Giga Barieva, moderna Penelopa s

revolverom u ruci
Marija Bonjak

Poetika Gige Barieve Milana Begovia u kontekstu feministike kritike

i kulturnih studija

iga Barieva Milana Begovia u mnogoemu je zanimljiv roman.

G Struktura romana je naglaena, poigrava se intermedijalnim postup-

cima, a svojim sadrajem pokuava obuhvatiti kulturu i ivljenje u po-
ratnom Zagrebu. Posebno je zanimljiva za analizu koju e ovaj tekst pokuati
provesti, injenica da je protagonistica ena imenom Giga Barieva. Time se
dakle otvara problematino pitanje enskog pisma te pitanje enskog anra to
e nas usmjeriti u vode kulturalnih studija i feministike kritike.

Osim toga valja zapaziti i da Giga i Marko Bari koreliraju sa Penelopom

i Odisejem. Intertekstualni odnos se uspostavlja sa Homerovom Odisejom i
Joyceovim Uliksom, ime se poigravanje mitom dodatno uslonjava. Pri tome
smatram da je Begovieva inaica mita bitno radikalnija i kompleksnija nego
se to ini na prvi pogled.

Znanstvena literatura o Gigi Barievoj iznenaujue je siromana. Na per-

cepciju Begovieva romana u sustavu hrvatske knjievnosti utjecao je vjerojat-
no nain na koji je roman objavljen: izlazio je u nastavcima kao feljton u Novo-
stima pa se valjda zakljuilo kako neto takvo ne moe biti umjetnost1 kako je
konstatirao Pavlii zamjerajui opsjednutosti nae filoloke struke sadrajem
i drutvenim angamanom knjievnih djela (ega u Begovievu romanu nije
nala u dovoljnoj mjeri)2

Takva pretpostavka ide u prilog kulturalnim studijima koji ele izbjei ta-
kvo elitiziranje i povlaenje strogih i postojanih granica izmeu visoke i popu-
larne knjievnosti, i kulture openito. Uzmimo u obzir promjene koje su zbile
u percepciji i prouavanju knjievnosti i bit e sasvim jasno da su te razlike
veoma upitne. Naravno osim toga problematini su i sami pojmovi kultura,
kulturalni studiji (cultural studies), popularno i visoko, masovno, trivijalno. Ni
pojmovi enskog anra, enskog pisma, ene kao kategorije kojom operira teo-
rija knjievnosti nisu nita bolje odreeni. U nedostatku boljeg instrumentarija,
egzaktnijeg, preostaje nam operirati spomenutim pojmovima, ali sa stanovitom
distancom.

1
Milan Begovi i njegovo djelo: zbornik radova, Vrlika-Sinj, 1997.- Pavao Pavlii:
Glazba, slikarstvo i knjievnost u romanu Giga Barieva, 159-160 str
2
Ibid. 159. str

186

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 186 12/23/2009 11:53:01 PM

 Kompozicija romana Giga Barieva

Krajnji cilj analize Begovieva romana svakako je donoenje zakljuaka

izvedenih iz smisla djela, iz njegova znaenjskoga sloja. Meutim da bi inter-
pretacija bila plauzibilna valja krenuti od teksta.

Klasina naratoloka analiza zahtijeva promatranje teksta kao jezinog zna-

ka, sa svojim izrazom, sintaktikom substrukturom, i sadrajem, semantikom
strukturom. Tek postupnim i sustavnim ogoljivanjem izraza moemo shvatiti
sadrajni sloj te na koncu doi i do smislenog nivoa. Tada se tekst moe stavljati
u kontekst i usporeivati sa slinim ili pak razliitim ostvarajima. Pripovjedni
postupci u Gigi Barievoj posebno su znaajni jer ispituju granice anra i mo-
gunosti intermedijalnih proimanja. U kojoj mjeri se moe unijeti drugi medij
u knjievnost, a da djelo jo uvijek moemo nazivati knjievnim.

Mogli bismo rei da je struktura Begovieva romana zasnovana na ino-

vativnim postupcima. Roman se sastoji iz tri knjige Sedam prosaca, Na ratitu
i Povratak u kojima su koritene raznovrsne naratoloke metode kojih e se
dotaknuti kasnije zasebne analize knjiga. Ve sumarnim iznoenjem sadraja
moe se naslutiti sloena naratoloka struktura, a budui da je sadraj bitan
predmet ove analize ukratko u ga prepriati.

Pria zapoinje u Zagrebu jednog predveerja u veljai sredinom dvadesetih

godina dvadesetog stoljea, kada Giga Barieva, mlada dama iji se mu Marko
nije vratio iz zarobljenitva u Rusiji, odlazi na ispovijed u crkvu Svetoga Marka
traei savjet. Iz istog razloga pozvala je kartomanticu Irinu Aleksandrovnu,
koja ju je ekala kui kada se vratila s ispovijedi. Giga kartomantici poinje pri-
povijedati o svojim proscima koji se ve godinu dana natjeu za njezinu ruku.
Pripovijedanje se odvija u obliku novela od kojih je svaka posveena jednom
od udvaraa prikazanih i kroz razliite likovne tehnike. Novelama doznajemo
mnogo o Giginom predivotu ime je rijeeno retrospektivno pripovijedanje i
istodobno poremeen kronoloki red izlaganja.

Kada se portreti iscrpe pria se vraa u ratne godine kada je Giga putovala
u Galiciju da se na fronti vjena s Markom. Zbog poetka ofanzive, brak nije
konzumiran, a Giga i Marko se nisu uspjeli nai u opem meteu. Putujui
za Zagreb Giga upoznaje kapetana, jo jednog kasnijeg udvaraa, a sa sobom
je i povela djeaka lojmea kojeg je izvukla iz burne Galicije i koji e potom
ivjeti u njezinoj kui. Po povratku u Zagreb Giga oboli od tifusa, povremeno
je posjeuje Markov otac, bivi novinar sada pijani propalica. Njegova pro-
lost otvara vrata pripovijedanju o drutvenoj zagrebakoj situaciji duboko u
devetnaesto stoljee, kada je Josip Bari bio aktivan. U meuvremenu kako
godine prolaze stari Bari e poludjeti, Gigin otac umrijeti, a starateljstvo nad
lojmom e preuzeti njegov stric. Na koncu se taj vremenski odsjeak zaokrui
i pripovijedanje se vrati u istu zimsku no kada je poelo. Utorak je, konani
dan Gigine odluke, kada e objaviti iju prosidbu prihvaa. Svira se na klaviru.
veer prolazi, Giga odlae odluku, ali naposljetku u potpunosti odustaje od bilo
kakve udaje i raspusti razoarano drutvo prosaca.

187

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 187 12/23/2009 11:53:01 PM

 U posljednjem poglavlju romana, koje ima oblik drame, a zbiva se iste veeri
ili nedugo nakon sudbonosnog utorka, kui se vraa Marko Bari. Suoivi se
prvi put nakon mnogo godina, mu i ena upadaju u niz nesporazuma. Marko
je sumnjiav, a Giga ne razumije njegov poloaj. Na koncu, kada se skoro na-
sluti sretni kraj, Marko postaje napastan, a Giga ga ubija.

Nakon iznesene radnje napreac bi se zakljuilo da to jo jedna sentimen-

talna priica o ekanju i razoarenju koje nuno dolazi kad imamo visoka oe-
kivanja. Jo istaknimo da je djelo izlazilo tridesetih godina, nedugo nakon rat-
nih dogaanja, kada su se mnoge ene nale u situaciji slinoj Giginoj i stavka
je zakljuena. Meutim to ne bi bilo pomno itanje, to ne bi bilo ni itanje nego
podreivanje djela kontekstu u kojem je nastalo poopivanjem na induktivnoj
osnovi.

Zato valja obraditi svaku knjigu romana, jednu za drugom i uoiti one po-
stupke i dijelove romana koji su bitni za interpretaciju u duhu feministike
kritike i kulturalnih studija.

Prva knjiga: Sedam Prosaca

Kako i naslov kae prva knjiga Begovieva romana koncentrirana je na Gi-

gine prosce. Sastoji se od etiri poglavlja.

Prvo poglavlje Ispovijed uvodi nas polako u svijet Gige Barieve koja se
sprema za ispovijed u crkvi sv. Marka. Primarni motiv za ispovijed nije du-
hovne naravi nego je to potreba za savjetom. Gigin mu Marko nestao je za
ratnih dogaaja, od ega je prolo osam godina, a brojni pokuaji pronalaska
bilo kakvih informacija nisu urodili plodom. Giginu ruku trai sedam prosaca,
a dvojbe koje ju razdiru iznutra, odanost i ljubav prema muu s jedne, a elja
za nastavkom ivota s druge strane, ponukale su je da zatrai savjet od svee-
nika. Meutim on joj je samo suptilno dao do znanja da je odluka ipak samo
njena. Sveenik nije jedini od kojeg Giga trai pomo. U drugom poglavlju
Irina Aleksandrova uvodi se lik kartomantice Irine iju je pomo Giga traila i
ranije. U tom poglavlju iznesen je kratki pregled Irinina ivota ime se prekida
dotad linearna fabula. itanje iz karata i sline ezoterine prakse iznimno su
popularne u enskim krugovima. Sljedee poglavlje Likvidacija kratki je uvod
u najvee, i posljednje, poglavlje prve knjige koje ujedno ini i njezinu okosnicu,
a to je Galerija prosaca.

Prva tri poglavlja strukturirana su tipinim pripovjednim postupcima te se

njima neemo toliko baviti da ne bismo odlutali od teme. etvrto poglavlje, s
druge strane, naglaeno je inovativnim postupcima. Svakom Giginom proscu
pridruena je likovna tehnika i novela kojom se osvjetljava njihov i posredno
Gigin lik. Pripovijedanje poinje Giga, meutim postupno se njezin glas gubi i
novele se potpuno osamostaljuju.

Izbor likovne tehnike, kao i fabula, pridonose psiholokoj karakterizaci-

ji lika: advokat Mika (Ulje), konte ime Simeoni (Profil), Freddy (Terakota),

188

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 188 12/23/2009 11:53:01 PM

 Bela Balako (Karikatura), Mister Kvit (Pastel), Angelus Posthumus (Fotogra-
fija), Pero (Autoportret).

Novele su lanano povezane, kako se iri na krug znanja tako su izrae-

nije veze meu proscima. Primjerice Freddy se spominje i u noveli o Beli Ba-
lakome. Objanjeno je kako su prosci upoznali Gigu i kao su organizirani
kruoci utorkom kada bi se svih sedam prosaca okupilo u Giginoj kui. Osim
toga doznajemo mnogo informacija o naoj protagonistici i njezinom odnosu
s Markom.

Valja napomenuti da svaki prosac ima razliitu motivaciju za eventualni

brak, te razliitu percepciju Gige. Za njih Giga je surogat za vlastiti gubitak,
slika koju su izgradili onako kako im odgovara. Neobine okolnosti koje su je
zadesile i prie koje krue Zagrebom, je li brak doista konzumiran ili ne, uinile
su je veoma zanimljivom metom.

Konte Simeoni se zaljubio u mladu kotkinju koju je upoznao za svog ho-

doaa po talijanskim svetitima. Njihova je ljubav zavrila nesretno, njezinom
smru. Nakon tog incidenta toliko je idealizirao svoju dragu da je sve ostale
ene smatrao neprikladnima, moda ne bi bilo ekstremno rei grenima. Giga
ga je privukla prije nego ju je uope upoznao, i to samo zato to je udana ena,
a djevica, a istodobno vjerna svome muu neovisno o nedostatku bilo kakvih
vijesti o njegovoj sudbini. Bila je dakle plodno tlo za surogat, za razvoj nove
idealizirane slike ene. Simeoni je samo primjer, ablon, ostalih prosaca. Svi oni
grade vlastitu sliku o Gigi Barievoj istiui one osobine koje im odgovaraju.

Drugi zanimljiv kandidat je svakako Pero. On se izdvaja svojim nekonven-

cionalnim ponaanjem, potpuno razliitim od ostalih prosaca. Trenutno sam
izdvojila ova dva prosca jer se da iitati iz romana da imaju malo drugaiju
Giginu panju no ostali. No to, dakako, moe biti samo iluzija. Iako svi prosci
imaju nekakav incident sa nekom enom u svom ivotu, Perin je utoliko zani-
mljiv to podsjea na Edipa. Kako smo ve spomenuli grke mitove valja i ovdje
uoiti jo jednu slinost (ne istovjetnost) s mitom. Peru je odgojila mlada tetka,
udovica brata Perina oca. Njihov odnos je bio onaj majke i sina dok Pero nije
uao pubertet u kojem bujaju hormoni. Iako Pero i njegova tetka nisu krvno
vezani, ipak moemo rei da su poinili incest zbog prirode odnosa koji su imali
dotad.

Ve iz samo dva kratka primjera da se naslutiti koliko je roman zaokupljen

suptilnom analizom muko-enskih odnosa. Advokat Mika pomno prati en-
ske prakse i trenutno popularne modne i druge hirove to koristi kao glavni
adut u udvaranju, ali kada ostane nasamo sa enom nije toliko uspjean jer jed-
nostavno ne zna komunicirati bez drutva kao zalea. Prvo ljubavno iskustvo
Bele Balaka bilo je toliko tragino (njegova zarunica je pobjegla sa zaruni-
kom Beline sestre) da od tada samo nie avanture, jednu za drugom. Freddy je
s druge strane erotoman i snob koji Gigu vidi kao ulaznicu u visoko zagrebako
drutvo.

189

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 189 12/23/2009 11:53:01 PM

 Dakle sve su te pronje proraunate, neke vie, neke manje, ali opet pro-
raunate. S Galerijom prosaca zakljuena je prva knjiga. Svaki odnos prosca i
Gige pojedinano, vrlo je zanimljiv i bitan, jer je muko-enski odnos temelj
Begovieva romana.

Druga knjiga: Na ratitu

Na ratitu je vjerojatno najromaneskniji dio Gige Barieve u klasinom

smislu romana. Nema izrazitih vremenskih usjeka i otklona, radnja tee polako
i linearno. Druga knjiga sastoji se iz podjednako duga dva poglavlja: Gigino
vjenanje i U iekivanju. Gigino vjenanje uvodi ratna dogaanja u Galiciji kada
Giga u opem meteu pokuava pronai mua. U pohodu, u kojemu joj po-
mae jedan austrijski kapetan, upoznat e i malog idovskog djeaka lojmea,
budueg tienika. Zbog izvanredne situacije i obeshrabrujuih pokuaja, Giga
se morala vratiti u Zagreb

U iekivanju se izravno nastavlja na prethodno poglavlje. Giga je u Zagre-

bu, oboljela je od tifusa od kojega je lijee u njezinoj obiteljskoj kui. Upozna-
jemo lik Markova oca, starog Baria, pijanca koji svaki tjedan dolazi do Gige na
aicu pia i po novce koji mu omoguuju kakvo-takvo egzistiranje. Meutim,
stari Bari e uskoro poludjeti, smjestit e ga u Vrape, a za sve se stara Giga.
Ona e se pobrinuti za Piroku, Barievu ljubovcu, smjetaj u ludnici i sve to
ide s tim. Usto je trebalo muke, napora i vremena da Gigin otac prihvati malog
lojmea. To joj sve samo dodatno oteava teku psihiku situaciju u kojoj se
nala. Da bi odvratila misli zapoljava se kod Freddya u ured Crvenog kria.

Druga knjiga Begovieva romana dala je potresan prikaz groteske i lice-

mjerja rata, kada se na primanju visokih vojnih asnika pije ampanjac i slavi uz
zagluujuu buku topova. Meutim Giga e uspjeti makar na trenutak zamisliti
vojnike glave i ukazati im koliki gubici ostaju nakon bojeva. Uspjet e ih na-
tjerat da je ne gledaju kao komad mesa, udvarajui joj se na sve mogue naine,
nego kao osobu, punokrvnu viedimenzionalnu osobu. Gigi su nabujale oi u
svjetlucavoj mokrini. Grof se potpuno smeo. Osjetio je, moda prvi put, kako
sav taj rat nije samo jedna bravurozna pustolovina, koja moe slomiti jedno ili
drugo prijestolje, nego neto to nosi boli neizljeive i unitene sree.3

Usudit u se razmatrati ovaj primjer kroz podjelu javno i privatno. Javna

sfera je prostor dominacije mukog principa, slava, vojevanje, mo, politika
scena i sve to ide uz taj instrumentarij. Privatna sfera bilo bi polje u kojemu
djeluje ena i enski principi, intimni odnos, obitelj, ognjite, personalno. Me-
utim, neravnopravnost nastaje zato to mukarac moe i djeluje u obje sfere,
dok je ena ograniena samo na privatni prostor. U razgovoru s grofom, Giga
prelazi iz privatne u javnu sferu nainom na koji djeluje. Retorika, umijee go-
vora je instrumentarij javne sfere, iako Giga naglaava osobnu bol. Dakle forma
i sadraj nisu iz istog polja djelovanja. Giga se openito, kroz roman, kree i

3
Begovi, Milan: Giga Barieva; priredio Boris Senker; Zagreb, Matica Hrvatska: 1996.
(Stoljea hrvatske knjievnosti) sv. 2. Na ratitu; Povratak, 46. str

190

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 190 12/23/2009 11:53:01 PM

 kroz javnu i kroz privatnu sferu. Ona je emancipirana unutar knjievnog teksta.
Naravno ovakva podjela postoji jer se nametnula kao zakljuak u promatranju i
analiziranju knjievnih djela. Feministika kritika ju rado koristi, ali ona se kao
i ostale podjele svodi na opreku mukog i enskog. Takve binarne opozicije su
dvosjekli ma. Derrida je to pokuao naglasiti svojom teorijom jakih i slabih
lanova, to pokazuje da je opreka neravnopravna i da se jedan princip uteme-
ljuje tek u odnosu sa drugim koji mu slii kao obilaznica.

U kontekstu Begovieva romana, opreku javni i privatni prostor valja uvesti

utoliko da se istakne da Giga Barieva nije tip enskog lika na koji nailazimo
u knjievnosti, posebno hrvatskoj, nego izgraena i psiholoki okarakterizira-
na tekstualna osoba. Terminom osoba hou naglasiti upravo netipinost koju
termin lik ne dokida u tolikoj mjeri. Giga nije ni femme fatale ni skromna
kuanica, nije tip enskog lika.

Trea knjiga: Povratak

Prva dva poglavlja Otac i ki i Luaki ples se nastavljaju na radnju druge

knjige. Opisuje se Gigino mukotrpno iekivanje, politike okolnosti koje su
dovele do umirovljenja njezina oca te i njegova smrt, atmosfera u ludnici u ko-
joj je stari Bari te sudbina Barieve Piroke. Opis iekivanja na zagrebakom
kolodvoru izrazito je ivopisan i bitan za problematiziranje mita o Odiseju i
Penelopi, ali time emo se pozabaviti malo kasnije.

Gatanja i predosjeanja, tree poglavlje, vraaju nas u vrijeme zavretka prve

knjige. Irina Aleksandrovna konano gata iz karata i prorie zloslutnu sudbi-
nu koja e ju zadesiti. Kartomantica e konstatirati u sebi da je kod te toliko
iskuane i napaene ene, tako dosljedno ustrajne u svojim nadama i vjerovanji-
ma, napokon nastupio as preokreta. Vremenu je konano uspjelo da pokoleba
ono, to je pred ljudskim nasrtajima i nastojanjima ostalo nepokolebljivo.4 Pri-
sutnost takvog ezoterinog lika kao to je Irina Aleksandrovna i njezina kon-
statacija o Gigi uz nezaobilazno gatanje, evociraju mitsku atmosferu proetu
neizbjenim usudima. U ovom poglavlju iznosi se i sudbina malog lojme po
kojega je doao stric. Poglavlje i zavrava neposredno nakon odlaska idovskog
djeaka kada Giga ostaje sama u vlastitom osjeaju udaljenosti i ispraznosti.
Napokon se i ona vratila meu svoja etiri zida, to su stajala nijema oko nje
kao etiri daske mrtvake krinje. Takva je samoa bila oko nje, da nije imala
osjeaj, da su je svi njeni napustili, da su se razili izgubili, nego da je ba ona,
koje vie nema, ona je otila, ostavila njih i ovaj svijet.5 Napetost i neizvjesnost
Gigine odluke i razrjeenja odvit e se u posljednja dva poglavlja.

Kao to se likovni uinak ostvario u doivljaju portreta Galerije prosaca,

tako se Begovi poigrava odnosom medija glazbe i medija knjievnosti u pret-

4
Begovi, Milan: Giga Barieva; priredio Boris Senker; Zagreb, Matica Hrvatska: 1996.
(Stoljea hrvatske knjievnosti) sv. 2 Na ratitu; Povratak, 287. str.
5
Begovi, Milan: Giga Barieva; priredio Boris Senker; Zagreb, Matica Hrvatska: 1996.
(Stoljea hrvatske knjievnosti) sv. 2 Na ratitu; Povratak, 313. str

191

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 191 12/23/2009 11:53:01 PM

 posljednjem poglavlju Beethoven: Sonata quasi una fantasia, op. 27. No 1. Na
vezu s glazbom upozorava i naslov koji sugerira da je ta skladba osobito vana.
Skladba e se odsvirati na glasoviru, kako bi se malo ublaila napeta atmosfera
iekivanja. To je posljednji utorak kada se sastaju prosci u Giginoj kui jer je
Giga obeala donijeti konanu odluku te veeri. Za vrijeme izvoenja skladbe,
svi koji su prisutni u sobi odlutaju mislima. O glazbi se ne govori, ali je svatko
svjestan paralelizma vlastitih misli sa tokom glazbenih stavki.
Skladbu svira mladi Pero, a listove notnog zapisa okree Freddy. Tu je Bego-
vi uveo briljantnu dosjetku, kako to naziva Pavlii, kojom je neizravno upozo-
rio kako se misli raznih osoba odvijaju istodobno, iako ih nije mogue iznijeti
na taj nain nego sukcesivno. Dogodi se da Freddy okreui stranice u jednom
trenu, zahvati dvije stranice, pa Pero mora zastati sa svirkom. Taj trenutak se
spominje u opisu toka svijesti svakog od nazonih te u svakoj svijesti ima ulogu
nekakva prijeloma ili zaokreta. Glazba je tu, dakle, kontrapunkt psihi likova,
i ujedno je ona podloga na kojoj se radnja zbiva, jer upravo glazba dramatur-
ki organizira pripovijedanjeNapokon, i cijelo je poglavlje organizirano kao
vieglasna skladba u kojoj se glasovi- unutarnji glasovi- prepliu i slijede, a tek
uzeti skupa daju cjelinu kompozicije.6

Na koncu veeri Giga se povlai u svoje odaje radi preoblaenja i pripreme

za objavu odluke. Meutim, shvati da ne eli biti ni s jednim od prosaca, jer ne
eli biti primorana na to samo zato to se to od nje oekuje i zato to ima pros-
ce. Zamolila je advokata Miku da prenese ostalima njenu odluku i razloge.

Posljednje poglavlje Drama, organizirano je dramski, kako to i sam naslov

govori, i podijeljeno u tri ina. Taj dio romana danas je poznatiji itateljskoj pu-
blici kao drama Bez treeg. U znanosti je bilo spora oko toga to je nastalo prije,
poglavlje romana ili drama. Prevladavalo je miljenje da je Begovi naknadno
dramatizirao poglavlje, ali da je poglavlje od poetka napisano ugledajui se
na dramske formalnosti i s namjerom da s vremenom bude uoblieno u pravi
igrokaz. Boris Senker je u knjizi Kazalini ovjek Milan Begovi ukazao da je
Begovi naknadno, uz blage modifikacije, ukorporirao dramski komad u roma-
nesknu strukturu.

Bez obzira na prirodu i kronologiju odnosa, injenica je da poglavlje i dram-

ski komad stoje u stanovitom paralelnom odnosu. Pomnom analizom Branko
Heimovi je ukazao u studiji Dramski rad Milana Begovia (u knjizi Trina-
est hrvatskih dramatiara) da bitnih razlika zapravo nema. Meusobna slinost
tekstova bitnija je za roman jer se unutar romanesknog teksta stvara interme-
dijalna situacija.

Roman se ita, ba kao to se ita (moe itati) i dramski tekst. Iskrsava

problem potencijalne recepcijske razlike. Ako se drama i ita, ne gleda, opet to
itanje trai vei napor no itanje proze, drama ima precizno odreene konven-
cionalnost koje ju razlikuju od ostale knjievnosti. Lada ale Feldman propi-
tuje problem drame umetnute u roman; moe li se takav sluaj itati kao bilo

6
Milan Begovi i njegovo djelo: zbornik radova, Vrlika-Sinj, 1997.- Pavao Pavlii:
Glazba, slikarstvo i knjievnost u romanu Giga Barieva, 168. str.

192

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 192 12/23/2009 11:53:01 PM

 koji oblik umetnutog teksta. Smatra kako mentalna konkretizacija virtualne
predstave i mentalna konkretizacija pripovjednog svijeta nisu bitno drugaije,
samo to [se] dosezivosti svijeta prie umjesto iskljuive navodne prozirnosti
jezinih mehanizama namee jo i multimedijalni zasun kazalita, pozornice,
glumca ili lutke, kojima se opet, ba kao i jeziku, moe razliitim autoreferen-
cijalnim postupcima osvjeivati autonomna zbilja i rastua distanca od svijeta
stvari7.

Zato se Begovi odluio na uvoenje takve jedne vrste u posljednje poglav-

lje romana? Prije svega, Drama je nalik drami, kao drama, no ne moemo rei
da to jest drama u pravom smislu anrovske odrednice. Dakle, Begovi sugerira
dramsku atmosferu i napetost koju stvara susret Gige i Marka Baria to se
odigrava u posljednjem poglavlju. Drama je uglavnom u dijalogu, a pripovjeda-
ev glas ima vie odlike didasklije nego romaneskne proze. Tu je dramatinost
mogao postii i proznim sredstvima, ali je htio pokazati kako se ivot (naime,
ivot u romanu) zgusnuo u neto to je kao u drami, kao u kazalitu8

Konani susret suprunika u pravom smislu rijei je konaan. Zbog Mar-

kove nepovjerljivosti i ljubomore, iskrsnut e niz nesporazuma izmeu njega i
Gige. Ono to e ga konano uvjeriti u njezinu iskrenost je pismo koje je Gigin
otac ostavio za Marka ukoliko se vrati. Iz tog famoznog pisma Marko saznaje
da mu je Giga doista bila vjerna te je spreman za daljnji zajedniki ivot. Me-
utim Giga je razoarana njegovim nedostatkom povjerenja i eljom za takvom
potvrdom tjelesne vjernosti te odbija intimni kontakt. Na to Marko postaje
napastan i Giga ga ubija.

Giga Barieva, moderna Penelopa s revolverom u ruci

Begovi je svome romanu dao podnaslov Roman iz zagrebakog poslijeratnog

ivota ime je elio naglasiti romanesknu strukturu, uz i neovisno o inovativ-
nim postupcima koje je koristio. Tim podnaslovom sugerira da je pokuao obu-
hvatiti kulturu, ivljenje i politike okolnosti u Zagrebu za vrijeme poraa. Kroz
likove starog Baria i Gigina oca uao je i duboko u devetnaesto stoljee te uz to
i maestralno prikazao politiki prevrat koji se podudara sa umirovljenjem Gigi-
na oca. Njegov razgovor s neimenovanim piscem metafora je za svako politiko
previranje i pokazatelj koliko povijesne okolnosti utjeu na vrijednosti po ko-
jima se kategorizira kako osoba tako i njeno djelovanje. Roman vrvi podacima
koji bi omoguili rekonstrukciju toga vremena i njegovih osobitosti. Meutim
usmjerit emo se na one kulturne prakse koje istodobno moemo promatrati iz
perspektive feministike kritike.

7
ale Feldman, Lada: Drama kao romaneskni intermedij: dva kontrastivna moder-
nistika primjera, u: Poetika pitanja: zbornik radova u povodu 70. roendana Milivoja
Solara, (ur. D. Duda, G. Slabinac, A. Zlatar), Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za
komparativnu knjievnost, 2007, 161
8
Milan Begovi i njegovo djelo: zbornik radova, Vrlika-Sinj, 1997.- Pavao Pavlii:
Glazba, slikarstvo i knjievnost u romanu Giga Barieva, 171.str

193

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 193 12/23/2009 11:53:01 PM

 Budui da su u kratkoj naratolokoj analizi istaknuti intermedijalni postup-
ci, valja naglasiti i intertekstualnu narav Gige Barieve. Postupkom uvoenja
dramske strukture ostvaruje se slinost sa Joyceovim Uliksom u kojemu je cijelo
jedno poglavlje napisano u dramskoj formi. Formalne odlike nisu jedina sli-
nost: i Joyce i Begovi transformiraju klasini mit o Odiseju i Penelopi. Dok
Joyce izravno naglaava vezu s Homerom, Begovi to ostvaruje preko Joycea.
Moda je upravo poigravanje s mitom i mitskom svijesti prethodilo inovativ-
nim postupcima kojima se koriste oba autora, u naem vremenu mit se ne moe
obnoviti, nego se jedino moe transformirati u neki drugi oblik, tekstualni i
pojavni. Mentalni sklop i kultura u kojoj su roeni mitovi toliko su drugaiji
od nae, da ih ne moemo pojmiti na isti nain. Tragedija, posebno antika, je
dobar pokazatelj te promjene. U znanstvenim krugovima kada se govori o smrti
tragedije, govori se o transformaciji u kojoj su tragiki pad i krivnja izgubili
vaan dio. Drutvo toliko utopljeno u misao o otkupljenju formirano u Bibliji,
koja je neizostavna za promatranje djela tzv. zapadnog kruga, ne moe pojmiti
pad bez mogunosti spasa koje e donijeti pokajanje ili kakav slian postupak.
A uloga najvieg ina rtve, rtvenog jarca, za zajednicu ve je i dodijelje-
na i odigrana, te ju je gotovo nemogue nadmaiti. Tako se ni klasini mitovi
ne mogu obnoviti bez nunog upisivanja epohalnog karaktera koji neizbjeno
transformira mit.

Ako, naime, Joyce pripovijeda o modernom Odiseju, Begovi pria o mo-

dernoj Penelopi. Joyce tek u posljednjem poglavlju uvodi u pripovijedanje i
Penelopinu perspektivu, Begovi tek u posljednjem poglavlju uvodi svog Odi-
seja na scenu. Jer, ne moe, mislim, biti nikakve sumnje o tome da su obojica
poli od istoga mita, samo to to kod Begovia nije dovoljno zapaeno niti
istaknuto, jer nije ni on sam na tome eksplicitno inzistirao.9

Begovi je, smatram, uradio radikalniji pothvat od Joycea, promijenio je

perspektivu, point of view, mita. Poremetio je ustaljene parametre mita koji se
od poetka koncentrira na Odiseja i njegove zgode i nezgode. enja za do-
mom koju osjea Odisej nije konstantno prisutna, pokoji put Odisej odluta od
cilja vlastitog putovanja, oaran enama koje upoznaje na svom putu i s koji-
ma ini preljub, dok Penelopa smilja sve mogue naine da se rijei prosaca i
ne okalja svoju vjernost. Joyce je re-karakterizirao arhetipske likove Penelope,
Odiseja i Telemaha. Begovi je uinio isto to, ali je transformiranje mita pomje-
rio za jo jedan korak mijenjanjem perspektive. Mijenjanje perspektive dovodi
nas do pitanja enskog pisma i enskog anra.

Ponekad definiran s razlikom u odnosu na pojam ensko pisanje, pojam en-

skog pisma u nas je odavno ve prestao znaiti ono to je znaio u svom ori-
ginalnom porijeklu u okrilju feministike kritike knjievnosti sedamdesetih
godina i danas se, posebice u dnevnoj, novinskoj kritici, upotrebljava kao opi
nazivnik za enske autorice koje se bave ve tradicionalno poimanim enskim
temama.10

9
Milan Begovi i njegovo djelo: zbornik radova, Vrlika-Sinj, 1997.- Pavao Pavlii:
Glazba, slikarstvo i knjievnost u romanu Giga Barieva, 174. str.
10
Zlatar, Andrea: Pretvorbe enskog glasa u suvremenoj hrvatskoj prozi

194

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 194 12/23/2009 11:53:01 PM

 Meutim, problematino pitanje jest je li mogue prepoznati ensko pisa-
nje ne poznajui ime autora/autorice. S druge strane tu je pitanje enskog an-
ra, predodbe za ene, koji bi predstavljao pripovijest u ijem je sreditu enska
junakinja, enska udnja i koji su namijenjeni enama. I opet iskrsava pojam
enskog, pojam ene kojim se operira u knjievno teoriji. Na odreeni nain
tu kategoriju ukida Judith Butler koja rod promatra kao drutveni konstrukt u
althusserovskom smislu. Za Butler, rodni identitet je rezultat drutvenih praksi
koji omoguuje razliku meu enama, za razliku od spola. Kao takav, rod je
preoznaiv, transformabilan. Butler kroz odnos butch i femme u lezbijskoj vezi
ukazuje da te dvije kategorije nisu izvrnute kopije autentinih rodnih identi-
teta, nego nas upozoravaju da su izvorni identiteti upitni. Odlika enskosti i
mukosti nisu obiljeja spola, iako ih moe imati.

Ako na trenutak odvojimo teoriju Judith Butler, ostaje nam otvorena pro-
blematika odnosa Begovieva romana i termina enskog pisma i enskog anra.
Po spomenutim karakteristikama Gigu Barievu ne moemo smatrati enskim
pismom utoliko to autor nije ena iako govori o muko-enskim odnosima
to moemo smatrati tipino enskom temom. S druge strane, inzistirati na
injenici da autor enskog pisma nuno mora biti ena upitno je zbog labilnosti
i nekoherentnosti kategorije ena, a ako primijenimo teoriju roda Judith Butler,
spol autora/autorice postaje manje bitan. Uz to je bitna i recepcija djela kod
itatelja/gledatelja, te se javlja neizostavno problemsko mjesto rodno odree-
nog gledateljstva11. Laura Mulvey, feministika teoretiarka filma, istaknula je
da cinema spectatorship involves masculine identification for spectators of ei-
ther gender. If cinema does thus construct a masculine subject, there can be no
unproblematic feminine subject position for any spectator.12 Iako se Mulvey
koncentrira na teoriju filma i gledateljstvo kino projekcija, ipak moemo izvui
shemu koja se tie i knjievnog teksta. To bi znailo da se itateljica moe poi-
stovjetiti i sa mukim i sa enskim likom, jer je knjievni tekst uglavnom, kao i
filmski, graen tako da namee masculine identification.

Tu je i odrednica enskog anra i pitanje njegove politinosti. Gigu Barie-

vu mogli bismo svrstati u polje enskog anra. Protagonistica je ena, okosnica
djela su muko-enski odnosi, transformira se arhetip Penelope, pratimo en-
sku udnju i iekivanje. Roman je i poeo izlaziti kao feljton, to bi sugeriralo
popularnu strukturu kakvu su imali Zagorkini romani. Meutim Begovie-
vo djelo nema odlika trivijalne knjievnosti13, a enski anr sugerira element
popularne kulture kada postoji konkretna namjera, kao to to primjerice ima

11
Problemom rodno obiljeenog gledateljstva bavila se A. Kuhn, i koritenjem ovog
pojma referiram se na njezin tekst
12
Kuhn, Annette: Womens Genres: Melodrama, Soap Opera, and Theory, u Feminist
Television Criticism: A Reader, ur. Charlotte Brunsdon, Julie DAcci i Lynn Spigel, Cla-
rendon Press, Oxford 1997, 146. str.
13
elim naglasiti da Brgoviev roman nije u potpunosti lien postupaka trivijalne/po-
pularne knjievnosti, ali nisu primarni i sveobuhvatni u smislu u kojemu je to ljubavni
ili kriminalistiki roman. Potonji su podreeni anru i shemi te ih se ne mogu oslobo-
diti. (Svakako se mogu problematizirati poput tefice Cvek u raljama ivota Dubravke
Ugrei ).

195

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 195 12/23/2009 11:53:01 PM

 japanska manga. Manga se dijeli u kategorije koje su istodobno i dobno i rodno
obiljeene i namijenjene tim drutvenim skupinama.

Gigin lik je autentian, a roman svojom strukturom i anrovskim odred-

nicama ne sugerira odreeno itateljstvo. Politinost djela proizlazi u velikoj
mjeri iz transformacije mita i, u toj transformaciji dokidanju tipskih odlika
enskoga lika. I Margaret Atwood se poigravala mitom u Penelopeji, prebacu-
jui ga u Penelopinu perspektivu, ali s atmosferom ironije i humora.
Begoviu su zamjerali to je na koncu sve svedeno na tijelo i tjelesnost, koji
su glavni razlog sukobu i traginom zavretku romana. No paljivim prolae-
njem kroz roman da se uvidjeti koliko je tijelo bitan faktor u kritinim i drama-
tinim situacijama. Svaki prosac u prvoj knjizi romana, zaintrigiran je Gigom
upravo zbog njene tjelesne netaknutosti i spekuliranja o tome. Tijelo pokorava
i biva pokoreno u isto vrijeme. Kada Piroka i Giga u jednoj gostionici do-
govaraju otpremninu, nizom okolnosti dogodit e se da e Piroka zaplesati
maarski arda.

Ve kod prvih taktova Piroka prepusti debeloga onom ovjeku, to se s njim

otimao o stolac, i zapoe da se trga u ramenima i ljuljacka u bokovima u
ritmu one muzike. Istodobno je mumljala svojim mutnim, prebitim glasom
povodei se za muzikom i malo pomalo sve se vie zanosila i treskala, dok
se njezino ritmiko trganje nije pretvorilo u gotov ples. Uhvatila se rukom
za zatiljak i bacakala svoje krupne noge, a bedra i prsi poskakivali su na njoj
kao talasi neki glomazni u morskoj oluji, ili brdo i izboene klisure u kakvom
potresu. Gosti su meutim zaboravili na svau, sve je skrenulo svoj interes
na pleuu enu i poeli da pljeu snanim zamahom, podcikujui, kliui,
dobacujui kojekakve rijei odobravanja i zadovoljstva, udarajui nogama o
pod i laktovima o stolove, na kojima su skakutale i zveckale ae i prosipale
u vis svoju sadrinu. Piroka je bila obuzeta gotovim paroksizmom. Meso je
vrcalo na njoj, kao da e se otkinuti s nje i razletjeti na sve strane. Zaduvala
se, zacrvenila, oznojila, rasplamsale joj se oi u mahnitosti nekoj strastvenoj i
hvatale je na sekundu itavim svojim tijelom ludi ritam onoga ardaa.14

Takvih trenutaka, takvog govora tijela u Giginom djelovanju nema. Ona

o svome tijelu ne razmilja do trenutka kada se naga pogleda u ogledalo, tog
sudbonosnog utorka kada je morala donijeti konanu odluku o proscima. Koli-
ko je u Gigi sazrela elja za okretanjem nove stranice istie njezin tok misli za
izvoenja Beethovenove skladbe

Svejedno, to je i tko je, koliko zna, koliko ima, kako se zove, kuda ide: ona
samo uje njegov poziv i sve se u njoj odaziva: Idem, dolazim, evo me. Kao
ptica koju mami mujakov urlik. Sve terete prolosti skida sa sebe, ogoljuje
se, oslobaa, nita vie ne postoji u njoj, to je dosada opredjeljivalo njene od-
nose prama svijetu i ljudima, ona je samo bezimena ena izvan familije, izvan
klase, izvan drutva, koja pozna samo jedan zakon: ivjeti.15
14
Begovi, Milan: Giga Barieva; priredio Boris Senker; Zagreb, Matica Hrvatska: 1996.
(Stoljea hrvatske knjievnosti) sv. 2. Na ratitu; Povratak, 179. str
15
Begovi, Milan: Giga Barieva; priredio Boris Senker; Zagreb, Matica Hrvatska: 1996.
(Stoljea hrvatske knjievnosti) sv. 2 Na ratitu; Povratak, 342. str

196

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 196 12/23/2009 11:53:01 PM

 Poetni entuzijazam e splasnuti kada Giga uvidi koliko je vrijeme ostavilo
tragova na njezinu tijelu.

Rame se sagnulo, miica se otromila, a koa na trbuhu kao sloen mijeh, a ne

vie onako uvita u vrstim, glatkim naborima poput nove, nenoene svile. A
ipak nitko nije preao rukom preko svega toga, nitko osim tekog glada vre-
mena. I zadrhta sve, srsi je prooe, da joj se koa osula bubuljicama, moda
od zime, a moda i od predodbe, to joj je u taj as prostrujila modanima.
Vidjela je u fantaziji desetke ispruenih ruku, kako se rairenim dlanovima
spremaju spustiti na nju, da je pomiluju, da je obrane od propadanja, da susta-
ve mladost, to se eto odsukiva s nje u tankim nitima, sastavljenim od sekunda
i minuta, to rastu u dane, u mjesece, u godine i postaju prolost. Pa kao da
je svaki zid najedamput dobio stotinu oiju, to su uprte u nju, ili se moda
probudila u njoj tenja da se obrani od neega, to je troi i skida s nje svjeinu
i mladost, dohvati s komode koulju i navue je hitro na se Nikad dosada
nije toliko osjetila nazonosti svoga tijela kao u taj as. Nikad nije pomislila,
da bi moglo doi u pitanje bilo to na njemu, jer od vremena, kad je jo bila
djevojica,()16

Kako postaje svjesnija svoga tijela, vremena i snage koja je otila ekajui,
odluuje prekinuti paradu s proscima i ustrajati u svom poetnom naumu. Na
poetku romana kada eka ispovijed Giga konstatira da su oni koje volimo
mrtvi tek kad ih nema vie u nama. Tek kad i zadnji miris ishlapi. Iako je Giga
proglasila Marka mrtvim i nastavila bez njega, u njihovu spavau sobu nitko
ne ulazi jer je jo pod kljuem, a uspomena na Marka jo je itekako iva.

Sad najedamput, kad je doao as, da ona postane neija, svejedno ija, kad
e onaj, koga izabere, htjeti nai u njoj materijalne ljepote, sad je spoznala,
da je ba mladost bila na njoj najljepe i najvrednije. Mladost, koja je prola.
I osjetila je prisutnost svoga tijela, i prestraila se, kad je otkrila, da ono nije
vie onakvo, kakvo je bilo prije nekoliko godina. Ona uistinu ne moe biti
vie niija, samo Markova. Na nj je ekala, radi njega se istroila, njemu se
rtvovala, i on jedini ne e ispitivati, koliko se mladosti s nje otrusilo, i to
je sve na njoj klonulo i zakrljalo. I stala se skanjivati, da stavi na se veernju
haljinu Jest, njih se treba osloboditi, a ne ivota, to ga je ivjela, to je njen i
koji je tako skupo platila, iz kojega se tako lako ne izlazi, da se prijee u drugi,
kao iz haljine u haljinu! Sai e dakle k njima, rei e im otvoreno: - ao
mi je, gospodo, ali moram da vas razoaram, da vas razoaram sve i jednoga.
Razlog je jedan jedini: ne mogu! ekati toliko godina jednog ovjeka, misliti
neprestano na nj, spremati sve svoje radosti za njegov povratak, sve elje i
tenje koncentrirati na taj jedan as, pa onda iznenada sve to prevrnuti, poi
za drugoga, proivjeti s njim onaj drugi as, koji nije njegov - to da vam dalje
objanjavam? Ne, ne mogu. Pustite me, da ostanem kod onoga, ija sam bila,
otkad imam svijest, da neija moram biti.17

16
Begovi, Milan: Giga Barieva; priredio Boris Senker; Zagreb, Matica Hrvatska: 1996.
(Stoljea hrvatske knjievnosti) sv. 2 Na ratitu; Povratak, 347-348. str
17
Begovi, Milan: Giga Barieva; priredio Boris Senker; Zagreb, Matica Hrvatska: 1996.
(Stoljea hrvatske knjievnosti) sv. 2 Na ratitu; Povratak , 349-340. str.

197

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 197 12/23/2009 11:53:01 PM

 Giga vie puta kroz roman naglaava da nee dopustiti da ju mukarac
uzme, bez obzira voli li ga ili ne, ako ona to ne eli. Vie puta e pokazati tu
svoju odvanost i dosljednost, a najtraginije e proi fatalni susret s Markom.
Giga jest uvala sebe i svoje tijelo za njega, ali ono to ju je porazilo je njegova
nepovjerljivost i tenja sa fizikim dokazom ljubavi te uz to patoloka ljubo-
mora. Zanimljivo je i to to je Giga ubila Marka pitoljem, tipinim mukim
simbolom koji evocira oblik falusa.

I ako vratimo mitski kontekst u igru, moemo to predstaviti konanim

preuzimanjem moi i vlasti nad teritorijem. Markov povratak i postupci jesu
pokuaj pokoravanja, ponovnog uspostavljanja vlastitog autoriteta. Meutim
Giga je onemoguila takvu lucidnu tiraniju. Ona je ovladala instrumentarijem
potrebnim za ustolienje vladavine vlastitog autoriteta, a Markovom smru ste-
kla je potpuni legitimitet.

Giga se emancipirala i ustoliila unutar konteksta mita i romana, unutar

teksta kao vladajua diskurzivna kategorija. Zato to je ena i zato to evocira
arhetipski lik Penelope, njena vanost i politinost postaju vee i snanije kada
se stave u kulturni i politiki kontekst. Begoviev roman nije angairan u istom
smislu kao romani poput Zagorkinog Kamen na cesti. irina angairanosti Gige
Barieve je na metatekstualnoj, intertekstualnoj i tekstualnoj razini istodobno.

Zanemarena ljepota

irina tema i problema koje obuhvata Begoviev roman toliko je raznovrsna

i plodna za interpretaciju da se teko moe iscrpiti i ograniavanjem polja u
kojemu e se analiza kretati. Ipak ovo tumaenje, pokualo je pokazati inova-
tivnost postupaka koje Begovi koristi te tektonska pomjeranja na smislenoj
razini do kojih dovodi transformiranje mita o Penelopi i Odiseju. Arhetip Tele-
maha predstavljen je kroz malog idovskog djeaka lojmea za kojeg se starala
samo Giga, za kojeg Marko ne zna niti uope saznaje.

Giga je doista moderna Penelopa, emancipirana i odcijepljena od Odise-

ja. Ona i njezin point of view su okosnica djela; groznica iekivanja, tegobna
klaustrofobija koju uzrokuje nunost donoenja odluka i teret egzistencijalnih
problema su ono to je mit u potpunosti zaobilazio, a to u Begovievu romana
biva stavljeno pod reflektore. Trenutno vie polemika otvara Penelopeja Mar-
garet Atwood, te se mnogo vie debata iscrpljuje o njezinom romanu nego o
jednom biseru hrvatske knjievnosti koji se bavi slinom, ako ne istom proble-
matikom. No, moda Penelopeja postigne suprotni efekt i uspije evocirati Gigu
Barievu i skinuti prainu s njezinih korica.

198

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 198 12/23/2009 11:53:01 PM

 LITERATURA:

Begovi, Milan: Giga Barieva; priredio Boris Senker; Zagreb, Matica

Hrvatska: 1996. (Stoljea hrvatske knjievnosti) 2 sv.; 1. Sedam pro-
saca, 2. Na ratitu; Povratak
Brunsdon, Charlotte: Pedagogije enskog: feministiko poduavanje
i enski anrovi, u Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih stu-
dija, ur. Dean Duda, Disput, Zagreb 2006, str. 157-179
Butler, Judith Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta, en-
ska infoteka, Zagreb 2000.
ale Feldman, Lada: Drama kao romaneskni intermedij: dva kon-
trastivna modernistika primjera, u: Poetika pitanja: zbornik radova
u povodu 70. roendanaMilivoja Solara, (ur. D. Duda, G. Slabinac, A.
Zlatar), Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za komparativnu knjiev-
nost: 2007, 159-174
Kuhn, Annette: Womens Genres: Melodrama, Soap Opera, and
Theory, u Feminist Television Criticism: A Reader, ur. Charlotte Brun-
sdon, Julie DAcci i Lynn Spigel, Clarendon Press, Oxford 1997, str.
145-154.
Leksikon hrvatskih pisaca/ autor koncepcije Kreimir Nemec, ur. Fali-
evac, Nemec, Novakovi i sur.; Zagreb, kolska knjiga: 2000.
Milan Begovi i njegovo djelo: zbornik radova, Vrlika-Sinj, 1997.- Vik-
tor mega: ovjek kao zvukovno tijelo, str. 137-156; Pavao Pa-
vlii: Glazba, slikarstvo i knjievnost u romanu Giga Barieva, str.
157-176
Nemec, Kreimir: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine,
Zagreb, 1998
Pele, Gajo: Tumaenje romana; Zagreb, ArTresor: 1999.
Zlatar, Andrea: Pretvorbe enskog glasa u suvremenoj hrvatskoj prozi

199

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 199 12/23/2009 11:53:01 PM

 O AUTORICI ILI O LJUBAVI:

Ljubav je uvijek, paradoksalno, najzanimljiviji, najbanalniji i najkompleksniji

osjeaj (iskustvo, misao, kako hoete). Govoriti o njoj bez patetike umijee je
koje treba cijeniti, ba zbog (i usprkos) konstantnom bombardiranju tog kon-
cepta sa stranica i ekrana, poevi s beskrajnim nizovima sapunica (stranih i
domaih podjednako), jeftinim ljubavnim romanima, new age konceptima po-
vrne svjetske ljubavi, politikom korektnou, holivudskim romantinim ko-
medijama, a zavrivi s onim famoznim svakodnevnom izjavama ja volim sve,
svi vole mene i inim narcisima to su pomno prikriveni kvazihipijevskom vo-
ljom za harmonijom i veim dobrom. Toplo pozdravljam elju (ovog asopisa
i svaku slinu) za ienjem ljubavi od njezinih iritantnih patetinih visuljaka.

Zahvaljujui vlastitom habitusu (ro. 1986, Mostar), gimnazijskom obrazova-

nju te na koncu studiju humanistike (komparativna i kroatistika na Filozof-
skom fakultetu u Zagrebu) ne iznenauje me toliko ljudska glupost, ili izosta-
nak empatije, koliko banaliziranje ljubavi. ivi bili, pa vidjeli!

200

asopis - Insajderski fragmenti (korektura).indd 200 12/23/2009 11:53:02 PM