema potrebama za njihov uspešan
rast umesto prema svrsi.
286 ORGANSKA BAŠTA
Osvajačica rubova
Boražina, s krupnim,
jakim rozetama listova,
nametljiva je biljka koja
se sama rasejava. Iako je
veoma lepa, guši manje
susede.
GAJENJE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA 289
BeRBa i čUvanje začinSkOg Bujne vrste, kao što su nana ili gavez, mo-
i lekOvitOg Bilja gu da se orezuju do zemlje dva ili tri puta
u toku sezone, bez bojazni da će im to
Male količine začinskog i lekovitog bilja smetati.
mogu da se beru tokom cele sezone rasta
i da se koriste sveže. Berba većih količina, kada da berete
za sušenje ili korišćenje na neki drugi na-
čin, zahteva drugačiji postupak. Kako god Ne berite višegodišnje biljke pre nego
da odlučite, uvek berite pažljivo, tako da što se prime. To je obično tokom ili posle
ne ostavite biljku golu. Po pravilu, nikad ne druge godine rasta. Nikad ne berite biljke
berite više od trećine biljke odjednom. koje izgledaju slabo ili se bore da narastu.
292 ORGANSKA BAŠTA
Većina lisnatih začinskih i lekovitih bilja- biljke van direktnog sunca, jer će tako
ka dostiže najjači ukus neposredno pre ot- izgubiti manje boje i ukusa.
varanja cvetova. Posle toga, tekstura i
ukus listova menjaju se jer biljka usmera- Sušenje u buketima
va energiju na razvoj cvetova i semena. Pravite male bukete. Neka vam mera bu-
Uklonite sve cvetove da biste produžili pro- de da skupite onoliko stabljika koliko može
izvodnju novih listova, osim ako ne gajite komotno da vam stane u šaku. Okačite
biljku zbog cvetova ili semena. biljke naopačke; tako će sačuvati izgled
Začinsko i lekovito bilje koje se suši tre- ako planirate da ih koristite kao ukras. Ko-
ba da se bere sa što manje vlage. U ideal- ristite gumice za vezivanje jer će se one
nom slučaju, to treba da bude po suvom,
toplom, ali ne i previše sunčanom vreme-
čuvanje semena
nu. Idealno doba dana je posle isparava-
nja noćne vlage, ali pre nego što sunce Vežite buket ubranih biljaka, umotajte ga
izazove isparavanje osetljivih eteričnih pažljivo u novine ili papirnu kesu i sušite
ulja. U većini slučajeva to je otprilike sre- okačen naopačke da biste sakupili seme.
dina prepodneva, zavisno od klime i vre-
menskih uslova.
Uvek kad sečete koristite oštre makaze začinsko i lekovito bilje za čuvanje
za orezivanje da biste izbegli nepotrebno Biljke za kuvanje koje se dobro suše
oštećivanje ostatka biljke. Ono što obere- - Lovor
te skupljajte brzo, i odmah unesite u pro- - Nana
storiju da biste smanjili slabljenje ukusa i - Ruzmarin
kvaliteta. - Žalfija
- Estragon
Priprema začinskih i lekovitih - Timijan
biljaka za čuvanje Biljke koje se suše za ukrašavanje
Sušenje je odličan način čuvanja začin- - Ljoskavac
skog i lekovitog bilja izvan sezone. Mnogi - Srebrno cveće
listovi i seme savršeno zadržavaju ukus - Mak
- Kotrljan
kad se osuše, a ako se pravilno uskladište
- Češljika
mogu da traju do godinu dana. Obezbeđi-
- Hajdučka trava
vanje idealne temperature i provetravanja
za sušenje pojedinačnih biljaka nije lako u Biljke za zamrzavanje
kućnim uslovima, a možda će i delimično - Bosiljak
- Boražina (cvetovi)
izgubiti ukus i boju. Neke biljke ne zadrža-
- Krbuljica
vaju dobar ukus kad se osuše, i najbolje ih
- Vlašac
je koristiti sveže ili konzervirane na neki
- Komorač (listovi)
drugi način (videti sledeću stranu). Sav
- Peršun
materijal proverite pažljivo pre sušenja i - Čubar
odbacite sve obolele ili oštećene delove.
Biljke za začinjavanje vinskog sirćeta
Postoje dva glavna načina sušenja bilja-
- Zova (cvetovi)
ka: vezane u bukete ili rasprostrte po rav-
- Vlašac (cvetovi)
nim površinama. U prodaji su i električne
- Estragon
sušilice. Koji god način da primenjujete, - Beli luk
najbolje je da svaku vrstu sušite zasebno, - Lavanda (cvetovi)
jer se ne suše za isto vreme. Odaberite za-
Indeks običnih i botaničkih naziva nalazi se na
tamnjeno, čisto, suvo, dobro provetreno str. 290.
mesto, bez prašine i insekata. Uvek sušite
GAJENJE ZAČINSKOG I LEKOVITOG BILJA 293
Stavite iseckane ili izgnječene biljke u či- Ako nije dovoljno jak, ponovite postupak s
niju i sipajte vinsko sirće preko njih. Prek- novom količinom biljaka. Ako je prejak,
rijte činiju i ostavite da stoji oko 2 sedmi- razblažite mešavinu čistim sirćetom. Sipaj-
ce da bi sirće upilo aromu, vodeći računa te u čistu flašu ili teglu, ali pazite da sirće
da biljke sve vreme budu potopljene. Pro- ne dođe u kontakt s metalnim poklopcem
cedite mešavinu kroz pamučnu tkaninu ili jer će izazvati rđanje.
filter za kafu i proverite kakav joj je ukus.
gajenje povrća
Povrće je logičan početak za sve koji žele
da preuzmu kontrolu nad onim čime se hrane
Nema snažnije veze sa živim zemljištem, barem malog dela povrća koje jedete za-
zemljom i godišnjim dobima od hrane koju dovoljava i više od fundamentalne ljudske
ste sami posejali, proizveli i ubrali. Povrće potrebe da se hranite zdravim, svežim i
može da se gaji maltene svuda - nije ne- nezagađenim proizvodima. Ovo je takođe
ophodno imati tradicionalnu baštu da bi se jedan vid vašeg sopstvenog uticaja na širu
proizvodila sigurna, zdrava hrana. Gajenje okolinu.
nekih vrsta povrća daje brze rezultate - na
primer naklijala semena - i može se jesti Šira slika
već posle nekoliko dana. Većina može da Mnoge vrste voća i povrća putuju hilja-
se ubere za nekoliko sedmica ili meseci, dama kilometara duž planete pre nego što
mada nekim vrstama treba više vremena stignu do cilja. Transport se često vrši avi-
da počnu da rađaju. Kako se znanje i is- onom, potom motornim vozilima i pri tom
kustvo u gajenju povrća povećavaju, logič- se troše velike količine fosilnih goriva koja
no, sledi želja za gajenjem voća. Ako vam doprinose zagađenju atmosfere i dovode
je i jedno i drugo novo, pametno je poče- do globalnog zagrevanja.
ti nečim manjim i postepeno širiti vidike o Kilometraža koju pređu navodno „sveži”
ishrani. proizvodi može biti ogromna, što dovodi
Organsko gajenje povrća je pozitivno, do toga da se velika količina hrane jede
snažno, ispunjavajuće i (za neke) duhovno daleko od mesta na kojem je proizvedena.
iskustvo. Ono nam, pre svega, pruža du- Biljne vrste koje se gaje da budu otporne
boko zadovoljstvo, užitak i predstavlja te- na dugo putovanje - a ne zbog hranljive
melj našeg postojanja, a uz to je veoma vrednosti i ukusa - direktan su nusproizvod
korisno za zdravlje. Zajedničko uživanje u
proizvodnji hrane predstavlja najlakši put
prevazilaženja klasnih, rasnih i kulturološ- zašto da proizvodite sopstvene
kih prepreka. Biljke bilo koje vrste mogu organske proizvode?
da zbliže ljude i njihove zajednice, ali ni- - Proizvodi su svežiji.
jednoj vrsti to ne uspeva tako dobro kao - Dobijate proizvode koje ne možete da
biljkama koje jedemo. Koliko god hrane kupite.
odlučite da proizvedete i sa kojim se god - Bolji ukus i veća hranljiva vrednost.
ograničenjima sretnete, organsko gajenje - Pozitivna aktivnost koja vas ispunjava i
doprinosi zdravom životu.
- Pomaže da se buduće generacije podu-
Hrana za dušu čavaju o poreklu hrane.
Ako gajite povrće u privatnosti svog dvo- - Pomaže da se izgrade zajednice.
rišta, to praćenje rasta sopstvenih proiz- - Višestruke prednosti za životnu sredinu.
voda sve do berbe pružiće vam mir, zado- - Kontrola nad onim što jedete.
voljstvo i zdrav predah od stresa i proble- - Možete to da radite bilo gde.
ma iz svakodnevnog života. - Bolje je za prirodu.
296 ORGANSKA BAŠTA
PlODOReD
Plodored je praksa koja podrazumeva
gajenje srodnog povrća na različitom
mestu na parceli iz godine u godinu. Povr-
će iz iste botaničke familije (detaljan opis
sledi) podložno je istim bolestima i štetoči-
nama. Na primer, paštrnak pripada istoj
familiji - Apiaceae - kao šargarepa, i tako-
đe je omiljena poslastica šargarepinoj mu-
vi.
Neke vrste srodnog povrća mogu lako
da se prepoznaju: sve vrste graška i pasu-
lja pripadaju istoj familiji, kao i crni luk,
kozjak i beli luk. Ali delovi biljke koji se
jedu - njihov oblik i ukus - nisu uvek dobar
pokazatelj za određivanje. Na primer, pro-
kelj očigledno pripada, zajedno s kupu-
som, familiji Brassicaceae, ali istoj familiji
pripadaju i broskva, rotkvica i repa. S dru-
ge strane, cvekla je srodna spanaću i blit-
vi. Ponekad se porodična pripadnost vidi
tek kad biljke procvetaju; cvetovi familije
Solanaceae - paradajza, krompira, paprike
i patlidžana - veoma su slični (videti str.
317).
Ako se članovi iste familije gaje na istom
mestu iz godine u godinu, povećava se
mogućnost da se štetočine i bolesti u zem-
ljištu trajno nastane. Na malim parcelama
pomeranje povrća samo nekoliko metara
dalje možda neće imati uticaj na suzbija-
nje štetočina i bolesti, ali ipak je korisno
zbog drugih prednosti.
- Raspoloživost hranljivih materija Raz-
ličite vrste povrća imaju drugačije potrebe
za hranljivim materijama i stoga njihovo
pomeranje sprečava siromašenje zemljišta
na jednom mestu, što omogućava da se
ono najbolje što je moguće iskoristi.
- Nega zemljišta Za neke useve, da bi
uspeli, potrebno je da se prihranjuje zem-
ljište; drugi dobro koriste hranljive materi-
je koje su ostale posle prethodnog useva.
Gajite useve koji imaju slične potrebe za-
jedno kako biste mogli na odgovarajući
način da tretirate zemljište za njih. To zna-
306 ORGANSKA BAŠTA
či da svi delovi povrtnjaka imaju isti tret- šajte da je kombinujete s drugom koja
man dok traje jedan plodored. zahteva slične uslove i zemljište. Usevi koji
- Suzbijanje korova Neke vrste povrća, brzo sazrevaju, kao i oni koji pripadaju raz-
kao što su bundeva i krompir, imaju lišće nim familijama (videti okvir dole), mogu
koje odbija korov i lako se pleve. Druge, da popune prazan prostor.
kao što su crni luk i šargarepa, teže je ple- - Budite fleksibilni i spremni da prilago-
viti jer nemaju prednosti u borbi protiv dite svoje planove dok se držite principa
korova. Naizmenično sejanje ovakvog po- plodoreda. Na vaše planove mogu da utiču
vrća pomaže da se korov drži pod kontro- neodgovarajući vremenski uslovi i druge
lom. nepogode koje ne prijaju usevima.
- Struktura zemljišta Korenje biljaka na- - Vodite beleške o onome što ste plani-
lazi se na različitim nivoima u zemljištu. rali i o onome što se stvarno desilo.
Naizmenično sejanje povrća sa plitkim i
dubokim korenjem pozitivno utiče na nega zemljišta za vreme plodoreda
strukturu zemljišta. - Kompost i ostali poboljšivači srednje do
visoke hranljivosti Koristite ih za vrste koje
koliko traje plodored? iziskuju mnogo hranljivih materija iz zem-
Tri do četiri godine uobičajeni su prepo- ljišta, na primer krompir, praziluk, kupus-
ručeni minimum za plodored, ali svakako njače i tikve. Nanesite ih u proleće pre se-
može da traje i duže. Ako znate da vaše janja.
zemljište ima ozbiljan i dugotrajan prob- - Kreč Dodajte ga ujesen, pre sađenja, u
lem, kao što su nematode, trulež korena ili deo parcele na kom se nalaze kupusnjače,
kupusna kila, možda će biti potreban znat-
no duži plodored da bi se osetljive vrste Bez plodoreda
uspešno gajile. Sledeći usevi ne pripadaju nijednoj od
glavnih familija povrća i mogu da popune
Planiranje plodoreda prazan prostor pri planiranju plodoreda.
Isplanirajte plodored prema vrstama - Kineska artičoka (Lamiaceae)
povrća koje želite da gajite, ili za početak - Motovilac (Valerianaceae)
koristite primere na str. 307-309. Zapam- - Novozelandski spanać (Aizoaceae)
tite da ne morate da gajite iste vrste povr- - Kukuruz šećerac (Poaceae) Veliki broj
ća svake godine, iako ćete sigurno imati zelenišnog đubriva sastoji se od kupus-
omiljene kulture koje ćete želeti da pono- njača ili mahunarki, ali sledeće vrste pri-
vite. padaju „mešovitim familijama”:
- heljda (Polygonaceae);
- Napravite spisak povrća koje želite da
- ozima raž (Poaceae).
gajite preko cele godine i grubo odredite
količinu. Višegodišnje povrće ne uključuje se u
- Grupišite povrće prema botaničkoj fa- plodored iz prostog razloga što ostaje na
miliji (videti detalje na str. 310-318). istom mestu nekoliko godina. Pojedine
vrste pripadaju nekoj od glavnih familija
- Nacrtajte plan parcele. Podelite parce-
povrća.
lu na jednake delove prema dužini trajanja
- Špargla (Liliaceae)
plodoreda. Ako gajite povrće na više mes-
- Karda (Asteraceae)
ta u bašti, tretirajte svako mesto posebno
- Artičoka (Asteraceae)
menjajući usev svake godine dok traje plo- - Divlji spanać (Chenopodiaceae)
dored. Rasporedite povrće po podeljenoj - Višegodišnji brokule (Brassicaceae)
parceli vodeći računa da pripadnici iste fa- - Rabarbara (Polygonaceae)
milije ostanu zajedno. Ako jedna familija - Raštan (Brassicaceae)
ne može da ispuni označen prostor, poku- - Zelje (Polygonaceae)
GAJENJE POVRĆA 307
... kako biste napravili mesta za pasulj prit- Usevi iz grupe 4 (na prethodnoj strani, go-
kaš. Luk posejan na proleće sustići će svo- re desno)
je zimske rođake. Posle posejte grahoricu Većinom korenasti usevi kojima nije pot-
kako bi naredne godine bilo dovoljno azota rebno dodatno prihranjivanje jer koriste
za kupusnjače; stavite na jesen kreč ako je prošlogodišnje ostatke. Na mesto gde će
potreban zemljištu. rasti celer, blitva i kukuruz šećerac dodajte
Usevi iz grupe 3 (gore desno) kompost. Preko zime prekrijte ozimom ra-
Kupusnjače i salate. Dodajte grahoricu ili ži.
baštenski kompost na proleće. Na jesen
malčirajte kompostom od lišća da biste na-
redne godine imali dobro klijalište za kore-
naste useve.
310 ORGANSKA BAŠTA
zaštita useva. Kupusnjače će verovatno Od kraja proleća razni moljci i leptiri, kao
imati veliki udeo u usevima koje gajite i stoga što je leptir kupusar, polažu jaja (3) na kupu-
je važno da napravite dobar plodored kako bi snjače. Gusenice (4) koje se razviju mogu da
se sprečila kupusna kila (1), najozbiljnija se otklone ručno ako ih pre toga ne uklone
bolest koja napada kupusnjače. Bez biljke korisne ose.
domaćina spore kupusne kile mogu da preži- Pošto preko cele godine može da se gaji
ve u zemljištu 20 godina. Trudite se da ne neka od brojnih kupusnjača, postoji opasnost
zarazite biljke i zemljište. Larve kupusne da se namnože kupusni moljci i lisne vaši.
muve napadaju korenje biljaka iz ove familije Isplati se jednom godišnje da se uklone iz
što dovodi do toga da biljka propada i vene bašte sve kupusnjače - na primer u rano pro-
(2). Mladice mogu da se zaštite kragnom pro- leće - kako bi se zaustavilo razmnožavanje
tiv kupusne muve (5) ili pokrivanjem redova. štetočina.
Pokrivanje redova može da se koristi da bi se Više informacija i saveta naći ćete u delu
mladice zaštitile od lisnih vaši, a mreža je Problemi s biljkama, od A do Ž, str. 397.
dobra zaštita od nekih vrsta ptica.
GAJENJE POVRĆA 311
toga se obično sadi na jesen. Kozjak tako- da se usmere i da se penju po lučno pos-
đe može da se seje na jesen, a za ranu tavljenim grančicama ili uz mrežu. Žbunas-
berbu kasno leto je vreme za setvu japan- ti varijeteti se manje granaju.
skih varijeteta crnog luka. Ova familija najviše se gaji zbog plodova
koji mogu da se jedu i dok su mladi i kad
zemljište i planiranje prostora sazru. Plodovi su predivnih boja, oblika i
Pripadnici ove familije vole vlažno, rela- veličina. Jestivi su i cvetovi i semenke. Sve
tivno plodno zemljište. Izbegavajte obilno vrste su osetljive jednogodišnje biljke koji-
prihranjivanje koje pospešuje razvoj boles- ma su potrebni topli uslovi da bi se razvi-
ti i smanjuje trajanje skladištenja. Dovolj- jale. U hladnim podnebljima tikvice, bun-
no je zemljište koje je prihranjeno za pret- deve, tikve i krastavci mogu rađati na ot-
hodne useve kao što su krompir ili kupus- vorenom ako rastu na toplom i presađuju
njače. Na siromašnijem zemljištu praziluku se u toplo zemljište, posle mrazeva. U top-
će koristiti đubrivo srednje do visoke hran- lijim regionima mogu da se seju direktno u
ljivosti. zemljište na otvorenom. Dinjama su pot-
Crni luk i praziluk dobro podnose različi- rebni topli uslovi i nekad treba da se gaje
te varijante raspoređivanja biljaka (videti u hladnom stakleniku ili ramu. Krastavcima
st 321), što možete da iskoristite da biljka takođe prijaju topli vlažni uslovi u stakleni-
dostigne veličinu koja vam odgovara. Tan- ku ili plasteniku. Krastavci, tikvice i letnje
ki, ukusni praziluk može da se gaji na ras- tikve jedu se mladi i redovno se beru kako
tojanju od samo 5 cm. bi biljke nastavile s rađanjem. Obično su
blagog ukusa. Dinje se beru kad su zrele,
a bundeve i zimske tikve ostavljaju se da
CUCURBitaCeae - Familija sazru na biljci kako bi dobile debelu koru
tikava zbog skladištenja. Neke su sočne i blagog
ukusa, dok su druge mesnate i imaju sna-
Predstavnici familije
- Tikvica, bundeva, letnja tikva (Cucurbita
pepo)
- Krastavac, kornišon (Cucumis sativus)
- Lufa (Luffa cylindrica)
- Dinja (Cucumis melo)
- Bundeva, muskatna bundeva, zimska
tikva (Cucurbita maxima, C. moschata ili
C. Pepo)
- Lubenica (Citrullus lanatus)
Predstavnici familije tikava obično su
bujne biljke velikog upadljivog lišća i žutih
cevastih cvetova. Potrebno im je mnogo
prostora. Varijeteti koji imaju vreže mogu
zaštitite useve. Neke sorte krastavca po-
kazuju otpornost na mozaičnu prošaranost
Očaravajući plodovi lista (gore). Zaštitite mladice od puževa go-
Sve tikve, čak i obične baštenske tikvice laća. Pepelnica može da bude znak da je
upečatljivo izgledaju. Tikve se javljaju u zemljište suvo; ako se javi krajem godine ne-
najrazličitijim oblicima, od blistave svetilj- će ugroziti rod. Pod zaklonom se mogu kori-
ke kao što je „atlantski džin”, do osobe- stiti biološke metode za kontrolu običnog pa-
ne, prema unutra zamotane „Turčinove učinara. Plodored, dobra ventilacija i higijena
kape”. najbolja su odbrana od bolesti kao što su ga-
rež i trulež (vidi sliku u koloru na str. 462).
314 ORGANSKA BAŠTA
žan slatkast ukus - odlične su za supe i dalje se obično tako naziva. Gaji se pre
čorbe. svega zbog jedrih mahuna i zrna. Za ma-
hunarke je tipično da u korenu imaju kvrži-
gajenje useva ce koje fiksiraju azot iz vazduha. Kad kvrži-
Svim predstavnicima ove familije koristi ce istrule, azot se razlaže u zemljište i zbog
primena srednje hranljivog poboljšivača toga je zelenišno đubrivo od ovih biljaka
zemljišta kao što je kompost. Ako ih ne veoma korisno.
gajite u posudama nije potrebno dodatno Grašak i bob su čvrsti usevi kojima pogo-
prihranjivanje. Kod plodoreda na otvore- duje hladno podneblje jer se najbolje raz-
nom mogu da se uključe u leje na kojima vijaju na temperaturi ispod 15°C. Boranija
se gaji krompir ili kupusnjače, ili može da i mnogocvetni pasulj manje su otporni na
im se dodeli posebna parcela. mraz i potrebni su im topliji uslovi za rast.
Kad se poseju, većini tikava ne treba Mlade mahune boba i vrhovi izdanaka
mnogo pažnje i dobre su za suzbijanje ko- mogu da se jedu, ali glavni usev su zele-
rova. Dinje i krastavci u stakleniku zahte- na, bela ili crvena zrna. Zrno graška tradi-
vaju više oblikovanja, zalivanja i prihranji- cionalno se vadi iz mahuna, ali kod graška
vanja. šećerca i slatkog graška jedu se cele ma-
U većini slučajeva cvetovi - koji su ili hune.
ženski ili muški - moraju da se opraše da
bi proizveli plod. Međutim, krastavci iz
zaštitite useve
plastenika će biti gorki ako se opraše. Upo-
trebom „ženskih” hibrida izbegava se ukla- Primenjujte plodored kako biste izbegli
njanje muških cvetova da bi se sprečilo trulež korena.
oprašivanje. Seme graška i pasulja posejano u rano
proleće mogu da pojedu miševi. Ukoliko
postavite zamke ispod žičane mreže, kas-
nija setva će verovatno biti sigurna.
PaPiliOnaCeae - Familija Graškov i pasuljev žižak buši lišće od ra-
lePtiRnjača nog proleća. Biljke koje dobro napreduju
Predstavnici familije obično mogu da prevaziđu pretrpljenu
- Lucerka* (Medicago sativa) štetu; mladice mogu da se zaštite prekri-
vačem koji se stavlja odmah posle setve.
- Povrtarski zvezdan (Lotus tetragonolo-
Crna pasuljeva vaš prvo se pojavljuje na
bus)
vrhovima boba. Otkinite zaražene izdan-
- Bob (Vicia faba)
ke. Rana setva manje podleže napadu.
- Detelina* (Trifolium spp.) Rana i kasna setva graška mogu da po-
- Grahorica* (Vicia sativa) mognu da se izbegne graškov smotavac
- Piskavica* (Trigonella foenum-graecum) čije larve jedu zrno.
- Krmni bob* (Vicia faba) Siva plesan je rana bolest, česta kad je
- Ukrasni grašak (Dolichos lablab) zemljište vlažno. Pepelnica se obično po-
- Plava lupina* (Lupinus angustifolius) javljuje na grašku kasnije u sezoni kad je
- Grašak (Pisum sativum) zemljište suvo.
- Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccine- Mlada boranija i mnogocvetni pasulj
us) privlače puževe i puževe golaće. U hlad-
- Boranija (Phaseolus vulgaris) nijim podnebljima bolje je da prve useve
- Dunjica* (Medicago lupulina) presadite nego da ih sejete direktno u
* Zelenišno đubrivo zemlju, a za dodatnu zaštitu stavite sta-
klena ili plastična zvona.
Više saveta naći ćete u delu Problemi s
Povrće iz ove familije, nekad poznate
biljkama, od A do Ž, str. 397.
pod nazivom Leguminosae (mahunarke), i
GAJENJE POVRĆA 315
Grašak može da bude različite visine, od tivi cvetovi deluju atraktivno kad se biljka
60 cm do 3 m i većina biljaka se podupire uspenje uz žičanu mrežu ili pritke. Mahune
grančicama ili mrežom za grašak. Varijeteti su zelene i dugačke.
„bez listova”, koji imaju više vreža nego
lišća, podupiru se sami kad se gaje u blo- zemljište i plodored
kovima. Mahunarke dobro uspevaju u vlažnom
Patuljasti žbunasti grašak idealan je za zemljištu koje dobro zadržava vlagu i koje
mali prostor i gajenje u posudama. Varije- je prihranjeno za prethodni usev kao što je
tet koji spada u penjačice (poznat kao gra- krompir. U plodoredu mogu da ih slede ku-
šak pritkaš) uspuzaće uz prut, štap ili prit- pusnjače, koje će iskoristiti azot iz kvržica
ke postavljene oko leje ili s obe strane re- mahunarki pod uslovom da se korenje
da. Najbolje uspeva u umereno toplim ili ostavi u zemlji.
veoma toplim podnebljima i mnogo bolje
podnosi suve vremenske uslove od mno-
gocvetnog pasulja. CHenOPODiaCeae – Familija
Mnogocvetni pasulj uglavnom je penja-
lOBODa
čica, iako postoje i patuljaste kultivisane
vrste. Crveni, beli, roze, ili crveno-beli jes- Predstavnici familije
- Cvekla (Beta vulgaris podvr. vulgaris)
- Blitva (Beta vulgaris grupa cicla)
Šarene mahunarke - Divlji spanać (Chenopodium bonus-hen-
Iza boranije krije se nešto više od zelenih ricus)
mahuna. Mahune mogu da budu i ljubi- - Lisnata cvekla (Beta vulgaris grupa cicla)
časte, žute, zelene s crvenim pegama i - Loboda (Atriplex hortensis „Rubra”)
još u mnogo raznih kombinacija. Ako se - Spanać (Spinacea oleracea)
ostavi da se razvije, debeljuškasta sveža
boranija dobija mahune kao grašak, ili
Ova familija obuhvata i lisnate i korenas-
može da da suvi pasulj - veoma hranljiv te useve kojima pogoduju topla i hladna
usev za zimske dane. Raspon boja i šara podneblja. Spanać i loboda su pogodni
osušenog zrna otkriva nam istinsku raz- međuusevi koji se brzo razvijaju. Spanać
nolikost. Čuvanje zrna je lako - što je ve- je najbolje sejati na nižim prolećnim i jese-
rovatno dovelo do toga da se sačuva njim temperaturama jer po vrelom suvom
mnogo starih kultivisanih vrsta. vremenu brzo precveta. Za stalan prinos
Pasulj pritkaš nekad se gajio kao ukras- sejte po malo i često.
na biljka, što i danas može da bude slu-
čaj. Na primer, „Trionfo Violetto” ima lju- Cvekle
bičasto stablo, jestive tamnoljubičaste Cvekla se gaji zbog sočnog mesnatog
mahune i izgleda izvanredno pored jed- korena koji je obično tamnocrven, ali ima
nogodišnjih ukrasnih puzavica ili jarkih vrsta sa zlatnožutim, belim i šarenim kore-
grozdastih, cvetova vrste Ipomoes lobata
nom. Tamnozeleno i purpurno lišće je de-
(mina lobata). Visoki grašak može da bu-
korativno i može da se koristi za jelo dok
de i atraktivna ukrasna biljka. Razmetljivi
je mlado, presno ili delimično obareno. Sit-
crveni mnogocvetni pasulj pružiće vam
na cvekla koja brzo raste jede se kad dos-
mnoštvo boja tokom čitavog leta.
Ukrasna boranija sa bledoljubičastim tigne veličinu 2,5 - 5 cm u prečniku. Veći
cvetovima naspram zelenog i bronzanog
lišća spada među najlepše. Tu su i smeđe Snažne boje
mahune jestive kad se skuvaju. Međutim, Jake, tamne boje korena i lista (kao kod
to je nežna biljka kojoj je potrebna tem- ljubičaste blitve i spanaća) obeležje su
peratura ne niža od 18 °C. ove familije.
316 ORGANSKA BAŠTA
zaštitite useve
Setva otpornih kultivisanih vrsta dobar je aPiaCeae – Familija
način da se krompir i paradajz zaštite od ŠtitOnOŠa
brojnih problema. Plamenjača krompira,
koju izaziva gljivica, napada i paradajz i Pripadnici familije
može da predstavlja veliki problem u - Šargarepa (Daucus carota)
vlažnim uslovima. Malo šta može da se - Korenasti celer (Apium graveolens var.
učini kako bi se sprečila. Rani usevi krom- rapaceum)
pira izbeći će je, ali uklanjanje svih po- - Celer (Apium graveolens)
tencijalnih izvora može da odloži početak - Komorač (Foeniculum vulgare var. dulce)
bolesti. Biološkim sredstvima moguće je - Hamburški peršun (Petroselinum crispum
suzbijanje belih vaši, običnog paučinara i var. tuberosum)
korenove vaši. Videti takođe Problemi s - Peršun (Petroselinum crispum)
biljkama, od A do Ž, str. 397. - Paštrnak (Pastinaca sativa)
- Vodena drezga (Sium sisarum)
- Krbuljica (Chaerophyllum bulbosum)
u saksijama, korpama i vrećama za gaje- Ovo je grupa različitih useva zasebnih
nje povrća. Otpornije vrste lakše se gaje i karakterističnih ukusa. Porodična sličnost
kad se seju direktno u zemlju. vidi se kad procvetaju - sitni pojedinačni
Paprika može da bude slatkasta, ljuta, ili cvetovi formiraju cvetne glavice u vidu
vatreno ljuta. Slatka paprika bere se dok je mlečnobelih kišobrana nalik na štitove.
zelena, ili zrela, kad dobije crvenu, žutu, Cvetovi privlače korisne insekte.
narandžastu ili ljubičastu boju. Ljute papri- Šargarepa i paštrnak spadaju u tradicio-
čice obično imaju sitnije, duže i šiljatije nalno korenasto povrće; hamburški per-
plodove. šun, krbuljica i vodena drezga manje su
Plod patlidžana obično je sjajan, tamno- poznati. Celer, lišće i stablo korenastog ce-
ljubičast, ali prvobitno je bio beo kao jaje. lera imaju isti karakterističan ukus, kao i
Moderne kultivisane vrste ne daju više od kvrgavi koren korenastog celera koji se vi-
četiri do pet plodova po biljci, zbog čega je še jede kao korenasti usev. „Lukovice”
rod pouzdaniji. I patlidžan i paprika dobro (zapravo donji deo stabla) firentinskog ko-
napreduju u posudama, kao i u zemljištu, morača su čvrste kad su presne i ukusom
a najviše im pogoduje zaštićen prostor u podsećaju na sladić. Njegovo lepo meko
hladnom podneblju. lišće koristi se umesto običnog komorača.
Najbolje je da se seje u drugoj polovini
zemljište i plodored leta jer raste najbrže od ovih useva. Većini
Svim vrstama najviše pogoduje plodno ostalih useva treba mnogo vremena da
zemljište bogato organskim materijama u sazru. Peršun se, kao začinsko bilje, često
koje je umešan kvalitetan kompost. Dobro gaji s ovim vrstama povrća.
je da ih sadite posle zelenišnog đubriva od
ozime raži. gajenje useva
Šargarepa i paštrnak su čvrsti usevi koji
se seju direktno i preko zime mogu da os-
tanu u zemlji ili se skladište. Rana šarga-
repa, koja brže zri, jede se presna. Oba
useva vole nešto siromašnije zemljište ko-
je je prihranjivano za prethodne useve, na
primer kupusnjače. Ako je zemljište teško
GAJENJE POVRĆA 319
zaštititi useve
Korenasti usevi nekad se račvaju u kame- Sejanje i Sađenje POvRĆa
nitom zemljištu. Najveća štetočina za ovu U ovom delu bavićemo se gajenjem po-
familiju je šargarepina muva; njena larva vrća na otvorenom. Biljke mogu da se gaje
se hrani korenom svih pripadnika porodi-
i u stakleniku ili nekom drugom zaštiće-
ce. Bledi listovi obično se primete pre
nom prostoru kako bi se izbegli nepovoljni
nego što dođe do oštećenja korena.
spoljašnji uslovi, ili jednostavno zato što je
Prepreke i pokrivanje redova najbolja su
zaštita.
pogodnije. Više detalja pronaći ćete u delu
Itersonilia pastinaceae, bolest koja na- Gajenje biljaka, str. 102; Baštovanstvo u
pada samo paštrnak, pogoršava se ako je staklenicima, str. 215; i Povrće i salatne
biljku napala i šargarepina muva. Spreča- biljke, od A do Ž, str. 341.
vaju je malo rastojanje između biljaka i
dobra vlažnost zemljišta. izbor semena
Trulež korena napada ovu i nekoliko Organsko seme proizvodi se prema prih-
drugih familija, naročito kad je zemljište vaćenim organskim standardima bez upot-
previše vlažno. Na tom mestu bar četiri rebe mineralnog đubriva i pesticida. „Kon-
godine nemojte gajiti biljke podložne tru- vencionalno” seme proizvodi se uz pomoć
leži. mineralnog đubriva i pesticida i može da
se koristi ako ne postoji organska alterna-
tiva.
Kad god je moguće, koristite kvalitetno
ili kamenito, razmišljajte o gajenju rane
organski proizvedeno seme proverenog
šargarepe u posudama (videti str. 209).
porekla, ili ga sami proizvodite. Ako ne
Celer i korenasti celer će precvetati ako
postoji organsko seme proverite na pako-
se ne vodi računa o rastu. Najbolje je da ih
vanju semena u ponudi da li je posle berbe
sejete u ćelijama i presadite kad se zem-
tretirano pesticidima.
ljište ugreje. Zemljište treba da bude bo-
Tradicionalne sorte (videti str. 12) mogu
gato organskim materijama kako se ne bi
da se nabave razmenom semena. Kultivi-
isušilo, a dodaje mu se poboljšivač srednje
sane vrste dobijene tehnikama genetske
do visoke hranljivosti.
modifikacije (G. M., videti str. 296) nisu
Iako je pripadnicima ove familije potreb-
primerene za organsko gajenje.
no različito zemljište, drže se zajedno u
uobičajenom plodoredu jer su podložni is-
Oblici semena
tim problemima. U sistemu leja, kad je
parcela izdeljena na više od četiri jasno U prodaji obično može da se nađe osu-
podeljena dela, mogu da im se dodele za- šeno seme u rinfuzu, zapakovano u najlon
sebne leje. ili papir. Različiti tretmani i načini olakšava-
ju sejanje i doprinose boljim rezultatima.
- Obložena/peletirana semena Svaka se-
menka oblaže se glinom ili dijatomejskom
zemljom kako bi rukovanje i sejanje bilo
lakše. Prvo se uverite da u oblozi nema
pesticida.
- Prajmirano seme Seme se naklijava u
idealnim uslovima i potom se „suši” pre
pripreme za sejanje ili čuvanje na 5°C.
Biljke niču veoma brzo i ujednačeno bez
obzira na fluktuaciju temperature zemljiš-
320 ORGANSKA BAŠTA
u delu najudaljenijem od sunca, kako ne bi nom zemljištu između dva različita glavna
bacali senku na druge useve. Prate se useva. Pogodni usevi su zelena salata, rot-
principi plodoreda (videti str. 305). kvice, rukola, izdanci, i zelenišno đubrivo
koje brzo raste. Kod združenih useva, se-
„grupna setva” me vrsta koje brzo zru seje se između onih
„Grupna setva” podrazumeva sejanje, koje sporije rastu, na primer paštrnak, i
direktno ili u ćelijama od po 5 cm, po ne- beru se pre nego što glavnom usevu bude
koliko semenki na isto mesto. Sve biljke se potreban prostor.
ostavljaju da potpuno porastu, ponici se
ne proređuju, a ako se gaje u ćelijama, Uzastopna setva
sade se kao jedna celina na otprilike dvos- Sejanje povrća koje brzo zri, na primer,
truko većem rastojanju od uobičajenog. zelene salate i rotkvica, po malo i često, u
Na ovaj način dobija se nekoliko manjih intervalima od 2 do 3 sedmice, sprečava
korenova ili lukovica umesto jedne velike. preobilnu berbu i obezbeđuje stalno dos-
Usevi pogodni za ovakvo gajenje uključuju pevanje svežeg povrća tokom više meseci.
cveklu, praziluk, crni luk (4-5 semenki na Usevi pogodni za ovakvu setvu su još
jedno mesto ili u jednu ćeliju), okrugle sor- rukola, brokule, motovilac, keleraba, sala-
te šargarepe (4 semenke), zelena salata, ta iz rasada (videti str. 337), spanać, mladi
mladi luk i vlašac (10 semenki). luk i repa.
međusetva i podsejavanje
Međusetva je sejanje (ili sađenje) ma- grupna setva
njeg povrća ili povrća koje brzo raste, u re-
Crvene lukovice crnog luka mogu se seja-
dovima ili lejama, na neiskorišćenom zem-
ti tehnikom grupne setve, odnosno po
ljištu između glavnih useva koji sporije ras-
pet semenki u svaku pojedinačnu ćeliju,
tu. Osnovno pravilo je da nikad ne sme da
a potom da se presade u leju. Kad se raz-
se dozvoli da se „međuusev” razvija na vije više biljaka, svaka lukovica naći će
uštrb glavnog useva i mora da se obere prostor za sopstveni rast i dostići će
pre nego što usevu koji sporije raste bude skromnu veličinu.
potreban prostor. Mladi luk, male salate i
mnogi drugi letnji i jesenji salatni usevi Usevi pogodni za međusetvu i
veoma su dobri međuusevi. Prostor izme- podsejavanje
đu kupusnjača koje dospevaju kasno može - Rukola
dobro da se iskoristi za veliki broj međuu- - Cikorija ili radič
seva. Visoke biljke, kao što je kukuruz še- - Motovilac
ćerac koji baca malu senku, mogu da se - Endivija
podseju niskim biljkama kao što su pasulj - Zelena salata
čučavac, zelena salata ili japanski kupus - Japanski kupus mizuna
mizuna, ili povrćem koje se širi po zemlji- - Kineski kupus
štu, kao što su tikvice i bundeve, kako bi - Rotkvice
se najbolje iskoristio prostor. Povrće koje - Rasad
toleriše hlad, kao što su zelena salata i - Spanać
spanać, može da se seje između redova - Mladi luk
mahunarki penjačica. Tikvice, tikve i bundeve pogodne su i za
suzbijanje korova, kao podusevi ispod vi-
Pokrovni i združeni usevi ših biljaka kao što su kukuruz šećerac i
Pokrovni usevi obuhvataju povrće koje mnogocvetni pasulj.
brzo raste i dospeva, pa se seje na praz-
GAJENJE POVRĆA 325
hartiju ili karton. Dok se hrane supstratom, odgovarajuću lokaciju da bi rastao; druga
gljive ga razlažu u kompost. mogućnost je da iskoristite micelijum za
Veći deo svog života gljiva postoji kao inokulaciju supstrata, na primer panjeva,
mreža finih vlakana - micelijuma - koja gomile komposta, ili čak rolni papirnih ub-
rastu kroz supstrat. Jestivi deo pečuraka rusa.
jeste „plodonosno telo” koje proizvodi spo- Lako možete da nađete organsku opre-
re. Sve ovo dešava se kad su uslovi ishra- mu za proizvodnju poznatih vrsta pečura-
ne, vlage, temperature i svetlosti odgova- ka koja se sastoji od posude u kojoj je ino-
rajući. kulisan kompost. Oprema za manje pozna-
te vrste može da se nađe kod specijalizo-
gajenje pečuraka vanih proizvođača.
Da biste gajili svoje pečurke nabavite ži-
vo „mrestilište”- micelijum - koji raste na gajenje na panjevima i piljevini
odgovarajućem supstratu. U nekim sluča- Panjevi listopadnog drveća, 5-15 cm u
jevima supstrat mora da se stavi na tačno prečniku, isečeni u sezoni mirovanja, ino-
kulišu se na proleće. Breza, bukva i hrast
gajenje na organskom materijalu daju najpouzdanije rezultate. Mali drveni
klinovi već inokulisani micelijumom ubacu-
Livadska pečurka (Agaricus campestris)
ju se u unapred izbušene rupe. Panjevi se
Bela kapa, crvenkastosmeđi listići s donje
strane. drže u toplim, vlažnim uslovima dok se mi-
Pravi smrčak (Morchella esculenta) Si- celijum širi po drvetu. Od inokulacije do ni-
vosmeđa, sferna kapa; jakog aromatič- canja pečuraka može proći i 6-12 meseci,
nog ukusa. a potom pečurke mogu da nastave s nica-
Sunčanica (Lepiota procera) Velika kapa njem i nekoliko godina.
ima smeđe ljuske na svetloj pozadini.
Kaluđerka (Coprinus comatus) Izduže-
na, jajasta, čupava kapa; prilikom raspa- Pečurke u bašti
danja postaje crna ili tamnoplava. Veoma Kao deo bašte, pečurke mogu da daju
ukusna kad se jede mlada. ukusan rod. Na primer, rasprostranjeni
Šitake (Lentinus edodes) Često se gaji; beli šampinjon (Agaricus bisporus) može
jakog ukusa, kao da je dimljena. sam od sebe da se pojavi u bašti, naroči-
Šampinjon (Agaricus bisporus) Poznata to ako ste poboljšavali zemljište kompos-
vrsta koja se često gaji. tom koji je već korišćen za gljive. On niče
Uklenjača (Clytocube nuda) Mesnata; na jesen i može da se bere i do nekoliko
kad je mlada, kapa je plavoljubičaste bo- godina ako su uslovi odgovarajući. Ivice
je, ljubičasta s donje strane. ili uglovi podignutih leja mogu da se za-
mene panjevima od listopadnog drveća i
gajenje na panjevima ili piljevini potom inokulišu supstratom gljiva. Gomi-
Vrbovača (Laetiporus sulphureus) Žute la komposta koji se sporo razgrađuje mo-
lepeze; tekstura i ukus piletine. že da se koristi za gajenje kaluđerke. Ova
Bukovača (Pleurotus ostreatus) Veliko vrsta, pored slamnatice (Stropharia rugo-
plodonosno telo u obliku ostrige. Često so-anulata) takođe raste blizu ivica malči-
se gaji. ranih iverjem ili slamom.
Igličar (Hericium erinaceum) Mnoštvo Upozorenje
belih resa nalik ledenicama; blagog, slat- Pečurke se često pojavljuju na mestu
kastog ukusa. koje je dosta udaljeno od onog gde su se
Nameko (Pholiota nameko) Narandžas- prvi put pojavile. Svaka pečurka nepoz-
to-smeđa kapa; veoma ukusna japanska natog izgleda mora se identifikovati pre
pečurka. jela. Mnoge vrste su otrovne.
332 ORGANSKA BAŠTA
lepo povrće
Upadljive boje - Pasulj pritkaš
- Povrtarski zvezdan (crveni cvetovi) - Bundeva i tikva, usmerenog rasta
- Cvekla „volujska krv” (tamnocrveno lišće) - Rotkvice koje se gaje zbog plodova
- Brokule „romanesko” (žutozeleni cvetovi) - Mnogocvetni pasulj
- Bob grimiznih cvetova - Raštan
- Patlidžan (ljubičasti cvetovi i tamnoljubi- Dobar oblik i tekstura lišća
časti plodovi; ili probajte sortu „uskršnje - Kovrdžava endivija
jaje” koja ima bele plodove) - Naborani lisnati kelj
- Velika crvena slačica (crveno/zeleno liš- - Zelena salata, bez glavice ili reckava
će) - Mizuna
- Lisnati kelj „crveni rus” (rozesivo lišće) - Kovrdžavi peršun
- Lisnati kelj „toskano” (zelenocrno lišće) - Bundeva
- Praziluk „sv. viktor” (ljubičast/plav) - Tikvica
- Bundeva (narandžasti plodovi)
Jestivo cveće
- Pasulj pritkaš s ljubičastim i žutim mahu-
- Boražina (plava, ređe bela)
nama
- Neven (narandžast)
- Radič (crveno/belo lišće)
- Vlašac (roze ili ljubičasti)
- Blitva duginih boja (žuto, belo, crveno,
- Jagorčevina (žuta)
roze i narandžasto stablo)
- Lavanda (svetloljubičasta, bela ili roze)
- Crveni kupus (ljubičasto/plavo lišće)
- Dragoljub (dole desno; žuti/narandžas-
- Rubincrvena blitva (gore levo)
ti/crveni)
Visina i dramatičan izgled - Ruža (najboljeg ukusa su roze/crveni
- Karda cvetovi)
- Krastavac pritkaš - Žalfija (ljubičasta/roze)
- Artičoka - Ljubičica (ljubičasta, ređe bela)
- Crveni i bronzani komorač
vrstama povrća da precvetaju, često vas ili zauzeti mesto oštećenih ili bolesnih bi-
čeka predivan prizor; na primer, zelena sa- ljaka i održavati dobar izgled bašte.
lata se pretvara u elegantne kupaste tor-
njeve visoke i do 1,2 m. U toj fazi nije za kako da jedemo iz uređene bašte
jelo, ali izgleda predivno! Ako ostavite crni Berba neizbežno ostavlja prazna mesta
luk i praziluk da procvetaju dobićete ok- u uređenoj bašti. Rešite ovaj problem tako
ruglu cvetnu glavicu na vrhu visokog stab- što ćete koristiti sorte koje mogu da se be-
la: upečatljivo, živopisno i privlači pčele. ru u dužem vremenskom periodu, na pri-
mer kelj i salate koje ne formiraju glavicu.
lepe biljke su zdrave biljke Pored toga, birajte useve koji dobro izgle-
Jestive biljke u bašti moraju da budu daju posle berbe, na primer crveni ili mno-
zdrave i bujne. Obratite pažnju na održa- gocvetni pasulj i tikvice. Od pomoći je i
vanje zemljišta i, kao i u tradicionalnom ako gajite „privremene” biljke pored onih
povrtnjaku, da biste postigli najbolje rezul- koje će porasti i popuniti prazan prostor.
tate, vodite računa o principima plodoreda Gajite u saksijama ili ćelijama biljke kojima
(videti str. 305) kad planirate na godišnjem ćete zameniti one koje pojedete.
nivou. Držite u rezervi biljke koje će u raz-
ličitim fazama razvoja zameniti postojeće,
GAJENJE POVRĆA 337
Usevi za čuvanje
1. Krompir 3. Šargarepa, paštrnak, cvekla, korenasti
Izvadite krtole i ostavite ih nekoliko sati na celer i broskva
zemlji da se osuše. Čuvajte ih u debelim Nežno uklonite zemlju s korenova; nemoj-
papirnim džakovima lagano privezanim ili te ih prati ni ribati, jer možete oštetiti koru.
presavijenim pri vrhu. Krompir mora da se Otkinite lišće lagano ga uvrćući što bliže
čuva na mračnom mestu kako ne bi poze- krunici. Stavite korenove u plitka korita ili
leneo i dobio visok nivo solanina, otrovnog kutije razdvajajući slojeve vlažnim peskom,
alkaloida. Neophodna je zaštita od mraza. netretiranom piljevinom, suvim lišćem ili
Idealna temperatura za čuvanje je 5-10°C. prosejanom zemljom. Idealna temperatura
2. Crni luk, kozjak i beli luk za čuvanje je 0-4°C.
Vadite beli luk kad prvih 4-6 listova požuti. 4. Bundeve i muskatne tikve
Crni luk i kozjak ostavite dok sve lišće ne Potrebno im je nekoliko sedmica sunčanog
otpadne prirodnim putem. Pažljivo izvadite vremena krajem sezone kako bi razvile
lukovice i ostavite ih na toplom, suvom čvrstu koru za optimalno čuvanje. Berite ih
mestu nekoliko sedmica. Ako je vreme le- pre prvog mraza. Ostavite dugačku stablji-
po, ostavite ih napolju podignute na pale- ku i deo lišća kad ih sečete. Sušenje lišća
te ili kutije. U suprotnom, pokrijte ih da bi štiti i jača stabljiku. Čuvajte ih na suvom,
se osušile do kraja. Lukovice su spremne provetrenom mestu, ako je moguće, na
za odlaganje kad ljuska postane suva i šuš- policama ili u mrežama zbog cirkulacije
kava na dodir. Upletite lukovice uz pomoć vazduha. Ako su potpuno zrele, mogu da
kanapa ili ih okačite u mrežaste džakove se čuvaju i 6-9 meseci. Idealna temperatu-
na mesto gde nema cirkulacije vazduha. ra za čuvanje je 10-15°C; ako se čuva na
Idealna temperatura za čuvanje je 2-4°C. višoj temperaturi, meso postaje vlaknasto.
Povrće i salatne biljke, od a do Ž
njaku, kao i da beležite vreme kada šta ra- ivica oko povrtnjaka. Između redova ja-
dite. Dobre beleške su od neprocenjive panskog luka mogu se sejati međuusevi.
vrednosti za baštovane koji ozbiljno shva- IDEALNA pHVREDNOST 6-7,5
taju zemljište, useve i svoje vreme. Ako Sejanje
budete znali šta je pošlo naopako jedne MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
godine, to će vam pomoći da izbegnete is- NJE 5°C
tu grešku ubuduće. Beleške će vam pomo- Orijentalni luk može da se seje u ćelije
ći i da povećate uspehe iz prethodne godi- za presađivanje, ili direktno u zemljište.
ne. Pomislićete da nema potrebe da zapi- U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte alj-
sujete jer ćete sve zapamtiti, ali iznenadi- mu u ćelije u aprilu; prilagodite je uslovi-
ćete se koliko korisnih lekcija ćete na kraju ma sredine i presadite oko 6 sedmica kas-
naučiti iz drugog puta, jer ste ih prvi put nije.
zaboravili. NA OTVORENOM Posejte seme na prole-
Neki baštovani imaju blok ili svesku koju će ili leto. Sejte u plitke redove po 3-4 se-
drže s baštenskim alatom i tu zapisuju menke na svakih 5 cm ostavljajući po 20
svoja zapažanja i misli. Drugi koriste ka- cm razmaka između redova. Presadite u
lendar. Vaše beleške mogu da budu for- redove 23 x 30 cm, ili u kućice 20 x 20 cm.
malne ili neformalne, kako god želite, ali Kad se obrazuju bokori, izdelite ih i pono-
pokušajte da ih vodite redovno. Dobar na- vo posadite mlađe spoljne delove bokora.
čin je da jednom sedmično prošetate kroz
Berba
baštu, ne da biste plevili korov ili brali po-
Da biste brali mlade lisnate izdanke, sej-
vrće, već samo da posmatrate, udišete i
te seme u zaštićenom prostoru cele godi-
dodirujete. Primetićete više detalja kad
ne; na otvorenom od proleća do jeseni.
ništa ne radite i to može da se pretvori u
Sejte gusto u široke redove. Vadite luk kad
najprijatnije vreme koje provodite u bašti.
dostigne visinu oko 15 cm, 30-40 dana
posle setve.
Da biste brali manje bokore, cele godine
aljma (zimSki lUk)
sejte seme u zaštićenom prostoru; na ot-
Allium fistulosum ALLIACEAE
vorenom od proleća do početka jeseni.
Višegodišnja aljma raste u bokoru kao
Sejte retko u široke redove pa proređujte
vlasac, a njeni šuplji listovi rastu do 45 cm
ostavljajući rastojanje od 4 cm, ili posejte
visine. Osnova lista je zadebljala pri nivou
po 6 semenki u jednu saksijicu za presađi-
zemljišta i ispod njega. Ovo je koristan
vanje. Vadite luk kad dostigne visinu oko
zimski usev koji se jede prešan ili termički
30 cm, posle 60-80 dana.
obrađen i može da preživi temperature i
Da biste brali veće bokore, sejte u ćelije
do -10°C. Japanski ili orijentalni bokorasti
na proleće i početkom leta. Presadite posle
luk nastao od ove vrste danas je poznato
4-8 sedmica za kasnu letnju/jesenju ber-
istočnjačko povrće. Ova, inače višegodiš-
bu. Da biste imali rod narednog proleća
nja biljka obično se gaji kao jednogodišnja
posejte seme krajem leta i presadite biljke
ili dvogodišnja i može da se bere u svim
početkom jeseni. Rastojanje između redo-
fazama rasta, od mladih izdanaka do odra-
va 7,5 x 30 cm, u kućicama 20 x 20 cm.
sle biljke. Obično je otpornija i produktiv-
Spremanje za berbu za 3-4 meseca. Za is-
nija od aljme.
hranu koristite debelu belu stabljiku i zele-
RAZLIČITE SORTE Japanski luk: jedno ili
no lišće.
više stabala, beli ili crveni.
MESTO Videti Crni luk. Može da se gaji u mere nege
posudama. Procvetala aljma dobro izgleda Za zimsku berbu u hladnim podnebljima
u saksiji i može biti atraktivna kao zelena zaštitite aljmu zvonom ili ramom. Delite
bokore svake 4 ili svakih 5 godina. Uklonite
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 343
Artičoka
344 ORGANSKA BAŠTA
OBRADA ZEMLJIŠTA Na relativno dob- tim, beli luk se vremenom prilagođava lo-
rom zemljištu prihranjenom za prethodni kalnoj dužini dana i temperaturi, tako da
usev nije potrebno dodatno prihranjivanje. možete da odgojite sopstvenu sortu čuva-
IDEALNA pHVREDNOST 6-7,5 jući čenove za sađenje (samo sa zdravih
Sejanje biljaka).
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- OD SADENJA DO BERBE 16-36 sedmica.
NJE 7°C Na otvorenom seme posejte u Ne gaji se iz semena
aprilu. Svake godine koristite novo seme. RAZLIČITE SORTE Brojnost različitih sor-
Semenke su velike i lako ih je sejati u grupi ti je neverovatna. Postoje ljubičaste i bele
od 2 do 3 na jednom mestu, na dubinu od sorte. Neke sorte imaju kratak period mi-
1 cm. Druga setva može se obaviti u sep- rovanja i mogu da se čuvaju samo do kraja
tembru. Klijanje je nekad neujednačeno, decembra. One obično imaju veće čenove
ali obično traje 20 dana. i lukovice od sorti s dužim periodom miro-
vanja, koje se obično čuvaju do narednog
Rastojanje
proleća ili duže. Neke sorte dobro rađaju
REDOVI 20 x 30 cm
kad se sade na proleće, ali većina se sadi
KUĆICE 23 cm
na jesen. Beli luk koji se prodaje u prodav-
mere nege nicama obično je mekog lista i ne obrazu-
Nema ih mnogo. Ručno plevite ili malči- je cvetonosno stablo. Zahvaljujući tome
rajte za suzbijanje korova. Okopavanje odličan je za pravljenje venaca. Beli luk
može da ošteti koren. čvrstog lista - takode poznat pod nazivom
Berba rokambol - obrazuje cvetonosno stablo, ali
KOREN Vadite ga na jesen kad lišće uve- rod zbog toga nije slabiji.
ne. Dugačak koren je lomljiv pa ga pažlji- MESTO Otvoreno. Beli luk se obično gaji
vo vadite. Može se držati u frižideru sedam zimi i stoga mu je potrebno zemljište koje
dana. Obično može da prezimi u zemljištu. neće postati blatnjavo. Lako može da se
IZDANCI Iz korena ostavljenog u zem- uvrsti u dekorativnu baštu, a takode i da
ljištu na proleće niču izdanci. Uklonite uve- se gaji u posudama.
lo lišće i zagrnite izdanke do 15-20 cm OBRADA ZEMLJIŠTA Idealno je zemljište
zemljom, ili ih pokrijte slamom ili lišćem. prihranjeno za prethodni usev. Ne sadite
Pokrijte izdanke kantom ako imate samo ga u sveže nadubreno zemljište.
nekoliko biljaka. Izbeljem izdanci imaju IDEALNA pH VREDNOST 6-7,5
ukus sličan izdancima cikorije i kad se Sađenje
iseku nicaće još 2-3 puta. Podelite lukovicu na čenove pre samog
izbor sorti sađenja. Da bi razvile dovoljno velike luko-
„beli mamut”; „ostrvo sendvič” vice, većini sorti potrebno je 1-2 meseca
na temperaturi zemljišta nižoj od 10°C i
stoga je najbolje da se beli luk sadi krajem
Beli lUk jeseni. Neke sorte mogu da se sade u feb-
Allium sativum ALLIACEAE ruaru. Posadite čenove tako da šiljati vrh
Iznenađujuće otporan usev lak za gaje- bude na dubini 2,5-10 cm - ako je zemljiš-
nje. Potrebno mu je dugo vremena da se te teško onda pliće - ispod površine zem-
razvije, ali zauzima malo mesta u bašti. ljišta, okrenute ka gore. Ako je zemljište
Beli luk se ne proizvodi iz semena već iz zimi jako vlažno, sadite čenove u posude
čenova. Bolje je da kupite sadnice belog sa oceditim supstratom baziranim na ilova-
luka nego da sadite čenove koji se koriste či i stavite ih napolje.
za ishranu. Cenovi za ishranu mogu biti Rastojanje
nosioci bolesti i mnoge sorte često nisu REDOVI 7,5-10 cm x 25-30 cm
prilagođene regionu u kom živite. Među-
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 345
obrada. Ako to nije slučaj, dodajte pobolj- i ponike. Postavite kočiće ili štapove kao
šivač zemljišta srednje hranljivosti pre potporu za penjačice. Višim patuljastim
sejanja. sortama dobro će doći grančice kao pot-
IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5 pora. Zalivanje u periodu kad počnu da se
Sejanje formiraju mahune povećaće prinos.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- PROBLEMI Miševi; Epilachna varivestis;
NJE 13°C puževi golaći; paučinar; crne vaši; oreolna
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Da bi biljke pegavost; virusi
iz kojih želite da proizvedete zrno počele Berba
rano da se razvijaju, i da biste imali ranu Berite mlade mahune čim porastu. Pro-
berbu, posejte seme u maju u zaštićenom veravajte biljke barem svaki drugi dan jer
prostoru u duboke drvene kutije postavlje- brzo rastu i može se desiti da prestanu da
ne novinskom hartijom ili u biorazgradive obrazuju mahune ako se desi da ijedna
tube, kalupe za koren ili saksije duboke 9 mahuna potpuno sazn. Ljubičaste i žute
cm. Prilagodite biljke spoljašnjim uslovima mahune je lakše primetiti od zelenih. Bo-
pre presađivanja, ali posle poslednjeg ranija se može zamrzavati i može se koris-
mraza. titi za čatni (vrsta umaka). Ne berite svezu
NA OTVORENOM Sejte početkom leta boraniju s biljke koja je počela da vene jer
kad je zemljište dovoljno toplo i sve do ćete usporiti zrenje. Ostavite mahune da
kraja juna. Zagrejte zemljište staklenim ili se suše na biljci sve dok ne postanu lom-
plastičnim zvonom ili crnim najlonom da ljive. Ako je lose vreme sušenje se može
biste poboljšali uslove za raniju setvu. Kas- dovršiti u zatvorenom. Okačite cele biljke
nija setva, koja treba da obuhvata patu- naopako i ostavite na toplom provetrenom
ljaste sorte, možda će zahtevati zaštitna mestu dok se ne osuše.
zvona. Sejte na dubini od 5 cm. Očekujte izbor sorti
da klijavost bude oko 75 % - na kraju reda Patuljasta: „princ”; „tendergrin”; „mont
uvek posejte nekoliko biljaka više da biste d’or” - žute mahune; „ljubičasta kraljica” -
ih presadili na prazna mesta. ljubičaste mahune; „aroza” RZ - otporna
Rastojanje na obični mozaični virus. Penjačice: „plavo
REDOVI Patuljaste sorte: 5-7 cm x 45-60 jezero”; „viola korneti”
cm, u zavisnosti od sorte. Za sušenje: „smeđa vojvotkinja” - zlat-
Penjačice: gajite ih uz kružno postavlje- nosmeđe seme; „konjska glava” - tamno-
ne štapove ili u dvostrukim redovima na crveno seme
rastojanju od 60 cm u redu, i 1,5 m izme-
đu redova. Sejte po 2 semenke kod svakog
potpornog štapa na razmaku od 10 do 12 BOStan
cm između potpornih štapova. Ako se gaje Cucumis melo CUCURBITACEAE
u posudama, biljke mogu biti na manjem Bostan raste na vrežama isto kao „nje-
rastojanju, ali se povećava rizik od bolesti. gov blizak srodnik krastavac. Bostan je
KUĆICE Patuljaste sorte: 15-20 cm. Malo tropska biljka i neophodna mu je tempera-
rastojanje odlaže berbu za oko sedmicu tura 25-30°C da bi se lepo razvio.
dana. OD SEJANJA DO BERBE 12-20 sedmica
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Rastojanje RAZLIČITE SORTE Bostan koji nazivamo
treba da bude veće da bi se smanjio rizik kantalup-dinja zapravo je desertna dinja.
od bolesti. Kora joj je prekrivena tankim žilama, a bo-
mere nege ja aromatičnog mesa kreće se od svetlo-
Koristite flaše ili tegle kao staklena zvo- narandžaste do zelene. Medna rosa ima
na da biste sprečili štetočine da jedu seme veće, ovalne plodove i voštanu koru. Lu-
348 ORGANSKA BAŠTA
benica spada u drugu botaničku klasifika- Redovno zalivajte biljke. Kad procvetaju
ciju, ali dobro uspeva u istim uslovima kao prihranite ih u posudama đubrivom boga-
i ostale vrste bostana. tim kalijumom.
MESTO Gajite ga ispod zvona, u hlad- PROBLEMI Biljne vaši; kukuruzna zlati-
nom ramu ili u stakleniku/plasteniku na ca; pepelnica; bakterijsko uvenuće; Meli-
toplom, vlažnom zemljištu bogatom or- ttia cuatrbitae.
ganskim materijama, ali ne previše plod- Usmeravanje biljke
nom. BILJKE KOJE SE GAJE NA POVRŠINI
OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivač ZEMLJIŠTA Biljke možete ostaviti da se ra-
zemljišta srednje hranljivosti ili poboljšivač šire po zemljištu, možete ih staviti na plat-
niske hranljivosti sa organskim đubrivom. formu ili usmeriti da se penju uz mrežu.
IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7 Kad se razvije pet listova otkinite vrh bilj-
Sejanje ke. Dozvolite da se razviju četiri bočna iz-
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- danka i rasporedite ih da rastu u različitim
NJE 18°C pravcima. Ako nema dovoljno mesta, na
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se- primer ispod zvona, ostavite samo dva
me na proleće, obično krajem aprila ili u bočna izdanka.
maju, oko 6 sedmica pre poslednjeg mra- USMERENE BILJKE Ostavite na svakoj
za. Sejte u saksije dubine 6-9 cm i postav- biljci jedan do dva izdanka i usmerite ih da
ljajte semenke na bok. Pošto je seme hib- rastu uz štapove ili mrežu. Kad dostignu
rida F1 skupo, stavljajte samo po jedno u dužinu od 2 m, otkinite vrhove da bi se
saksiju. Ako je potrebno, proredite ostav- formirali bočni izdanci. Privežite bočne iz-
ljajući jednan ponik, klijanac po saksiji. danke i otkinite im vrhove kad razviju pet
Kad proklija, držite saksije na svetlosti, na listova, da bi se na njima razvijali novi boč-
temperaturi od 13 do 16°C. Nemojte seja- ni izdanci; izdanci će procvetati. Poduprite
ti prerano da se biljke ne bi prilagodile sak- plodove visećom mrežom kad dostignu ve-
sijama. Ako je potrebno, presadite ih u ličinu teniske loptice.
saksije duboke 13 cm. SVE BILJKE Otkinite vrh svakog procve-
Sađenje talog izdanka ostavljajući 2 lista iznad cve-
Nekoliko sedmica pre rasadivanja stavite ta. Na svakoj biljci ostavite 4-5 plodova
zvona na zemljište da bi se ugrejalo. Rasa- jednake veličine, a ostale otkinite kad bu-
dite biljke u junu na malu gomilu zemlje du veličine zrna grožđa.
visoku oko 4 cm da bi koren ostao malo iz- Berba
nad površine zemljišta, jer će tako ostati Bostan je zreo za branje krajem leta i
suv i neće truliti. Bolje je da se rupa popu- početkom jeseni. Zreli plodovi imaju pre-
ni vodom nego da se učvršćuje zemlja oko poznatljiv miris.
biljke. izbor sorti
Rastojanje Bostan „žuti nektar”; „ogen”; „svithart”
NA ZEMLJIŠTU 1 m x 1-1,5 m F1.
USMERENA UZ KOČIĆE ILI MREŽU 38
cm između kočića u jednom redu, 60 cm u
dvostrukom redu. BROkUla
mere nege Brassica oleracea grupa Italica
Zaštitite biljke od hladnog vremena. Kad BRASSICACEAE
počnu da se formiraju listovi zaklonite ih Brokula je ukusna povrtarska vrsta sa
od sunca. U periodu cvetanja omogućite zelenom glavicom koja brzo raste i daje
insektima, koji oprašuju cvetove, pristup u prinose od početka leta do jeseni. Manje je
zaštićeni prostor ili oprašite cvetove ručno. otporna od sitnoglavičaste brokule, ali raz-
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 349
tavite desetak dana da dozri na suncu. presađivanja, ali sačekajte da prođe pos-
Sasvim zreli plodovi mogu da se čuvaju 6- lednji mraz. Vodite računa da ne prekrije-
12 meseci u prostoriji u kojoj dobro cir- te zemljom krunicu lisne rozete.
kuliše vazduh, na temperaturi 7-10°C. Sve Rastojanje
vrste dobre su za pravljenje čatnija (vrsta 30-38 cm sa svih strana
umaka) i turšiju.
mere nege
izbor sorti Zalivajte u sušnim periodima. Malčirajte
Muskatna tikva: „beli krem”; „zelena viti- kako bi zemljište zadržalo deo vlage. Od
časta”; „špagete od povrća”; „trombonci- sredine leta uklanjajte donje listove kako
no”. biste oslobodili krunicu lisne rozete.
Bundeva: „grumen zlata” - žbunasta; PROBLEMI Mogu da ga napadnu štetoči-
„plava kuri”, „pompeon”; „turčinov tur- ne i bolesti koje napadaju celer, ali obično
ban”; „rani žir” F1; „čuvar blaga” F1 nema problema.
Berba
Vadi se od kraja leta do narednog prole-
CeleR kORenjaŠ
ća, kad je koren dovoljno velik. Ako je mo-
Apium graveolens var. rapaceum
guće ostavite ga u zemljištu uz zaštitu od
APIACEAE
suve slame. Može se izvaditi i čuvati unu-
Celer korenjaš razvija veliku „lukovicu” -
tra, ali kvalitet će da se smanji.
nabrekli koren, koji ima specifičan ukus.
Lišće takođe može da se koristi kao začin. izbor sorti
Celer korenjaš blizak je rod celeru. Lakše Celer korenjaš „praški džin”; „princ” -
se gaji, iako mu je potreban dug vremen- otporan na proraslice; „predsednik”
ski period neometanog rasta da bi se dob-
ro razvio.
OD SEJANJA DO BERBE 26 sedmica CeleR liŠĆaR
RAZLIČITE SORTE Ima malo varijacija. Apium graveolens APIACEAE
Neke sorte manje su sklone gubitku boje Celer razvija čvrstu, hrskavu, sočnu lisnu
prilikom kuvanja. dršku. Tradicionalni celer prilično je zahte-
MESTO Potrebno mu je plodno zemljište van po pitanju uslova zemljišta i traži punu
koje dobro zadržava vlagu da bi uspešno pažnju sve vreme rasta. Samoizbeljujući
rastao. Razvijaće se na suncu i na delimič- celer zahteva manje truda i lakše se gaji,
no zasenjenom mestu. ali nije toliko otporan ni ukusan.
OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivač OD SEJANJA DO BERBE Samoizbeljujući
zemljišta srednje do visoke hranljivosti, ili i zeleni celer - 11-16 sedmica. Običan celer
poboljšivač niske hranljivosti s organskim - 9 meseci.
đubrivom bogatim azotom. RAZLIČITE SORTE Običan celer je tradi-
IDEALNA pHVREDNOST 6,5-7,5 cionalni kasni jesenji usev sa belom, rože,
ili crvenom lisnom drškom koja se izbelju-
Sejanje
je pre upotrebe. Samoizbeljujuće sorte
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
imaju svetlozutu stabljiku, svetliju kad se
NJE Najbolje klija na temperaturi 10-19°C
gaji u kućicama. Američke zelene sorte
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Ako nije do-
imaju zelenu stabljiku koja se ne izbeljuje.
voljno toplo, sejte na relativno visokoj
MESTO Mora imati plodno, vlažno zem-
temperaturi (18°C) u februaru i martu, ili
ljište koje dobro zadržava vlagu. Više mu
aprilu i maju. Seme sejte u korita ili ćelije,
prija otvoreno mesto, ali podnosi malo za-
proređujući ili presađujući u pojedinačne
senjenosti. Dobro uspeva u dubokim posu-
posude kad biljke budu dovoljno velike.
dama.
Prilagodite ih spoljašnjim uslovima pre
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 353
Cikorija
vReme Setve CikORije i RaStOjanje izmeđU Biljaka
Vrste cikorije Vrsta useva Vreme setve Mesto Rastojanje u redovima
Francuska endivija i druge Koren za izvođenje Od sredine juna do Na otvorenom 20 x 30 cm
vrste za izvođenje početka jula
Glava šećera Za zrele glavice na jesen U junu i julu Na otvorenom 25 x 30 cm
Glava šećera Za manje glavice ili poluzrele U julu i avgustu U ćelijama za presađivanje 25 x 30 cm
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž
čičOka
Helianthus tuherosus ASTERACEAE
Nepogodna za male bašte, ova višego-
dišnja biljka zauzima prostor brojnim ko-
Čičoka
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 359
Dičak Endivija
360 ORGANSKA BAŠTA
nija na vrućine, obično se koristi kao letnji po želji izbeljujte. Iz posečenog stabla mo-
ili jesenji usev. gu da se razviju novi listovi.
MESTO Nije zahtevna, ali zimskim usevi- izbor sorti
ma potrebno je vlažno, zaklonjeno mesto Eskarola: „en korne de bordo”; „strate-
na relativno neplodnom zemljištu. Leti go” RZ; „valone” Kovrdžava endivija: „mo-
podnosi delimično zasenjivanje. Kovrdžave nako”; „kovrdžava mahovina”
sorte veoma su atraktivne. Koristan zimski
usev u hladnom plasteniku ili stakleniku.
OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna ako gRaŠak
je zemljište prihranjeno za prethodni usev. Pisum sativum PAPILIONACEAE
U suprotnom, dodajte poboljšivač zemljiš- Grašak dobro uspeva u hladnim podne-
ta niske hranljivosti. bljima. Gajenjem različitih tipova i sorti
IDEALNA pHVREDNOST 5,5-7,5 obezbedićete rod od maja do septembra.
Sejanje Penjačice s jestivim mahunama dobro će
Ako je temperatura ispod 5°C 20 dana ili se uklopiti u svaku baštu i obrazovati at-
duže, mladice endivije će prorasti. raktivne cvetove i ukusne mahune. Kore-
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- nov sistem graška vezuje azot i poboljšava
NJE 20°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Za plodnost zemljišta. U hladnim podnebljima
gajenje u zaštićenom prostoru seme po- grašak je bolji za sušenje od pasulja.
sejte u aprilu, a u maju za presađivanje na OD SEJANJA DO BERBE Rane sorte: 11-
otvorenu parcelu. Najbolje je da se gaji u 12 sedmica: Glavni usev: 13-14 sedmica.
ćelijama za presađivanje. Ponovo posejte RAZLIČITE SORTE
seme ujesen za zimske useve. Grašak u zrnu Rani glavni usevi i glavni
NA OTVORENOM Posejte seme u plitke usevi: uglavnom 45-120 cm visoki, ali još
redove od juna do početka jula da biste postoje stare sorte visoke 2,5 m i više.
imali jesenju berbu. Za zimsku berbu po- Mahune su obično zelene, a ponekad i lju-
sejte seme u avgustu (u ramu ili ispod zvo- bičaste. Grašak s okruglim zrnom je otpor-
na). Za berbu mladih izdanaka ili listova niji, ali je manje rodan i nije toliko sladak
posejte seme od aprila do septembra. Ra- kao grašak s naboranim semenom. Mali
no i kasno posejane useve zaštitite zvo- baštenski grašak je sorta sitnijeg ploda.
nom, ili ih gajite u hladnom plasteniku ili Jestive mahune graška Zimski grašak se
stakleniku. jede dok su mlade mahune pljosnate. Ma-
Rastojanje hune graška šećerca beru se dok su debe-
REDOVI 30 x 35 cm le i sočne. Obe vrste dostižu visinu 0,6-1,5
KUĆICE 30 cm m.
MESTO Zemljište koje leti zadržava vla-
mere nege
gu, ali zimi nije previše vlažno. Letnji usevi
U sušnom periodu zalivajte. Zaštitite
podnose delimičnu zasenjenost. Visoke
zvonom po hladnom vremenu. Odrasle
vrste lepo izgledaju u redu, vrste bez listo-
biljke mogu da se izbeljuju (videti str.
va su dekorativne u manjim bokorima ili
337).
saksijama.
PROBLEMI Puževi golaći, biljne vaši. Tru-
OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sejanja dodajte
lež baze rozete može biti problem zimi -
poboljšivač zemljišta niske hranljivosti.
gajite biljke u vlažnom zemljištu i trudite
IDEALNA pHVREDNOST 6-6,8
se da lišće uvek bude suvo.
Sejanje
Berba
Gajite različite sorte da biste imali stalan
Isecite mlade izdanke kad dostignu visi-
prinos tokom celog leta. Rani i kasni usevi
nu 10-15 cm. Berite listove po potrebi ili
kad dovoljno porastu. Isecite zrele glavice,
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 361
će verovatno izbeći napad graškovog smo- za sušenje treba ostaviti na biljci sve dok
tavca. mahune ne budu suve i ne počnu da zve-
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- ckaju. Očistite grašak da biste dovršili su-
NJE 10°C U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Prve šenje. Čuvajte ga u čvrsto zatvorenim teg-
useve posejte u martu u duboke posude lama.
za rasađivanje u zaštićenom prostoru. Pri- izbor sorti
lagodite biljke uslovima sredine i presadite Grašak u zrnu: „prvi feltamski”; „mete-
ih kad dostignu visinu 10 cm. or” - rani, okruglog zrna; „dus provans” -
NA OTVORENOM Seme graška neće kli- veoma rana sorta, naboranog zrna; „malo
jati u hladnom, vlažnom zemljištu i stoga čudo”; „gradus”; „rani napredni” - rani gla-
sačekajte sa setvom dok se zemljište ne vni usev, prvi put se gajio 1890. pa 1908;
ugreje, ili posejte seme ispod zvona. Seme „grinšaft” - jedna od najboljih sorti, otpor-
se seje do početka juna; letnji usevi uspe- na na plamenjaču i fuzariozo uvenuće; „al-
vaju samo ako se zemljište ne isuši. U pod- derman” - jedna od poslednjih visokih sorti
nebljima s blagom klimom sorte s okruglim glavnog useva; „kelvedonsko čudo” - gla-
zrnom sejte u novembru. vni usev otporan na plesan; „markana” -
Rastojanje glavni usev, delimično bezlistan.
REDOVI Posejte seme u redove široke Grašak s jestivim mahunama: „karubi de
23 cm, ili u dvostruke redove široke 5 cm, mosan” - ljubičat cvet i duge, široke mahu-
na rastojanju od 23 cm; jednako rastoja- ne.
nje između semena u redu treba da bude Grašak šećerac: „šugar snep”; „šugar
5 cm. Ostavite između dvostrukih redova re”.
rastojanje 60-90 cm, u zavisnosti od visine Grašak za proizvodnju suvog zrna: „kar-
sorte. lin” - visoka sorta, smeđeg semena. Može
KUĆICE Za niže sorte i polubezlisne sor- se naći kod uzgajivača tradicionalnih sorti
te: rastojanje je 5-7 cm. Hamburški peršun
mere nege
Poduprite biljke čim počnu da rastu. Gra-
šak ima vrtiće kojima se hvata za grančice, HamBURŠki PeRŠUn
žicu ili mrežu za grašak. Bezlisne i niske Petroselinum crispum var. tuberosum
sorte treba delimično da se podupru kad APIACEAE
se seju u kućice. Malčirajte da bi zemljište Gaji se zbog belog korena koji liči na
sačuvalo vlagu. U suvim uslovima redovno paštrnak, vadi se krajem jeseni i na zimu.
zalivajte od kad se otvori cvet. Ranije zali- Lišće može da se koristi kao začin.
vanje neće popraviti prinos, već će samo OD SEJANJA DO BERBE 30 sedmica.
povećati rast lisnatih delova. MESTO Zemljište koje dobro zadržava
PROBLEMI Ptice (golubovi, fazani, čav- vlagu i u kojem može da pusti koren. Može
ke); miševi; graškov i pasuljev žižak; graš- da se gaji u zaseni.
kov smotavac; graškov trips; trulež kore- OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna ako
na. , je zemljište prihranjeno za prethodni usev.
Prija mu malčiranje preko zime poboljšiva-
Berba
čem zemljišta niske hranljivosti.
Zimski grašak berite čim dovoljno poras-
IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7
te. Činite to redovno da bi nastavio da ob-
razuje mahune. Slatki grašak berite kad Sejanje
mahune nabubre. Mahune graška sa zr- MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
nom berite kad zrno može da se oseti pod NJE 7°C
prstima, pre nego što previše poraste. U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Ne gaji se
Svež grašak je dobar za zamrzavanje. Plod
362 ORGANSKA BAŠTA
Rastojanje u kućicama
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
NJE 13°C
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Na proleće,
kad je umereno toplo, posejte 2-3 semen-
ke u saksiju duboku 9 cm u peskoviti kom-
12,5 cm
53 cm
53 cm
55 cm
63 cm
70 cm
63 cm
post. Proredite ostavljajući po jedan ponik
i prilagodite ga spoljašnjim uslovima. Pre-
Rastojanje u redovima
NA OTVORENOM Karda može da se seje
70 cm sa svih strana
direktno u zemljište. U aprilu posejte po 3-
4 semenke u jednu rupu, na dubini od 2,5
45 cm x 60 cm
45 cm x 60 cm
50 cm x 60 cm
60 cm x 65 cm
60 cm x 65 cm
10 cm x 23 cm
cm.
Rastojanje
50 cm x 1,5 m
mere nege
Da bi razvila veliko sočno stablo, kardu
treba redovno zahvati i malčirati kompos-
Krajem maja
Krajem juna
kaRFiOl
Brassica oleracea BRASSICACEAE
Na zimu, samo
Početkom leta
Mini-karfiol
keleRaBa
Brassica oleracea grupa Gongylodes
BRASSICACEAE
Ovaj sitan član porodice kupusnjača br-
zo raste i neobično izgleda. Sferno nabrek-
lo stablo koje raste malo iznad površine
Karfiol zemljišta bere se kad dostigne veličinu te-
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 365
šenom travom ili dodajte kompletno or- opasnost od kupusne muve; učvrstite
gansko đubrivo sredinom ili krajem jula zemlju oko biljaka posle sađenja.
ako biljke ne rastu dovoljno brzo. REDOVI Niske sorte sadite na rastojanju
IDEALNA PHVREDNOST 6,5-8 od 45 cm, a visoke na 60 cm u redu; osta-
Sejanje vite 75 cm između redova radi lakšeg bra-
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- nja. Manje rastojanje doprineće da sitniji
NJE 7°C izdanci ujednačeno rastu.
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Za najraniju KUĆICE 45-75 cm u zavisnosti od sorte.
berbu posejte seme u martu u korito ili mere nege
kontejner s ćelijama. Prekalite biljke i pre- Na vetrovitim mestima biljke dobro po-
sadite ih 6 sedmica posle setve. duprite. Dok rastu, nagrnite zemlju oko
NA OTVORENOM Od sredine marta do stabljike. Uklonite zaraženo lišće.
sredine aprila posejte seme počevši s ra- PROBLEMI Buvač; kupusne vaši; kupus-
nim sortama. Seme posejte u korito, u re- na muva (može napasti i izdanke); kupus-
dove 4 x 20 cm ostavljajući rastojanje iz- ni štitasti moljac; ptice; gusemce; kupusna
među semenki. Presadite krajem proleća i kila; plamenjača; kupusna bela rđa.
početkom leta. Berba
Rastojanje Glavice su najboljeg ukusa posle mraza.
Presadite biljke duboko (najniži list treba Počnite berbu s donjeg dela stabla, ostav-
da dodiruje zemljište) kako biste smanjili ljajući glavice na gornjem delu da se dalje
razvijaju. Ako vam je potrebna količina za
celu sedmicu, izvadite biljku s korenom i
stavite je u kantu s vodom da bi ostala
sveža. Može se zamrzavati, ali najbolje je
da se jede svež.
izbor sorti
„Oliver” F1; „per džint” F1 - rana sorta;
„noiset” - ukusan, može se dugo brati;
„hrabro srce” - kasno stiže, otporan na
brojne bolesti; „rubin” - crveni izdanci
kineSka aRtičOka
Kelj Stachys affinis LAMIACEAE
Orijentalna korenasta povrtarska vrsta
koja se lako gaji, ali nije toliko poznata jer
se male, spiralne krtole teško čiste. Rela-
tivno dugo se razvija, zauzima veliku povr-
šinu, ponekad napada i okolne biljke, ali je
pogodna za gajenje u posudama. Raste do
visine od 45 do 55 cm.
OD SEJANJA DO BERBE 20-28 sedmica
MESTO Dobro podnosi delimičnu zasenu
OBRADA ZEMLJIŠTA Poboljšivač zemljiš-
ta niske hranljivosti
IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7
Kelj pupčar
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 367
obično žuto ili belo, ali postoje i sorte s lju- pravite gomile zemlje široke 90-120 cm i
bičastim mesom. Tekstura varira od braš- visoke 10-15 cm. Posadite semenski krom-
njavih sorti s mnogo suve materije (dobre pir u centralni deo gomile na rastojanju od
za prženje i pomfrit) do voštanijeg krompi- 15 cm i zatrpajte ga slojem zemlje deblji-
ra za salate. Postoje sorte otporne na pla- ne 10-13 cm. Nastavite da prekrivate krto-
menjaču i nematode i korisno ih je gajiti le dok rastu. Druga mogućnost je da na
zbog toga. jesen napravite gomile od lišća. Narednog
MESTO Otvoreno, sunčano mesto, mada proleća posadite semenski krompir na go-
podnosi delimičnu zasenu. Idealno zemljiš- milu koja je počela da truli i prekrijte ga 30
te je duboko, plodno, bogato humusom i cm debelim slojem slame ili sena i nastavi-
po mogućnosti kiselo. Izbegavajte nedo- te da ga prekrivate dok raste.
voljno vlažno zemljište. Može da se gaji u Rastojanje
velikim posudama. Izuzetno rani usevi koji REDOVI Rane sorte: rastojanje 28-35
mogu da se vade krajem aprila ili u maju cm i 38-50 cm između redova. Drugi rani i
gaje se u hladnom stakleniku/plasteniku ili glavni usevi: 35-45 cm i 65-75 cm između
pod zvonom ako su dobro zaštićeni od redova.
mraza. KUĆICE Rane sorte: 30 cm. Druge rane
OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte zemljištu sorte i glavni usev 35 cm.
poboljšivač visoke hranljivosti ili, u zavis-
mere nege
nosti od zemljišta, srednje hranljivosti s or-
ZAŠTITA OD MRAZA Rani krompir je naj-
ganskim đubrivom bogatim azotom.
ugroženiji. Ako postoji opasnost od mraza,
IDEALNA pH VREDNOST 5-6
noću pokrite biljke zemljom, slamom, no-
Sađenje vinskom hartijom ili pokrivačem za redove.
Semenski krompir treba da se naklija pre ZAGRTANJE Dok raste, krompir zagrćite
sađenja da bi što brže rastao. Da biste do- zemljom, podižući je oko izdanaka. To po-
bili čvrste kratke izdanke, stavite krompir maže da se suzbije korov, sprečava krtole
krajem zime ili početkom proleća u plitka da pozelene i delimično pruža zaštitu od
korita ih kartone za jaja okrećući kraj s plamenjače. Počnite kad biljke dostignu vi-
najviše okaca prema gore. Držite ga na sinu od 15 cm i ostavljajte neprekrivenim
svetlom toplom mestu (18°C), ali ne na di- malo listova. Ponovo zagrnite zemlju kad
rektnom suncu, sve dok izdanci ne počnu lišće iz susednih redova počne da se dodi-
da niču. Premestite ga na hladnije mesto ruje. Zagrtanje zemljom nije moguće ako
oko 6 sedmica pre sadenja na otvorenoj se krompir sadi na manjem rastojanju, ali
parceli. tada biljke same sebe pokrivaju. Biljke mo-
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Sadite krto- gu i da se malčiraju debelim slojem sena,
le sredinom februara. Zaštitite ih od mra- slame, lišća ili pokošene trave, što pomaže
za. da se sačuva vlaga.
NA OTVORENOM Sadite u brazde ili ru- VLAŽNOST ZEMLJIŠTA I ZALIVANJE Da
pe, na dubini 7-15 cm i prekrijte ih s ba- bi prinos bio što veći i krtole dostigle odgo-
rem 3 cm zemlje. Krompir može da se gaji varajuću veličinu, održavajte vlažnost zem-
i na površini zemljišta, pod malčom, tehni- ljišta od početka do kraja sezone. Zalivanje
kom bez obrade (videti str. 325). Sadite kr- ima najviše efekta kad krtole dostignu veli-
tole od sredine marta do maja. Krtolama činu klikera (što se obično poklapa sa cve-
ne prija hladno, vlažno zemljište; ako vre- tanjem). Zalivajte zemljište, ne biljke.
menske prilike variraju odložite sađenje. PROBLEMI Puževi golaći (uglavnom na-
Ukoliko je potrebno, zaštitite posađene kr- padaju krtole); krompirove nematode (kr-
tole od mraza. tole); skočibube (krtole); plamenjača (liš-
Neki uzgajivači više vole da gaje krompir će i krtole); obična krastavost (krtole); cr-
na bankovima. Da biste posadili krtole na-
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 373
na noga; propadanje krtole; crna pegavost koliko minuta posle branja, ukus ne može
lišća (Altemaria solani), suva trulež (Fusa- da se poredi ni sa jednim koji se može ku-
rium sp.), crna noga (Envinia carotovora), piti u prodavnici.
crna krastavost ili bela noga (Rhizoctonia OD SEJANJA DO BERBE 10-15 sedmica
solani); nedostatak magnezijuma i kaliju- RAZLIČITE SORTE Sveže zrno tradicio-
ma (lišće). nalnog kukuruza šećerca sadrži ugljene
Berba hidrate u obliku šećera, a ne škroba. Kad
Rane sorte počnite da vadite krajem ju- se klip ubere, šećer se pretvara u škrob i
na i u julu. Cvetanje je znak da su krtole zbog toga šećerac treba konzumirati ubrzo
dovoljno velike, ali ne cvetaju sve sorte. nakon branja. Izuzetno slatke sorte manje
Glavni usev treba da se vadi kad lišće poč- su otporne od tradicionalnog šećerca. Izu-
ne da vene, obično u septembru. Drugi zetno slatke sorte ne treba mešati s obič-
rani se vadi otprilike između prethodna nim jer se slatkoća gubi kad se biljke me-
dva useva. Sve krtole treba da se izvade đusobno opraše. Mini-šećerac se dobija
da bi se smanjio rizik od bolesti. Ako je sađenjem odabranih ranih sorti na malom
moguće, vadite krompir po suvom vreme- rastojanju.
nu, i skinite višak zemlje s krtola pre nego MESTO Toplo, zaklonjeno, sunčano na
što ih umotate u papir ih stavite u džako- vlažnom zemljištu. Može se gajiti i u zašti-
ve. Držite krtole na hladnom, mračnom ćenom prostoru. Mini-šećerac može da se
mestu na temperaturi od 7 do 10°C, zašti- gaji u saksijama.
ćene od mraza. Potrebna im je mala vlaž- OBRADA ZEMLJIŠTA Gajite ga na zem-
nost i cirkulacija vazduha. ljištu prihranjenom za prethodni usev, ili
dodajte poboljšivač zemljišta srednje hran-
izbor sorti
ljivosti.
Krompir „raketa” i „brzi” - rane sorte, ve-
IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7
oma brzo stižu. Sorta „svift” ima kompak-
tno lišće, pogodna za gajenje ispod zvona, Sejanje
„vojvoda od jorka”; „crveni vojvoda od MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
jorka”; „šarpov ekspres” - rani usev koji NJE 10°C Seme kukuruza šećerca treba da
sporije raste, ali je lepog ukusa. Sorta klija u toplim uslovima da bi se biljke lepo
„vojvoda od jorka” može se ostaviti da razvijale.
raste u zemljištu ako se sav rod ne izvadi U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se-
odmah, „katriona”; „kestrel”; „edzel blu” - me u aprilu. Kukuruz šećerac ne podnosi
drugi rani usev. Sorta „kestrel” prlično je da mu se pomera koren i stoga sadnice
otporna na nematode. „ružičasta jabučas- gajite u posudama za početno gajenje ili
ta šišarka”; „rat” i ,,bel de fontene” - sorte biorazgradivim tubama. Pre presađivanja
za salatu, „remarka”, „sante”, „kara” i prilagodite biljke uslovima sredine. Sađe-
„valor” - glavni usevi veoma otporni na nje kroz crnu foliju ubrzaće rast.
bolesti. NA OTVORENOM U toplim podnebljima
posejte seme direktno u zemljište po pot-
rebi zagrejano ispod zvona ili crne folije.
kUkURUz ŠeĆeRaC Stavite 2-3 semenke u jednu rupu na dubi-
Zea mays POACEAE nu od 2,5 do 4 cm. Proredite ostavljajući
Zrnasti usev koji nije srodnik nijednog po jedan ponik.
useva koji se inače gaji u bašti. Šećerac je Rastojanje
poluotporan i lak za gajenje leti, ali lošije Kukuruz šećerac se oprašuje putem vet-
uspeva ako je godina hladna i vlažna. Dos- ra i stoga ga sadite u kućice ostavljajući 35
tiže visinu od 1,7 m i svaka biljka formira cm rastojanja između biljaka. Za mini-še-
jedan do dva klipa. Ako se konzumira ne- ćerac ostavljajte 15 cm, ili gajite 4 biljke u
374 ORGANSKA BAŠTA
saksiji dubine 30 cm. Izuzetno slatke sorte ma posle berbe - ili kelj: naborane glavice
sadite barem 8 m dalje od ostalih kako bis- s tamnozelenim listovima, veoma otporan
te izbegli međusobno oprašivanje. na mraz i može da izdrži od prolećne setve
mere nege do zime. Sorte dobijene ukrštanjem ove
Na otvorenoj parceli biljkama može biti dve vrste takođe su veoma otporne na
potreban oslonac. Stabljika može da se za- mraz. Crveni kupus, karakterističnog izgle-
grne zemljom da bi se razvili vazdušni da i ukusa, obično dospeva krajem leta i
korenovi kukuruza koji drže biljku. Ako je na jesen. Često nije tako otporan kao zim-
potrebno, zalivajte kad kukuruz počne da ske vrste, ali može da se čuva ako se zašti-
naliva zrno. Plevite ili malčirajte da biste ti od mraza.
suzbili korov. Mini-kupus Neke sorte mogu da se gaje
PROBLEMI Miševi; ptice; puževi golaći; kao mini-povrće.
kukuruzna sovica; kukuruzni plamenac. MESTO Otvoreno sunčano mesto. Dobro
podnosi sve uslove bez zaštite. Neke vrste
Berba
kupusa, na primer kelj, lepo izgledaju u
Kukuruz je sazreo kad „svila” poprimi
cvetnoj bašti.
smeđu boju. Pritisnite palcem zrno kuku-
OBRADA ZEMLJIŠTA Pre sađenja dodaj-
ruza - mlečni sok označava daje zreo. Mo-
te poboljšivač zemljišta srednje hranljivo-
že da se zamrzava ili marinira. Mini-kuku-
sti, ili poboljšivač niske hranljivosti s obič-
ruz berite kad klipovi dostignu veličinu 7
nim organskim đubrivom - ili sadite posle
cm.
zelenišnog đubriva koje obogaćuje zemljiš-
izbor sorti te azotom. Ne preterujte s prihranjivanjem
Kukuruz šećerac „sandens” F1; „kelve- kupusa koji ćete čuvati preko zime. Ako je
donski veličanstveni” F1; „irlivi” F1 - nor- previše bujan, možda neće preživeti mraz.
malne slatkoće; „severni ekstra-slatki” F1 - IDEALNA pH VREDNOST 6-8
veoma sladak; „minisvit” F1 - pogodan za
Sejanje
mini-kukuruz; „slatki grumen” F1.
Videti tabelu
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
NJE 7°C
kUPUS
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Da biste do-
Brassica oleracea BRASSICACEAE
bili veoma rani usev, uzmite ranu letnju
Usev otporan na mraz kojem prijaju
sortu pogodnu za setvu u ćelijama ili kori-
hladni uslovi i može da raste cele godine.
tima u februaru ili martu. Prilagodite biljke
Biljke mogu da budu veoma velike; ako su
spoljašnjim uslovima čim zemljište bude
vam potrebne manje glavice izaberite po-
pogodno za sadenje. Rani usevi mogu da
godne sorte ili smanjite rastojanje između
se gaje i u zaštićenom prostoru. Kasnije
biljaka.
useve možete da gajite u koritima ili ćeli-
OD SEJANJA DO BERBE 20 sedmica
jama u zaštićenom prostoru.
RAZLIČITE SORTE Prolećni kupus Posej-
NA OTVORENOM Posejte seme u korito
te seme u zaštićenom prostoru na jesen,
ostavljajući razmak između semenki. Pre-
jedite ga na proleće kao lisnati kupus -
sadite biljke posle 5-6 sedmica.
„prolećni zeleniš” - ili kad se razvije srce.
Letnji i jesenji kupus Posejte seme na mere nege
proleće kako bi biljka sazrela za 4-6 mese- Zaštitite rasad i mlade biljke od kupusne
ci. Postoje sorte sa okruglom i šiljatom gla- muve (videti str. 411). Zalivajte sadnice
vicom. Zimski kupus može da bude beli ili dok se ne prime.
holandski - sa veoma čvrstim, belim, veli- PROBLEMI Kupusna muva; kupusne va-
kim glavicama koje se beru na jesen ili zi- ši; larve leptira kupusara; buvač; kupusna
mu posle prolećne serve i čuvaju meseci- kila; kupusna bela rđa
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 375
matOvilaC miCUBa
Valerianella locusta VALERIANACEAE Cryptotaenia japonica APIACEAE
Sitna, otporna, jednogodišnja salatna Zimzelena biljka otporna na hladnoću,
biljka, poznata i pod nazivom poljska sala- poznata i pod nazivom japanski peršun.
ta, ili matovilac, blagog ukusa. Obično se Listovi i stabljike prefinjenog ukusa koriste
gaji za upotrebu na jesen i zimu i može se se sveži u salati. Micuba, koja raste u šu-
gajiti u hladnom stakleniku ili plasteniku mama, voli vlažno zemljište i blagu senku.
preko zime. Listovi holandskih i engleskih Posejte seme direktno u zemljište na pro-
sorti veliki su i izduženiji od ostalih. Fran- leće ili jesen ostavljajući između biljaka
cuska sorta ima kompaktniju biljku i manje razmak od 15 cm, ili ih gajite u zaštićenom
listove. Veoma otporan na hladne uslove, prostoru kao zimski usev.
motovilac raste skoro svuda; nije potrebna
posebna obrada zemljišta i uglavnom ga
ne napadaju bolesti i štetočine. Sejte ga u mlaDi lUk i lUk za tURŠijU
redove, ili omaške u široke redove; prore- Allium cepa ALLIACEAE
đujte ostavljajući 10-15 cm razmaka izme- Ove vrste luka vade se posle samo 8
đu biljaka sa svih strana. Za letnju berbu sedmica. Evropski mladi luk formira tanku
sejte u martu i aprilu; u julu i avgustu za biljku pogodnu za salatu, s belim ili crve-
zimsku berbu; ili u avgustu i septembru nim stablom blagog ukusa. Luk za turšiju
ako se gaji zimi u zaštićenom prostoru. ili mini-luk ima male lukovice koje se koris-
Berite pojedinačne listove kad dovoljno te sveže ili za turšiju.
porastu, ili secite ćelu biljku. Dobar je kao OD SEJANJA DO BERBE 8 sedmica
međuusev. Ako mu dozvolite da procveta, RAZLIČITE SORTE Crvene i bele sorte.
motovilac će rasuti seme po bašti. Mladi Sorte mladog luka otporne na hladnoću
izdanci mogu da se presađuju. gaje se i zimi.
izbor sorti MESTO Više voli otvoreno mesto, ali
„veliki lisnati”; „vit” - francuska sorta podnosi delimičnu senku. Za rani rod obič-
no se gaji u zaštićenom prostoru. Mladi luk
može da se gaji i zimi. Pogodan za gajenje
u posudama.
OBRADA ZEMLJIŠTA Nije potrebna ako
je zemljište pohranjeno kompostom za
prethodni usev. Ako nije, dodajte poboljši-
vač zemljišta niske do srednje hranljivosti
u zavisnosti od zemljišta. Luk za turšiju bo-
lje podnosi siromašnije zemljište nego dru-
ge vrste.
IDEALNA PHVREDNOST 6-7
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
NJE 5°C
Matovilac U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se-
me početkom proleća ili krajem leta direk-
miBUna tno u leje.
Bliski srodnik japanskog kupusa mizune NA OTVORENOM Mladi luk: za stalan rod
(videti dalje u tekstu). Gaji se na gotovo sejte seme na proleće i leto svake tri sed-
isti način, ali zeljasta mibuna nije toliko mice. Za raniji prolećm rod posejte odgo-
bujna ni otporna na hladnoću i vrućinu.
378 ORGANSKA BAŠTA
varajuće sorte u avgustu. Luk za turšiju: často s tačkicama. Postoje patuljaste sorte
posejte seme u martu i aprilu. koje rastu do visine od 38 cm.
Rastojanje MESTO Zaklonjeno, sunčano mesto sa
Sejte u redove na rastojanju od 10 cm ili zemljištem koje dobro zadržava vlagu kako
u skupine široke 7-10 cm na rastojanju od bi biljke pustile korenje. Patuljaste vrste
15 cm. Potrudite se da razmak između se- mogu da se gaje u posudama.
mena bude 1 - 2,5 cm. OBRADA ZEMLJIŠTA Gajite ga na zem-
ljištu prihranjenom za prethodne useve.
mere nege
Kad je neophodno, dodajte poboljšivač
Zalivajte u sušnom periodu. Zaštitite
niske hranljivosti kako bi biljke uvek imale
zimske useve ako su vremenske prilike
dovoljno vlage, ili koristite „kompostište”
loše.
(videti str. 48).
PROBLEMI Lukova muva; bela trulež;
IDEALNA pH VREDNOST 6,5
plamenjača luka
Sejanje
Berba
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
Vadite mladi luk za ishranu kad dostigne
NJE 12°C
visinu od 15 cm. Luk za turšiju vadi se kad
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se-
mu uvene lišće, a može se koristiti i svež.
me u maju u duboka korita, biorazgradive
izbor sorti tube ili razgradive saksije. Presadite biljke
Mladi luk: „beli lisabonski”; „crvenobra- u toplo zemljište nakon poslednjeg mraza.
di”; „zimski čvrsti beli lisabonski”. NA OTVORENOM Sejte po 2 semenke u
Luk za turšiju: „pariški srebrni”; „smeđi jednu rupu, od kraja maja do početka ju-
za turšiju”; „ljubičasti” na, kad se zemljište zagreje; isplatiće se i
druga setva za kasnu berbu.
Rastojanje
mnOgOCvetni PaSUlj
REDOVI Dvostruki redovi -15 x 60 cm, ili
Phaseolus eoceineus PAPILIONACEAE
uz kupasto postavljene štapove. Žbunaste
Višegodišnja biljka koja ne podnosi
sorte 15 x 60 cm.
mraz, obično se gaji kao jednogodišnja
KUĆICE Samo patuljaste vrste, 30 cm.
biljka. Obezbeđuje obilnu berbu i ima at-
raktivne cvetove i duge mahune koje se mere nege
jedu mlade, pre nego što se razvije zrno. Sasvim odraslim biljkama koje su rodile
Lako se gaji. Obično se penje na visinu do potrebna je snažna potpora od bambuso-
3 m i može da posluži kao upadljiv i lep pa- vih štapova visokih 2,5 m. Kad se biljke
ravan ako se gaji u redovima, ili kupasta prime, dobro izmalčirajte zemljište. Da bi
kula ako se penje uz štapove postavljene biljka razvila što više cvetova redovno je
oko kućice u kojoj se gaje biljke. Mnogo- zalivajte za vreme suše čim se pojave prvi
cvetni pasulj ima gomolje koje se mogu pupoljci. Da bi nastale mahune, biljka mo-
čuvati preko zime (ili mogu da prezime u ra da se opraši.
lakom zemljištu) da bi se iz njih gajile bilj- PROBLEMI Ptice; puževi golaći; koreno-
ke naredne sezone. Biljke koje se gaje iz ve vaši; pasuljeva muva; trulež korena;
gomolja manje su bujne od onih koje se oreolna pegavost. Prazne mahune (videti
gaje iz semena. Prazne mahune, str. 427) mogu da se jave
OD SEJANJA DO BERBE 12-16 sedmica zbog mrazeva u vreme cvetanja, nedostat-
RAZLIČITE SORTE Cvetovi mogu da ka vlage, lošeg vremena usled koga se
budu grimiznocrveni, beli, dvobojni, ili smanjuje aktivnost insekata koji oprašuju
svetlonarandžasti. Mahune su uvek zelene, cvet i ako je mesto preterano izloženo in-
ali zrno može da bude belo, crno ili ljubi- sektima i pticama koji napadaju cvet.
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 379
ke, a način gajenja ove dve vrste skoro je te biljke vodom - ako je moguće dva puta
isti. Uvek držite slatku papriku na udalje- dnevno kad su velike vrućine.
nosti od ljute jer se često dešava da se PROBLEMI Biljne vaši; paučinar; bela
međusobno opraše. vaš; trulež vrha ploda
OD SEJANJA DO BERBE 20-28 sedmica Berba
RAZLIČITE SORTE Slatka paprika Zreli Papriku berite dok je još zelena da biste
plodovi mogu da budu zeleni, crveni, žuti podstakli razvoj novih plodova, ili ostavite
ili ljubičasti; ovalni ili šiljati. Neke sorte su plodove da još malo potamne i budu slađi.
mesnatije i sporije sazrevaju. Kompaktne Krajem sezone rasta, pre prvih mrazeva,
sorte dobre su za gajenje u posudama. izvadite ćele biljke i u šupi zaštićenoj od
Ljuta paprika razlikuje se po stepenu ljuti- mraza okačite ih naopačke. Plodovi će nas-
ne, obliku i boji. Postoje narandžaste, cr- taviti da dozrevaju. Ljutu papriku treba os-
vene i ljubičaste sorte. taviti da dozri na biljci. Može da se čuva
MESTO Paprici je potrebna minimalna suva, najbolje u čvrsto zatvorenoj tegli na
temperatura od 21°C da dobro rodi. U mračnom mestu.
hladnijim podnebljima to znači da se pap-
izbor sorti
rika obično gaji u hladnom stakleniku ili
Slatka paprika: „jolonsko čudo”; „dugač-
plasteniku. U blažim klimatskim uslovima
ki crveni makaroni”; „crvena” F1 - kom-
gaji se na toplom zaklonjenom mestu. Ne-
paktna biljka za posude.
ophodno je plodno zemljište koje se rano
Ljuta paprika: „habenero” - veoma ljuta;
zagreva.
„mađarski vosak” - dugi, šiljati žuti plodo-
OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivač
vi, slatki dok su mladi i sve ljući kako
zemljišta srednje hranljivosti.
sazrevaju
IDEALNA pHVREDNOST 6-6,5
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- PaRaDajz
NJE 20°C U podnebljima s blagom klimom Lycopersicon esculentum SOLANACEAE
seme posejte u saksije ili ćelije u aprilu ili Popularna poluotporna letnja biljka krat-
maju. Presadite u saksije duboke 8-9 cm. kog vegetacijskog perioda koja se lako gaji
Čim koren ispuni saksiju, presadite u sak- van staklenika u svim predelima gde pos-
sije duboke 10-13 cm. U ovom periodu dr- toji relativno normalno leto. Za raniju ber-
žite biljke na temperaturi od 12 do 16°C. bu i/ili veći prinos po biljci gajite ga u stak-
Rasadivanje leniku ili plasteniku (više informacija o ga-
Kad se pojave prvi cvetovi, presadite jenju paradajza u zaštićenom prostoru vi-
biljke u velike saksije ili džakove sa zem- deti na str. 223).
ljištem koje se koristi za staklenike. Pre- Postoji, doslovno, na stotine sorti para-
sadite ih na otvoreno tek posle poslednjeg dajza. Sorte otporne na bolesti dobre su za
mraza. Po potrebi, zaštitite biljke da biste gajenje u stakleniku gde nije praktičan du-
održavali temperaturu na najmanje 15°C, gačak plodored. Žute sorte su otpornije na
ali ne više od 30°C. plamenjaču od drugih. Nabrojane sorte
Rastojanje pogodne su za gajenje na otvorenom, u
30-45 cm u zavisnosti od sorte blažim podnebljima, kao i u zaštićenom
prostoru (osim ako nije drugačije navede-
mere nege
no).
Visoke biljke poduprite pritkama. U suš-
OD SEJANJA DO BERBE 7-12 sedmica
nom periodu biljke u saksijama redovno
RAZLIČITE SORTE S tačke gledišta baš-
zalivajte i prihranite visoko-kalijumskim
tovanstva, postoje dva glavna tipa sorti
tečnim đubrivom. Održavajte visoku vlaž-
paradajza.
nost u stakleniku i ako je potrebno natopi-
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 381
nje ali i neotpornije od kasnijih sorti. Kas- PROBLEMI Lukova muva; rđa praziluka,
ne sorte: za zimsku berbu. Najčešće su koja se manifestuje u vidu narandžastih
kraće i deblje. Nekoliko sorti ima dekora- plikova na lišću. Rđa često nestane na je-
tivna ljubičasta pera. Može da se gaji i kao sen kad zahladni i poveća se vlažnost vaz-
mini-praziluk, zamena za mladi luk blažeg duha.
ukusa. Berba
MESTO Otvoreno, na plodnom zemljištu Vadite praziluk po potrebi. Obično u
koje zadržava vlagu ali se zimi ne zadrža- zemljištu ostaje u dobrom stanju sedmica-
va voda. ma, mada rane sorte često ne prežive izra-
IDEALNA pHVREDNOST 6,5-7,5 zito loše vremenske uslove.
OBRADA ZEMLJIŠTA Poboljšivač zemljiš-
izbor sorti
ta visoke hranljivosti; poboljšivač srednje
Rani i srednjesezonski: „kralj ričard” - za
hranljivosti ako se seje posle graška; ili
ranu berbu, mini-praziluk i grupnu setvu;
poboljšivač niske hranljivosti sa organskim
„prenora”; „lion” - prvi put se gajio 1886.
đubrivom bogatim azotom.
Kasni: „konora”; „veliki zimski” - nastao
Sejanje 1905; „maselbru” - omiljena tradicionalna
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- sorta; „sv. viktor” - ljubičasti listovi
NJE 7°C
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Seje se is-
ključivo više semenki u jednu rupu. Od RaBaRBaRa
februara sejte po 4 semenke u jednu ćeli- Rheum x cultorum POLYGONACEAE
ju. Presadite, bez proređivanja, kad dos- Jedna jedina biljka obično zauzme mno-
tignu visinu 20 cm. go mesta, ali ona predstavlja dovoljnu ko-
NA OTVORENOM Posejte seme u rasad- ličinu za celu porodicu. Jednostavno se ga-
nik od marta do početka maja. Seme sejte ji, odgovaraju joj hladni uslovi i ne napa-
na dubinu od 2,5 cm, 2,5 x 15 cm. Presa- daju je štetočine i bolesti. Pošto se za is-
dite. Mini-praziluk sejte direktno na mesto hranu koriste mlade, ružičaste stabljike,
predviđeno za njega; ne presađujte. botanički je klasifikovana među povrće.
Sađenje Može da bude i atraktivna ukrasna biljka.
Rasadite biljke stare 10-15 sedmica, vi- Listovi rababare su otrovni za jelo, ali bez
soke 20 cm - iako mogu da se presade i bojazni mogu da se kompostiraju. Toksič-
kad su veće. Najbolje vreme za rasađiva- na oksalna kiselina koja se nalazi u lišću
nje je jun, ali može se nastaviti do početka razgrađuje se u procesu kompostiranja i
avgusta ako čekate da prođu drugi usevi i postaje bezopasna.
oslobode mesto. Dobro zalijte rasadnik pre RAZLIČITE SORTE Neke sorte su pogod-
nego što izvadite sadnice; ne skraćujte ko- nije od drugih za vernalizaciju i ranu ber-
ren ili listove. Napravite rupe duboke 15
cm. Stavite po jedan praziluk u svaku rupu
i napunite je vodom (videti str. 320). Ne
popunjavajte rupu zemljom.
Rastojanje
REDOVI 7,5 - 15 cm x 30 cm
KUĆICE 15-23 cm sa svih strana
GRUPNA SETVA 23 cm
MINI-PRAZILUK 2 x 15 cm
mere nege
Po sušnom vremenu zalivajte dok se ne
primi. Rabarbara
386 ORGANSKA BAŠTA
bu. (Vernalizacija - sposobnost biljke da zaražene biljke i nemojte saditi nove na is-
cveta ili klija na proleće usled produžene tom mestu.
hladnoće tokom zime.) vernalizacija
MESTO Plodno, teško zemljište osunča- (Vernalizacija - sposobnost biljke da
no ili u delimičnoj zaseni. Podnosi sve vrs- cveta ili klija na proleće usled produžene
te zemljišta osim blata. hladnoće tokom zime.)
OBRADA ZEMLJIŠTA Duboko izriljajte. Biljke koje su se primile mogu se verna-
Pre sađenja dodajte poboljšivač zemljišta lizovati početkom proleća da obrazuju ble-
srednje do visoke hranljivosti. Posle sađe- doružičaste stabljike prefinjenog ukusa.
nja malčirajte poboljšivačem zemljišta nis- Možete da ih pokrijete zemljom, stavite
ke hranljivosti. pod pokrivač ili izbeljujete.
IDEALNA pH VREDNOST 5-6 U ZAŠTIĆENOM PROSTORU U novembru
Sejanje i sađenje ili decembru izvadite bokor biljaka starih
Većina sorti lako se gaji iz „rasada” ili više od dve godine i ostavite ih na površi-
krunice, ali može se gajiti i iz semena - ni zemljišta da budu izložene hladnoći. U
iako će rezultati varirati i duže će trajati. januaru skupite bokore i stavite ih u dubo-
MINIMALNA TEMPERATURA ke kutije ili saksije sa zemljom. Držite ih u
ZA KLIJANJE 13°C mračnoj šupi ili garaži, ili ispod platformi u
Posejte seme u zaštićenom prostoru u stakleniku. Držite ih na vlažnom, toplom
februaru, 2-3 semenke u saksiju dubine 9 mestu i pokrijte kantom da biste ih zaštiti-
cm. Prilagodite biljku uslovima sredine i li od svetlosti. Bacite ih kad uberete mlade
presadite kad prođu mrazevi. Na proleće lisne drške.
sejte seme napolju, na dubini od 2,5 cm u NA OTVORENOM Od februara pokrijte
redove na rastojanju od 30 cm. Proredite bokore kantom ili posudom za izbeljivanje.
do 15 cm. Na jesen posadite biljku na stal- Da biste ubrzali proces, nagomilajte oko
no mesto. pokrivača za izbeljivanje sveže đubrivo po-
SAĐENJE Kupite biljke koje nisu zaraže- mešano s lišćem ili polugotov kompost.
ne virusima ili na zimu izdelite postojeće Uberite mlade lisne drške posle otprilike 6
biljke, stare barem tri godine. Posadite ra- sedmica. Ne koristite vernalizovanu biljku
sad u oktobru-novembru ili februaru-mar- kao usev barem dve godine.
tu. Pupoljak treba da se nalazi odmah is- Berba
pod površine zemljišta. Dobro utabajte Počnite berbu 12-18 meseci posle sađe-
zemlju posle sađenja. Rasad možete pre nja. U drugoj godini uberite samo nekoliko
sađenja da stavite i u saksije na nekoliko lisnih stabljika. Posle toga berite do juna ili
meseci da bi bolje krenuo. Biljke gajene u jula. Ako dovoljno rano posejete seme,
saksiji mogu da se presade bilo kad, ako obično ćete imati dobru berbu od viška ra-
im uslovi zemljišta to dozvole. sada iz rane zimske setve. Bolje je da otki-
Rastojanje nete stabljike uvrtanjem nego da ih seče-
Barem 90 cm jednako rastojanje te. Berite manju količinu na jesen ako to
mere nege niste učinili u proleće.
Zalivajte biljke dok se ne prime. Otkinite izbor sorti
cvetonosne stabljike čim se pojave. Uvelo „glaskinova večna” - lako se gaji iz se-
lišće redovno uklanjajte. Malčirajte krajem mena; „rana timperlejska” - najbolja za
zime ili početkom proleća poboljšivačem ranu vernalizaciju, tanko, ružičasto stablo;
zemljišta srednje do visoke hranljivosti. „viktorija” - najkasnije stiže; „stokbridžka
PROBLEMI Obično nema problema. Mo- strela” - veoma duga sezona berbe
guća je pojava truleži korena i virusnih
oboljenja, što se ne može lečiti. Izvadite
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 387
mešavine lišća i ilovače. Pokrijte kantom ili sorte svake tri sedmice. Ako je vreme
saksijom (zatvorite rupu). Držite u hladnoj hladno i vlažno, može se sejati i u maju/
šupi ili podrumu na maksimalno 10°C; za junu. Glavne useve sejte u julu i avgustu.
pet do šest sedmica moći ćete da sečete Da bi se koren lepo formirao, proredite
izdanke. Posle forsiranja biljke su iscrplje- biljke što je moguće ranije na odgovaraju-
ne i stoga treba da ih bacite. Raštan se ne će rastojanje, pre nego što ponici dostignu
čuva preko zime. visinu 2,5 cm.
Rastojanje
REDOVI 10 x 23 cm pokrovne sorte; 15
RePa UgaRnjača x 30 cm glavni usev
Brassica rapa grupa Rapifera BRASSICA- KUĆICE 15 cm
CEAE
mere nege
Korenasto povrće iz porodice kupusnja-
Redovno zalivajte kad je veoma toplo i
ča, repa ugarnjača zahteva vlažne, hladne
suvo vreme ili će doći do prerastanja.
uslove i podnosi blag mraz. Mlado lišće re-
PROBLEMI Repu napada crna repina pi-
pe odlično je kao pikantan prolećni zeleniš.
pa, kupusna muva; buvač (mladice), ku-
OD SEJANJA DO BERBE Rane sorte 5
pusna kila, plamenjača, pepelnica, trulež
sedmica; glavni usev 6-10 sedmica.
korena i nedostatak bora.
RAZLIČITE SORTE Meso može biti belo
ili žuto, a kora bela, žuta, ružičasta ili crve- Berba
na. Rane sorte su male i bele, brzo rastu i Izvadite rane sorte kad dostignu veličinu
mogu da se vade na proleće i leto. Glavni 4-5 cm u prečniku. Glavni usev vadite kad
usev je otporniji i koristi se svež na leto i dostigne veličinu teniske loptice ili ga os-
zimu; može da se čuva zimi. tavite u zemljištu do Nove godine. Može se
MESTO Potrebno joj je vlažno, hladno koristiti i kao zeleniš odsecanjem vrhova
zemljište; podnosi delimičnu senku. Sorte na visini od 10 do 15 cm. Vrhovi obično
koje brzo rastu dobre su kao pokrovni ponovo izrastu nekoliko puta.
usev. izbor sorti
OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivač Pokrovni usev, rani: „snežna grudva” -
zemljišta niske hranljivosti ako je zemljište prvi put se gajila 1869; „market kros” F1 -
prihranjeno za prethodni usev. U suprot- pogodna i za gajenje u zaštićenom prosto-
nom, dodajte poboljšivač srednje hranlji- ru. Glavni usev: „zlatna lopta”; „vičska cr-
vosti ili niske hranljivosti sa organskim vena lopta” - prvi put se gajila 1882; „ha-
đubrivom. kurei”
IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7,5
Sejanje
Ne pogoduje joj presađivanje. ROtkva i ROtkviCa
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA- Raphanus sativus, Raphanus sativus
NJE 5°C grupa Longipinnatus BRASSICACEAE
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Najranija Raznovrstan usev kojem pogoduje hlad-
setva pokrovnih sorti može da se obavi is- na klima. Obične rotkvice za salatu leti
pod pokrivača za redove ili zvona počet- dospevaju posle samo 4 sedmice. Otporne
kom marta, čim zemljište može da se ob- jesenje i zimske rotkve imaju veliki koren
radi. Posejte seme retko u redove, ili stav- koji može da ostane u zemlji dosta dugo,
ljajte više semenki u jednu rupu. Sejanje a jede se presan ili termički obrađen. Ako
ispod pokrivača ili lake mreže zaštitiće se koren ostavi da obrazuje cvetonosno
repu od buvača i kupusne muve. stablo, mogu se jesti i mlade mahunaste
NA OTVORENOM U martu i aprilu na ot- ljuske koje su hrskave i ljute. Rotkvica
vorenom sejte uzastopno rane/pokrovne može da se gaji i zbog mladih izdanaka
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 389
(videti str. 337). Ostavite rotkvicu da prec- KUĆICE Letnje sorte: sejte retko omaš-
veta, jedna biljka obezbediće vam dovolj- ke; proredite do 10 cm razmaka. Daikon
nu zalihu semena. sorte: 23-25 cm. Zimske sorte: 20-30 cm.
OD SEJANJA DO BERBE Letnje sorte: 4 mere nege
sedmice. Daikon rotkve: 7-8 sedmica. Je- Ne dozvolite da se zemljište isuši, ali ne
senje i zimske sorte: 20 sedmica i više. preterujte ni sa zalivanjem jer ćete tako
RAZLIČITE SORTE Letnje sorte: sitan ru- pospešiti rast lišća.
žičast, crven, beo ili dvobojan koren; ok-
Berba
rugao, izdužen ili dugačak. Daikon sorte:
LETNJE SORTE Vadite koren čim dovolj-
velik, dugačak, ljut, beo koren koji se pot-
no poraste. Biljka brzo precveta i koren
puno razvija krajem leta i na jesen. Jese-
postane drvenast.
nje i zimske sorte: velik, okrugao ili izdu-
DAIKON SORTE Vade se sredinom ili
žen koren s crnom, ružičastom ili crvenom
krajem leta. Mogu da izdrže u zemljištu
koricom. Jesenje i zimske tikvice otporne
nekoliko sedmica.
su na mraz.
ZIMSKE SORTE Vade se na jesen ili rano
MESTO Generalno voli otvorena mesta,
proleće. Zaštitite ih od mraza slamom ili ih
ali leti joj prija delimična senka. Izbega-
držite u pesku, u šupi zaštićenoj od mraza.
vajte zemljište koje se lako isušuje. Letnje
Ostavite veliko korenje u zemlji da procve-
sorte su dobre za međusetvu, gajenje u
ta i naredne godine obrazuje ljuske. Ljuske
posudama i kao rani ili kasni usevi u zašti-
berite dok su mlade i sočne.
ćenom prostoru.
OBRADA ZEMLJIŠTA Prija joj zemljište izbor sorti
koje je već prihranjeno za prethodni usev. Letnje sorte: „francuski doručak”; „lede-
Na lakom zemljištu dodajte poboljšivač nica” - duga, bela; „crveno meso” - crveno
zemljišta niske hranljivosti. meso; „siri” RZ - pogodna za gajenje u
IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5 zaštićenom prostoru „purpurna lopta” -
prvi put se gajila 1896. Daikon: „aprilski
Sejanje
krst” Fl Jesenje i zimske sorte: „crna špan-
Nije pogodna za presađivanje.
ska okrugla”; „crna španska dugačka” -
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
pojavljuje se 1783; „belrosa” RZ; „kineska
NJE 5°C
ruža”; „minhensko pivo” - kaže se da rađa
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Za ranu i
najsočnije mahune
kasnu berbu posejte letnje sorte ispod
zvona ili pokrivača za redove, ili u zemljiš-
te u hladnom stakleniku ili plasteniku. Se-
RUkOla
me se seje u februaru i martu, septembru
Eruca vesicaria BRASSICACEAE
i oktobru. Daikon sorte seju se u avgustu
Usev koji brzo raste i ima pikantne sala-
za zimsku berbu.
taste listove koji mogu da se uberu već 3
NA OTVORENOM Letnje sorte: posejte
sedmice posle sejanja. Cvetovi su takođe
seme retko u redove, ili omaške. Sejte
jestivi. Zahvalna je kao međuusev i dobro
uzastopno od kraja februara do septembra
uspeva u posudama. Rukola takođe može
svakih 10 dana. Izbegavajte suve, sušne
da se gaji cele godine. Rano i kasno seja-
mesece. Daikon sorte: od sredine leta pa
nje može se obaviti u zaštićenom prostoru,
nadalje. Zimske sorte: jul-avgust.
u plasteniku ili u stakleniku. Voli zemljište
Rastojanje koje zadržava vlagu i delimičan zaklon od
REDOVI Letnje sorte: 2-2,5 cm x 10-15 sunca. Obično joj nije potrebna posebna
cm. Daikon rotkva: 10 x 25 cm. Zimske nega. Na lakom zemljištu dodajte đubrivo
sorte: 20 x 30 cm. niske hranljivosti. Redovno je sejte direk-
tno u zemlju od februara do juna i od kraja
390 ORGANSKA BAŠTA
U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte se- tanjem semena. Može da se gaji i kao mi-
me direktno u zemljište, ispod zvona ili u ni-povrće.
plasteniku, početkom proleća i jeseni. MESTO Srednje teško ili lako zemljište
NA OTVORENOM Seme posejte počet- bez kamenja na osunčanom otvorenom
kom i krajem proleća retko u redove, po- mestu. Sorte s kratkim korenom dobro us-
tom krajem leta i početkom jeseni. pevaju u posudama. Rani i kasni usevi mo-
Rastojanje gu da se gaje u zaštićenonr prostoru.
REDOVI 7-15 cm x 30 cm OBRADA ZEMLJIŠTA Na relativno plod-
KUĆICE 15 cm nom zemljištu ili zemljištu poboljšanom za
prethodni usev, nije potrebno dodatno
mere nege
prihranjivanje. Malčiranje poboljšivačem
Zalivajte u sušnom periodu. Nekad ga
zemljišta niske hranljivosti na zimu pre
napada plamenjača.
setve može da bude korisno. Nemojte se-
Berba jati odmah posle ozime raži.
Počnite da berete pojedinačno lišće čim IDEALNA pH VREDNOST 6,5 - 7,5
biljka dostigne visinu od 5 cm. Kad dostig-
Sejanje
ne visinu od 15 do 20 cm, izvadite ćelu
Klijanje je obično sporo i neujednačeno.
biljku ili je isecite 2,5 cm iznad zemljišta.
Pospešite ga koristeći peletirana semena
Spanać često ponovo niče. Koristite svež ili
(videti str. 319), ili sejanjem semena u ge-
ga zamrznite. Pošto brzo raste, uglavnom
lu (videti str. 109).
ga ne napadaju bolesti i štetočine.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
izbor sorti NJE 7°C
„avanti” F1 - za gajenje na otvorenom i U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Šargarepu
u zaštićenom prostoru, otporan na plame- je najbolje sejati direktno u zemljište jer se
njaču; „medania” - seje se od proleća do koren ne razvija dobro ako se pomera. Ga-
kraja jeseni, otporan na prorastanje; „mo- jenje sorti s okruglim korenom može da se
nopa” - seje se na proleće i jesen započne u ćelijama; sorte s kratkim kore-
nom mogu se gajiti u biorazgradivim tuba-
ma koje se cele presađuju zajedno s bilj-
ŠaRgaRePa kom. Ako sejete u zaštićenom prostoru,
Daucus carota APIACEAE radite to od februara do avgusta, a od
Šargarepi ne prijaju sve vrste zemljišta i februara do juna ako presađujete na otvo-
uspešno gajenje može da bude problem. renu parcelu.
Dobrim izborom sorti imaćete prinose sko- NA OTVORENOM Rane sorte počnite da
ro cele godine. Može da se seje na malom sejete u februaru ili martu čim se zemljište
rastojanju i da se obezbedi dobar prinos malo ugreje. Glavni usevi mogu se sejati
na maloj površini. od aprila do juna. Za čuvanje preko zime
OD SEJANJA DO BERBE Rane sorte: 9 posejte seme krajem maja ili u junu kako
sedmica. Glavni usev: 20 sedmica. na jesen, kad se bude vadio, koren ne bi
RAZLIČITE SORTE Rane sorte koriste se bio prevelik. Posejte u plitke redove na du-
kao najbrži usevi, seju se cele godine i u bini od 2 cm vodeći računa o razmaku, ili
zaštićenom prostoru i u posudama. Glavni po 3-4 semenke u istu rupu.
usevi, za letnju i jesenju berbu, imaju duže
Rastojanje
korenje; mogu da se čuvaju zimi. Koren
Rane (brze) sorte često se gaje na ve-
može biti raznih oblika, mali i okrugao, ta-
ćem rastojanju od glavnih useva kako bi se
nak ili širok, kratak ili dug, cilindričan ili
pospešio što brži rast.
špicast. Većina je narandžaste, crvene ili
REDOVI Posejte seme u redove na ras-
žute boje; postoje i sorte s ljubičastim i
tojanju od 15 cm. Razredite prve biljke do
belim korenom, dobijene uglavnom ukrš-
392 ORGANSKA BAŠTA
Špargla
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 393
poboljšivačem zemljišta srednje ili niske zelen ili žut s nežnom, glatkom korom i je-
hranljivosti (niske hranljivosti ako je zem- de se mlad. Obično su žbunaste. Tikve
ljište plodno) kako biste suzbili korov i na- imaju izdužen, cilindričan plod, žut, zelen
hranili zetene delove biljke. Ako je potreb- ili na pruge i imaju tvrđu, ponekad dlaka-
no, ručno uklonite korov; ne okopavajte vu koru. Postoje vitičaste i žbunaste sorte.
šparglu jer korenje nije duboko. Lišće koje MESTO Zaklonjeno, potpuno osunčano.
je blizu površine zemljišta odsecite na je- Lišće i plodovi žbunastih sorti izgledaju ve-
sen kad požuti. Crioceris aspamgi može da oma upečatljivo u ukrasnoj bašti. Za ranu
prezimi u korenju i stoga je važno da se berbu tikvice i letnje bundeve gaje se u
brzo ukloni. zaštićenom prostora.
PROBLEMI Crioceris aspamgi, puževi OBRADA ZEMLJIŠTA Dodajte poboljšivač
golaći, plesan fuzarijum. zemljišta niske ili srednje hranljivosti, u za-
Berba visnosti od uslova zemljišta. Zemljište bo-
U početku umereno secite izdanke dok gato hranljivim materijama i preterano
se ne formiraju izbojci. Hibridne sorte koje prihranjivanje podstaći će biljke da obra-
se sade kao mladice ili presađuju iz ćelija zuju bujnije lišće na uštrb plodova. Može
mogu pomalo da se seku u drugoj godini. da se gaji i u kompostištu (videti str. 48).
U trećoj godini imaćete berbu do 6 sedmi- IDEALNA pH VREDNOST 5,5-6,8
ca, a posle toga do 8, ako biljke normalno Sejanje
rastu. Špargla može da se seče kad izdan- MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJA-
ci dostignu visinu od 15 cm. Izdanke seci- NJE 15°C
te na dubini 2,5 - 5 cm ispod površine U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Posejte
zemljišta. Sve izdanke posecite za vreme seme krajem proleća, 3-4 sedmice pre
trajanja berbe da biste imali stalan prinos. poslednjeg mraza. Stavite po dve semen-
Šparglu je najbolje jesti odmah posle bra- ke u saksiju dubine 9 cm; izvadite slabiji
nja. U frižideru može da se čuva najviše 3- ponik. Pre sadenja, kad sasvim prođe
4 dana. opasnost od mraza, prilagodite biljku spo-
izbor sorti ljašnjim uslovima. Pažljivo presadite jer ne
„ljubičasti džambo” vole kad se pomera koren.
Muške sorte: „cito”; „tielim” F1; „venlim” NA OTVORENOM U oblastima s blagom
F1 klimom sejte seme početkom proleća di-
Tradicionalne sorte: „velika konoverska”; rektno u zemljište. U početku zaštitite teg-
„meri vašington” lom ili zvonom radi dodatne toplote.
Rastojanje
Biljke iz familije tikava veoma su bujne;
tikviCa i letnja tikva ako raspolažete ograničenim prostorom,
Cucurbita pepo CUCURBITACEAE birajte kompaktnije žbunaste sorte. Viti-
Velike, obično veoma bujne, poluotpor- časte sorte dobro uspevaju ispod visokih
ne biljke s plodom raznovrsnih oblika, boja useva, na primcr mnogocvetnog pasulja ili
i veličina. Lako se gaje i veoma su zahval- kukuruza šećerca.
ne. Otporne su na vrućinu. REDOVI Žbunaste sorte: 60-90 cm x 90-
OD SEJANJA DO BERBE Tikvica: oko 6 120 cm. Vitičaste sorte: 1,2-1,8 m x 1,8 m.
sedmica posle sadenja na otvoreno. Tikva: KUĆICE Žbunaste sorte: 90 cm. Vitičaste
7-8 sedmica. sorte: 1,2-1,8 m.
RAZLIČITE SORTE Biljke se klasifikuju mere nege
prema obliku ploda; mnoge sorte su više- Suzbijajte korov dok se biljke ne prime.
namenske. Tikvice su zapravo mlade tikve Zalivajte samo dok se ne prime. Pošto se
uzgajane da daju veliki prinos: plod im je biljke dobro razviju malčirajte slamom, se-
POVRĆE I SALATNE BILJKE, OD A DO Ž 395
nom ili poboljšivačem zemljišta niske hran- su jestive, da ne bi prorasle. Svake godine
ljivosti. Vitičaste sorte mogu da se usmere posle berbe dodajte poboljšivač zemljišta
da rastu uz čvrst oslonac, ili da se umota- srednje hranljivosti. Posle tri godine zame-
ju u krug. Početkom sezone, ili kao pos- nite biljke. Suzbijajte bolesti i štetočine,
ledica stresa, biljke povremeno mogu da naročito kupusne vaši i kupusnog štitastog
formiraju samo muške cvetove. Tikvicama moljca, jer mogu da se prošire na druge
i drugim letnjim bundevama koje se gaje u kupusnjače.
zaštićenom prostoru nekad treba ručno
oprašivanje (videti str. 119). Stavite karton
ispod velikih tikava da biste ih zaštitili od zelena Salata
vlažnog zemljišta. Lactuca sativa ASTERACEAE
PROBLEMI Puževi golaći, naročito kod Ova univerzalna salatna biljka doživela
mladih biljaka kad je hladno i vlažno vre- je pravu revoluciju poslednjih desetak go-
me; virus mozaika; pepelnica. dina. Hrskava ili puterica, glavičasta ili lis-
izbor sorti nata, reckavih ili ravnih lisnih ivica, zelena
Tikvica: „patriota” F1 i „branilac” - otpor- salata može da se nađe u svim godišnjim
ne na virus mozaika; „Džemer” F1 - žut dobima i svakoj bašti, a zadovoljiće svačiji
plod. ukus.
Letnja tikva: „beli puding”; „zelena viti- OD SEJANJA DO BERBE U zavisnosti od
časta”; „špagete od povrća”; „trombonci- sorte i godišnjeg doba 4-14 sedmica.
no” RAZLIČITE SORTE Puterice: glavičaste
salate nežnih, skoro masnih listova. Bolje
Berba
podnose sušu i vrućinu od drugih tipova i
Kad tikvica izraste u tikvu biljka prestaje
obično se gaje leti.
da daje plod i stoga ih stalno treba brati, i
Čvrste glavičaste: jaki, hrskavi listovi koji
kad imate višak plodova. Za čuvanje osta-
formiraju glavicu. Dobro podnosi vrućinu
vite tikve na stablu što je duže moguće da
ako se gaji leti. Neke sorte mogu da se
bi razvile čvrstu koru pre prvih mrazeva.
gaje i zimi u hladnom stakleniku.
Kad kora očvrsne i kad plod zazvuči šuplje
Rimska salata ili marula: raste uspravno
kad ga kucnete oberite ga i ostavite da
i ima deblje, čvrste, ukusne listove koji for-
stoji napolju 10 dana okrećući donju stra-
miraju srce. Raste sporije nego puterica i
nu prema suncu kako bi dozreo. Zrele
čvrste glavičaste salate. Bolje uspeva u
tikve mogu da stoje 6-12 meseci na dobro
hladnijim uslovima na vlažnom zemljištu
provetrenom mestu na temperaturi 7-
bogatom humusom. Otpornija je na mraz
10°C. Tikvica može da se drži u frižideru 2-
od većine salata; neke sorte se gaje zimi
3 sedmice.
na otvorenom. Mnoge su pogodne za ga-
jenje mladih izdanaka.
Lisnata salata: Ne formira glavice, a lis-
viŠegODiŠnja BROkUla
tovi mogu biti različitih boja i oblika. Poje-
Brassica oleracea BRASSICACEAE
dinačni listovi mogu se brati nekoliko sed-
Višegodišnja vrsta kratkog vegetativnog
mica. Retko prorasta. Pogodna za gajenje
perioda koja razvija male glavice nalik kar-
mladih izdanaka. Neke sorte zelene salate
fiolu. Posejte seme sredinom proleća. Pro-
mogu da se gaje zimi u hladnom stakleni-
redite biljke na rastojanje od 15 cm, po-
ku ili plasteniku. Postoje i sorte otporne na
tom ih presadite u plodno, zbijeno zemljiš-
korenove vaši i plamenjaču.
te početkom jeseni. Konačno rastojanje iz-
MESTO Skoro sve vrste zemljišta, osim
među biljaka treba da bude 90 cm. Svaka
suvog ili poroznog. U leto joj prija zasenje-
biljka razvija 6-9 glavica koje se beru na
no mesto. Pogodna kao međuusev između
proleće. Poberite sve glavice, čak i ako ni-
redova graška, kupusnjača ili ispod mno-
396 ORGANSKA BAŠTA
bele leptiraste vaši tamo gde primenjujete ruža; takođe ribizla, ogrozd, laburnum,
biološke mere zaštite. Pre nego što spro- topola, rododendron i vrba.
vedete biološke mere sklonite zamke. SIMPTOMI Lišće dobija srebrnkast sjaj,
Uništite veoma zaražene biljke. Staklenik u početku često samo na jednoj grani. Ta-
detaljno očistite početkom proleća. Ispe- kođe može da počne da puca i žuti po ivi-
rite sve površine, uključujući klupe. cama i duž glavne žile. Grane se suše i ako
Biološke mere U zaštićenom prostoru se preseku vidi se smeđa kružna mrlja na
koristite parazitsku osu Encarsia formosa preseku. Od kraja leta na mrtvim granama
(najbolje deluje na temperaturi 18-25°C; pojavljuju se sitne kružne ili ravne gljive.
ne preporučuje se na temperaturi nižoj od Kad je vlažno gljive su obično meke i pod-
10°C) ili bubu grabljivicu Delphastus; opti- sećaju na kožu, a kad je suvo obično su
malna temperatura 21-28°C. naborane i suve. Ova bolest može se po-
Pesticidi Insekticidni sapun. Belu lepti- mešati sa poremećajem koji se javlja usled
rastu vaš prskajte direktno rano ujutru kad nedostatka hranljivih materija jer su simp-
su temperature niske i odrasle jedinke ma- tomi na lišću isti. Međutim, kod ovog pore-
nje pokretljive. Najbolji rezultati postižu se mećaja nema simptoma na drvenastim
primenom ovog insekticida jednom sed- delovima. Simptomi na lišću ne javljaju se
mično. kod svih osetljivih biljaka.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orezujte šlji-
ve i srodne vrste samo od početka do kraja
Bela Rđa HRizanteme leta. Brz rast u ovom periodu sprečiće bo-
Puccinia horiana lest da uđe kroz ožiljke na kori. Često se
Ovoj gljivici odgovaraju vlažni, topli uslo- biljke same oporave. Ako je bolest uporna,
vi. Na zimskim usevima mogu da se javlja- odsecite zaražene drvenaste delove tamo
ju iz godine u godinu. gde se javljaju smeđe mrlje, kao i oko
OSETLJIVE BILJKE Hrizantema, u stak- zaraženog dela. Spalite sve zaražene os-
leniku i napolju tatke.
SIMPTOMI Žute i svetlozelene pege na
gornjoj površini lista koje odgovaraju kvr-
žicama s druge strane lista koje su u po- Bela tRUleŽ lUka
četku smedežute, a kasnije bele. Pege Sclerotium cepivonim
postepeno poprimaju smeđu boju i odumi- Belu trulež luka izaziva veoma uporna
ru u sredini. gljivica iz zemljišta. Može da miruje u zem-
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Birajte ma- ljištu (sclerotia) i do 15 godina bez pogod-
nje osetljive vrste i odmah uništavajte za- ne biljke-domaćina. Gljivice postaju aktiv-
ražene biljke. Ne umnožavajte zaražene ne na temperaturi zemljišta od 10 do
biljke. 20°C. Beli luk posađen na jesen i ozimi cr-
ni luk naročito su podložni od sredine do
kraja proleća, kad je temperatura zemljišta
Bela tRUleŽ DRveta idealna. Do tada biljke imaju dobro razvi-
Chondrostereum purpureum jen korenov sistem koji je dovoljno veliki
Ovo gljivično oboljenje najčešće se jav- da može da stimuliše gljivicu da počne da
lja od početka jeseni do ranog proleća, kad se razmnožava.
je rast usporen. Spore ulaze u biljku kroz OSETLJIVE BILJKE Lukovice crnog i be-
oštećenja na kori. log luka; kao i mladi luk, praziluk, vlasac i
OSETLJIVE BILJKE Šljiva i drvenaste kozjak
biljke iz familije Rosacea kao što su ba- SIMPTOMI Biljke iznenada počinju da
dem, jabuka, kajsija, trešnja, višnja, glog i venu. Starije lišće žuti; koren prestaje da
raste i truli. Rasad klone; veće biljke lako
400 ORGANSKA BAŠTA
ce i parazite koji se hrane biljnim vašima. SIMPTOMI Na proleće i leto odrasle je-
Da biste ih suzbili, otkinite zaražene izdan- dinke prave male rupe na lišću i stablu.
ke, ili ih ručno uklonite sa biljke. Gajite Ozbiljna najezda zaustaviće rast i uništiti
cveće koje privlači štetočine i kreirajte sre- mlade biljke. Šteta je uvek veća kad je
dinu pogodnu za ptice, uholaže, bubama- suvo vreme. Larve se hrane korenom ili
re, osolike muve, paukove, trčuljke, para- lišćem.
zitske ose, zlatooke i druge prirodne nepri- PREVENCIJA I SUZBIJANJE Podstaknite
jatelje biljnih vaši. Ostavite prirodnim nep- što brži rast rasada. Posejte setne u pravo
rijateljima vremena da se daju na posao. vreme, dobro obradite zemljište i ne doz-
Redovno pohranjujte i zalivajte biljke u po- volite da biljke ostanu bez vode. Sejte is-
sudama i premeštajte ih u veće saksije ako pod pokrivača za redove ili izuzetno guste
je potrebno. Koristite plodored da biste iz- mreže (0,8 mm). Neke useve možete da
begli biljne vaši. Gajite sorte otporne na otkrijete kad se prime; druge, na primer
njih. kineski kupus, rotkvice i rukolu, često tre-
Biološke mere U zaštićenom prostoru ba ostaviti ispod pokrivača sve do berbe.
biljnim vašima aphidius i aphidoletes treba Japanska rotkvica podnosi napad buvača
minimalna temperatura 10°C i barem dva do određene mere i odvlači ovu štetočinu
sata 18°C svakog dana da bi započele svo- od osetljivijili useva.
ju aktivnost. Larve zlatooke idealna su po-
moć kad se napad biljnih vaši otme kon-
troli. Koristite ih da biste na podnošljiv ni- CeleROva mUva
vo sveli brojnost štetočina, a potom prime- Euleia heraclei (Philophylla heraclei)
nite i druge mere. Potrebna im je tempe- Poznata i kao celerov lisni miner. Odrasli
ratura od najmanje 10°C. Mogu da se ko- insekti, dugački do 5 mm, koji zimu provo-
riste na otvorenom od početka maja; ili de u zemljištu, izlaze iz čaura od aprila do
koristite larve bubamare od aprila. juna. Jaja polažu na lišće. Bele ili svetloze-
Pesticidi Insekticidni sapun; piretrin; lene larve bez nogu, dugačke do 8 mm,
ulje uljane repice. Sva sredstva moraju na hrane se lišćem mesec dana pre nego što
vreme da se primene. Kad dođe do kovr- se učaure na lišću ili u zemljištu. Godišnje
džanja lišća i štetočine ostanu sakrivene, se javlja do tri generacije.
pesticid verovatno neće imati efekta. OSETLJIVE BILJKE Celer lišćar, celer ko-
Videti takode Kupusna vaš; Korenova renjaš, peršun, selen i srodne biljke
vaš salate; Krvava vaš. SIMPTOMI Na listovima se pojavljuju
žućkasto-braon mrlje. Mogu se opaziti lar-
ve koje se hrane u tunelima. Biljka slabije
BUvač raste, a kvalitet korena je lošiji.
Phyllotreta spp. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Odmah pos-
Sitne, sjajne, crne bube dugačke 3 mm le sejanja ili sađenja pokrijte biljke pokri-
koje skaču kad ih nešto uznemiri. Zimu vačem ili gustom mrežom. Biljku sve vre-
provode u malču i biljnim ostacima. Poči- me gajite pod pokrivačem. Uklonite svo
nju da se hrane na proleće. Polažu jaja u zaraženo lišće i uništite sve larve koje pri-
zemljište blizu biljke-domaćina krajem pro- metite.
leća i početkom leta. U toku jedne godine
izleći će se jedna generacija.
OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače kao što CiStOlike nematODe
su rotkvice, broskva, repa, rukola i orijen- kROmPiRa
talne kupusnjače, naročito mladi izdanci.
Heterodera spp.
Takode i ukrasne biljke kao što su drago-
Zlatne cistolike nematode (H. rostochi-
ljub, žutenica, anemona i godecija.
ensis) i bele cistolike nematode (H. palli-
402 ORGANSKA BAŠTA
da) su mikroskopski crvi koji se hrane ko- SIMPTOMI Odrasli insekti prave neujed-
renom paradajza i krompira. Preživljavaju načene rupe po ivici lišća. Šteta više naru-
u zemljištu u vidu cista veličine glave čiode šava izgled nego što ugrožava opstanak
od kojih svaka sadrži na stotine jaja. Ciste biljke. Najveći problem su larve jer se hra-
mogu da miruju deset i više godina, a legu ne korenom biljaka. Ako se biljka sporo
se u prisustvu izlučevina iz korena krompi- razvija, ili iznenada uvene, proverite koren
ra i srodnih biljaka. Nove ciste - koje mogu i zemlju oko njega. Simptomi ne moraju da
biti bele, žute ili smeđe - mogu da se vide se pojave na lišću.
na korenu od kraja juna do avgusta. Obič- PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovno,
no je potrebna ručna lupa da bi se ciste vi- naročito noću, pregledajte biljke da biste
dele. Cesto se javljaju na zemljištu na ko- pronašli odrasle insekte. Pregledajte rasad
jem se dugo godina gaji povrće. pre nego što ga presadite.
OSETLJIVE BILJKE Krompir i paradajz Zaštitite saksije i noge platformi u stak-
SIMPTOMI Biljke žute i prerano se suše, leniku lepljivom trakom premazanom vlaž-
nekad samo mestimično. Prinos se sma- nim lepkom i redovno menjajte ove prep-
njuje. U ozbiljnim slučajevima biljke slabo reke.
rastu i rod je minimalan. Biološke mere Na otvorenom i u zašti-
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Sejte seme ćenom prostoru koristite Heterorhabditis
od proverenog dobavljača. Trudite se da megidis, parazitske nematode; minimalna
izbegavate zemljište s mesta koje može bi- temperatura zemljišta/komposta 12°C. U
ti zaraženo. Gajite otporne sorte. Prime- zaštićenom prostoru mogu da se koriste
njujte što duži plodored. Prihranjujte zem- cele godine, sve dok je temperatura zem-
ljište krupnim, organskim materijama da ljišta odgovarajuća. Na otvorenom je naj-
biste privukli prirodne neprijatelje nemato- bolje da se primene u aprilu/maju i u av-
da. Na zaraženom zemljištu, tehnika gaje- gustu/početkom septembra.
nja bez obrade (videti str. 332) može dati
bolji prinos. Rane sorte obezbediće pris-
tojnu berbu pre nego što napad ove šteto- CRna nOga
čine bude imao efekta. Enwinia carotovora
Česta bolest koju izaziva bakterija iz
zemljišta. Izgleda da ne može da preživi u
CRna lOzOva PiPa zemljištu, ali može u trulim ostacima bilja-
Otiorhynchus sulcatus ka. Prodire u biljke preko oštećenja koja
Odrasle, tamnosmeđe/crne jedinke ne- ostavljaju puževi golaći ili šargarepina mu-
maju krila, dugačke su oko 9 mm i prekri- va.
vene malim žućkastim točkicama. Pojavlju- OSETLJIVE BILJKE Kupusnjače, naročito
ju se u maju i junu i hrane se noću. Skoro repa i broskva; celer, tikve, praziluk, zele-
sve jedinke su ženske i polažu jaja oko bilj- na salata, crni luk, paštrnak, krompir, pa-
ke domaćina od kraja jula. Larve su žućka- radajz, ciklama.
stobele u obliku slova „C”, sa smeđom gla- SIMPTOMI Vlažna udubljenja i oštećenja
vom i mogu da porastu do 1 cm. Hrane se koja se brzo šire. Zaraženo stablo, peteljka
korenom biljaka sve do narednog proleća, ili podzemni delovi biljke trule i pretvaraju
kad se učaure u zemljištu. Većina odraslih se u smrdljivu, sluzavu, smeđu trulu masu.
jedinki ugine do kraja godine, ali neke i Kora podzemnih delova nije oštećena, ali
prezime. U stakleniku odrasle pipe mogu na njoj mogu da se pojave pukotine kroz
da se pojave na jesen i duže vreme da po- koje curi sluzava masa.
lažu jaja. Videti i Žižak. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Potrudite se
OSETLJIVE BILJKE Različite biljke u baš- da zemljište uvek ima dosta vlage. Kad ga-
ti, stakleniku ili kući Najugroženije su bilj- jite povrće strogo se pridržavajte principa
ke u saksijama. plodoreda - minimum tri godine, ali bolje
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 403
četiri ili pet. Suzbijajte štetočine koje ošte- Napada listove s obe strane. Ivice mrlja
ćuju biljke kao što su skočibube, puževi često požute. Lišće prerano opada. Grm
golaći i larve koje oštećuju koren. Kad bilj- slabi ako bolest uzme maha.
ke počnu da trule, izlečenje je nemoguće. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Skupljajte
Uništite ili zakopajte zaražene delove bilj- opalo lišće. Dobro orežite zaražene izdan-
ke. ke na proleće. Gajite otporne sorte kao što
su „vajlšenblau”, „nova zora” i „nokaut”.
Malčirajte biljke kompostom ili trulim liš-
CRna nOga kROmPiRa ćem pre nego što se pupoljci otvore da
Erwinia carotovora biste sprečili spore koje prežive zimu da
Bakterija koja izaziva ovo oboljenje, zi- preko kišnih kapi dođu do biljke.
mu provodi u krtolama krompira, ostacima Fungicidi Sumpor. Može oštetiti mlado
biljaka i u zemljištu. U krtole prodire kroz lišće. Pročitajte uputstvo pre upotrebe.
oštećenu koru. Loša drenaža, nedostatak
kalijuma ili višak azota pogoršavaju bolest.
OSETLJIVE BILJKE Krompir CRna RePina vaŠ
SIMPTOMI Prvi simptom su male, vlažne Aphis fabae
rane na stablu. Stablo postaje smeđe ili Mala crna krilata vaš koja živi u velikim
crno i mekano 10 cm iznad i ispod zemljiš- kolonijama. Videti i Biljne vaši
ta. Lišće se uvija, postaje naborano i pre- OSETLJIVE BILJKE Bob, lisnata cvekla i
kriveno plikovima. Donji deo stabla se ras- blitva, mak, dragoljub i druge ukrasne bilj-
pada i neprijatnog je mirisa. Može da na- ke. Zimi su joj domaćini Euonymus (kuri-
padne krtole i izazove sivu, sluzavu trulež. ka), Philadelphus i Viburnum.
Ova bolest nekad napada pojedinačne bilj- SIMPTOMI Videti Biljne vaši
ke, pa čak i koren samo jedne biljke. Ako PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ranije pose-
vlažni uslovi dugo traju, povećava se mo- jan bob manje je podložan napadu. Otkini-
gućnost da se bolest pojavi. te vrhove biljaka u maju ili početkom juna,
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Održavajte ili kada primetite štetočinu. Uklonite biljke
dobru drenažu. Ako je moguće, vadite bilj- pod velikom najezdom. Videti i Biljne vaši
ke po suvom vremenu da biste sprečili
prenošenje bolesti na zdrave krtole za vre-
me tog posla. Trudite se da ne oštećujete CRna tReŠnjina vaŠ
krtole. Nikad ne ostavljajte seme zaraženih Myzus cerasi
biljaka. Održavajte temperaturu od 4°C na Sitna, sjajna, smeđecrna vaš koja napa-
mestu gde čuvate krtole kako biste spreči- da lišće trešnje i višnje početkom proleća.
li novu zarazu. Krajem leta se seli na brojne korovske bilj-
ke, a na jesen se vraća na višnju i trešnju
da položi jaja.
CRna PegavOSt RUŽe OSETLJIVE BILJKE Prunus avium i P. ce-
Diplocarpon rosae rasus naročito su podložne; P. serrulata i
Gljivično oboljenje koje se prenosi uz P. x yedoensis nisu toliko podložne.
pomoć kiše, preko ruku i baštenskog alata. SIMPTOMI Lišće je kovrdžavo i deformi-
Napad je najjači u toplim vlažnim uslovi- sano, prekriveno tamnom plesni i medlji-
ma. Zimu provodi na stablima, opalom liš- kom.
ću i u zemljištu. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti Biljna
OSETLJIVE BILJKE Ruža vaš
SIMPTOMI Na lišću se pojavljuju male i
velike crne pege. Vremenom se spajaju i
obrazuju velike mrlje nepravilnog oblika.
404 ORGANSKA BAŠTA
SIMPTOMI Mahune graška i boba dobi- biljke gusto posejane. Larve se hrane do
jaju srebrnkastu boju i deformišu se; obič- pet godina.
no se na mahunama javljaju smeđi ožiljci. OSETLJIVE BILJKE Ukrasne zeljaste bilj-
Cesto se u mahunama ne razvije zrno. ke, travnjaci, zelena salata, krompir, mali-
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Da biste iz- ne i jagode veoma su podložne napadu.
begli ozbiljnu najezdu sejte grašak i bob SIMPTOMI Larve gundelja (grčice) hrane
rano. Zimi prekopajte zemljište na kojem se korenom, lukovicama, rizomima, gomo-
su gajene zaražene biljke. ljama i stablom. Biljka često iznenada ve-
Pesticidi Ulje uljane repice, rotenon ne. Napadnute travnjake još više oštećuju
ptice i jazavci koji raskopavaju travu u pot-
razi za larvama. Slične simptome izazivaju
gRinja RiBizlinOg šumski crvi i larve lozove pipe. Odrasli in-
PUPOljka sekti oštećuju lišće, pupoljke, cvetove i
Cecidophyopsis ribis plod jabuke, ruže i drugih biljaka.
Veoma sitna štetočina poznata i kao ri- PREVENCIJA I SUZBIJANJE Obradom
bizlina grinja. Odrasle i mlade jedinke hra- zemljišta i suzbijanjem korova ova štetoči-
ne se pupoljcima ribizle. U pupoljcima pro- na se uklanja iz zemljišta. Krajem proleća
vode zimu i razmnožavaju se, a izlaze na podignite travnjak kako biste uništili čaure
proleće kad se pupoljci otvore. Vetar, kiša i odrasle jedinke.
i veće štetočine raznose je na mlade zdra- Biološke mere Koristite Heterorhabdi-
ve pupoljke. tis megidis (parazitska nematoda) od sre-
OSETLJIVE BILJKE Ribizla dine jula do sredine avgusta. Zemljište
SIMPTOMI Šteta koju nanose poznata je mora biti vlažno, a temperature najmanje
i kao „bolest krupnih pupoljaka” - jer su 12°C.
zaraženi pupoljci nabrekli i okrugli od juna
do septembra. Nabrekli pupoljci, koje je
najlakše primetiti zimi i početkom proleća, gUSeniCe
ne razvijaju se normalno. Više štete biljka- Gusenice su larve leptira i moljaca. Telo
ma nanosi virus reverzibilne inverzije koji im je segmentirano. Prva tri segmenta
ova grinja prenosi. posle glave nose par spojenih nogu i for-
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uvek kupuj- miraju toraks, dok preostalih deset segme-
te biljke od proverenog dobavljača. Uklo- nata sačinjava abdomen, koji može imati
nite i uništite nabrekle pupoljke na jesen i do pet pari debelih nogu. Larve biljnih zo-
zimu. Uništite sve zaražene biljke pre nego lja, koje slično izgledaju ali nisu u srod-
što zasadite nove na drugom mestu, što je stvu, imaju barem šest pari nogu na abdo-
dalje moguće od prethodnog. minalnim segmentima.
Videti Gusenice leptira kupusara; Jabu-
kin smotavac; Sovica. Uporedite sa Biljna
gUnDelj zolja
U različite vrste gundelja spadaju majski
gundelj (Melolontha melolontha), mramo-
rasti gundelj (Polyphylla fullo), i ružin gun- gUSeniCe lePtiRa
delj (Centonia aurata). I larve i odrasle je- kUPUSaRa
dinke napadaju biljke. Najveću štetu nano- Veliki beli leptir kupusar (Pieris brassica-
se larve koje žive u zemljištu - meke, bele ei) je žućkastobeo s crnim obrubom na vr-
gusenice dugačke do 4 cm sa upadljivom hu prednjih krila. Pojavljuje se u aprilu i
smeđom glavom i tri para nogu. Jaja pola- maju. Grozdove narandžastih jaja polaže
žu leti u zemljište, naročito tamo gde su na gornju stranu lišća osetljivih biljaka,
kao i na naličje. Karakteristične žuto-crne
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 407
dine maja do kraja jula, i početkom sep- smeđeg izmeta. Plodovi na drvetu često su
tembra ako je veoma toplo leto. Zamke će deformisani uz karakteristična trakasta oš-
smanjiti štetu na izolovanom drveću - ili tećenja.
mogu da se koriste za praćenje prisustva PREVENCIJA I SUZBIJANJE Skupite plo-
moljaca kako bi se odredilo vreme prska- dove čim opadnu i kompostirajte ih. Zimi
nja, pre nego što gusenice napadnu plod. sklonite malč sa zemljišta. Lagano preko-
Prirodni neprijatelj jabukinog smotavca je pajte zemljište da biste izvukli larve na
uholaža. površinu gde će ih pronaći ptice.
Biološke mere Baccilus thuringiensis
(BT) je delimično uspešna.
katRanaSta PegavOSt
liŠĆa javORa
jaBUkina liSna BUva Rhytisma acerinum
Psylla mali OSETLJIVE BILJKE Često se javlja na
Nimfe (mlade jedinke) ove štetočine su platanima, ali i na mnogim ukrasnim vrsta-
narandžasto-smeđe ili zelene s istaknutim ma javora.
crvenim očima. Jaja zimu provode na iz- SIMPTOMI Prvo se na gornjoj strani lišća
dancima voćaka i legu se od početka do pojavljuju žute pege, koje potoni sredinom
sredine proleća. Nimfe se od maja hrane i leta počinju da tamne i pretvaraju se u
razvijaju u pupoljcima. Odrasle jedinke tamne katranaste mrlje sa žutim ivicama.
hrane se na drveću do zime, a potom Ova bolest retko utiče na snagu biljke, ali
umiru. Videti i Lisne buve. joj narušava izgled.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kod ukrasnih
SIMPTOMI Nimfe oštećuju pupoljke. javora uklonite zaražene listove i ostale
Cvetovi su deformisani i često zakržljali. delove biljke. Kod velikog drveća nije prak-
Simptomi su slični oštećenjima usled mra- tično preduzimati bilo kakve korake.
za.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Proveravajte
pupoljke početkom proleća. Uništite jaja. kORenOva vaŠ Salate
Ako šteta nije velika, odmah uklonite i spa- Pemphigus bursarius
lite ugrožene pupoljke i listove. Gajite cve- Sitna, žutobela biljna vaš bez krila sa
će koje privlači grabljivice, na primer bra- malim crnim tačkicama na abdomenu; leti
tić, poljski prstenak i različak. može da se nađe na korenu salate. Zimu
provodi uglavnom na crnoj topoli i u junu
se seli na zelenu salatu i poljsku gorčiku.
jaBUkina OSa Kolonije na korenu mogu da se zadrže sve
Hoplocampa testudinea do zime koju provode u zemljištu do nare-
Mala bela larva s braon glavom izleže se dne godine. Videti i Biljna vaš.
iz jaja položenih na embrion ploda voćke u OSETLJIVE BILJKE Zelena salata, polj-
vreme cvetanja. Dok plod raste larve buše ska gorčika. Crna topola je domaćin zimi.
tunele i često promene nekoliko plodova SIMPTOMI Ako je najezda velika, zelena
pre nego što padnu na zemlju s plodom salata će iznenada uvenuti i osušiti se.
koji otpada pre vremena sredinom leta. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite sorte
Ose zimu provode u zemljištu i izlaze na- otporne na korenovu vaš, na primer „dina-
rednog proleća. Videti i Biljna zolja. mit”.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka
SIMPTOMI Plod opada pre vremena i
često ima rupu na mestu gde je izašla lar-
va. Unutrašnjost ploda puna je tunela i
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 409
kRtiCe
kRaStavOSt kROmPiRa Talpa europea
Streptomyces spp. Odrasle krtice dugačke su oko 15 cm i
Rašireno bakterijsko oboljenje koje se imaju gusto, tamnosmede krzno. Ženke
često javlja na lakom, peskovitom, alkal- jednom godišnje okote do četiri mladunca.
nom zemljištu u vrućim, suvim uslovima. Ne hrane se biljkama, ali ih ugrožavaju
Ozbiljan napad može da se pojavi na tek svojom aktivnošću, utiču na rast i otežava-
raščišćenom zemljištu koje je bilo pod tra- ju košenje trave.
410 ORGANSKA BAŠTA
SIMPTOMI Krtice prave gomilice rastre- stancom koja liči na vunu. Najupadljivija je
sitog zemljišta (krtičnjak) na obradivom krajem proleća i početkom leta, ali ima je
zemljištu, travnjacima i ledinama. Najug- cele godine. Mlade vaši zimu provode u
roženije je lako, vlažno zemljište. Šteta je pukotinama u kori i u galama.
obično najveća krajem zime i početkom OSETLJIVE BILJKE Jabuka, dunjarica,
proleća. glog, ukrasna divlja jabuka, vatreni trn i
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zamke su je- druge srodne biljke
dini siguran način da se suzbije ova šteto- SIMPTOMI Lišće i plodovi se deformišu;
čina. Najbolje vreme za hvatanje krtica je na granama mogu da se pojave gale. Kroz
krajem zime ili početkom proleća, kad je oštećenja na kori ulaze bolesti koje izazi-
lakše da se primete. Prvo pronađite krti- vaju sušenje.
čnjake pažljivim posmatranjem, pregleda- PREVENCIJA I SUZBIJANJE Čvrstom čet-
njem zemljišta i iskopavanjem. Stavite kom uklonite kolonije. Odsecite i spalite
zamku u ravan tunel na dubinu 15-20 cm. izuzetno oštećene grane. Videti i Biljna vaš
Pregledajte zamku barem jednom dnevno.
Ako se krtica ne uhvati u roku od četiri
dana, premestite zamku u drugi tunel. Kr- kUniĆi
tice je moguće oterati na neko vreme uz Oryctolagus cuniculus
pomoć jakih, odbojnih mirisa ili sprave ko- Životinje koje kopaju tunele ispod živice
ja stvara vibracije u tunelima. ili na sličnim mestima. Hrane se noću, rano
ujutru ili kasno popodne velikim brojem
različitih biljaka. Kunić može da pojede 0,5
kRUŠkina BUva kg vegetacije dnevno i stoga brojna kolo-
Psylla pyricola nija može naneti veliku štetu.
Odrasle jedinke ove štetočine zimu pro- OSETLJIVE BILJKE Veliki broj različitih
vode na granama i izdancima. Jaja polažu vrsta plodova, povrća, trava i cveća
u aprilu na ogranke i izdanke. Nekoliko SIMPTOMI Kunići brste mlade izdanke.
sedmica kasnije legu se nimfe (mladi) koje Biljke su često pojedene sve do nivoa zem-
su narandžaste ili ružičaste s ružičastim ljišta, a sa drveća je oglodana kora. Naj-
(crvenim) očima. Hrane se pupoljcima i liš- više štete počine na proleće i početkom
ćem. Svake godine izlegu se tri generacije. leta.
OSETLJIVE BILJKE Kruška i veliki broj PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako je broj-
različitih vrsta drveća i žbunova. nost velika, oko važnih biljaka podignite
SIMPTOMI Oštećeno lišće i pupoljci na ogradu za zaštitu od kunića. Koristite mre-
proleće. Leti se na drveću pojavljuje velika žu sa rupama veličine 2,5 - 3 cm. Ograda
količina smole i čađava plesan. Šteta na treba da bude visoka 1 - 1,2 m, ukopana u
pupoljcima koji se formiraju krajem leta zemljište dodatnih 30 cm i nagnuta napo-
smanjuje prinos sledeće godine. Velika na- lje pod uglom. Treba je dobro podupreti
jezda uzrokuje prerano opadanje lišća. stubovima i žicom i stalno proveravati da
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orežite i štetočine ne probuše rupe u njoj. Takode,
spalite najviše zahvaćene izdanke. Gajite da biste ih odbranili od kunića, okružite
cveće koje privlači grabljivice, na primer biljke pokošenim bodljikavim biljem. Može-
bratić i različak. te upotrebiti i električnu ogradu. Ima bilja-
ka koje kunići manje vole (videti str. 159 i
173).
kRvava vaŠ
Eriosoma lanigerum
Ova mala smeđa vaš živi u kolonijama
na stablu i granama, zaštićena belom sup-
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 411
ćuje zemljište azotom, na primer grahori- nim prskanjem (preko lista): 70 g boraksa
cu. Obogatite zemljište kompostiranim ze- na 22 litara vode.
lenim otpadom i dubnvom životinjskog po-
rekla. Malčirajte biljke pokošenom travom.
Obogatite zemljište organskim đubrivom neDOStatak FOSFORa
bogatim azotom. Sve biljke su podložne ovom ne tako
čestom poremećaju.
SIMPTOMI Slab rast. Lišće postaje plavi-
neDOStatak BORa často-zeleno s ljubičastim mrljama, ali ne
Korenasti usevi najosetljiviji su na ovaj žuti. Plodovi su sitni i zeleni, kiselog ukusa.
poremećaj; takođe kupus, karfiol, celer, Ovaj poremećaj nije lako ustanoviti i može
grašak, kruška, jagoda i karanfil. da se pomeša sa simptomima koji nastaju
SIMPTOMI Vršni pupoljci venu, biljke su usled suše, oštećenja korena i nedostatka
žbunaste i zakržljale. azota.
Cvekla - na korenu se pojavljuju nekroz- UZROK Zemljište samo po sebi može biti
ne pege; može izazvati smeđu trulež iznu- siromašno fosforom - naročito kiselo zem-
tra. ljište, zemljište s malo krečnjaka, kao i
Kupus - deformisani listovi; delovi kore- zemljište u oblastima s mnogo padavina.
na su šuplji. Hladno vreme može izazvati privremeni
Karfiol - cvetne glavice slabo rastu i na nedostatak.
njima se pojavljuju smeđe mrlje. Stablo, PREVENCIJA I SUZBIJANJE Obogatite
lisna drška i lisne žile postaju hrapave. zemljište organskim izvorima fosfora kao
Celer lišćar - zadebljala lisna drška puca što su fosfatni kamen ili kosti.
po površini; unutrašnje tkivo postaje cr-
venkastosmeđe.
Kruška - u mesu plodova formiraju se neDOStatak gvOŽđa
tvrde smeđe pege; nekad se deformiše. Poznat i kao hloroza koju izaziva kreč.
Novi izdanci ponekad venu na proleće. Simptomi su veoma slični kao kod nedos-
Broskva i repa ugarnjača - u unutrašnjo- tatka magnezijuma i često se javljaju za-
sti donjeg dela korena formiraju se smeđe jedno.
ili sive zone, često u koncentričnim krugo- OSETLJIVE BILJKE Kruška, malina; bilj-
vima. ke koje vole kiselo zemljište, na primer
Jagoda - zakržljale biljke. Sitni listovi, kamelija, azaleja na alkalnom zemljištu, ali
žuti i naborani pri vrhu. Plodovi mali i ble- može da se javi kod svih vrsta biljaka.
di, formiraju „struk” blizu peteljke. SIMPTOMI Lišće dobija žutu i smeđu bo-
UZROCI Nedostatak u zemljištu je veo- ju po ivicama a potom i duž žila (videti str.
ma redak; može da se desi kad je podloga 87). Mlado lišće može sasvim da požuti ili
od granita koji sadrži malo bora. Uzrok pobeli i potpuno izgubi zelene delove. Kva-
nastaje i usled ispiranja lakog zemljišta litet i kvantitet ploda su loši.
posle velikih kiša, preteranog dodavanja UZROCI Prevelika pH vrednost zemljišta
kreča/visoke pH vrednosti i izuzetno suvog kod biljaka koje vole kiselu sredinu. Prev-
zemljišta. laženo zemljište. Preterana upotreba fos-
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Poboljšajte fata.
zadržavanje vlage lakog zemljišta. Izmeri- PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite biljke
te pH vrednost pre nego što dodate kreč; kojima odgovaraju uslovi zemljišta. Dodaj-
održavajte pH vrednost ispod 7. Umešajte te dobro zgorelo đubrivo ili kompost.
grabuljama boraks u zemljište, 35 g po
metru kvadratnom. Kruške prskajte folijar-
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 417
SIMPTOMI Lišće žuti, dok najmanje žile glave čiode, dolazi do uvenuća i sušenja
ostaju zelene formirajući šare na listu. kore. Jedna ili više grana mogu uvenuti.
Simptomi se najpre javljaju na najmlađim Na mrtvim granama pojavljuju se ružičasti
listovima, mada biljka može da prevazide ili crveni prištevi (videti str. 158).
problem pa je tada ovo lišće manje ugro- PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orezujte dr-
ženo. Po površini lista pojavljuju se smeđe veće i živicu samo kad je suvo vreme. Od-
pege. Najugroženiji listovi postaju smeđi i secite sve zaražene grane čim ih opazite i
suše se. spalite orezani materijal. Dezinfikujte baš-
UZROCI Najčešće se javlja na zemljištu tenski alat. Uklonite jako zaražene grmo-
čija je pH vrednost veća od 7,5, kao i na ve.
zemljištu s lošom drenažom i velikom koli-
činom organskih materija.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite biljke nematODe
kojima odgovaraju uslovi postojećeg zem- Crvi mikroskopske veličine, nevidljivi go-
ljišta. Poboljšajte strukturu zemljišta. lim okom. Neki su štetočine na biljkama,
dok su drugi korisni jer napadaju puževe
golaće i larve žižaka i drugih štetočina.
neDOStatak mineRala Videti i Cistolike nematode krompira
Nije pametno da tretirate zemljište zbog
nedostatka minerala ako niste sasvim si-
gurni da ovaj problem postoji jer to može nezametanje PlODOva
pogoršati situaciju. Simptomi nedostatka Poremećaj do kojeg dolazi najčešće kod
minerala često se javljaju zbog prevelikog voća, bundeva i pasulja.
dodavanja kreča, preterane upotrebe đub- SIMPTOMI Biljke ne formiraju plod, ili je
riva ili loše strukture zemljišta - pre nego rod veoma mali. Plod maline i jagode je
zbog stvarnog nedostatka minerala. Hlad- deformisan i mestimično suv. Biljka se ina-
no vreme, suša i previše vode takođe mo- če normalno razvija.
gu da izazovu privremeni nedostatak. Pra- UZROCI Mraz u vreme cvetanja. Nedos-
vi nedostatak minerala je veoma redak. Da tatak odgovarajućeg oprašivača u blizini
bi se on precizno ustanovio obično je pot- (jabuka i kruška). Nedostatak cvetova
rebna analiza biljaka i zemljišta. Videti i zbog neadekvatnog orezivanja. Muški cve-
Nedostatak bora, kalcijuma, gvožđa, kali- tovi se ne otvaraju u isto vreme kad i žen-
juma, fosfora, azota, magnezijuma i man- ski (kod tikvičastog povrća). Loši vremen-
gana. ski uslovi u vreme cvetanja koji sprečava-
ju insekte da opraše cvet. Suvo zemljište.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pronađite
nekROza kORe liŠĆaRa uzrok i ako je moguće uklonite ga.
Nectria cinnabarina
Ovo gljivično oboljenje obično napada
bolesno drvo ili drvo koje umire. Biljke koje OBični kaRanFiliĆev
su oštećene usled mraza, imaju oštećenja Savijač
na kori ili žive u vlažnim uslovima u dubo- Cacoecimorpha pronubana
koj travi na proleće, podložnije su od dru- Odrasle jedinke su sitni, bledi, sivkasti
gih. insekti s bakarnim zadnjim krilima. Guse-
OSETLJIVE BILJKE Svo listopadno drve- nice su male, svetlozelene, dugačke oko
će i grmovi 1,8 mm. Kad ih nešto uznemiri počinju da
SIMPTOMI Prvi simptomi javljaju se na se uvijaju unazad sve dok ne padnu osta-
proleće. Iznad mesta gde je bolest ušla, jući da vise na svilenkastoj niti. Godišnje
gde se mogu videti smeđi prištevi veličine se javlja nekoliko generacija i gusenice se
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 419
u zaštićenom prostoru mogu naći u bilo dva puta dnevno. Trudite se da sve biljke
koje doba godine. Između listova predu imaju najbolje moguće uslove za rast.
mrežu u kojoj se potom učaure. Paučinar može naneti veliku štetu biljka-
OSETLJIVE BILJKE Veliki broj žbunastih ma u saksiji ili izuzetno bujnim biljkama,
i zeljastih biljaka, i u zaštićenom prostoru i kao i onim koje se gaje u lošim, vrućim i
na otvorenom. suvim uslovima. Uništite veoma zaražene
SIMPTOMI Između listova spojenih svi- biljke. Na proleće očistite i izribajte plaste-
lenkastom mrežom mogu se naći gusenice nik. Za pukotine i udubljenja koristite vodu
kako se hrane. Hrane se površinskim slo- pod jakim pritiskom.
jem listova usled čega se lišće suši i žuti. Biološke mere U zaštićenom prostoru i
Može doći do oštećenja pupoljaka i cveto- u toplini uslovima na otvorenom koristite
va. grinju grabljivicu Phytoseiulus persimilis;
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uništite gu- optimalna temperatura 18-24°C.
senice i uklonite upredeno lišće. Pesticidi Insekticidni sapun; ulje uljane
repice
OBični PaUčinaR
Tetranychus urticae OBOljenje mlaDOg RaSaDa
Ova sitna štetočina, dugačka do 0,5 Tačni uzroci još nisu poznati. Verovatno
mm, samo tokom jeseni i zime poprima cr- su odgovorne nematode i gljivična obolje-
venu boju. Poznata je i pod nazivom kopri- nja iz zemljišta. Smatra se da se brojnost
vin pregalj. Veći deo godine je svetlozelen ovih organizama povećava proporcionalno
ili žut s dve tamne pege na leđima. Od- veličini ili starosti biljke i da mogu da op-
govaraju mu topli, suvi uslovi a razmnoža- stanu s jakim drvenastim korenovim siste-
va se za samo 8 dana na temperaturi od mom starijih biljaka, ali mlade biljke s me-
26°C. Paučinar zimu provodi u hibernaciji kim korenovim tkivom ne mogu da podne-
u pukotinama i udubljenjima, ostacima su veliki broj ovih organizama u zemljištu.
opalog lišća i pruća. U stakleniku se raz- OSETLJIVE BILJKE Trešnja, višnja, ruža,
množava ćele godine ako je temperatura ljubičica, letnji zvezdan, jabuka, breskva,
iznad 12°C. kruška, šljiva i jagoda.
OSETLJIVE BILJKE Veliki broj različitih SIMPTOMI Simptomi se javljaju kad se
vrsta stakleničkih i kućnih biljaka. Kad je mlada biljka posadi na mesto gde je pre
vruće, suvo vreme, privlače ga i biljke na toga bila srodna biljka. Prve godine nova
otvorenom: jagoda, breskva, vinova loza, biljka sporo raste. Korenov sistem je slab i
krastavac, boranija, pasulj, patlidžan, ka- dešava se da počne da tamni. Često ne
ranfil, fuksija i nedirak. uspe da se primi.
SIMPTOMI U početku se na listovima po- PREVENCIJA I SUZBIJANJE Trudite se da
javljuju sitne pege. Kako se napad nastav- ne sadite biljke podložne oboljenju na
lja lišće poprima bronzanu boju, vene i mesto gde je pre toga bila ista ili srodna
suši se. Pojavljuje se fina, tanka mreža biljka. Ako ipak morate da posadite biljku
između biljnih delova ili s donje strane lis- na isto mesto, iskopajte veliku rupu i za-
tova. Uz pomoć lupe na donjoj strani listo- menite zemlju svežim zemljištem sa mesta
va mogu da se vide paučinar i jaja koja tu gde nisu uzgajane osetljive biljke. Biljke
polaže. U hladnom stakleniku najveća na- koje se gaje u velikim kontejnerima i pre-
jezda paučinara je od juna do septembra, sađuju se s velikim slojem zemljišta oko
ali često su aktivni ćele godine. razvijenog korena imaju više šanse da
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako je pot- opstanu.
rebno, prskajte biljke sitnim kapima vode
420 ORGANSKA BAŠTA
PRevlaŽenOSt
Ovo je čest poremećaj kod kućnih bilja- PROPaDanje zRna gROŽđa
ka i drugih vrsta koje se gaje u saksijama; Poremećaj karakterističan za vinovu
takođe i kod biljaka koje se gaje na slabo lozu.
oceditom zemljištu. SIMPTOMI Pojedina zrna, ili grupa zrna,
gube boju, ne razvijaju se, sparušena su i
426 ORGANSKA BAŠTA
grćite biljke zemljištem da biste sprečili OSETLJIVE BILJKE Praziluk, crni luk, vla-
spore da dođu do korena. Ostavljajte ma- sac, beli luk i druge vrste luka; ukrasni luk
nje rastojanje između biljaka kako bi for- manje je podložan.
mirale slabiji koren koji je manje podložan SIMPTOMI Leti se na listovima i stablu
nekim oblicima ove bolesti. Suzbijajte šar- pojavljuju prašinasti crvenkasto-naran-
garepinu muvu. Koristite plodored. džasti čirevi. Ako je napad ozbiljan listovi
će požuteti i uvenuti. Veličina biljke i prinos
se smanjuju. Kasniji usevi možda će izbeći
RaSCePljenje bolest jer se opasnost smanjuje u hladni-
Poremećaj koji se javlja kod kupusa, šar- jim jesenjim uslovima. Ako je jesen blaga,
garepe, trešnje, višnje, crnog luka, paštr- bolest nastavlja da se razvija.
naka, šljive, krompira, broskve i paradajza. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Proverite ni-
SIMPTOMI Plodovi, glavice, koren i stab- vo azota i kalijuma u zemljištu. Ako je pot-
lo pucaju, tj. rascepe se po dužini.To omo- rebno, poboljšajte drenažu. Primenjujte
gućuje organizmima koji izazivaju trulež ili plodored - najmanje 3 godine, bolje 4 ili 5.
sušenje da uđu u biljku. Plod jabuke može Raščistite sve ostatke zaraženih biljaka.
postati šupalj.
UZROCI Previše brz rast, naročito kad
posle jako sušnog perioda padne kiša, ili Rđa RUŽe
se biljke zalivaju; takođe velika kolebanja Phragmidium spp.
temperature vazduha. Spore ovog gljivičnog oboljenja zimu
PREVENCIJA I SUZBIJANJE provode u opalom lišću. Na proleće poči-
Poboljšajte sposobnost zemljišta da čuva nju da se razmnožavaju i ponovo inficiraju
vlagu. Malčirajte zemljište. grmove uz pomoć vetra i kiše. Spore mogu
da prežive i na površini zemljišta, stablu
biljaka, ogradi, kočićima i ostacima biljaka.
Rđa BOBa OSETLJIVE BILJKE Ruža
Uromyces viciae-fabae SIMPTOMI U početku se na granama, ni-
Gljivično oboljenje koje se širi kad je žim listovima, naročito duž žila, i prošlogo-
vlažno vreme; prenose ga kiša, insekti, dišnjim plodovima - šipcima pojavljuju
životinje i vetar. Može da prezimi u biljnim jarko-narandžasti čirevi. Leti se šire po
ostacima. površini nižih listova između lisnih žila.
OSETLJIVE BILJKE Bob i grašak Kasnije se po njima pojavljuju crne spore
SIMPTOMI Na donjoj strani listova i na koje su zapravo zimska faza bolesti. Rosa
stablu pojavljuju se narandžasto-smeđi či- pimpinellifolia naročito je osetljiva na ovu
revi. Simptomi su uočljivi, ali retko nanose bolest.
štetu biljkama. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite zdra-
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite i ve biljke na oceditom zemljištu. Da biste
kompostirajte sve biljne ostatke. Da biste poboljšali cirkulaciju vazduha, orezujte
sprečili širenje spora trudite se da ne kva- biljke. Gajite otporne sorte. Uklonite sve
site lišće prilikom zalivanja. ostatke zaraženih biljaka, kao i opalo lišće.
Na proleće orežite delove biljke koji poka-
zuju znakove bolesti čim se pojave. Zajed-
Rđa lUka no sa zaraženim mestima, odsecite i znat-
Puccinia allii no više iznad i ispod svakog zaraženog de-
Gljivično oboljenje koje živi na ostacima la biljke.
useva i divljim vrstama luka. Može se po-
goršati ako je zemljište bogato azotom ili
ako je nivo kalijuma nizak.
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO Ž 429
vicama pre upotrebe. Gajite slačicu kao vetni pasulj, crnu i crvenu ribizlu, jabuku,
zelenišno đubrivo na zaraženom zemljištu. hrizantemu, daliju, fuksiju i ružu.
Smatra se da ona ubrzava životni ciklus SIMPTOMI Većina vrsta hrani se biljka-
skočibuba. ma i pravi sitne nepravilne rupe u lišću.
Šteta je karakteristična. Lišće dobija pre-
poznatljiv iskrzan izgled dok raste. Pupoljci
SOviCe i izdanci mogu da uvenu; cvet i plod se de-
Noctuidae formišu. Na plodu jabuke javljaju se čvoro-
Gusenice različitih vrsta noćnih leptira vi i kraste. Neke vrste stenica su korisni
grupisane su pod zajedničkim nazivom so- prirodni neprijatelji malih štetočina, naro-
vice. Ove larve koje žive u zemljištu obično čito kod voća.
su debele i ako ih nešto uznemiri skupe se PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zimi kačite
u obliku slova „C”. Mogu biti smeđe, žute torbe s jezgrastim plodovima na grane ja-
ili zelene s tamnim mrljama. Sovice se hra- buka, krušaka, šljiva i gloga da biste navik-
ne noću i mogu se naći u bilo koje doba li ptice da se tu hrane. Ako je šteta velika,
godine i napolju i u stakleniku. čistite zemlju ispod živica i skupite suvo liš-
OSETLJIVE BILJKE Mlado povrće, naro- će i sve ostatke biljaka. Suzbijanje nije
čito salate i kupusnjače; takođe i šargare- uvek lako i odrasle jedinke je teško prona-
pa, celer, cvekla, krompir, jagode i mnoge ći, ali šteta najčešće nije velika.
ukrasne biljke.
SIMPTOMI Stablo mladog rasada i mla-
dih biljaka je pojedeno u nivou zemljišta. SUŠenje CvetniH gRana
Korenje, rizomi, krtole i lišće takođe mogu Sclerotinia laxa
da budu oštećeni. Gljivično oboljenje koje uzrokuje i suše-
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zimi obra- nje vrhova. Spore, koje se šire uz pomoć
đujte zemljište u kom su prisutne sovice vetra ili insekata, napadaju list i cvet. Bo-
da biste na površinu izvukli larve za grab- lest zimu provodi u gukama, na granama
ljivice, ili pustite piliće da čeprkaju po zem- ili u mumificiranim plodovima. Često se
ljištu. Suzbijajte korovske biljke jer one dovodi u vezu s truleži ploda (sclerotinia
obezbeduju sovicama mesto za polaganje fructigena) i najezdom biljnih vaši.
jaja. U stakleniku dobro natopite zemljište, OSETLJIVE BILJKE Jabuka, kruška, šlji-
pokrijte ga i ostavite tako preko noći. Lar- va, trešnja, višnja, nektarina, breskva i
ve će izaći na površinu i možete ih pokupi- kajsija; takođe i ukrasni Prunus spp.
ti. U maloj bašti, noću pronađite sovice u SIMPTOMI Cvetovi i listovi na granama
zemljištu ili na biljkama i uništite ih. Zaš- počinju da se suše, obično nekoliko sedmi-
titite rasad kragnom - na primer kartonom, ca posle cvetanja. Na izdancima na kojima
plastičnom tubom ili metalnom konzervom dolazi do sušenja, ili tamo gde je plod za-
bez dna - gurnite je u zemljište oko biljke. ražen smeđom truleži, često se pojavljuju
rane. Bolest obično okruži ćelu granu koja
se potom suši.
SteniCe PREVENCIJA I SUZBIJANJE Orežite zara-
Sitna, aktivna krilata stvorenja, dugačka žene izdanke i uklonite rane prilikom re-
do 6 mm, koja se hrane biljnim sokom. dovnog zimskog orezivanja. Uklonite sve
Nimfe (mladi) liče na odrasle jedinke, ali mumificirane plodove sa drveta i zemljišta.
nemaju krila. Boja im varira u zavisnosti od Ne kompostirajte zaraženi biljni materijal.
vrste. Retko mogu da se vide jer brzo po- Sorta jabuke „bramlijeva mladica” otporna
begnu u zemljište ili odlete pri dodiru. je na ovu bolest. Videti i Trulež ploda
OSETLJIVE BILJKE Različite vrste divljih
i kultivisanih biljaka, uključujući i mnogoc-
432 ORGANSKA BAŠTA
formira lukovice, a možda neće imati efek- Biološke mere Koristite grinje grabljivi-
ta na malim površinama. Pokrijte mrkvu ce Hypoaspis miles na temperaturi iznad
pokrivačem za redove ili gustom mrežom 11°C. Parazitska nematoda Steinernema
odmah posle setve. Neka bude u zaštiće- feltiae zahteva vlažno zemljište i tempera-
nom prostoru sve vreme berbe. Može da turu najmanje 14°C.
se gaji i okružena gustom mrežom viso-
kom maksimalno 90 cm x 3 m x 75 cm
otvorenom odozgo. Na zimu prevrnite ŠimŠiROva liSna BUva
zemljište tamo gde se javio problem da Psylla buxi
biste larve izvukli na površinu zemlje. Ovi insekti polažu jaja krajem leta u pa-
zuh lišća i grana. Legu se sredinom prole-
ća. Mladi se hrane vrhovima novih izdana-
ŠamPinjOnSka mUŠiCa ka od kraja proleća nadalje. Svake godine
Bradsysia spp. izleže se jedna generacija.
Odrasle jedinke su tamnosmeđe mušice OSETLJIVE BILJKE Šimšir
dugačke do 4 mm i obično se mogu naći SIMPTOMI Listovi na vrhu zaraženih iz-
na površini komposta u posudama gde trč- danaka uviju se unutra i formiraju čvrste
karaju i trepere krilima. Kad ih neko uzne- glavice, nalik kupusu. Ako je biljka ozbiljno
miri, odmah polete pravo gore. Polažu jaja zaražena usporava joj se rast. Mogu se
u posude za gajenje. Transparentne bele pojaviti lepljiva smola i čađava trulež.
larve dugačke do 1 cm imaju sjajnu crnu ili PREVENCIJA I SUZBIJANJE Suzbijanje je
smeđu glavu i legu se sedmicu dana kasni- potrebno samo kod mladih biljaka, ako
je. Hrane se korenom biljaka. Ceo životni prestanu da rastu. Redovno potkresujte
ciklus ove štetočine može da se završi za šimšir, naročito početkom proleća, da biste
samo 4 sedmice na temperaturi od 20°C. uklonili zaražene izdanke.
U odgovarajućim uslovima nastavlja da se
razmnožava cele godine.
OSETLJIVE BILJKE Biljke u saksijama u Šljivina vaŠ kOvRDŽaliCa
zaštićenom prostoru; gljive. Najugroženiji Brachycaudus helichrysi
su rasad, mladi izdanci i mladice. Zelena vaš duga do 2 mm. Izleže se iz
SIMPTOMI Rasad i mladice često klonu i jaja zimi, već sredinom januara. Od maja
uvenu. Odrasle biljke slabo rastu ako je se seli na različite zeljaste biljke i vraća se
najezda velika. Biljke koje se gaje na sup- na svog drvenastog domaćina na jesen.
stratu sa visokim procentom kokosove ko- Videti i Biljne vaši
re, treseta ili drugih organskih materija OSETLJIVE BILJKE Šljiva, trnošljiva, bela
osetljivije su na napad. šljiva
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zalivajte SIMPTOMI Početkom proleća lišće je sa-
uvek dole, ne velikom količinom vode i ne vijeno i kovrdžavo. Često je tamno i ples-
dozvolite da se zemljište isuši. Ako je pot- nivo od lepljive medljike koju luče vaši.
rebno, presadite biljke u veće saksije na PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti Biljne
supstrat od ilovače. Pokrijte ga slojem pes- vaši
ka ili šljunka da biste izbegli najezdu. Žute
lepljive trake i biljke mesožderi, kao što su
neke vrste debeljača (Pingucula caudata), ŠPaRglina zlatiCa
uloviće odrasle jedinke dok lete. Pregle- Crioceris asparagi
dajte nove biljke da biste primetili prisus- Odrasle jedinke dugačke su oko 6 mm s
tvo ove štetočine pre nego što ih unesete upadljivim žuto-crnim krilima. Larve su si-
u kuću ili staklenik. Uklonite izuzetno ugro- vocme i imaju grbu. Odrasle jedinke hiber-
žene biljke. niraju ispod kamenja, u zemljištu i u trulim
434 ORGANSKA BAŠTA
Biološke mere Na otvorenom koristite ali nemaju krila. Hrane se najčešće gor-
parazitsku nematodu Steinemema feltiae. njom stranom listova, cvetovima i pupolj-
Ubacite je u vlažno zemljište sredinom cima različitih biljaka, na polju i u zatvore-
septembra. nom prostoru, i izazivaju karakteristične
srebrnkaste šare i delimične deformacije.
Mogu se razmnožiti za samo mesec dana,
ŠUmSki miŠ a jaja polažu na biljke. Odrasle jedinke i
Apodemus sylvaticus jedinke u ranoj fazi razvoja zimu provode
Poznat i pod nazivom dugorepi poljski u zemljištu, opalom lišću i ostacima bilja-
miš. Odrasle životinje su smeđe sa sivim/ ka. Videti i Baštenski trips; Duvanov trips
belim trbuhom. Rep im je dugačak u odno-
su na telo. Pare se od sredine proleća do
kraja jeseni. Šumski miš je aktivan cele tRUleŽ glaviCe lUka
zime. Botrytis allii
OSETLJIVE BILJKE Grašak i pasulj; luko- Gljivično oboljenje kojem pogoduju vlaž-
vice i rizomi na, hladna leta. Glavni izvor je zaraženo
SIMPTOMI Najveću štetu nanose od seme. Gljivice mogu da prežive u zemljištu
jeseni do početka proleća, naročito lukovi- i ostacima useva 3 do 4 godine. Zaraza se
cama i rizomima ljiljana, narcisa i lala. Čes- širi među lukovicama koje se čuvaju, a
to iskopavaju i jedu seme graška i pasulja simptomi se ne javljaju u isto vreme.
posle setve. Nekad seme jedu posle klija- OSETLJIVE BILJKE Crni luk
nja ostavljajući samo izdanke. U lejama se SIMPTOMI Biljke deluju zdravo dok ras-
pojavljuju male rupe na mestima gde su tu, ali ljuska lukovica počinje da truli posle
miševi iskopali tunele do semena. Ponekad 8-12 sedmica čuvanja. Smeđa udubljenja i
jedu zrno i klip kukuruza šećerca. Na jesen paperjasta siva plesan javljaju se na vrhu
i zimu oštećuju voće, povrće i seme u skla- lukovica. Kad se pritisne, gornji deo luko-
dištima. vice ie mekan, a ispod suve spoljne ljuske
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Delimičnu javljaju se smeđecrne mrlje. Gljivica se širi
zaštitu obezbediće zamke i prepreke. Pos- ka dole kroz lukovicu, koja u najgorem slu-
toje humane zamke, ali životinje morate čaju potpuno istruli prekrivena paperjas-
pustiti na velikoj udaljenosti. Kao mamac tom sivom plesni. Retko napada spoljne
koristite šargarepe, jabuke, krompir ili se- slojeve i osnovu lukovice, osim ako nisu
me bostana. Pokrijte zamke staklenim zvo- oštećeni pre ili za vreme vađenja.
nom ili nekim drugim pokrivačem, da ne PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kupujte se-
biste ugrozili ptice i kućne ljubimce. Zašti- me i arpadžik od proverenih proizvođača.
tite seme i lukovice gustom mrežom kojom Ostavljajte dovoljno veliko rastojanje iz-
se prekriva zemljište. Rani zasad graška i među biljaka da bi vazduh slobodno cirku-
pasulja gajite unutra u saksijama ili kutija- lisao oko njih. Trudite se da ne oštetite lu-
ma i presadite ga na željeno mesto kad se kovice pre ili za vreme vađenja i ostavite
zemljište zagreje. Izbegavajte setvu na je- gornji deo biljke da se savije prirodnim
sen i početkom proleća. putem. Dobro osušite lukovice na suvom,
toplom mestu sa dobrom cirkulacijom vaz-
duha. Ne čuvajte oštećene lukovice. Ukla-
tRiPS njajte lukovice na kojima se pojave simp-
Štetočina koja napada veliki broj različi- tomi. Primenjujte plodored najmanje četiri
tih biljaka na polju i u zatvorenom prosto- godine.
ru. To su sitni, duguljasti, cilindrični insek-
ti dugački do 4 mm. Obično su žutobeli ili
smeđecrni. Larve liče na odrasle jedinke,
436 ORGANSKA BAŠTA
lokalno. Zamke postavite tako što ćete na- OSETLJIVE BILJKE Klematis
puniti saksije slamom i staviti ih, okrenute SIMPTOMI Iznenadno opadanje lišća
naopako, na štapove, na rastojanju dužine mladih izdanaka. Zaraženo lišće pored
osušenog stabla boba, ili postavite hotel za stabla počinje da tamni i na kraju vene. Na
zlatooke (videti str. 193). Istresite zamke u stablu, u nivou zemljišta ili blizu, mogu da
kantu vode sa sapunom da biste uništili se zapaze tamni useci. Tamne mrlje pojav-
uholaže. ljuju se na inače zdravom lišću. Hibridi s
velikim cvetom najosetljiviji su prema ovoj
bolesti, naročito oni nastali od vrste Cle-
UvenUĆe matis lanuginosa.
Fusarium i Verticillium spp. PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kupljene kle-
Česta i raširena grupa gljivičnih obolje- matise sadite 15 cm dublje nego što su
nja sa sličnim simptomima. Do štete obič- dotad bili zasađeni. Smatra se da su sorte
no dolazi usled blokade tkiva koje provodi Clematis viticella mnogo manje osetljive.
vodu i na taj način voda ne dolazi do listo- Trudite se da izbegnete mehanička ošteće-
va. Bolest može da opstane u zemljištu ne- nja stabla, naročito prilikom privezivanja.
koliko godina na određenim organizmima Isecite zaražene delove biljke na nivou
uzročnicima bolesti i da dopre u biljke kroz zemljišta i dublje. Odatle bi trebalo da nik-
oštećenja. Obično se dovodi u vezu s na- nu novi zdravi izdanci. Ako se simptomi
padom nematoda. Neke vrste gljivica, na vrate, uklonite zemlju do dubine od 30 cm
primer one koje napadaju letnji zvezdan i i uništite zaraženu biljku. Zamenite novom
grašak, ne napadaju druge biljke, dok dru- zemljom i posadite novu biljku.
ge napadaju veliki broj različitih biljaka,
kako jestivih tako i ukrasnih.
OSETLJIVE BILJKE Voće, povrće (naroči- viRUS ŽUtOg mOzaika
to mahunarke, paradajz i tikve), ukrasne tikviCe
biljke Virusno oboljenje koje prenose biljne va-
SIMPTOMI Uvenuće često počinje s do- ši.
njim listovima koji se u početku delimično OSETLJIVE BILJKE Tikvica, tikva i bun-
oporave tokom noći. Kad se stablo prese- deva
če visoko iznad zemljišta, može se uočiti SIMPTOMI Žute mozaične šare pojavlju-
daje njegovo središte tamno. ju se na listovima. Biljke su zakržljale i de-
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zagrnite za- formisane, a plodovi kvrgavi i izobličeni.
ražene biljke zemljom. Ako je infekcija oz- PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite za-
biljna, uklonite sve zaražene biljke i zem- ražene biljke čim primetite simptome. Lek
ljište u kojem se nalaze. Ne kompostirajte do sada nije pronađen.
zaraženi biljni materijal. Ne gajite osetljive
biljke na istom mestu barem 6 godina.
Videti i Uvenuće klematisa; Plesan božura viRUS mOzaika kRaStavCa
Virusno oboljenje koje se širi pre svega
preko biljnih vaši; može da se prenese i
UvenUĆe klematiSa ručno u dodiru sa zaraženim biljkama, kao
Ascochyta clematidina i preko baštenskog alata. Do infekcije obič-
Ovo gljivično oboljenje potiče iz zemljiš- no dolazi kad su biljke stare 6 sedmica.
ta ili sa drugih biljaka. Smatra se da do in- Videti i Virusi
fekcije dolazi u uslovima visoke vlažnosti. OSETLJIVE BILJKE Krastavac, bundeva,
Gljivica ulazi kroz mala oštećenja koja nas- bostan; takođe celer, pasulj i paprika Od
taju privezivanjem biljaka ili ih prave na ukrasnih biljaka anemona, kandilka, bego-
primer ptice i insekti. nija, zvončić, dalija, ljiljan i jagorčevina.
438 ORGANSKA BAŠTA
Tabela 1. Karakteristike semena, norme setve i debljina pokrivnog sloja zemljišta u preciznoj
setvi povrća. p - pretežno; d - delimično; n - normalno seme
* Visina pokrivača je kod piliranog semena približno 10 mm manja.
Tabela 2. Sklop useva za ručnu berbu povrća - prvi broj predstavlja razmak između redo-
va, a drugi razmak u redu; slovo R predstavlja setvu u redove.
GAJENJE POVRĆA NA NAŠIM PROSTORIMA 441
dine. Detelina će takođe pomoći u ishrani tole, rizome, lukovice i drugi materijal za
trave. Sledite dobar vodič za održavanje sađenje. Najmanje što možete da učinite
travnjaka. Ako se podstiče bujnost trave, jeste da ne gajite biljke iz semena tretira-
problemi s korovom su minimalni. nog hemikalijama posle berbe. Kad kupu-
jete seme divljeg cveća, uverite se da je
najbolje mere domaćeg porekla, a ne uvezeno iz druge
- Redovno kosite travu, ali samo kad je zemlje. Lukovice i drugi materijal za sađe-
potrebno. Da biste imali lep travnjak ne nje nikada ne treba uzimati iz divljine. Pos-
kosite travu na visinu manju od 2,5 cm, ili toje proizvođači koji prodaju organsko po-
5 cm za višenamenski travnjak. vrće, voće i ukrasne biljke. Uvek kad ste u
- Gde god je moguće, ostavite pokošenu prilici, koristite njihove usluge ili uzgajajte
travu na travnjaku, ali ne kad je zemljište sopstvene biljke.
hladno i vlažno, ili kad je pokošena trava Kad god je moguće, gajite biljke direk-
predugačka. tno iz zemljišta. Uslovi za gajenje u saksiji
- Rastresite zemlju i izložite je dejstvu ili džaku uvek su ograničeni i zahtevaju do-
vazduha kad god je potrebno. datnu pažnju i prihranjivanje rastvorljivim
- Prilagodite pH vrednost i drenažu i uk- hranivima. Za gajenje rasada i biljaka u
lonite zasenu po potrebi, ako travnjak ne posudama treba da se koristi organska
raste kako bi trebalo. podloga, po mogućstvu bez treseta. Ako
- Prihranjujte travnjak samo ako sporo kupujete podlogu, najbolje je da ima ozna-
raste, ili ako je žut, suv ili prevlažen. Koris- ku organskog standarda. Kad sami pravite
tite organsko đubrivo, kompost ili mineral- podlogu za gajenje, treba da koristite sa-
no đubrivo. mo ono što je navedeno u Vodiču.
- Na jesen rasporedite organski materijal Više informacija o podlogama za gaje-
po površini travnjaka. nje, semenu i mešavinama za posude vi-
deti u delu Gajenje biljaka, str. 114-115.
Prihvatljive mere
- Ne postoje.
Setva i mateRijal za
na granici prihvatljivog Sađenje
- Ne postoji.
najbolja praksa
- Gajenje biljaka po organskim standar-
ne preporučuje se
dima.
- Uništavanje glista.
- Organsko dobijanje semena, krtola i
- Sva hemijska đubriva i pesticidi.
drugog materijala za sađenje.
Više informacija o organskom travnjaku
videti u delu Travnjaci i njihova nega, str.
Prihvatljive mere
176.
- Seme, krtole i drugi materijal za sađe-
nje dobijen na konvencionalan način, ali
ako nije tretiran hemijskim sredstvima
mateRijal za Sađenje, posle berbe.
PODlOga za gajenje i
gajenje U POSUDama na granici prihvatljivog
Ideal kome stremimo prilikom gajenja - Biljke i materijal za sađenje dobijeni
biljaka u posudama jeste gajenje sopstve- korišćenjem metoda koje nisu organske.
nih biljaka iz organski dobijenog semena, - Prašak za ožiljavanje bez fungicida.
na organskoj podlozi. Kad god je moguće,
treba koristiti organski dobijeno seme, kr-
ORGANSKI VODIČ ZA BAŠTOVANE 449
- Očuvanje i kreiranje staništa kao što su tne za ljude. Ako želite da ih kompostirate
živice, jezera i nekošene travnate površine treba da obratite posebnu pažnju na higi-
za ishranu i opstanak divljih vrsta. jenu; nije preporučljivo da se upotreblja-
- Tradicionalne vrste biljaka. vaju ako deca mogu doći u dodir sa siro-
- Vrste biljaka koje nisu tradicionalne, ali vim ili kompostiranim materijalom.
imaju određene osobine koje pogoduju 3. Kompostiranje je aerobni proces u
divljim vrstama. kojem se biljni i životinjski otpad pretvara
- Kreiranje prolaza za divlje vrste - pove- u mrki materijal sličan zemljištu poznat
zana staništa koja omogućavaju divljim pod nazivom kompost. Najbolje je da se
vrstama slobodno prolaženje. gomila komposta prevrće više puta da bi
- Ako je neophodan, režim orezivanja ži- materijal došao u dodir s vazduhom.
vice koji ne ugrožava ptičja gnezda i koji, 4. „Zgorelo” znači da je đubrivo stajalo
po potrebi, omogućava živici da cveta i na gomili ispod vodootpornog pokrivača i
obrazuje plod. trulilo - zgorevalo najmanje mesec dana. U
- Korišćenje drvne građe iz obnovljivih tom procesu slobodan azot i kalijum u siro-
resursa. vom đubrivu prelaze u oblik koji se mnogo
- Recikliranje i ponovna upotreba. teže ispira iz zemljišta usled kiše i ne može
da ošteti biljke.
Prihvatljive mere 5. Videti fusnotu 7.
- Ne postoje. 6. Dodatno vreme potrebno je da bi se
razgradila hemijska jedinjenja koja mogu
na granici prihvatljivog biti prisutna.
- Vruća, suva lomača za uništavanje za- 7. Živinske farme sa kojih se može uzi-
raženog biljnog materijala. mati đubrivo za organsku proizvodnju bi-
ljaka:
ne preporučuje se a) farme za proizvodnju jaja (deflnisane
- Paljenje vatre, osim na već naveden propisom Evropske unije br. 1274/91): slo-
način. bodne (maksimalno 400 ptica po aru); po-
- Uklanjanje svih biljnih ostataka ispod luintenzivne (maksimalno 1.600 ptica po
živica, žbunova itd. osim ako se to radi aru); na dubokoj prostirci (maksimalno 7
zbog suzbijanja bolesti. ptica po metru kvadratnom);
- Čuvanje nepokrivenog đubriva. b) držanje tovnih pilića na dubokoj pro-
- Drvna građa iz neobnovljivih resursa. stirci (maksimalna gustina ptica 17 kg po
- Biljke donete iz divljine. metru kvadratnom);
- Korišćenje materijala koji je transpor- c) farme za proizvodnju mesa (definisa-
tovan sa velike udaljenosti, kad postoji od- ne propisom Evropske unije br. 1538/91);
govarajuća lokalna alternativa. slobodne, tradicionalne slobodne; eksten-
zivno gajenje u zatvorenom živinarniku
(maksimalna gustina odraslih ptica: 12
FUSnOte kokošaka ili 17-25 kg po metru kvadrat-
1. Oranje može da uništi strukturu zem- nom).
ljišta; takođe može da dovede do formira- 8. Sveža morska trava treba da se treti-
nja neprobojnog „đona” ili tvrdog sloja ra kao izvor isključivo za lokalnu upotrebu.
zemljišta. Sakupljajte morsku travu koju voda izbaci
2. Đubrivo koje potiče od kunića, koko- na obalu, nemojte daje skidate sa stena.
šaka, gerbila i većine drugih kućnih ljubi- Potrošnja izvora, čak i onih obnovljivih nije
maca biljojeda obično je bezbedno za preporučljiva.
kompostiranje. Đubrivo koje potiče od pa- 9. Ne preporučuje se redovna upotreba
sa i mačaka može da sadržti parazite šte- neorganskog svinjskog đubriva; ova đubri-
ORGANSKI VODIČ ZA BAŠTOVANE 451
va često sadrže zagađivače kao stoje ba- lima i stoga nebi trebalo da se skuplja na
kar koji se taloži u zemljištu. ovim mestima.
10. Upotreba treseta kao poboljsivača 14. Najverovatnije je zagađeno olovom i
zemljišta nije prihvatljiva u organskom kadmijumom.
baštovanstvu. Da bi se iskopao treset, 15. Kokosova vlakna.
uništavaju se prirodna staništa neprocenji- 16. Za treset videti fusnotu 10. Pošto
ve vrednosti. postoji mnogo različitih materijala lokalnog
11. Kanalizadoni otpad nije dozvoljen po porekla upotreba kokosovog treseta - ma-
organskim standardima Evropske unije i terijala koji se transportuje s udaljenih
UK. Ovde se kanalizaconi otpad tretira kao destinadja - za kompostiranje nije prime-
neiskorišćen resurs i stoga je uključen u rena za organsko baštovanstvo.
ovaj vodič - samo ako je u skladu s odre- 17. Uključujući i inkubatore za proizvod-
đenim standardima. Trenutno verovatno nju živine i brojlersku proizvodnju (gde je
ne postoji pogodan, nezagađen kanaliza- gustina 25 kg po metru kvadratnom); pro-
doni otpad. izvodnja krmača koje se vezuju u ograđe-
12. Potencijalno toksični elementi (P.T. nim boksovima u zatvorenom prostoru;
E.) obuhvataju teške metale i druge ele- drugi sistemi u kojima životinje ne mogu
mente koji su često prirodni sastojci zem- da se okrenu 360°, gde su stalno u mraku
ljišta. Neki su neophodni za život biljaka i i nemaju na čemu da spavaju.
životinja kad ih ima u tragovima, ali su u 18. Da biste sprečili da kiša ispere hran-
većim količinama toksični. Postoji mnogo ljive materije.
različitih standarda koji određuju maksi- 19. Preterana primena đubriva ili kom-
malan dozvoljen nivo ovih elemenata u posta može da doprinese zagađenju vodo-
zemljištu i materijalu koji mu se dodaje. toka. Na velikim parcelama maksimalna
Varijacije koje mogu da se primete u ovim preporučena količina je 50 tona po hekta-
standardima ukazuju na to da niko ne zna ru. Iz toga sledi da su jedna puna bašten-
tačan odgovor. ska kolica đubriva dovoljna za 10 metara
13. Opalo lišće je deo prirodnog ciklusa kvadratnih zemljišta. Očigledno, ova količi-
obogaćivanja zemljišta u šumovitim prede- na je samo preporučena jer se đubriva i
kompost razlikuju po sastavu. Preporuče-
452 ORGANSKA BAŠTA
Elis, Barbara W, ed. Rodale's lllustrated Post Mills, Vt.: Chelsea Green Publishing
Encvclopedia of Gardening and Landsca- Co., 1999.
ping Techniques. Emmaus, Pa.: Rodale Pauel, Ajlin. From Seed to Bloom: How
Press, 1990. to Grow Over 500 Annuals, Perennials, &
Elis Barbara W., ed., et al. The Organic Herbs. Storey Communications, 1995.
Gardener's Handbook of Natural Insect Rajh, Li. Uncommon Fruits Worthy of
and Disease Control. Rev. Ed. Emmaus, Attention. Reading, Mass.: Addison-Wes-
Pa., Rodale Press, 1996. ley Publishing Co., 1991.
Geršuni, Grejs i Debra L. Martin, eds. Rodejl, Dž. I., ed. Hovv to Grovv Fruits
The Rodale Book of Composting. Emmaus, and Vegetables by the Organic Method.
Pa.: Rodale Press, 1992. Emmaus, Pa.: Rodale Inc., 1961, 1999.
Geršuni, Grejs. Start with the Soil. (dopunjeno)
Emmaus, Pa., Rodale Press, 1993. Rodejl, Marija. Maria Rodale's Organic
Gilkson, Linda i Ana Kar. Insect, Disease, Gardening. Emmaus, Pa.: Rodale Press,
and Weed I.D. Guide: Find- it-fast Solu- 1998.
tions for Your Garden. Emmaus, Pa.: Ro- Rot, Seli. Attracting Birds to Your Back-
dale Press, 2001. yard. Emmaus, Pa.: Rodale Press, 1998.
Herington, Geri. Grow Your Own Chinese Rot, Seli. Attracting Butterflies & Hu-
Vegetables. Pownal, Vt: Storev Communi- mmingbirds to Your Backyard. Emmaus,
cations, Garden Way Publishing, 1984. Pa.: Rodale Press, 2001.
Hartman, Hadson T., et al. Plant Pro- Šulc, Voren. The Organ/c Suburbanite.
pagation: Principles and Practices. 6th ed. Emmaus, Pa.: Rodale Press, 2001.
Englewood Cliffs, NJ.: Prentice Hali, 1996. Viver, Vilijem Vojs. Heirloom Vegetable
Hil, Luis. Secrets of Plant Propagation. Gardening: A Master Gardener's Guide to
Pownal, Vt.: Storey Communications, Planting, Seed Saving and Cultural History.
1985. New York: Henry Holt & Co., 1999.
Horst, R. Kenet. VVescoff's Plant Disease
Handbook. 6th ed. Boston: Kluwer Aca-
demic Publishers, 2001.
Hilton, Vilijem H., i Kler Kovalčik, eds.
Rodale's lllustrated Encvclopedia of Herbs.
Emmaus, Pa.: Rodale Press, 1987.
Dževons, Džon. How to Grow More Ve-
getables: And Fruits, Nuts, Berries, Grains,
and Other Crops Than You Ever Thought
Possible on Less Land Than You Can Ima-
gine. 6th ed. Berkeley, Calif.: Ten Speed
Press, 2002.
Lenza, Pet. Lasagna Gardening. Emma-
us, Pa.: Rodale Press, 1999.
Larkom, Džoj. Oriental Vegetables: The
Complete Guide for Garden and Kitchen.
New York: Kodansha America, 1994.
Lavdžoj, En. Ann Lovejoy's Organic Gar-
den Design School. Emmaus, Pa.: Rodale
Press, 2001.
Ogden, Šepard. Straight Ahead Organic:
A Step-by-Step Guide to Growing Great
Vegetables in a Less-Than-Perfect-World.
KOLORI 457
VIŠEGODIŠNJI KOROVI
(videti tekst na str. 78-79)
VIŠEGODIŠNJI KOROVI
(videti tekst na str. 78-79)
Divlji ladolež
Calystegia (Convolvulus) sepium
KOLORI 459
Zaštitite useve
Neke sorte krastavca pokazu-
ju otpornost na mozaičnu pro-
Sumporni prah na šaranost lista.
grožđu
(videti tekst na str. 100)
KOLORI 463
Grinje
466 ORGANSKA BAŠTA
BOJA I OBLIK. Crvene grane Cornus alba (slika desno) ispunjavaju zimsku baštu sjaj-
nim bojama. Uska krošnja Liquidambar styraciflua (slika levo), čini ga idealnim za male bašte.
468 ORGANSKA BAŠTA
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž
(vidi tekst na str. 397-441)
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž
(vidi tekst na str. 397-441)
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž
(vidi tekst na str. 397-441)
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž
(vidi tekst na str. 397-441)
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO Ž
(vidi tekst na str. 397-441)