Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Ewald Terhart Metode Pouä Avanja I Uä Enja PDF

    Uploaded by

    MilicaBožićMarojević
    29 views23 pages

    Original Title

    392311595-Ewald-Terhart-Metode-poučavanja-i-učenja-pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    29 views23 pages

    Ewald Terhart Metode Pouä Avanja I Uä Enja PDF

    Uploaded by

    MilicaBožićMarojević

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 23
    Nakladnik EDUCA, NAKLADNO DRUSTVO, do. Zagreb, Bozidara Magovea 9 E-mail: educa@email.hinet.hr Za nakladnika prof. dr. se. NIKSA NIKOLA SOLJAN Glavna urednica NINA MORANA SOLJAN Urednik . prot. de. 8c. MARKO PALEKCIC S njematkog preveo VLADIMIR ADAMCEK EWALD TERHART METODE POUCAVANJA I UCENJA Uvod u probleme metoditke organizacije pougavanja i uéenja Metode pouéavanja kao uvjeti za procese ucenja LU nastavnorn se process primjenjuj rantiite metode pousavanja kako bi se stvoil to povolnif avez pokretane procesa vena. U- éenje poirazomijeve povesanje mogecnos svslevana vlasiiom okolinom ko sa eamimn sobom. Ono je aktveadelanostkaju moze ‘avi jedno sarn uence se prem tom kad ne moze tai pousavanjem, Ucene se naravno odie bez poutavanj, Nasprat to tne onde ge se ponfava ne mora se aufomas i wt w namjereva- nom sila Same wéenjo je anogetan proces koje odkaje vio # ‘raznolikim dimenzijama i isto tako moze poprimiti razlitite kvalitete. Podiagoik interes za usenjeumjeen je nat das weenicima por potpora u osvajanj postra mogwsnosti koe se ovaj ucejem. Ta Je moti a zametka sudrzan vee w pojmu “obrazovena” ~ prema se Tispavao nen sto udaljvala od pojma “wécnje Kako ne bi ds- isle u vlog dugo vremena desta pith psioloskh era ween Metode poucavanja teba uvijek vrednovati w odnosu.a vista (evalitety)usenje koje podupir, potit ili izazivalu, Usti se moze i ber poutavanja. Poucavanje se, medutim, mora usmjeravati prema t .« Senju, tognije prema njegovim razliitim kvalitetama, To znadi - ne postoi “prava" metoda poucavanja jer ne postin “ravi oblik uce- ja. Ovisno o ejeno} kvalitet ueenja, potrebno je uskladiti razliica rmetodicka ulanaéenja, Pluralnost oblika uéenja zahtijeva pluralnost -metoda, Metoditka monokultura (koja na Zalostpripada stvamosti na Sih skola) potée, nasuprot tome, jednostranost wen, odnosno ost rene kvalitete wenja, To nije'w protirjegju samo za zahjevom da pou- 0d toi opisaniti pup clemenata poten ares snstecon ae ee Semen scorn ta zeje wena bi vt od in oo nmatvanje pedi elena “det nrc” do ce Be conn, Matis su pedaost “et insrasdon” samo v nig ee lena koi se danas wyedbava 5) Do danas nis js provedena ni istrativanjao ezultatima kojim 3 iatcoteiom tebe primjenjivai “dec instruction”. Moguée je pretpste vis duce napredakueenika u wSenju bit tim Bri So se vie Dudu postav- Tala jednostvna pitanja davale bev instrkeie.S drug strane, dod vr do tocke ne kaj dodatnapremjena vie nese 2a sobom pov dalnje oboTsanje, vee naproiv moze bit ein, Kada se akva totka stsersje Sostie lj jasno.” Zakljuéno valja upozoriti na cinjenicu da se Koncept “sieet in- struction” niposto ne sie ijednatiti s predavadkoprikazivaskim ob- 155 {likom pousavanja. Pouéavanje prikazom, odnosno receptivna uvenje e sigumno iu buduéaosti-u dvostrukom pogled - may emeljno zna- enje u Skolskoj nastav, a uloga “direct instruction” se, nasuprot tome, \opravdano moze dovestiu pitanj. Zadtéati se pri zasnivanju pougava. ja i udenja na predevatko-prikazivackoj nastavi, odnosno recep ‘nom uéenjuznatilo bi, medutim, unaprijed se odreci suteljavanja s nvinom slozenoséu poutavanja i wsenja koja proilazi iz zadaée i fun- Kelje Skole! Stoga je i nadaje opravdano Kritiirtiustrajnosts kojomy ‘© U nastavno praksiprimjenjuje frontalna metoda i potical ostvarenje zahtjevnijih oblika poueavanja i usenja. ‘Slika 8; Pregled elemenata “direct instruction”, Element Pozitivn obiljezia ‘Negatvnaobijegje Vremenska fossa stukrirewijeme | viene se ors za ume conpanizacin eke brake akivnost aru pricaje mooge ai nos je malin ranogovremera kort se za | antici teat interes, ‘atunane taj 2 wdaheihs | mnogo rahi emenski verbal itera vezama. | usporedih ako uz pred sok tio ndvidualoog ada. | bro nesrkivirar nasa oeenika 50, "quent sociation” otenic rade waupinama Kojo | oboe ave spine, Grorrenie [dire natynie aba kool asta rastavnikuprvija aves naan sudjelyje way rs; teri ne mogu nf birt |nstina wen i sama logs a upte ros 2 | seni problems ptsena si odka i asia Uputi pani rani proces ucenja organza se pre Eo pitanje nastvnika ssa pede poze nastavaik postin oun pie tans nasavik ohrbrojeuteike se slobodnofasne a pitanja estan posta fmojedan provi” odgover | mastvaik dopa ale i dod odgover 156 Ponetanje | wetict visokom posta | mnoge oven pin teika aj praine odgovore ttenika | NS Fea cusove rmnoge eskademke wpa i tence obrbmjn da po | otvorena psa sav {aja edgovori na pitane (um ] Sen Komentiaj ponstanje esto da kn "Ne am”) | patavni i drgih ces Pore astiik daje enuatna pov | poate obavjest om aka beviest | obavijes led tones eemske aktivacst (nr ie rastvaita | Qdgovora fa) povratne objest odose se ‘emo na eta ‘akon ispravangogovors v= ek sje jess pane ‘eset asi sam dae pravai ‘gov stay nespeatog| agovorauoelks 5.2. Problemska nastava: uCenje putem otkrivanja “Ucenje pote osvanja prespostavija ndktvn lanes we aika, Nju je moguce opsati kao proces esmvania problema” (Neber, 1081, st 95), Te dv rtenie w podjednakoj miei jereTovito kao i instroktivno opsuj osebujnost tv. cen pum otkrivanja i ter vajuceg ucena. Dok mefoda usmenogizlsganja pola od prtezto pasivne uloge wtenika,primjenjje edgovarajuce nesta poropks i ek podupire to paso drénje (prema i kod predavanj sm Gn éenja nara, it ako mog cba smo sam uteri), ose éem wéenju cil je oblikovati spoznaje koje nadir ilotent materia. \Bez te induce dottnost: neme ni weenjaotrivanjem. ncilzenja dani informacia (Brune, 1961/1981, st. 16) Kaka pise Nebr, ost ko proces sotavana problems, pri gem je tom fomlacjom veé namaéena wlovidna misao. Okrvade si éenje/dodute “da” opisati samo kao proces rjeéavanja problema, ali ga’ Je ipak moguce prikazati i pomocu drugih teorijskih jezika, npr. kao’ heristickoueene, obradu podataka,nesigumu spoznj kd. Preudno znaenje pi tom ina énjeniea da kod uéenja pute oiivana wen ‘lseativnom cns adie greice prenessnog,odnosno Ves pomstog T ili iskoSanog u smjeru novog, prosirenog znanja. Pa ipak, otkrivajuee enje ostaje naknadnim individualnim otkrivanjem vee postojeceg ‘znanja, Qno so odlikuje kvalizetom uéenja Kod Koje Sarvoaktiynost ko {jom se u konacnic odlikaje evaki ein uéenja kao i aktivno svéejavanje tuéenika sa svojom okolinam dasedu maksimum. U procesu otkrivanja ne siete se samo novo ananje nit samo nove sposobnosti, ved se isto- dobro na visoj azinirazvija 2nanje Kako se u otvorenim, problematic- nim situaijama mozemo slut vet postojecim znanjem, vet postoje- «im sposobnostims. Sukladno op¢oj zadaci skole,potrebno je razmot-) Titi im kvaliteta uéenja. yj, nastayno-metodiGkim prilagodavanjem os-] ‘urati da Sto vige véenika dosegne tu razina kvalitet No je Hi moguse takvootkrivajuce weenje poteati metodickim pri _godavanjem, je Ii moguée povecati verojtnost njegova pojavljivanja? [Ne predstavljju fi formulacije poput “nastave koja vod otkrivanj” ii “vodenog otkrivajuseg wenja” veé same po sebi proturjetie~ ill pak o- Eitovanje temelinog pedagotkog psradoksa na poducju nastavne meto- de? U ovom éemo odlomku rezmotrit tv sliena pitanja koja se pos- tavljju pri didakticko-metodickoj primjeni tore otkrivajudeg ucenja ‘Temelni motiv nastave koja bi uebala poticai otksivajuce utenje ‘poznat je barem veé od vremena reforrne pedagogije na pocetke 20. | stoljeca, Na osnovi optmisticke slike ¢ovjeka, odnosno psihologie ko- ja je isticala samodjelatnost djeteta,djeteg razvitka i ucenja, na pod rugju skolskog ucenja razvli su se Koncept koji su bezdi dil i me hanicko bubanje nastojali prevladad samostalnim uéenjem. Da bi se) takvo samostaino usenje pripremilo i kansliziralo, poutavanje mora, kako to np. tvrdi H. Gaudig (1860-1923), edi tome da i sam uéenik | “ima metodo", Time se tendencionalno vkida monopol nastavnika na’ metodiku rasctambu procesa poutavanja | ucenja. Pogled se osim nat metode poutavanja (oa stani nastavnika) dodatno usmjerava i na me tode uéenja (na strani ucenike). Sledeci wlomak razjatnjava Gavdigov stay i ujedno pruza uvid u tesku, dvosmislenu ulogu nastavnika, odn0s- no pousavanja koje trebs ucenike “potaknuti” na samostalno weenje (Gaudig, 1917/1980, sr. 20 “Usenike reba plans odgajt za samostainy djelatnost kako bi usin kovitom samodjelatoseu mogl svadat sve teze rade zadatke,Planskim ‘obucavanjem treba djlovat net da ugenik usvoj tenia rad, Ma koi 158 ko to paradoksaino zvutalo: ueenik mora imati metoda, Usitej, medeti, ‘mara posjedovati metodu kako svoga gojenca doves do metode, Ovdje arava nije ie o uvjedbavanju nacing rada kaj e s,jednom usvojen, Prirujenjvati mehanieh Vee se osposobljavane utenicirada treba od ‘iat w dubu samoaitiviranja. Pojedini se wenuct radnog postapka ne i ode na zapovijed nti uvjezbavaj vojnigkim drilom. Uceniel (pie svepa “vores duhovi’) okufsvaju se na postu. Uiel unapijed ne isljucuje ni {i steanpatce ii manje udobne potove kako bi se steko pravi ponies duh i usvojilopravo pionirsko respolozenie” U raspravama 0 opéoj didaktci, edaosno metodici nastave je na- ‘kon 1945. motiv samostalnosti usenika stovi8e dospio w pozadinu, premda nikada nije u porpunost nesta. Dugo su w njima tako previa. avai modeli didaktike kao teoije obrazovanja ii bolje seéeno praksa planianja i provedbe nastavnog procesa koja se uvtijezila u njihova ‘obzore, ne ostaijajuci mnogo prostora 2a odgoverajuéa promisljnja iprilike naken 1970, misao je © samostalnom djelovanju uéenika pod ‘znakom “otkrivajuceg uéenja” stekle nova aktwalnost, doduse, ne pri- ‘marno kao ponovno otksivanje Koncepeja reformne pedagogije, vee ‘kao reakeija na razvitakw (americkoj) psibologiji uéenja 60-ih godina U kontsoverznoj respravi sto su je vodili poznatipsiholozi D. Au- subel iJ. Brunner razmijenjeni su svi relevantei argument. Prem si prilozi toj raspravi objavijoni u ranim 60. godiname (Brunne:, 1961/1981) tse oslanjaju na jos sarja empirjskaistrazivanja, oni jos 4 danas imaju reprezentstivao znatenje (usp. i irke tekstova kojih su autori Schulman/Kreislar, 1966. te Neber, 1973/1981), Najprie evo 2a- Jednichihobitjezja: Brunner kao i Ausubel razgraniéavaju se od meha-) nicistickog pojma uéenja i ponafanja kakav je zastupao biheviorizam| ‘Ohoje nastoje povecati kvalitet skolskog utenja i osposobiti utenike 2a samostalno misjenje i djelovanje (rjetavanje problema’) A sada raaike: Brunner zastupa stajaliste “otkrivajuceg. wenja (liscovery learning), \. on navodi rezaltateistativanja koji potvrdaju prednostiucenja putem otkrivanja, adnosno nastave koja voei otkriva- 1nju. Za reriku od njega, Ausubel, kao prisiaSa “smislenog verbalnog! ‘zenja" (meaningful verbal leaming), poderiava logy koju v organi ili nastavnog procesa ima “postupak usmenog izlaganja” (expository! ‘eaching) u smisla predavatke nastave (usp. adlomak 5.1.) te keitizira iskijucivo ostanjenje na discovery learing. Slika 9 pojainjava stajalis ta (usp. Eigler i suradnici, 1973, st. 64. i dal), 159 ‘Sliks 9: Usporedba Brunnerova i Ansubelova stajalita, Brunner “Ausubel “Pai utenju otsivenjem vbenik [= Veze koje so sami tii mo va tehnike 1 posupke of] Zemo smisleno razumjei samo rivajuceg wai fonda ako ih je moguce ukiopiti = Znanje steéeno otkrivajucim u- | 4 Postojece strukture znanja. ‘enjom sigummije nem i brzz + Poutavanje koje vd otsiva- stoj na raspolaganju nj zahtijova znatno vie ve = Znanje koje smo sick u vias-| Mena od metode predavanja, titim procesima rjetavanja | Dobrim se predavanjem: vas, problema, wnovim situccijama 8°! osigurava stain wspich © a ena joa | BEC zeae, real Inert spremno za tansfer, | Dosti tjeka pousavaniat PrP” as aan cnne| Tmetster wtenia. = Otkrivajucim uéenjem udenik| Scrostaina resenja problema tazvij interes 2a sedese pro | Strouaina elo Oe najlakse se mogu pronact na cese ena | getavani pob-| pov soldne Kopi sto la on ed sim otis} enh Ne ee 0) mativiran za wéenje ime tea uspostavit, #10 postup sora se wvijek ianova “prido- 7 kom predavan. bivat 2a sua proces uéenja. | pyetupkom predavanja mode + U sklopa nastave koja vo ot-| se stvorti motivacija i sprem Ivanju ukiaja se ovisnost 0 | post ze utenje,buduc dase na naxtavikovn potkzepjvanju u| tj natin iabjegava neuspjeh { rijeti Kojo ueenik moze sam | okolianje praviat:procesom otkzivanja | Usenje putem otksivanja sus iw kojoj uti da pravilnostsvogs | tayno daje predaostoniz v postupka provjert na njegova) | nicima koji raspolaza slo2eni- tspjetnost, na samom pred | jim intlekwelnim sposobaas- ‘meiu” (izle i suradici 1973, | tia su. 64, i dale)” Predavatke nastavne metode ne dovode do ovisnasti o nas- tavnika, veénasolidng osnovi tcenike pripremaju za samos- talnost, To nema nikakve veze ' autortaivnim stilom nasta ve" usp. ibid, st, 67 i dale), 160 Optenito se mode tvrditi da Brunner i Ausubel na zajednigkoj os- ovici kognitivaog rezumijevanja uéenja pojedinacna isticu razligte, fli medusobno Komplementarne momente w samostalnom uéenj. Brunnera je salo do procesa otkrivanja Koji za njega ima vrijednost sam po sebi, dak Ausubel, nasuprot tome, snazijeistie pretpostavke i produkt stecanja znanja, Prjeko potrebau osnovicu znanja od koje polazi proces “otkrivanja’ kao i ponovno vracanjeiinegraciju otkrive- hog u to osnovicu znanja koja time naravno postaje drugadijom. Prema tome u Iiteratri se medusobno razlikuju pomagala za otkrivajuse ute aie koja se usmjeravaj na probleme il rezultat (Ried, 1973) odnos- ho proces ili produkt wenja (Eigleri suradnici, 1973, ste. 885 usp. iTn- renbach/Westphal, 1980. Sto se tide empirijskog istrazivanja vese djelotvornosti nastave ko- ja vodi otkrivanju spram predavatke nastavne metode - kao i uvijek od pauSelne usporedbe metoda - nemoguce je dobitijednoznatan od govor (usp. Hermann, 1965/1973; Nathall’Snook, 1976). §jedne stra- re tba uzeti u obzirraliite pretpostavke sa strane uéenika, a isto st tako moguei = na pritijer kod Einsiedlers (1976) - i prielazni oblii iz rmeda ‘iste’ predavaéke i‘tiste’otkrivatke nastave. Ti pielazn obi i dovode uostalom u sklops wobigajene razredne nastave do najvecih Lspjeha, Takav rezultat ae iznenaduje jor takvi podjednako mjesovitt ‘kao i umjereni nastavao-metodick obliciradaialaze w susretvecini u- enika w razreda i time dovode do prosjesno veseg ukupnog uspjeke U tageaju nego vilo specifgn, “ekstremni” metodicki oblict Koji uvijek donose vtlo velike prednosti samo malom broju uéenika, To je 8 jed- ho upozotenje © nutnosti raznovrsne, pluralne nastavno-metodicke prakse, Privlatnost ‘otksivajudeg wéenja" v ranim 70-im godinama objas- snjava se time Sto je tako stvoren koncept koji je na osnovi modeme psi- rotogije udenja iznova potwrdio stare predodabe reforrane pedagosiie 0 samodjelamost uéenika,o plodnim momentima u obrazovnom proce- ‘su (Cope ili irvornim susretima weenike kulturnim dobrima. Med tim, istodobno mogao bi se legitimno shvatti Keo didakti¢ko-metodie- ka realizacija zabtjeva 2a znanstveno usmajerenim pouéavanjem i wee jem na svim podrugjima aéenja i na svim stupnjevima Skolovanj. Ti- ine sto je uéenje koneipirano kao proces rjeavanja problema, jasno st se ofitovale dodime ere izmedu uéenja uskoli i istazivanja na podr- 161 "ju znanost. Lsvazivacko utenje uéenika Formalno je sifjedilo misaone [pulove iteedivaca pri reSavanju znanstvenih problema, Spoznajnipro- es (znanost) i utenje (kod utenika) odvijali su se usporedno, Cnilo se ‘da metode spoznavanja, odnosno istazivanja opéenito pruzaju predlo- ak za metodicko struituriranje utenja. (0 znanstveno-filozofskim im- plikacijama ti lini stajalista, koja iz predodzbi o metodama obli- kovanja znansivene spoznaje pokusavaju iavesti metode poutavanja, usp. Teshan, 1987). Veza izmedu znanstvenihdisciplinainjihovih me- toda te nastave i nastavaih metoda uspostavljena je modernizacijom astevni planovai programs koja se ito teko oslanjala na znanstvene discipline, njhove srukture i proces, tako da je usmjerenost na poje~ ine zmanosti citavo desetjece u sadéajnom 1 metodickom poglecu Viadala raspravom o Skolskom uéenj Prevzimanje znanstvenog. mi- saonog sila ilo je, medutim, i svoju ejenu, 8 jedne strane radilo 2 © prenaglasavanju kognitivnog uéenja uz postupno otklanjanje svih subjeitivnih primjesa, dakle o procesu redukeije koji je Rumpf uvijek Junova izlageo kritici (Rumpf, 1986, 1987). Nastavni koncepti koji su se razvili na toj osnovi esto su smatrani didaktikom misaonog odgoja. Kao drugi element potrcbno jo istaknutiizdvojenost skolskog. née. ja od praktinih stuaijastvame primjene. Naime, srogo uzevsi znan- sveno usmjerena nastava zahijeva preobrazbu weionice ulaboratorj a Jaboratriji po prized stvari moraju biti izdvojeni umjetn svjetovi. Tek 1 Konceptu nastave usmjerene na djelovanje, odnosno integrativnog

    You might also like