Kratki sadržaj za esej iz Hrvatskoga jezika

Marin Držić
(1508.- 1567)

Renesansa u Hrvatskoj
 pjesnik komediograf, orguljaš glumac, vicerektor Sveučilišta u Sieni, dvije godine družbenik
austrijskog grofa Rogendorfa, urotnik ( pisama toskanskom vladaru Cosimi de Medici),
kapelan, zadnjih pet godina živi u veneciji gdje je i pokopan ( bazilika sv. Ivana i Pavao)
 djela :
1. Tirena , Venera i Adon, Grižula, pastirske igre, Novela od Stanca, Pokladna komedija
Dundo Maroje, Arkulin, Skup, Tripče de Utolče, komedije Hekuba, tragedije..
 rodio se u Dubrovniku , u obitelji trgovaca pučanina.
 obitelj je trgovački propala, što se odražava na životni put Marina Držića
 1526 godine imenovan je za upravnika dubrovačke crkve Svih Svetih, zvane Domino
 1538 godine izabran je za crkvenoga orguljaša- katedralnog
 dobiva 30 dukata te odlazi na školovanje u Sieni ( toskana)
 nije završio pravno ali je postao vicerektor Sveučilišta u Sieni
 1548 do 1562 živio je u Dubrovniku te počinje njegovo razdoblje književnog stvaralaštva
( najplodnije )
 1548 prikazana je predstava Pomet ( danas je izgubljena )
 1550 godine je izvedena prvi put predstava Dundo Majore
 1562 odlazi u Veneciju gdje teži za bolje život jer Dubrovnik mu nije pružao dobar život
 1563 dobio je zvanje kapelana mletačke nadbiskupije
 u Firenzi prije smrti želi srušiti Dubrovačku vladu
 Dundo Majore
 komedija
 komedija započinje prologom negromanta (čarobnjaka) Dugog Nosa koji govori o
tome kako je u Starim Indijama sreo <ljude nazbilj> i yljude nahvao>
 osnovna radnja vezana je uz dolazak dunda Maroja u Rim koji dolazi u potragu za
sinom Marom, koji umjesto da trguje, troši novac na kurtizanu Lauru
 završetak je izgubljen, komediju je dovršio Mihovil Kombol
 likovi slugu:
1. Bokčilo ( Marojev sluga )
2. Petrunjela ( Laurina sluškinja )
3. Pomet ( Ugov sluga )
 ljudi nahvao i nazbilj, makjavelizam
 Pomet je tipičan renesansni čovjek koji ističe da je uzalud i pamet i talent i
hrabrost, i obrazovanje ako pojedinac nije virtuoz koji će svojom sposobnošću i
inteligencijom okrenuti sreću u svoju korist, a sreća su užici jelo, piće, ljubav i
novac
 novac je glavni ideal jer predstavlja sredstvo za postizanje životnih užitaka
 jezik izvor komike i sredstvo karakterizacije likova
 renesansne antiteze : mladost- starost; selo-grad; razum ludost
 sluge su pametniji od gospodara
  renesansni stil:
- oponašanje antičkih uzora
- svjetovne teme
- čovjek u središtu zanimanja
- psihološka karakterizacija lika
- pregledna kompozicija
- odmjerenost, jasnoća
 književne vrste:
- renesansni ep
- renesansni roman ( viteški, pastoralni, pikarski)
 renesansna drama :
- eruditna ( učena) komedija
- komedija umijeća

Ivan ( Dživo ) Gundulić

( 1589. – 1638 ) 17 st.
Barok u Hrvatskoj
 Djela
1. pjesni pokorne kralja davida, slobodni prijevodi tzv. pokornih psalama
2. melodrame : - Arijadna, Prozepina, Dijana, Armida
3. prijevodi pjesme Ljubovnik sramežljiv talijanskog marinista G. Pretija
4. suze Sina Razmetnoga
5. ep Osman i pastirska igra Dubravka
 protureformacija ( katolička obnova)
 vjerski ratovi
 barokni čovjek-podvojen između želje za uživanjem i straha od smrti

Suze sina razmetnoga

 posvetio je svome stricu Jeri
 religiozna poema
 religiozna barokna poema ili plač koji ima tri dijela
1. Sagrješenje ( 444 stiha )
2. Spoznanje ( 336 stihova)
3. Skrušenje ( 552 stiha )

 poema se temelji na paraboli iz Lukina evanđelja o izgubljenom sinu ( moralna pouka )

 u poemi imamo mnoštvo stilskih izražajnih sredstava, stih je sestina ili sesta rima ( strofe od
šest osmeraca povezanih rimom ababcc – sesta rima
 dva naratora – autor i razmetni sin
 djelo se može tumačiti s religioznog gledišta ( svi grešnici koji su skrenuli na protestantizam
mogu se vratiti u krilo Crkve i bit će im oprošteno ), društvenog ( mnogi “razmetni“
dubrovački sinovi sukobljavaju se s očevima) domoljubnog gledišta ( “razmetni“ su oni sinovi
koji svojim ponašanjem slabe Dubrovačku Republiku)
O Piscu
 živio je cijeli život u Dubrovniku
 1608 godine postao je član velikoga vijeća čime stječe prava na državne službe
 knez u Konavlima, izaslanik, senator….
 od mladosti je počeo pisati a u 30 godina svog života postao je poznati pjesnik
 o ranijim ljubavnim pjesmama ne znamo mnogo jer su izgubljene
 napisao je 10 melodrama : od toga su 4 sačuvane ( Dijana, Arijadna, Armida i Prozepina)
 1621 godine u Rimu je tiskana njegova prva knjiga Pjesni pokorne kralju Davida
 u kojoj se nalaze 7 prepjeva biblijskih psalama
 1622 godine u Anconi izlazi druga knjiga Suze sina razmetnoga
 1628 godine objavljuje dramu dubravka
 kruna njegova stvaralaštva je ep Osman ( 20 pjevanja )

Honore de Balzac
( 1799- 1850 )

 Francuski romanopisac, pripovjedač i dramatičar, jedan od utemeljitelja realističkoga

romana
 rođen u Toursu u građanskoj obitelji
 začetnik kritičkog realizma, i tvora realističkoga romana ( uz Stendhala )
 pripremao se za odvjetničku karijeru
 odlazi u Pariz 1820. godine raskinuvši sve veze s obitelji želeći se posvetiti književnosti
 sve više ulazi u dugove i ne može otplatiti sa svojom zaradom
 1829 objavio je Šuani pri u nizu djela koja čine poznatu Ljudsku komediju
 napisao je u 20 godina više od stotinjak djela sa više od 2000 likova iz svih društvenih staleža
 umire u Parizu u svojoj 51 godini iscrpljen od stvaranja

Otac Goriot
 geslo romana i ( realizma ) izraženo je na početku romana : Sve je istina
 temetika: društvena ( pariz prva pol. 19. st.) društveni odnosi, moral, obiteljski odnosi,
novac kao mjerilo uspjeha
 djelo se može usporediti s Bildungs romanom i Entwicklung romanom – romanima koji
prikazuju emotivno i intelektualno sazrijevanje glavnog lika; važnu ulogu u tim romanima
imaju prostor i vrijeme
 tri fabularne osnove :
1. vezana uz Goriota ( < Krist očinstva> ) (odnos roditelja i djece)
2. vezana uz Restiganaca (želja za društvenim uspjehom)
3. vezana uz Vautrena ( u njemu uočavamo značajke romantičarskog titanizma )
( odnos nemorala koji jamči uspjeh)
 pansion gospođe Voqer u latinskoj četvrti , u jesen 1819 mjesto boravka šarolike
skupine…..
 nemilosrdne i razmažene kćeri Goriota : Anastasie de Restaud i Delphine de Nucingen
 Vautrinov savjet Rastignacu
 Goriotova propast, smrt i pogreb…
 Rastignacov izazov u Parizu, A sad je red na nama dvoma
  tipovi likova: nositelji zajedničkih osobina : vlasnica pansiona, osiromašeni, tvorničar,
siromašni- socijalna motivacija likova
 Eugene de Rastignac: student željan društvenoga uspjeha- tip intelektualca
 demonski lik ( romantičarski koncipiran): vautrin otkriva Rastignacu mehanizme
društvenoga uspjeha
 stilska obilježja :
- detaljno opisivanje prostora i likova
- opis prostora oblikuje lik: naglašava njegove osobine ( socio. uvjetovanost lika )
- opis lika: najprije ga smješta u prostor, zatim opisuje socijalnu i psihološku
uvjetovanos lika, a na kraju donosi fizički izgled
- Ljudska komedija djeli se na
a) analitičke studije
b) studije iz društvenog života
 prizori iz privatnoga života ( Oca Goriota )
 prizori iz pokrajinskoga života
 prizori iz Pariškoga života
 Prizori iz političkoga života
 prizori iz vojničkoga života
 prizori iz seoskoga života
c) Filozofske studije

Fjodor Mihaklovič Dostojevski ( 1821.- 1881. )

ruski književnik
  u šesnaestoj godini upisuje petrogradsku inženjersku akademiju
 1843 svršava akademiju s činom poručnika
 a iduće godine daje ostavku te prodaje svoj dio imanja i predaje se pisanju
 1845 godine njegov prvi roman Bijedni ljudi pozitivne kritike dobiva
 priklanja se revolucionarnoj mladeži što će ga stajati uhićenja i osude na smrt
 nekoliko trenutaka prije smrti biva pomilovan u zamjenu na 5 godina prisilnoga rada i 4
godine progonstva u Sibir
 1859 vraća se u Peterburg i nastavlja sa književnošću sve do smrti
 u svojim djelima prikazuje urbanu sredinu , tragičnosti itd.
 služi se u svojim romanima unutarnjim monolozima
Zločin i kazna
 roman – ideja ( o pitanjima: zločina, grijeha, kazne, ispaštanja, prava i pravde) problem
etičke naravi ; psihološki roman, socijalni
 tema : želja za društvenom afirmacijom, pitanje čovjekova identiteta, pitanje čovjekove
odgovornosti
 središnja tema – etičko pitanje – ima li čovjek pravo u ime viših ciljeva ubiti drugoga čovjeka
 raskoljnikov dijeli ljude na višu i nižu vrstu; a iznimnim pojedincima sve je dopušteno jer su
oni pokretačka snaga čovječanstva
 kompozicijska konstrukcija spletena oko motiva ubojstva kostur i povod za propitivanje
teoloških, filozofskih i moralno- etičkih pitanja
 unutarnji monolozi
 likovi : Raskoljnikov, Sonja, Dunja, razumihin, Lužin, Svidrigajlov
 Raskoljnikov ubija staru lihvaricu Aljonu Ivanovu i njenu sestru Lizavet želeći spasiti svijet
<jedne uši>, smatrajući sebe neobičnim čovjekom koji može kršiti zakon zbog boljeg sutra,
napokon priznaje ubojstvo i biva osuđen 8 godina robije u Sibiru, tamo ga prati Sonja, a on
doživljava unutarnju promjenu, odluči temeljiti svoj život na vjeri i ljubavi
Likovi
- likovi su tipovi ( nositelji zajedničkih osobina )
- Rodion Romanovič Raskoljnikov- siromašan student željan društvene
afirmacije
- Sonja- prostitutka, žena s dna društvene ljestvice , žena patnica
- psihološko-socijalna motivacija lika
- modernistička obilježja: literarno oblikovan život samih ideja, esejistički
elementi ( filo. ideje) subjektivno vrijeme, nepouzdani pripovjedač ( u 3 licu),
unutrašnji monolog
- elementi simbolizma ( san, halucinacije, groteska)

Ante Kovačić
( 1854. – 1889. )
predstavnik hrvatskog realizma
 rođen u Celinama u Hrvatskom zagorju
 gimnaziju pohađa u Zagrebu
 prve dvije godine svojega školovanja živi kod svoga dobrotvora, župnika Tome Gajdeka
 a kasnije odlazi k franjevcima na Kaptol
  zbog siromaštva odlazi u sjemenište gdje će maturirati 1876. upisuje pravo
 1878 godine diplomirao je na pravu a ujedno se ženi s Milkom Hajdinovom
 1887 doktorirao je na pravnom fakultetu i dobio dozvolu za otvaranje samostalne advokature
 književni rad započinje poezijom i feljtonistikom ( zagrebačka kultura, život…)
 djela: među žabari (nedovršen), U registraturi, Fiškal, Baruničina ljubav
 U registraturi ( vijenac 1888) temeljno djelo hr. realizma, sinteza Kovačićeva stvaralaštva
 Hrvatski realizam
- 1881. (početak) smrt Augusta Šenoe, pojava naraštaja realistički orijentirani književnik
- 1892 (završetak) početak moderne; međutim značajna realistička djela nastaju do kraja
19 st.
- socijelna tematika
 školovanje naderene seoske djece u gradu i njihova tragična sudbina
 suprotnost selo- grad
 slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan pojavom novih društvenih
odnosa
 propadanje plemstva
 nacionalno pitanje ( odnosi domaćeg stanovništva i stranca)

- obilježja
 kritički pristup stvarnosti
 supostojanje različitih stilskih obilježja ( romantičarski, realistički, naturalistički,
modernistički)
- književne vrste
 pripovijetka , roman
U registraturi
 roman je objavljen u nastavnica u Viencu 1888 u cijelosti je tek objavljen 1911 godine
 tema : djetinjstvo, školovanje i život Ivice Kičmanovića
 likovi: Ivica Kičmanović, Susjed Kanonik, Jožica Zgubidan ( Ivičin otac ), kumordinar Žorž,
Laura, Mecena, Imbrica Špiček
 zbog veze s Laurom( mecenina kći – doznajemo na kraju) Ivica biva istjeran iz mecenina doma
 Ivica odlazi na selo , Laura odlazi za njim, Ivica se vraća u grad na školovanje, Laura je u vezi s
Mihom ( ubija njegovu ženu Justu, a kasnije i Mihu), nakon toga je u vezi s Ferkonjom ( kojeg
također ubija ), Ivica se zbližava s kanonikovom kćeri Anicom, Laura upada na svadbu, Otima
mladu i ubija ju, pola je sela smrtno stradalo, a na kraju se Ivica i sam zapali u registraturi
 poluautobiografski roman ispričan u 1 licu- sudbina uzdignuta do simboličnog značenja kao
slika rađanja moderne hrvatske inteligencije u 19 st. koja je iskorijenjena iz jedne seoske
sredine ne uspijeva ukorijeniti u drugu – gradsku sredinu
 miješanje romantičkoga i realističkih elemenata
 obilježja odgojnog romana
 seoska sredina: obitelj Ivice Kičmanovića , obitelj susjeda Kanonika, obitelj gavana Medonića,
seoski učitelj, župnik)
 Gradska sredina: Laura ,Ferkonja, trgovci
 Ivica ne određuje svoju sudbinu već društveni odnosi ( bezkičmenjak )
 realistički sloj: analiza društvene stvarnosti ( Ivice K.)
 romantičarski elementi : Laura ( podrijetlo, odrastanje, odmetništvo)
  Naturalistički sloj: motivacija Laurina lika, masovne scene
 modernistički elementi : odstupanje od kronološkog prikaza, subjektivan odnos prema
vremenu, neobična uokvirena kompozicija

Franz Kafka
( 1883 – 1924. )
 književnik njemačkoga jezičnoga izraza, inače parižanin židovske pripadnosti
 Rođen u Pragu, u ortodoksnoj židovskoj obitelji
 veliki utjecaj očeva autoriteta koji se kasnije vidi i u djelima
 nakon kemije, njemačke knjiž., na kraju upisuje pravne znanosti
 postaje činovnik u uredu za osiguranje …
 1922 prisilno je umirovljen zbog uznapredovale bolesti tuberkuloze
 a dvije godine kasnije umire
 pokopan je u Pragu na židovskom groblju
 svoju je ostavštinu oporučno ostavio Maxu Brodu
 pripovijetke: Preobrazba, Seoski liječnik, Umjetnik u gladovanju
 Romani: Proces, Dvorac, Amerika

Preobražaj
 glavni lik Gregor Samsa probudio se te postaje kukac
 govorimo o strukturi paradoksa ( iz čovjeka u kukca )
 preko odnosa u obitelji Kafka prikazuje odnose u društvu
 u djelu prepoznajemo obilježja :
1. nadrealizma ( halucinantna vizija pretvorbe čovjeka u kukca )
2. ekspresionizam ( osjećaj straha i usamljenosti )
3. egzistencijalizma ( apsurdom želi iznijeti odnose obitelji prema pojedincu, te
tako pokazao položaj čovjeka u društvu
 Kafka u logiku svijeta prikazujući kao normalno ono što nije normalno

Miroslav Krleža
( 1893 – 1981 )
 pjesnik, pripovjedač, dramatičar, kritičar i esejist
 hrvatski ekspresionizam ( 1914.- 1928 )
 pučku školu i gimnaziju završio je u Zagrebu
 dobiva stipendiju te odlazi u Budimpeštu na vojnu akademiju
 u nekoliko godina biva uhićen pod sumnjom da je špijun austrije te odlazi U Beograd na
ispitivanje
 za vrijeme prvoga svj. rata služio je u austro- ugarskoj vojsci kao običan vojnik od 1950 bio je
direktor Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
 aktivna književnost je od 1914 do 1981
 hrvatski bog Mars
- tematika – stradanje hrvatskih domobrana u Prvom svjetskom ratu
 - Mars nije hr. bog, ali Hrvati su u njegovoj vlasti jer ginu u ratovima za tuđe interese;
hrvatska se krv vjekovima žrtvuje na oltaru boga Marsa
 Simbolika Krista hrvatski Kristuš, raspet, ali izgleda poput jadnog vojnika invalida ( prostrijele
rane, soldatska kapa, ..) Hrvati nemaju svojega Boga koji bi ih štitio oni su žrtve na oltaru boga
Marsa

Baraka Pet Be
 novela iz Krležine zbirke Hrvatski bog Mars ( 1922 )
 likovi . grof Maksimilijan Axelrode, student Vidović
 prikazuje stanje rata kako se ono očitovalo na hrvatskom prostoru, na hrvatskim ljudima, pa i
tu ne na čitavoj naciji nego samo na području sjeverozapadne kajkavštine
 kolektiviziranje junaka ( vojna bolnica )
 ambicije grofa Maksimilijana, smrt studenta Vidovića, slika Boga; krvava mrlja, obilježja
ekspresionizma
 tematika: pobuna protiv tradicije, aktualne teme ( društveno licemjerje itd..)
 ekspresionistički prikaz stvarnosti
 Uvodni dio – prostor ( bolnica, tj. baraka ) ( pripovijedanje opisivanje)
 središnji dio- dramatična zbivanja ( pijana noć, svečani mimohod ) (dramska obilježja)
 završni dio – dramatična završnica ( Vidovićev monolog) (dramska obilježja)
 grof Maximilian Axelrode – predstavnik vlasti- plemeniti nasljednik koji vodi austro- ugarsku
monarhiju
- najprije je lik pokazan iz svoje perspektive, a potom slijedi ironični pišćev komentar
 student Vidović - hr. intelektualac u službi a-u monarhije, predstavnik ljudi koji su unovačeni
u I.sv.rat i ginu za tuđe interese
- Vidovićev glas izdvaja se u ekspresionističkom kaosu ( jedini se zalaže za ljudsko
dostojanstvo )
- njegov unutarnji monolog kao antiratni stav: glas čovjeka koji vidi, uviđa ( vidović ) kaos u
kojem se nalazi i besmislenost, apsurdnost rata
Stilska obilježja
- realističko pripovijedanje ( 3 lice ), ali sugestivno ( pripovjedačev komentar )
- Ironije u prikazu lika grofa Axelrodea
- naturalistički opis ranjenika
- ekspresionističke slike masovne scene, kaotična stvarnost, kolektivno ludilo, barake kao
musave ćorave kokoši
- groteska pijani ranjenici
- jezična karakterizacija ranjenika: služeći se jezikom, Krleža progovara o ludilu i
nerazumijevanju koje donosi rat, kratke isprekidane ekspresionističke rečenice

Preobraženja
ključni pojmovi :
 pjesnikova ekspresija
 duhovna stvarnost
 simbolika boje
 škrtost izraza
 grafički raspored stihova
  odsutnost interpunkcije
 slobodni stih
 pjesnički ritam
Vizualna slika ( osjetilna stvarnost) preobražava se u pjesnikov svijesti u ekspresiju ( duhovnu
stvarnost )