ANTUN MIJATOVIĆ, RAZVOJ SUVREMENIH PEDAGOŠKIH IDEJA

- sustavi ideja u suvremenoj pedagogiji:

1) HOMOCENTRIČNI SUSTAV IDEJA

 pitanja odgoja i obrazovanja posvećena su čovjeku

 čovjek kao središnji objekt odgoja i obrazovanja

2) TROVRSNI SUSTAV IDEJA

 filozofske zamisli o odgoju i obrazovanju; znanstvenoistraživački rezultati i teorije o

odgoju i obrazovanju; eksperimentalni i praktični projekti o odgoju i obrazovanju

- alternativne metode školovanja:

1) BELL-LANCASTEROVA METODA

 monitoring-škola = stariji učenici pomažu mlađim učenicima

 temeljna znanja

2) JASNA POLJANA

 naziv dobila po mjestu gdje je provedena

 kreator: L. Nikolajevič Tolstoj

 protiv autoritarnoga tipa školovanja (školu povezuje uz opuštenu i ugodnu atmosferu)

 individualizacija nastave

 religiozni odgoj

 slobodna škola i slobodni odgoj

 rad u manjim skupinama

3) DALTON-PLAN

-> kreator: Helen Parkhurst

-> rad u kombiniranim grupama

-> stroga individualizacija nastave (učenici dobivaju zadatak, postavlja im se problem, nude
im se metode, mogući izvori i sl.)

-> učenici uvijek stajali na raspolaganju učenicima

-> učenicima na raspolaganju stoje bogate i opremljene knjižnice, moderni laboratoriji i sl.

1
4) MONTESSORI METODA (SUSTAV)

-> kreatorica: Maria Montessori

-> rad s djecom predškolskoga uzrasta (neprocjenjiva važnost odgojne prakse u predškolskoj
dobi)

-> razvila poseban sustav igara

-> individualistička praksa

-> utemeljiteljica predškolskoga odgoja

-> važno geslo: „Od djeteta ne trebamo stvarati genija! Cilj je da dijete ostvari svoje
potencijale koje ima.“

5) DECROLY-KONCEPCIJA

-> utemeljitelj: Ovide Decroly

-> „škola za život putem života“

-> „škola po mjeri učenika“

-> „učenje za život“ (Non per scholam sed per vitam discimus!)

-- između dva rata -> reformska pedagogija (učenje činjenjem -> learning by doing)

6) PROJEKT-METODA

-> kreator: William H. Killpatrick

-> učenje iskustvom u raznim životnim situacijama

-> nema prenošenja gotovih znanja učenicima -> učenici sami moraju doći do novih znanja

-> nema čvrstoga nastavnog plana i programa

7) JENA-PLAN

-> kreator: Peter Petersen

-> učenje za život

-> rad u kombiniranim grupama

-> metode: samostalni rad, samoobrazovanje, samoodgoj

-> slični postulati: Hamburška škola

8) WALDORFSKA ŠKOLA

-> kreator: Rudolf Steiner

-> škola koja traje 12 godina

2
-> cilj: produbljivanje učenikovih znanja i spoznaja o njemu samome

-> razvoj cjelokupne osobe

-> brojni roditeljski sastanci

-> gradivo organizirano u tzv. „stabla znanja“

-> prvih šest godina: isključivo opisne ocjene

-> poštivanje ritma učenika

-> brojne pedagoške igre (korespondira s Montessori sustavom)

9) MANNHEIMSKI ŠKOLSKI SUSTAV

-> kreator: J. A. Sickinger

-> stroga diferencijacija učenika  četiri skupine: mentalno zaostali, ispodprosječni s

poteškoćama u učenju, prosječni s normalnim sposobnostima, nadareni (natprosječni)
učenici

-> brojne kritike: nehuman, segregacijski

-> pozitivna strana: teorijska razrada za svaku od pojedinih skupina

10) WINNETKA-PLAN

-> kreator: Carleton Washburne

-> individualizacija nastave

-> uvođenje fakultativnih predmeta (interes učenika)

-> skupina kao temeljni oblik rada

11) RADNA ŠKOLA

-> učenje za život

-> područje njemačkoga govornog područja

12) LANGEVINOVA REFORMA

-> kreator: Peter Langevin

-> nekoliko načela nastave:

1. načelo socijalne pravde – svakom djetetu treba dati mogućnost da ostvari svoje
potencijale

2. načelo reklasifikacije realnih vrijednosti – socijalni zadaci odgoja jednako važni kao i ostali
zadaci (npr. tjelesni, psihološki i sl.)

3
3. načelo orijentacije tijekom čitavoga školovanja

4. načelo ravnoteže općeg i stručnog obrazovanja mlađeg naraštaja

-> obvezatno školovanje od 6. do 18. godine

-> temelji modernoga obrazovanja

13) INTERNATSKE ŠKOLE-> strogi autoritativni rad

14) NARODNA ŠKOLA

-> kreator: Celestin Freinet

-> postupnost u širenju učenikovih spoznaja

-> bolja povezanost između teorije i prakse, veća mogućnost samoizbora

-> nema udžbenika (učenici sami koriste svoje predloške)

-> razvijanje učeničkoga sindikata (zaštita učenika)

-> široka mreža takvih škola + velik broj učitelja

-> kritika: obrazovanje u malim sredinama („ruralna pedagogija“)

-> pozitivan aspekt: objedinjavanje teorije i prakse (misliti glavom = raditi rukama)

-> nema ocjena, a učenici mogu kritizirati učitelje (riječ je o zajedničkoj inicijativi)

-> razvijanje samostalne, kritičke i odgovorne osobnosti

15) SUMMERHILL

-> utemeljitelj: A. S. Neill

-> uzor: egzistencijalistička filozofija J. P. Sartrea

-> velika prava učenika u izboru nastavnih sadržaja, učenik donosi odluke, izbjegavanje kazni,
redukcija besmislenih sadržaja

16) SPUTNIK-EFEKT ILI PROPITIVANJE UČINKOVITOSTI

-> potaknuto lansiranjem raketa u svemir za vrijeme SSSR-a -> Amerikanci pozivaju na
uzbunu: premalo se učenike poučava prirodoslovnim znanostima i matematici -> reakcija:
veća uključenost takvih predmeta u kurikul

-- KRIZA OBRAZOVANJA = zbirni naziv za sve nedostatke suvremenoga školstva i

mnogostruke pokušaje prilagodbe nacionalnih školskih sustava

Koji su problemi?

4
1) osnovno obrazovanje traje sve duže

2) konstantno razvijanje znanosti, a školski trendovi to ne prate

3) škola se općenito sve sporije prilagođava okolini

4) od učenike se traži sve više podataka

5) nema sklada između općega i stručnoga znanja

6) ne uzimaju se u obzir izvannastavni čimbenici kad je o odgoju riječ

7) brzo zastarijevanje stručnih znanja i pojavljivanje novih znanstvenih paradigmi

- primjeri znanstvenoga određenja pedagogijske teorije:

a) Jean Piaget

– razvoj djeteta u 4 osnovne faze (senzomotorički, predoperacionalni, stadij konkretnih

operacija, stadij formalnih operacija)

- tri temeljna načela obrazovanja: komunikacija, povjerenje i poštovanje

- individualan rad

b) Jerome Bruner

- kognitivni razvoj učenika, pitanje motivacije, pitanja nastavnih planova i programa

c) Emile Durkheim -> škole kao žarišta socijalizacije

d) Ivan Illich

-> žestoki kritičar elitističkih škola

-> škola ne odgovara potrebama naroda

-> radikalna promjena koncepta škole i učitelja

c) Carl R. Rogers

-> škola je potresena ozbiljnom krizom: posljedice -> revolt mladeži, nezadovoljni roditelji,
nedostatak suradnje, globalna kriza na tržištu i sl.

-> zagovara terapeutsku, vodilačku i savjetodavnu ulogu nastavnika

-> „slobodan odgoj“ (nedovoljno razrađen pojam)

-> „samoincirajuće obrazovanje“ (učenici sami određuju kad se žele početi obrazovati)

d) Paulo Freire

->“oslobađajuća pedagogija“ = pojedinac se mora izboriti sam za sebe i za svoja prava

-> čovjek kao svjesno, djelatno i aktivno biće

5
-> „dijaloška pedagogija“ = čovjek se oplemenjuje u razgovoru s drugim

e) Anton Makarenko

-> predodgoj = rad, stega, kolektivno ozračje

-> protivnik zamorne i opsežne školske birokracije i administracije

-> rad s delikventima

-- kasnije (80-e i 90-e) = polarizacija pedagogija (lijeva i desna pedagogija)

-- politizacija obrazovanja

- Basil Bernstein uvodi dva tipa pedagogije: vidljiva (eksplicitna) pedagogija = cjelokupni
teorijski i praktični instrumentarij vs. nevidljiva (implicitna) pedagogija = utjecaj društva,
međuljudski odnosi

- širenje polja pedagogijskoga gledišta

- pitanje ostvarenja alternativnih škola:

1. odnos privatnih i javnih škola

2. debirokratizacija škole i njena hijerarhijska podređenost centralnoj upravi

3. fokusiranje na različite potrebe učenika

- prednosti alternativnih škola:

1) veća mogućnost izbora (pluralizam izbora) što je osnova demokratizacije obrazovanja

2) samostalnost u formiranju školskoga programa, organizaciji nastave i biranju metoda

3) bolja povezanost između učenika, učitelja i roditelja

4) izbjegavanje kompetetitivnosti u nastavi

5) rad u manjim skupinama

6) veća prava učenika

...