Turizam BiH

Hotel Hum je moderan hotel poslovno- BESPLATAN PRIMJER AK

9 771986 505001
ISSN 1986-5058
Broj 4 • veljača 2011. • Godina III.
gradskog tipa koji se nalazi u središnjem
dijelu grada Ljubuškog, a ipak je oaza tišine i
udobnosti.
9HüRGSUYLKWUHQXWDNDSURYHGHQLKL]DXYLMHN
RWYRUHQLKYUDWDQDãHJKRWHODSULPLMHWLWüHWH
Č A S O P I S Z A T U R I Z AM I K U LT U RU Ž I V L J E N J A Broj 4 • veljača 2011. • Godina III.
SRVYHüHQRVWVYDNRPGHWDOMX2GPRUJRVWDL
udoban ostanak jedini su naš cilj.

Turizam BiH
Issue topic - DESTINATION BRANDING
+RWHOUDVSRODåHVDVREDUHVWRUDQRP+XP
VIP salonom za posebne prigode,
multimedijalnom dvoranom, a tu je i parking za
Vaš automobil.
Dobrodošli!

LJUBUŠKI

Tema broja - BRENDIRANJE DESTINACIJA • Issue topic - DESTINATION BRANDING

8HOHJDQWQRXUHÿHQRPSURVWRUX
UHVWRUDQD+80VYDNRGQHYQR
PRåHWHNXãDWLNYDOLWHWQDLVYMHåD
MHODWUDGLFLRQDOQHGRPDüHNDRL
internacionalne kuhinje
upotpunjena raznovrsnom
ponudom s bogate vinske karte.
Povjerite nam organizaciju

•
Vašeg obiteljskog okupljanja,
manje svadbe, krstitki,

Tema broja - BRENDIRANJE DESTINACIJA

SURPRFLMHLOLSRVORYQRJUXþND

Prepustite se bogatstvu okusa,

boja i mirisa!

Zimiu susret
+RWHOUDVSRODåHVDOXNVX]QRQDPMHãWHQLK
GYRNUHYHWQLKVREDNRMHREHüDYDMXXGREQRVWL
potpuni odmor u središnjem dijelu grada.
Svaka soba je suvremeno opremljena, sa mini
EDURPLPDNXSDWLOR79VDVDWHOLWVNRP
DQWHQRPWHOHIRQSULVWXSLQWHUQHWXLNOLPD
XUHÿDMDJRVWLPDMHQDUDVSRODJDQMX
SURIHVLRQDOQRLXYLMHNVUGDþQRRVREOMHNRMH
üHVHSREULQXWLGD9DãERUDYDNEXGHXJRGDQD
VYHåHOMHLVSXQMHQH

+27(/+80GRR]DXJRVWLWHOMVWYRLWXUL]DP 7HOHIRQ

Kupres 2010.
$GUHVD1LNROH.RUGLüDEE/MXEXãNL%L+ )D[
(PDLOLQIR#KRWHOKXPFRP www.hotelhum.com
Turizam BiH
Banja Luka, detalj staroga grada • Banja Luka, detail of the old town

I m p re s u m
Izdavač / Publisher: Gral d.o.o. Široki Brijeg
Udruga Stećak Stjepana Radića 18a
www. turizam-bih.com
info@turizam-bih.com 88220 Široki Brijeg
Suizdavači / Co-publishers:
Federalno ministarstvo
okoliša i turizma
GRAL d.o.o. Široki Brijeg Telefon: 00387 39 706 113
Za izdavače / For the publisher: Tel./faks: 00387 39 703 036
Grgo Mikulić E-mail: gral@gral.ba
Majo Harmandić
www.gral.ba
Glavni urednik / Editor in chief:
Grgo Mikulić
grgomi@gmail.com
Zamjenik glavnog urednika
Djelatnost:
Assistant editor in chief: - nakladništvo
Krunoslav Šetka
- trgovina
Uredništvo / Editorial board: - usluge: izrada tiskanica,
Dr. sc. Nevenko Herceg
Majo Harmandić, pečata, graviranje itd.
Krunoslav Šetka,
akademik Sulejman Redžić, Cijena 30 KM
Ivan Mikulić,
Tatjana Bulaić,
Senaid Šabanović,
Grgo Mikulić.
Prijevod na engleski / Translation:
Ivana Medić
Lektura / Language editor:
Stanko Jurilj
Korektura / Proofreding:
Stanko Jurilj,
Ivana Medić
Grgo Mikulić
Fotografije / Pictures:
Miro Šumanović
Dejan Jazvić
Grgo Mikulić
Arhiv Turizma BiH
Grafička priprema / Art layout:
SD studio
Tisak i uvez / Printed by:
Grafotisak Grude

Časopis Turizam BiH upisan

je u Registar javnih glasila u
Ministarstvu prosvjete, znanosti,
kulture i športa Županije
Zapadnohercegovačke pod
rednim brojem 19. stranica 0019.
dana 26. listopada 2009. godine.

ISSN 1986-5058
Cijena 5 KM Cijena 25 KM
 Broj 4 • veljača 2011. • Godina III 4th issue • February 2011 • Year III

Kazalo / Contents
4 Riječ Urednika / Editorial Turizam BiH
6 Tema broja 66 Iz turizma - O turizmu
Issue topic From tourism - About tourism
Brendiranje destinacija
Destination branding

68 • Promjena vlasničke strukture temeljno je pitanje

razvoja skijaških središta u BiH
Change of the ownership structure is the basic
question of the developement of ski centres in BiH
74 • Krajiške planinske ljepotice Kozara i Oštrelj
Krajina’s mountain beauties Kozara and Oštrelj
82 • Bez ljudi – turista nijedan turistički san neće postati
stvarnost, tako ni jahorinski
8 • Turizam pokretač pozitivnih promjena With no people - tourists, no tourism dream will
Tourism, originator of positive changes become a reality, as well as the one of Jahorina
14 • Baština za društvo u krizi 88 • Kraljevsko selo Kotromanićevo Turističko eko-etno naselje
Heritage for the society in crisis Royal village Kotromanićevo Tourist eco-ethno settlement
22 • Grad kao proizvod 92 • Intimnost i čar malih skijališta mogu biti adekvatna
Town as a product zamjena za glamuroznost „velikih“
26 • Hrvatska i Slovenska iskustva u brandiranju gradova i regija The intimacy and charm of small ski slopes can be
Croatian and Slovenian experiences in branding of towns and regions adequate alternative for the glamorousness of the „big“
32 • Model brendiranja BiH
Model of BOSNIA AND HERZEGOVINA branding
38 • Hercegovina kao brand
98 Kalendar događanja u BiH za 2011. godinu
Hercegovina as a brand Events calendar in BiH for Years 2011

44 Vijesti / News

114 Život kulture i kultura života

The life of the culture - The culture of life

46 • Otvaranje zimske turističke sezone “Zimi u susret” Kupres 2010

Opening of the winter tourist season “Meet the winter” Kupres 2010
52 • Topovi za umjetni snijeg spašavaju sezonu
Cannons for artificial snow are saving the season
56 • Održivi razvoj prirodnih vrijednosti trajno je opredjeljenje BiH 116 • Izložba Victora Vasarelija pravi mamac za turiste
Sustainable development of natural values is permanent orientation of BiH ovoga proljeća u Mostaru
62 • Stotine mališana posjetili grad iz najljepše bajke Voctor Vasareli’s exhibition, a true bait for the
Hundreds of little children visited the town from the most beautiful fairytale tourists this spring in Mostar

M
oja majka, kada je smatrala nešto važnim
i kada je željela da to upamtim, uvijek je
govorila: Moje je ponavljati, a ti poslušaj
ako hoćeš. I ja želim neke stvari ponavl-
jati, kako se ono kaže, do besvijesti, ako postoji nada da
bi mogle proći i proizvesti određene pozitivne učinke.
Živimo u vremenu uobličavanja jedne nove, u
dosadašnjoj povijesti ljudskog roda nezamislivo
složene, države - Europske Unije. I već se govori o
njezinom identitetu, iako do kraja nije završio niti
proces udruživanja njezinih članica.
I nu, zar i opet apsurd.
Mi u Bosni i Hercegovini bismo htjeli pristupiti
Europskoj Uniji i postati dionikom te zajednice
europskih država, a nismo do kraja definirali niti
svoju državu. Htjeli bismo postati i biti dio europskog
identiteta, a nemamo niti smo definirali svoj vlastiti
identitet.
Kada se u Europskoj Uniji govori o identitetu
Europske Unije koji praktički može biti i jeste zapravo
samo jedan mozaik sastavljen od nacionalnih identiteta,
mi to prihvaćamo kao sasvim razumljivo, prihvatljivo i
normalno, a kada istodobno istu takvu stvar trebamo
prihvatiti u Bosni i Hercegovini, to nam nikako nije
prihvatljivo, ni razumljivo, ni normalno.
Uslijed toga, ne prijeti li nam ulaskom u Europsku
Uniju naprosto utapanje i nestajanje u tom europskom
mozaičnom identitetu.
Kulturno razvijeniji narodi uvijek su kroz povijest
svojom kulturom osvajali kulturno manje razvijene
narode, pa i kada su bili, zbog brojčane ili vojne slabosti,
vojno poraženi od tih istih naroda.
S čime mi idemo u tu zajednicu naroda, odnosno
država.
 Turizam BiH • veljača 2011.
Imamo li išta po čemu bismo u Europskoj Uniji bili
prepoznatljivi.
Imamo li išta što bismo mogli utkati kao svoj
doprinos europskoj kulturi u najširem značenju te riječi
i tako i time sudjelovati u kreiranju njezina identiteta, ili
ćemo se naprosto utopiti u toj bujici europske civilizacije
koja će nas preplaviti poput proljetnog plimnog vala
nabujale rijeke.
Hoćemo li mi, kao Europa u malom, moći za sebe
reći da smo moderna, uređena i stabilna zemlja iako po
prirodi iznimno raznolika i društveno različita, ili ćemo
biti, uostalom kao i do sada, samo zemlja apsurda,
sadašnjeg i povijesnog. Apsurda da ni poslovica:
ponavljanje je majka znanja, kod nas se nije pokazala
ispravnom, i premda stalno ponavljamo iste povijesne
pogreške još ništa od njih nismo naučili, osim, to je gola
istina – ponavljati ih.
A ja bih htio, nu zanesenjaka, u ovom 4. broju
časopisa Turizam BiH započeti priču o brandiranju,
brandiranju turističkih destinacija, od onih u najužem
do onih u najširem značenju te riječi. A kako započeti
priču o brandiranju bez definiranog i prihvaćenog
identiteta.
Nema branda bez identiteta, osobito državnog.
Ili možda imamo i jedno i drugo, ali nam se ne sviđaju
i ne želimo ih, te se tako sami odričemo izgrađivati ih.
Nije lako izgrađivati jedinstvo ni onoga što je slično,
a mi bismo trebali izgrađivati jedinstvo različitosti.
Ako ne znamo sami kako, učimo onda to od
drugih.
Europa će izgraditi svoj identitet, jer je definirala
i prihvatila temeljne principe tog svog budućeg
identiteta.
Europska Unija zna što želi. A kada imate viziju,
tada ni cilj više nije daleko.
Znamo li i mi u Bosni i Hercegovini što želimo?
Europa može i bez Bosne i Hercegovine i bez njezinih
„neprincipa“.
Može li Bosna i Hercegovina bez Europske Unije i
njezinih principa?
Riječ urednika
 Editorial

W
and although we keep repeating the same historical mis-
hen my mother considered something to be takes, we haven’t learned anything out of them, besides, and
important and when she wanted me to re- that’s the only truth – to repeat them.
member that, she was always saying: Mine And I would like, look at the dreamer, in this 4th issue of
is to repeat and yours to listen if you want the magazine Tourism BiH, to start the story about brand-
to. And I want to repeat some things, like it’s said ad in- ing, branding of tourist destinations, from those in the nar-
finitum, if there’s hope that it’ll pass and produce certain rower to those in wider terms of that word. And how to
positive effects. start the story about branding without defined and accepted
We’re living in the time of shaping a new, in the human identity. There’s no brand without identity, especially coun-
history so far unimaginably complicated country – Europe- try identity.
an Union. And its identity is already being spoken of, even Or perhaps we have both, but we don’t like them and we
though the process of the association of its members isn’t don’t want them, and in that way we refuse to build them.
completely over yet. It’s not easy to build uniqueness even of the things that
And again there, the absurd. are similar, and we should build the uniqueness of diver-
We, in Bosnia and Herzegovina, would also like to ap- sities. If we don’t know how by ourselves, then we should
proach to the European Union and become a part of that learn from others. Europe will create its identity, because
community of European countries, and we even haven’t fi- it has defined and accepted the basic principles of that
nally defined our country. We would like to become and be own future identity. European Union knows what it wants.
a part of European identity and we don’t have our own, nor And when you have the vision, then the goal is no longer
did we define it. far away. Do we know in Bosnia and Herzegovina what we
want? The Europe can be without Bosnia and Herzegovina
When the word is about the identity of the European
and its principles. Can Bosnia and Herzegovina be without
Union, which could practically be and is exactly a mosaic
European Union and its principles?
consisted of national identities, we accept that as something
understandable, acceptable and normal, and at the same
time when such a thing should be accepted in Bosnia and
Herzegovina, it’s no way acceptable, or understandable, or
normal.
As a result, doesn’t the drowning and disappearing in
that European mosaic identity threaten us by entering the
European Union?
Culturally more developed nations have always through
the history conquered culturally less developed nations
with their culture, even when they were military defeated
because of numerical or military weakness from the same.
What is that we’re taking with us to this community of
nations, states? Do we have anything to be recognizable for
in the European Union? Do we have anything that we could
interweave as our contribution to the European culture in
the wider sense of that word, and in that way, take part in
creation of its identity, or we’ll just drown in that torrent of
European civilizations that will flood us like a spring-tide
of swollen river. Are we, as the little Europe, going to be
able to say for ourselves that we’re modern, arranged and
stabile country, even though we’re naturally extremely het-
erogeneous and socially various, or we’ll be, as we’ve been
until now, only the country of absurd, contemporary and
historical absurd? Absurd, not the proverb – “Repetition is
the mother of knowledge” hasn’t showed as correct at us,

Editorial Tourism BiH • February 2011 

 Ramsko jezero • Ramsko Lake

 Turizam BiH • veljača 2011. Tema broja BRANDIRANJE DESTINACIJA

Issue topic DESTINATION BRANDING Tourism BiH • February 2011 
Turizam
dr. sc. Božo Skoko
U
natoč globalnoj krizi,
sve više ljudi putuje
diljem svijeta, upoznaje
nove krajeve, običaje,
kulture i ljude… Turistička putovanja
više nisu luksuz, već postaju potreba
modernog čovjeka a turizam kao
tiha sila, sve više utječe na globalne
promjene te kreira nove trendove u
pogledu životnog stila, nacionalnog
i lokalnog identiteta, promocije,
međunarodnih odnosa…
Putovanja i turizam izravno i
neizravno generiraju oko 12 posto
svjetskog GDP-a i gotovo 200 milijuna
radnih mjesta. Turizam stvara stalna
i sezonska radna mjesta u hotelima,
restoranima, konzultantskim i
prijevozničkim tvrtkama – osigurava
veći prihod od poreza za državu i
pomaže u izvozu domaćih proizvoda.
Možemo zaključiti kako turizam
istodobno potiče i promovira razvoj
nacionalnog, odnosno regionalnog
identiteta. Kao prilog tome svjedoči
i obraćanje glavnog tajnika WTO-
a Francesca Frangiallija, u prigodi
obilježavanja Svjetskog dana turizma
2006. pod sloganom „Turizam
obogaćuje“, poručio je svijetu –
razvijajte tradicionalne vrijednosti
jer vas one čine posebnima, a samim
time i turistički privlačnima. Naime,
razvojem svake pojedine djelatnosti
u svrhu turizma otvaraju se nove
 Turizam BiH • veljača 2011.
mogućnosti obogaćenja ponude, a tu
spada i razvoj zaboravljenih kultura,
lokalnih običaja, odnosno svega što
može biti povezano s turizmom i
od čije se zarade dalje može ulagati
u muzeje, spomenike, nacionalne
parkove, zračne luke, ceste i svu
potrebnu infrastrukturu. Osim
toga, turizam uvelike obogaćuje
i socijalnu strukturu. U Meksiku
danas ljudi opet uče izrađivati
svoje tradicionalne proizvode,
žene u srednjoj Aziji nanovo tkaju
sagove kakve su koristili njihovi
preci, a u argentinskim pampasima
okupljaju se folklorne grupe kako
bi turistima pokazale svoje drevne
plesove. Ribari u Maleziji koji su se
vremenom preselili u grad ponovno
se vraćaju u ruralna područja kako
bi turistima pokazali tradicionalne
načine ribarenja te lokalne restorane
i resorte opskrbili ribom. Turizam,
kao što vidimo, donosi višestruke
koristi – dok jednima omogućuje
razvoj, drugima daje mogućnost
upoznavanja s brojnim narodima i
kulturama te budi želju za daljnjim
putovanjima. S jačanjem svijesti
da je turizam sve oko nas te da se i
dalje trebaju razvijati tradicionalne
vrijednosti, koje krije svaka regija,
turizam će postati još snažniji.
Kako „turizam obogaćuje“ teza
je koja se već dugo provlači kroz
Tema broja
pokretač
pozitivnih
promjena
turističke institucije, a WTO je
još 2004. započeo s istoimenom
kampanjom, koja je urodila plodom
u mnogobrojnim zemljama.
Zahvaljujući upravo turizmu mnoge
su zemlje skinute s neslavnog popisa
najsiromašnijih zemalja svijeta, a to
su postigle tako što su u siromašnu
i nekonkurentnu turističku ponudu
počele uvrštavati svoje specifične
tradicionalne vrijednosti te su zbog
njih i postale atraktivne.
Turizam je nedvojbeno vodeća
gospodarska grana u svijetu, najveća
izvozna sila, u kojoj su zaposleni
milijuni ljudi, a većinu ponude
čine manji i srednji te obiteljski
poduzetnici. Razvoj upravo tog
sektora pomogao je mnogobrojnim
malim zemljama da se uspješno
nametnu turističkom tržištu te
poboljšaju i svoju gospodarsku
silu. Prema svemu sudeći turizam
postaje vodeća svjetska industrija
21. stoljeća, jer ljudi putujući troše
novac, pridonose rastu prihoda
pojedinih zemalja, otvaranju novih
radnih mjesta i porastu kvalitete
života. Turizam istodobno zbližava
ljude, čini ih tolerantnijima i
otvorenijima za druge kulture.
Turizam tako postaje instrument,
ne samo svjetskog razvoja već i
svjetskog mira.
BRENDIRANJE DESTINACIJA

e t je o
r it aln h
r o
i tot gi
P ti ru
s ta od d
po čiji
r uk
d destinacije. Mnoga mjesta, gradovi,
Imajući u vidu sve benefite koje
turizam donosi svojim zemljama,
odnosno vlasnicima hotela, restorana
i drugih turističkih subjekata, s
pravom možemo pretpostaviti kako
na globalnom turističkom tržištu
vlada golema konkurencija među
zemljama, regijama, gradovima i
hotelskim lancima u privlačenju
novih posjetitelja. A budući da tržište
turističke ponude svakodnevno
raste a turisti postaju sve zahtjevniji
i izbirljiviji, osim snižavanja cijena
prijevoza i smještaja, u porastu je i
kreiranje novih turističkih usluga,
koje težište stavljaju na emocije i
doživljaj. Istodobno države i regije u
svojoj promociji koriste sve skuplje
metode – od spotova na CNN-
u i luksuznih priloga u vodećim
svjetskim časopisima do pojavljivanja
u filmovima visoke gledanosti ili
organiziranja posjeta poznatih
osoba. No, teško je biti inovativan u
utrci sa sve moćnijom i bogatijom
konkurencijom, pa tako različite
destinacije nude sve sličnije proizvode
za sličnu cijenu pa su međusobno i
lako zamjenjive. Primjerice, traga li
neki turist iz Engleske za umjerenijim
cijenama sunca i pijeska, ima širok
spektar alternativa - od Cipra i Turske
do Španjolske i Grčke. Beskrajno
mnogo svjetskih destinacija
naglašavaju svoje plavo more, nebo
bez oblaka i beskrajne pješčane plaže.
Međutim, turisti se time sve manje
zadovoljavaju i traže nešto sasvim
drugačije, originalnije, neviđenije…
Upravo ta činjenica tjera pojedine
države da razmisle u čemu su drugačije
ili originalnije od konkurencije?
Zasigurno to nisu samo pijesak
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
i sunce a ni atraktivni prospekti. Da bi bila uspješna u turističkom
Države i regije se susreću s potrebom sektoru, zemlja mora vrlo konkretno
stvaranja jedinstvenog identiteta, znati što želi prodati i kome.
kako bi se međusobno što više Zemlje koje imaju prirodne ljepote,
razlikovale jedne od drugih i ponudile arheološke znamenitosti ili veliku
nešto izvornije i drugačije. Zbog toga kulturnu baštinu i povijest privući
je težište s klasične promocije prešlo će “prirodne” turiste. Ako ima
na upravljanje identitetom i imidžom premalo prirodnih atrakcija, zemlja
mora ulagati u marketing i kreiranje
atrakcija ili događanja, koji bi zatim
regije ili države razvijaju opsežne
programe „brendiranja“ kako bi privukli turiste, kao što primjerice
se diferencirale jedne od drugih radi Dubai. Novac treba potrošiti i na
te naglasile svoju jedinstvenost na izgradnju adekvatne infrastrukture,
današnjem visoko konkurentnom sigurnost i usluge. Istodobno ne
tržištu, s ciljem privlačenja turista treba zanemariti činjenicu da će
turiste (još uvijek u najvećoj mjeri)
ali i zbog podizanja vlastitog
samopouzdanja i samopoštovanja. privući odredišta za koja im se čini
da im daju najbolju vrijednost za
Turizam zahtijeva stvaranje
novac ili imaju najviše prednosti,
imidža i kreiranje brenda koje se
manje koštaju ili su dostupnije.
zasniva na stvarnoj situaciji mjesta,
odnosno zemlje, kako promocija
ne bi bila u raskoraku sa stvarnošću
i kako ne bi došlo do razočaranja
posjetitelja. Prvi korak u stvaranju
brenda destinacije je identificiranje
izvornih vrijednosti same destinacije
i njezina brenda. Pritom se često
odlazi u prošlost, mitove, priče koje
još žive među žiteljima, običaje…
Sve se to nastoji oživotvoriti i
učiniti atraktivnim, te prodati
posjetiteljima. Pritom u izgradnji ili
obnovi imidža turističke destinacije
države koriste razna sredstva – od
promotivnih kampanja u vlastitim
državama s ciljem kvalitetnijeg Vodeći britanski stručnjak
odnosa prema gostima do isticanja za brendiranje Simon Anholt
slavnih stanovnika, kreiranja važnih smatra kako učinkovita turistička
događaja i stvaranja novih atrakcija. promocija može utjecati i na mnoge
Na sve konkurentnijem turističkom druge odabire, uključujući i velike
tržištu nadmoćnije će biti, ne ulagačke odluke. Posjećivanje države
bogatije, već kreativnije destinacije, također mijenja stavove ljudi prema
odnosno destinacije koje će ponuditi cijeloj zemlji, njezinim ljudima i
originalniji i drugačiji doživljaj. proizvodima te je stoga turizam
važan i zbog toga što potiče ono
što se u privatnom sektoru smatra
„probom proizvoda“. Mnoge države
m
ir za nja
ugodnije su u stvarnosti nego u mašti
i često ima puno istine u učestaloj
Tu aga led
jadikovci „Kad bi ljudi barem došli
l g
ič u ća u ovdje i vidjeli, promijenili bi svoje
a
ir vl i vra
mišljenje o državi“.
Naravno, turizam ima i svojih
p mana. Postoje stajališta da turizam
šteti okolišu i predstavlja prijetnju
Turizam BiH • veljača 2011. 
lokalnim kulturama. Prema tome,
itekako treba voditi računa o
održivom razviju i ispravnom
upravljanju prirodnim i kulturnim
resursima. Također, unatoč velikoj
važnosti turizma, država ne može
očekivati da turizam riješi sve svoje
probleme zaradom od turizma.
Upravo suprotno, država bi najprije
trebala riješiti svoje probleme kako bi
mogla generirati zaradu iz turizma.
To se prije svega odnosi na državnu
stabilnost i sigurnost, prometnu
infrastrukturu, smještajne kapacitete
i zaštitu prirode.

Višegrad, na Drini ćuprija • Višegrad, the bridge over the Drina

b or
Iz kao j Počitelj
l
c ija zate ila
t i na ka g st
s o
de p otno
živ

Imidž države i njezin uspjeh u

turizmu zasigurno su međusobno
puno ovisniji nego imidž i uspjeh
države na drugim područjima
međunarodnog djelovanja. Većina
turista donosi odluku o tome gdje
će putovati na temelju vrlo malo
informacija ili preporuka, a često
samo na temelju dojma stečenog
gledanjem televizije, čitanjem knjiga
i novina ili turističkih brošura.
S druge strane dostupan izbor
privlačnih turističkih odredišta
svakodnevno se povećava a o
njihovu izboru odlučuju minimalne
razlike. Destinacije se međusobno
bore, ne samo kvalitetom ponude
i nižim cijenama, već i ulaganjima
u kreiranje imidža. A kako se
povećavaju globalni prihodi od
turizma tako će rasti i konkurentnost
u privlačenju turista, a time i sve
veća važnost imidža.
Izbor destinacije za odmor
također je značajan pokazatelj
životnog stila (lifestyle) za današnje

10 Turizam BiH • veljača 2011. Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA

ambiciozne potrošače; mjesta
koja izabiru za svoj kratki odmor
i na kojima će potrošiti svoj teško
zarađeni dohodak sve više moraju
imati emotivnu privlačnost, veliki
konverzacijski kapital, pa čak i
celebrity vrijednost. Nedvojbeno je
kako ćemo u 21. stoljeću svjedočiti
pojavi turističkih destinacija
kao modnih detalja. Doista, kao
simboli stila, destinacije nude
slične potrošačke pogodnosti kao
i snažno brendirani predmeti koji
ističu životni stil. Oni se koriste
kako bi prenosili poruke i ukazivali
na pripadnost skupini, baš kao
što odlazak na odmor predstavlja
izražajno sredstvo koje odašilje
poruke o identitetu, životnom stilu
i statusu. Putovanje radi odmora
sve više prožima naše svakodnevne
razgovore, no i dalje ostaje vrlo
zahtjevno iskustvo koje uključuje
temeljito planiranje, uzbuđeno
iščekivanje i ugodno prisjećanje.
Suveniri i uspomene vraćaju nam u
sjećanje i materijaliziraju ta iskustva;
prijateljima i rođacima pokazujemo
fotografije i razglednice s porukom
«volio bih da si i ti tu», a roba s
logotipima i prtljaga s putnim
naljepnicama svima koje to zanima
govore «bio sam tamo i tamo, činio
sam to i to».
a ji
g ađ ače t
l
Do priv nos
zor
po
Događaji se praktično mogu
koristiti kao vrlo učinkoviti
komunikacijski alati. Međutim,
kako bi događaj ili atrakcija postali
magnet sam po sebi, ili moraju
imati razvijenu snagu privlačnosti,
izgrađenu kroz godine izvrsnosti ili
biti toliko jedinstveni i neodoljivi
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
da je njihova snaga privlačnosti
urođena i treba im samo malo
vremena da se uoče. Događaji poput
Oktoberfesta, karnevala u Riu,
modnih revija u Milanu ili teniskog
turnira u Wimbledonu svoj su
zvjezdani status gradili godinama.
Međutim, pojedine atrakcije svoje
su svjetske obožavatelje dobile već
nakon „krštenja“. Većini atrakcija
za koje se čini da su stvorene sjajne
obično potpomaže i značajno
financiranje pa nema sumnje da
Burj al-Arab, Eden Project ili
Guggenheim Museum stvarno mogu
proslaviti neko mjesto. Međutim, na
sreću novac nije jedina stvar koja
može postići ovakav učinak. Postoje
mjesta i događaji kojima isto uspijeva
poći za rukom bez velikih ulaganja
u infrastrukturu ili marketing.
Svim tim atrakcijama zajednička
je činjenica da su one same jasni i
Biciklističko kros natjecanje • Cycling cross competition
moćni brendovi. Simon Anholt, kao
autor The City Brands Indexa, kaže
kako se njihova osnovna privlačnost
može opisati u nekoliko jednostavnih
riječi, i to je u prirodi svih dobrih
brendova: oni nude ljudima sjajnu
priču za prepričavanje. „Koliko
daleko bih išao samo da to vidim?“
Turizam BiH • veljača 2011.
dobro je mjerilo magnetizma neke
ideje i ključno testno pitanje za
svaki predloženi novi događaj ili
atrakciju, dodaje autor. Postupak
kojim atrakcija postaje magnetnom
zapravo je često stavljanje na početno
mjesto osnovnog klišeja o mjestu
koji svi znaju (na primjer, Švedska
je hladna, Meksiko je šaren, Seattle
je živopisna ribarska luka, Hong
Kong je na vodi i kineska kultura
je puna zmajeva). Na to se još doda
ljudski i prirodan kapital koji je
na raspolaganju, i sve se zajedno
oblikuje u magnet. Naravno, ne
postoji pravilo da svaka ideja mora
biti velikih razmjera. Čak i mala,
savršena ideja, poput neobičnog
načina prodaje ribe, može imati
svoju ulogu u izgradnji slave grada,
regije ili države. Ne može svaka ideja
imati „doseg od sto ili tisuću milja“,
ali čak i ideja od „deset ili dvadeset
milja dosega“ pomaže promociji
mjesta. Važno je da su svi dijelovi
usklađeni, okrenuti u istom smjeru
te da svi pričaju istu priču o mjestu –
zaključuje Anholt. Ne može se svaki
grad ponositi povijesnim naslijeđem
kao što je Sinjska alka. Nema svaki
grad slavu Dubrovnika, koja daje
11
polazišnu prednost svakom događaju
koji se ondje organizira. Nema svaki
grad rijeku Neretvu, ni Stari most
gdje bi se organizirali Skokovi sa
Starog mosta, ili rimsku Arenu u
kojoj može održavati atraktivne
koncerte, ili filmske festivale, kao
što ima Pula. Ali svaki grad ima ono
nešto što ga čini posebnim i što mu
daje prednost i atraktivnost pred
drugima. Svaki grad ima legende i
priče, prirodu i povijest, očekivanja
i želje… A čak ako nam ništa od
toga ne daje dovoljno inspiracije,
kreativna ideja može učiniti čudo
u privlačenju pozornosti i stvaranju
atraktivnih sadržaja. Prisjetimo se
samo Morskih orgulja ili Pozdrava
suncu, koji su obogatili turističku
ponudu Zadra!
Sarajevska Hagada • Sarajevo Haggadah

Djevojka iz Kraljeve Sutjeske • Girl from Kraljeva Sutjeska

o ć
M og
u rn ma
t
l iz
ku tur

Kulturni turizam često se prepoznaje

kao najizdašnije i najbrže rastuće područje
u turizmu. Bogat kulturni život čini mjesto
potpunim, a ne samo turističkim odredištem,
mjestom koje vrijedi posjetiti u različita
doba godine, mjestom sa širom društvenom
privlačnošću, a pogotovo za više slojeve
društva. Poznato je kako većina umjereno
razvijenih država i regija imaju raspon
kulturnih atrakcija na ponudi posjetiteljima
u obliku povijesnih znamenitosti i baštine.
Relativno malo ih ima atrakcije koje uistinu
stvaraju doživljaj kulturnog života mjesta.
Ipak nove atrakcije i događaji idealni su za
stavljanje nove perspektive pred državu i
za mijenjanje mišljenja ljudi o tome kakvo
je to mjesto zapravo. Kako kaže Simon
Anholt, ono što mjesta trebaju, nije kulturni
događaj koji će turist koji posjećuje državu
možda željeti uvrstiti u svoj plan putovanja.
Ono što mjestu stvarno treba su događaji

12 Turizam BiH • veljača 2011. Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA

koji će prvenstveno dati ljudima
razlog da uopće dođu u državu.
Kreativnost je ono što razlikuje
zabavne događaje koji igraju ulogu
u poboljšanju mjesta i događaje koji
stvaraju vlastito tržište, događaje koji
su magnetni i čine mjesto samo po
sebi odredištem. Sirovi materijali za
bogat, raznolik i privlačan kulturni
život, pritom često leže posvuda i
samo čekaju da ih netko sastavi na
nov način. Ono što mjesta trebaju
su ljudi sa maštom, ambicijom,
kreativnošću i energijom, koji mogu
uspostaviti te veze, dati im život i
učiniti da se dogode nevjerojatne
stvari; oni trebaju potporu, moral
i financije, kako bi im pomogli u
kreativnom razmišljanju i radu na
svojim kreativnim idejama; ukratko,
država mora izgraditi duh kreativnog
poduzetništva, zaključuje Anholt.
n je
d ira taje t
ren pos žnos
B ako se provede kako
nu
Brendiranje je komunikacijski
proces koji pojedine regije i gradove
izdvaja iz prosječnosti i pozicionira
ih kao relevantna turistička središta.
Budući da je osnova brenda
diferencijacija, odnosno razlikovanje
od drugih, brendiranje mora pokazati
kako je grad poseban, drugačiji,
jedinstven... Treba otkriti i približiti
njegove prednosti, odnosno njegov
identitet učiniti funkcionalnim,
komercijalnim i privlačnim. Pritom
ono što vrijedi za jedan grad ne znači
da će funkcionirati i za drugi, iako
su se koristili sličnim metodama i
alatima. Dapače, treba graditi na
originalnosti jer kopiranje tuđeg stila
je prva i posljednja pogreška koja
se kod brendiranja može napraviti.
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
Jasno, pritom trebaju građani i
vlast imati zajedničku viziju – što
žele od svoga grada i kako ga vide
u budućnosti. Naime, koliko je god
važno što gosti i turisti žele doživjeti
u određenom gradu, važno je
utvrditi koliko se te želje podudaraju
s očekivanjima i težnjama njegovih
građana, jer su oni ipak nositelji
identiteta grada. Brend grada pritom
mora predstavljati vjerodostojnu,
zanimljivu i održivu viziju za
njezinu budućnost. To će pridonijeti
stvarnom povećanju gospodarskog,
političkog, kulturnog i društvenog
blagostanja ljudi koji ondje žive.
Sukladno tome, prvi korak
brendiranja je utvrđivanje stvarnog
identiteta grada, koji živi među
njegovim stanovnicima, na njegovim
ulicama i u pričama. A bit brendiranja
je njegovo „oživotvorenje“ i
komuniciranje, odnosno pretvaranje
u proizvode, usluge, manifestacije,
filmove, suvenire, gastronomsku i
turističku ponudu. Tako je stvaranje
brenda postalo mješavina umjetnosti
i znanosti, koja okuplja sve kreativne
potencijale mjesta. Kao što piše
poznati stručnjak za brendiranje
Wally Ollins, brendiranje grada
trebalo bi pomagati u pronalaženju,
oslobađanju i usmjeravanju talenata
i vještina u ljudi te poticati njihovo
kreativno korištenje kako bi se
ostvarile inovacije u obrazovanju,
poslovanju, upravljanju, zaštiti okoliša
Turizam BiH • veljača 2011.
i umjetnosti. Snaga te kreativnosti
često je skrivena u zanemarenoj
tradiciji ili neiskorištenim
potencijalima mladih naraštaja.
Osim toga, samo kreativnost najvišeg
reda može riješiti «kvadraturu
kruga» pretvaranja složenosti
lokacije u svrhovitu, upečatljivu i
djelotvornu strategiju brenda. Iako je
stvarnost gradova najčešće zamršena
i često proturječna, bit djelotvornog
brendiranja je u jednostavnosti i
izravnosti. Zapravo jedan je od težih
zadataka brendiranja destinacija
obuhvatiti bogatstvo i raznolikost
gradova i njihovih stanovnika,
a pritom priopćiti to svijetu na
jednostavan, istinit, motivirajući,
privlačan i spomena vrijedan način.
Svi stručnjaci se
slažu kako je zbog svoje
kompleksnosti ali i
potrebnih promjena te
zaživljavanja pojedinih
projekata brandiranje
dugotrajan pothvat,
koji zahtijeva vrijeme
i trud, mudrost i
strpljenje. Međutim,
treba, dugoročna korist,
kako ona opipljiva,
tako i neopipljiva,
daleko će nadmašiti
troškove. A sve dok se
neki grad ne predstavi
u novom svjetlu i ne
izraste u brend, svijet
uopće neće obraćati pozornost
na njega ili će benefite koji (po
pravdi) pripadaju njemu uzimati
razvikaniji konkurenti. Čak i onda
kad međunarodna javnost poznaje
određeni grad, uglavnom ga se
sjeća po zadnjem velikom zvučnom
događaju, koji se ondje dogodio. Tako
često neki loši događaji nepravedno
desetljećima opterećuju imidž grada,
iako je on u međuvremenu možda
doživio procvat. Prema tome, u
vrijeme globalne konkurencije i
komunikacijskog kaosa, gradovi nas
svakodnevno moraju oduševljavati,
te istodobno glasno i zanimljivo
pričati priče o sebi, privlačeći ne samo
domaću već i svjetsku pozornost.
13
 M
uzeolog je kustos koji misli kao korisnik1. je sublimat profesionalnog iskustva. U nedostatku
Definicija muzeologije, nakon više od vremena da se struka uči u praksi (jer to nijedna više
stotinu godina kandidature za status ne radi!), potrebno je omogućiti transfer tog iskustva.
znanosti, nije ni jednostavna niti samo Kome se sviđa, neka tu teoriju, prema već uvriježenoj
problem tzv. teoretičara (koji se množe unatoč preziru konvenciji, zove muzeologijom.
nevoljke većine). Novi soj muzejskih stručnjaka
koji vladaju teorijom svoje prakse, ne zabrinjava
eventualna znanstvena slabašnost muzeologije (jer Odgovoran muzej u društvu s teškoćama
takve slabosti prepoznaju posvuda i među afirmiranim Cinizam Johnatana Swifta po kojem je “polovica
disciplinama). Njih naprosto brine struka: njena ljudi dobra samo za rađanje djece”3 sliči na neukusan
djelotvornost i preživljavanje2. Kako struka još nije komentar razočaranog kustosa: skoro pola stanovništva
postala i profesija, prepuštena je, tim više, opasnim nije nikad stupilo nogom u muzej, - ako zaboravimo
okolnostima suvremenog kriznog svijeta. Ukidanje obvezni školski posjet. To su ne-posjetioci (non-public),
muzeja, kao posljedica financijskog ili konceptualnog u posljednjih desetak godina često spominjani kao
bankrota ustanova danas je stvarnost struke. Strahovi, loša savjest muzeja. Sa Swiftovim cinizmom, makar
dvojbe i pitanja dio su života struke koja se nalazi na s dvjesto godina razmaka složio bi se Andre Gide, a
paradoksalnom razmeđu. S jedne strane očiti pokazatelji potajno i mnogi kustosi. Muzeji si to, dakako, ne mogu
uspjeha, a s druge sve očitiji znakovi duboke krize koja dopustiti, jer su mehanizam općeg dobra osnovan na
bi mogla biti dramatičnijom no što se misli. Sve postaje idealima prava i jednakosti. Zato ciničku opasku treba
važno. Muzeologiju stoga treba smatrati teorijom koja shvatiti kao otegotnu okolnost posla po kojoj je jasno

1 Ta kratka definicija “A museologist is the curator with the mind of visitor” potječe iz 1991. godine, s mojih regularnih predavanja na školi za kulturnu baštinu
u Barceloni. Misli se na istovremeno posjedovanje kvalitete profesionalnog iskustva i svijest o istinskim potrebama korisnika.
2 Šola, T. Museum Curators: the endangered species.// Museums 2000./ed. by P.Boylan. London: Routledge, 1992 str. 101 - 113. Kustosu koji je izračunao da
se profesija, uz njegovo upiranje, neće mijenjati do njegove penzije, nepotrebno je objašnjavati potrebu djelotvotne teorije; prosperitet struke nije sumjer-
ljiv s intersom jedne generacije stručnjaka.
3 Johnatan Swift: “Gulliverova putovanja”

Zemaljski muzej u Sarajevu • The Natonal Museum in Sarajevo

Prof. dr. sc. Tomislav Šola

14 Turizam BiH • veljača 2011. Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA

da će jedan dio stanovništva uvijek ostati izvan našeg
domašaja. Po Walteru Lippmanu, 80% suvremenog
društva sastavljeno je od “promatrača događanja”, dakle
ljudi koji trebaju priliku sudjelovanja. Ti obični ljudi, ili
kako ih isti Lippmann zove “zbunjena gomila”, su ranih
80-tih godina u Filadelfiji podigli spomenik Rocky-ju,
talijansko-američkom boksačkom šampionu, liku iz
filma, dakle iz medijske, a ne prave stvarnosti4. Prevareni
od ideologija i izloženi nadolazećoj sintagmi društva bez
kulture, ti ljudi, prolaznici u vlastitim životima, trebaju
pomoć; njima se prepušta jedino pravo na iluzije, - kroz
groznicu potrošnje, frustrirajući hiper-hedonizam za
koji nemaju osnovne uvjete, i identifikaciju s vladajućim
grupama, žive svoje živote kao neki tuđi film. Društvo
bez kulture proizvodi kulturu-kao-robu, i živi kulturu-
kao-prošlost. To je život bez stvarnog identiteta, dakle
neurotično društvo sa svim posljedicama takvog
stanja. I Toffler govori o fragmentiziranom, dakle
nemogućem identitetu (“modularni ja”) koji se nudi
ljudima, što “objašnjava zašto su toliki milijuni u
očajnoj potrazi za identitetom”5. Otuda i nova šansa
koja se ukazuje suvremenim nacionalizmima odnosno
autoritarnim režimima kojima je mitizirani, zatvoreni
4 Kopytoff, Igor. The Cultural Biography of Things: commodization as process. u: Social life of things: commodities in cultural perspective, Cambridge Univer-
sity Press, 1986. str80
5 Toffler, Alvin. The Third Wave, Bantam Book, New York. 1980. str. 389.
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
identitet najmoćnije sredstvo manipulacije: ako očajnoj
većini damo dovoljno dobru prošlost, bit će manje
usredotočena na sadašnjost. Za razliku pak od 19.
stoljeća, suvremene političke elite jedva trebaju muzeje.
Stranačkom političkom oportunizmu koji se svodi na
borbu za privilegije koje donosi vlast, mediji su daleko
efikasniji.
Muzeji se tako premještaju prema razvojnoj pragmi,
jer ih se sve više percipira kao aktivne sudionike razvojne
strategije. Sudjeluju u izgradnji povoljnog image-a
zemlje (ili regije odnosno grada) i aktivno pospješuju
turističku potrošnju.
Nerijetko, u novonastalim zemljama, muzeji se,
uvijek udvorni prema vlasti, nastoje pokazati korisnima
u nacionalnom projektu. Tako dijelom ponavljaju svoje
nastojanje iz 19. stoljeća, pa su zapravo uvijek spremni,
bar tipom ili odnosom dijelova svojeg programa, izaći
u susret nezajažljivoj potrebi političara za nacionalnim
mitologemima. Njih političari upotrebljavaju kao
supstancu koja pokriva njihove sebične motive i
predstavlja ih u očima manipulirane mase kao nacionalne
junake. Nevolja je što su politički i gospodarski oligarsi
ponovo ustanovili da je tek kolektivni JA savršeno
Turizam BiH • veljača 2011. 15
pogodan za manipulaciju svih vrsta. Mreža nacionalnih
muzejskih ustanova koje predstavljaju kulturni,
znanstveni i identitetni image zemlje, u tom je smislu
posebno osjetljiva.
Muzej nije institucija koja će spasiti svijet, ali u
tom projektu na koji je struka obvezna, može (uz
ostale institucije s područja baštine) odigrati značajnu
ulogu. I samim muzejima, da ne bi postali ustanova za
legitimiziranje vladajućih grupa, treba “potpora čovjeka
s ulice i njegovo budno zanimanje”6. U natjecanju s
moćnim industrijama znanja, obrazovanja i zabave,
pred virtualnom realnošću hipermedija i populističkim
projektima industrije baštine, muzeji bi mogli izgubiti
potporu društvenih elita kojima su zasada dovoljno
dobri ili čak po ukusu.
Ovakvima kakvi jesu, muzejima se ne piše dobro: Bazilika iz V. stoljeća Gradac - Posušje
bez profesionalne koherencije, s podjelama koje Basilica from V century Gradac - Posušje
razjedaju moguće zajedništvo, manipulacijom za koju
su upotrebljavani i sa konkurencijom s kojom se moraju
natjecati, - muzeji će ili domisliti svoje pravo poslanje i Karađoz-begova džamija u Mostaru
strategiju ili će postati objekt i resurs. Karađoz-beg’s mosque in Mostar

Kibernetički diskurs
Osnovno pravilo svake djelatno usmjerene filozofije,
dakle one kojoj je krajnji cilj utjecati na život, jest
oduvijek: “upoznaj samoga sebe”. Ako muzeji pripadaju
svima onda će biti jasno koliko je opravdano nastojanje
G.H.Riviere-a da podupre stasanje ekomuzeja kao
“ogledala” zajednice. Upoznati sebe radi samo-poštovanja,
osjećaja važnosti, ponosa, ali i zbog kritičkog odnosa po
kojem čovjek i zajednica mogu postati bolji, vrijedan je
zadatak muzeja. Nakon dva stoljeća superlativizma po
kojem se muzeji malo razlikuju od Guinessove knjige
rekorda7, zaokret prema lokalnom, efemernom, ne-
reprezentativnom i običnom kao sadržaju muzeja, nije
lak. To je za većinu stanovništva bila ipak samo “kultura
drugih”8, koja je podrazumijevala proces identifikacije,
ali i obezvređenje njihove kulture odnosno njezino
odumiranje. Od muzeja-hrama, do muzeja agore,
pribježišta i utočišta, velika je razlika. Muzej koji se
poima kao sredstvo razvoja9, postoji da bi pomogao
da se ožive autohtone vrijednosti, da se uspostavi živi
identitet, odnosno da oživi kulturna proizvodnja. U tu
svrhu muzej će iskoristiti prošlost i sadašnjost, bit će
sinhron s potrebama i mogućnostima zajednice kojoj
postaje mehanizam preživljavanja10. Takav kibernetički
muzej bit će korektivni mehanizam sadašnjim silama

6 Glusberg, Jorge. Hladni i vrući muzeji. Muzejski dokumantacioni centar,

Zagreb, 1983. str 35
7 Od prije desetak godina u Londonu postoji i ustanova koja se zove “Gui-
ness museum of records”
8 Varine, Hugues de. “La culture des autres” , Editions Seuil, Paris, 1987
9 Šola, Tomislav. Muzeji i razvoj. Osječki zbornik, br. 21, 1991.
10 Šola, Tomislav. Essays on Museums and Their Theory, Association of
Finnish Museums, Helsinki, 1997.

16 Turizam BiH • veljača 2011. Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA

razvoja kojima je nedostajala kulturna dimenzija.
Kultura kao “savjest znanosti” (R.Barth) mora imati i u
muzejima sredstvo kojim će razvoj dovesti u ravnotežu.
Sintagma uzdržanog razvoja, stara i potrošena već nakon
deset godina uporabe, ostat će bez napora korektivnih
institucija razvoja, više je svjedočanstvo želja i dobre
namjere, negoli stvarna mogućnost. Razdržavljenje
muzeja (koje neki krivo nazivaju privatizacijom) pokušaj
je administracije da profesiji ugura u ruke sudbinu
institucija i učini ih izravno odgovornima za kvalitetu
posla koji za zajednicu trebaju obaviti.
Običan čovjek će uvijek rado posjetiti senzacionalne
muzeje poput Louvre-a, British Museuma ili Ermitaža.
Ipak, ono što mu treba za život, dat će mu njegov mali
muzej u susjedstvu: osnovno razumijevanje sebe kao
individue i kolektivnog identiteta u kontekstu ostalih
s istim pravima. Pred potrebom da se preživi i fizički
i spiritualno, da život bude materijalno blagostanje i
duhovno zadovoljstvo – muzeji ne mogu ostati nijemi.
Kao demokratska institucija nastojat će objasniti
sadašnjost, ne u konačnim sudovima nego kao prilog Prsluk • Waistcoat
uvidu u kolektivno iskustvo sredine: što je dobro,
zaslužuje da se ponovi, što je loše, da posluži kao pouka
i upozorenje. Predmet muzeja je sadašnjost, a prošlost
samo beskonačno uporište za socijalno motivirano
znanstveno istraživanje. Muzej je stoga očekivan i logičan
sugovornik u donošenju odluka o vrućim temama
svakodnevice. Kao staložen sudionik sa znanstveno
osnovanim diskursom, muzej nije pozvan da dijeli Pojas s nakitom • Ornamented belt
lekcije, nego da pridonese uvidu u argumente i omogući
transparentnost odlučivanja. Današnje razvojne odluke,
ma o čemu da je riječ, imaju možda ireverzibilne efekte:
moć sredstava na raspolaganju i brzina veće su nego
ikad u povijesti čovječanstva. Muzej koji služi rješavanju
stvarnih životnih situacija ne treba domišljati rješenja
za probleme praznih izložbi, muzejskog umora, manjka
novca, lošeg društvenog statusa struke itd. Praktičari
uviđaju da bi muzeji trebali obratiti pažnju na ono što
“publika” traži, a ne tražiti rješenje u muzeologiji11. (To
je već muzeologija par excellence!).

Kakav proizvod Terluci • Socks Opanci • Shoes

Nacionalni muzeji postaju ponovo važni: ponovo
nastaju i rastu. Trebaju ih novonastale države, tranzicijske
zemlje i osamostaljene regije12, a drugačije nacionalne
muzeje od tradicionalnih trebaju ponovo i ostale države
i nacije.
Kraj 20. stoljeća je ujedno, izgleda, posljednji
vlak historije u kojem su se mogli povesti aspiranti na
nacionalne države. Za razliku od mišljenja njihovih
11 Strong, Roy. Museums: new horizons for the seventies. Museums Jour-
nal, vol. 70, No.3, 1970. str. 104
12 Države nastale raspadom Jugoslavije, tranzicijske države, te zajednice
kao Baskija, Korzika, Škotska, Wales...
Dijelovi narodne nošnje iz Gorice - Grude
Parts of the folk custume from Gorica - Grude
političkih elita, te države ipak imaju smisla jedino
kao kulturni prostor ili pak kao uporište ekonomske
ekspanzije. Nova Desnica je reagirala na globalizacijske
opasnosti po identitet tako što se, po svojem karakteru,
hitro eksponirala kao zaštitnica nacionalnoga. Istina
jest da su pojedinačni identiteti ugroženi, posebice u
malih država i “malih” kultura, ali najmanje što trebaju
jest zaštita Desnice. Desnica je uvijek prijetvorna jer
pod izlikom zaštite vrijednosti gradi kolektivni JA

Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA Turizam BiH • veljača 2011. 17

potreban za svoje održanje u vlasti i realizaciju svoje
neoliberalne pohlepe. Kapitalizam koji stvaraju jest
nekog rudimentarnog tipa, - istodobno sofisticiran
(u manipulaciji društvenim interesima) i nezamislivo
primitivan (u jednostranosti svojih interesa). Usputni
proizvod zaštite koju Nova desnica pruža jest uvijek
netolerancija i mržnja, i pogubno duhovno zatvaranje.
Desnica je stvorila o sebi sliku zakletog neprijatelja
komunizma i sliku pouzdanog uporišta kroz svoj
konzervativizam. Time je stekla savezništvo Crkve
koja je premalo društveno mudra da bi vidjela išta
izvan tog prvog, opsesivnog pragmatizma. Ono što
ove procese čini opasnijim i razornim jest činjenica
da opredjeljenje protiv (mrtvog) komunizma ne znači
opredjeljenje za slobodu i prosperitet nego za druge
oblike totalitarnosti.
Nakon ovog desetljeća što ga započinjemo, malo
je vjerojatno da će biti prilike i potrebe za uspostavu
novih nacionalnih država, a još manje da se za njih vode
staromodni i skupi ratovi. Bude li ih, bit će riječ samo
o induciranim ratovima kojima su ekonomske računice
stvarna agenda. Nove države, pak, trebaju institucije
koje će prepoznati i afirmirati nacionalni identitet. Te
države malo uče od starih i sklone su ponavljati sve faze
njihovog razvoja, pa i muzejske. Zato će vjerojatno imati
nove prestižne zgrade muzeja, posljednju opremu i
tehnologiju, ali će ti muzeji biti stari iznutra. Nacionalni
muzeji su slika vladajućeg vrijednosnog sustava.
Tranzicijske zemlje Istočne Evrope trebaju tek re-
definirati svoje muzejske sustave i, u većini slučajeva, svoje
nacionalne muzeje. Zasada im se događa približavanje
Zapadu ne kao razumijevanje, nego kao imitiranje
prestižnih formi, tehnologije, žargona iz managementa
i marketinga itd.; sadržaj još nije izmijenjen, ali tako
je i u svemu drugom, od ponašanja kapitala, slobode
medija, građanskih sloboda, pa sve do ekologije. Nije
poznato da su u novoj povijesnoj situaciji nacionalni
muzeji nastojali konsolidirati ugroženi identitet ili da su
13 Geslo jedne akcije za toleranciju i razumijevanje Vijeća Europe.
Muzej Humac - Ljubuški •
18 Turizam BiH • veljača 2011.
na međunarodnoj razini uznastojali pokrenuti pisanje
drugačije povijesti Europe. Kao da nisu svjesni svojeg
poslanja.
I Zapadna Europa treba drugačiju instituciju
nacionalnih muzeja od one naslijeđene, zato što su u
izmijenjenim okolnostima svijeta i zadaci drugačiji.
Jednima i drugima poticaj za ponovnu važnost dat
će globalizacijski proces. Zato će nacionalni muzeji,
kao središta institucionalnog otpora protiv efekata
globalizacije na kulturnom i civilizacijskom planu,
dobiti ponovo na važnosti, posebice ako svoje poslanje
shvate kao dio nove paradigme baštine za razvoj.
Nacionalni muzeji su središnje institucije mreže
muzeja, sa zadatkom da što iscrpnije i kvalitetnije
dokumentiraju, sačuvaju i predstave šaroliku cjelinu
identiteta koji zajedno, kao bogatstvo različitosti
čine “nacionalni identitet”, te da postanu mjesta
rekoncijalizacije i tolerancije: “Svi različiti - svi jednaki”13.
Zadatak im je da tu cjelinu sačuvaju pred nasrtajem
diskulturacije, akulturacije i internacionalizacije
kultura.
Ono što se broji u svakom poduzeću tiče se i
muzeja kao neprofitnog poduzeća u kulturi: dobar,
kvalitetan proizvod, koji se osniva na stvarnoj potrebi
mušterije, i k tome atraktivno prezentiran i dostupan,
- jamči i u teškim vremenima mirnu budućnost.
Kad čak i ekonomska analiza utvrdi da je djelovanje
muzeja unijelo prosperitetne tendencije u zajednicu
(koja muzej, uostalom, i plaća), kako je to slučaj sve
češće u Zapadnoj Europi, - onda se očito nalazimo na
području pravih rješenja. Ne treba zaboraviti da smo na
samom, novom početku: većina kustosa još ne zna što je
muzejski proizvod niti što bi bila njegova kvaliteta. Zato
ne uspijeva muzejski marketing, zato novi manageri ne
mogu shvatiti muzeje, zato se sintagma kibernetičkog
muzeja čini muzeološkom izmišljotinom i, ukratko,
odatle potreba za temeljitom re-konceptualizacijom naše
struke. Korisnik je, naime, ključ kojim se otvaraju vrata
etičke obnove profesije, onako kako je načeta praksom
ekomuzeja. Struka u Zapadnoj Europi se upravo nalazi
pred ovim zadacima, a kolege s jugoistoka će istodobno
prolaziti traumu uspostave novog društva. Ta se promjena
u društvenoj praksi u prvo vrijeme, kako je poznato,
Museum Humac - Ljubuški
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
događa kao agresija i regresija sustava vrijednosti14.
Dakle, kad su najpotrebniji u stvaralačkoj prepirci (jer
se gradi neko novo društvo), muzeji će nam ponovo
dokazati da nemaju dodir niti sa stvarnim vremenom
niti sa stvarnim ljudima oko sebe. Da to establishmentu
odgovara nije tajna, ali dokle će mogući korisnici (koji
muzeje financiraju) to trpjeti? Moj odgovor je: predugo
i to na obostranu štetu: i struke i društva.
Kakva je budućnost nacionalnih muzeja
Nacionalni muzeji će postati mjesto koordinacije
i strategije nacionalnog identiteta, vrsta clearing-
house za sve one koji taj identitet predstavljaju
doma i po svijetu. Nacionalni muzej treba postati
središnje mjesto baštinskih struka15. Vjerojatno većina
postojećih nacionalnih muzeja ne ispunjava taj zadatak
potpuno, ali potreba nove “centralizacije” učinit će tu
transformaciju lakšom. Riječ je o središnjoj ustanovi
kojoj bi decentralizacija bila način djelovanja, ma
kako to paradoksalno zvučalo. Materijalna supstanca
nacionalnog identiteta može i dalje biti na mnogo
mjesta izražavati se kroz žive tradicije ili u djelovanju
specijalističkih muzeja, ali bit će potrebno osposobljavati
središnje muzeje za zadatak informiranja i orijentacije u
sveukupnosti identiteta. Organizacijski ne bi smjelo biti
nadređenosti, nego tek uloga koordinacije i, vjerojatno,
najveće koncentracije strukovnih potencijala. Taj je
koncept moguće oživotvoriti u nekoliko potrebnih
oblika: kao broj tradicijskih funkcija, kao izložbeni
prostor, kao servis struke, kao organizaciju struke i kao
mehanizam njezine informatizacije. Informatizacija
baštine se može događati kao komercijalni pothvat ili
kao strukovni pothvat. Najmanje na što smiju pristati
baštinske struke (ponajprije muzeji, arhivi i biblioteke)
jest da sebi osiguraju “kontrolni paket” konceptualnih
14 Šola, Tomislav. The European dream and reality of museums. a report from the South-East.// Pearce, Susan ed., Museums and Europe 1992. The Athlone
Press, London, 1992
15 dio institucija koje se bave prikupljanjem, obradom, istraživanjem, skladištenjem i diseminacijom informacija
Nekropola Radimlja kod Stoca •
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
dionica. Riječ je o dvije mogućnosti: po prvoj mogu
postati puki resurs informacijske industrije, a po drugoj
partner koji određuje standarde i kvalitetu informacija.
Ne treba zaboraviti da su te institucije najvećim dijelom
“vlasnici” materijalne supstance baštinskih informacija
odnosno jedini koji svojim znanstvenim potencijalom
mogu jamčiti kvalitetu podataka, informacija i znanja o
baštini u cyber-prostoru.
Nacionalni muzej mora postati “real-time” muzej,
tj. takav muzej koji svoj poseg u materiju identiteta
neće zaustavljati u nekim davnim razdobljima, nego
će govoriti i o svijetu “hic et nunc”, - onome koji ga
okružuje. Ne mislim da nacionalni muzej treba biti
mjesto gdje će svoj redovni izraz naći sub-kulture i
alternativna kultura, ali isto tako ne vidim kako bi
mogli funkcionirati ignorirajući ih, kao što je to sada
slučaj. Muzej sinkroniziran s vremenom i njegovim
problemima, naravno, izvire iz potrebe da posluži
postojećim potrebama aktualnih građana.
Registrirati probleme, davati široki uvid u njihovu
prirodu stalnim postavom, izložbama i drugima
akcijama je velik doseg, jer tako muzej postaje od hrama
forum, a od foruma sredstvo demokratskog uvida u
društvene procese. Tim stavom i načinom djelovanja
muzej postaje način razumijevanja suvremenosti,
način prilagodbe promjenama i način korekcije nekih
trendova i događanja, dakle istinski kibernetički
mehanizam društva. Smisao upravljanja društvenim
tijelom, koristeći korektivne impulse institucija i udruga,
jest zapravo najefikasniji način sudjelovanja u održivom
razvoju.
Nacionalni muzej mora biti most: među unutarnjim
različitostima koje sudjeluju u formiranju bogatstva
nacionalnog identiteta, ali i mjesto gdje se nacionalni
identitet neprestano (kontaktima, izložbama,
razmjenama) uspoređuje s drugim nacionalnim
Necropolis Radimlja near Stolac
Turizam BiH • veljača 2011. 19
identitetima. Svrha je razumijevanje da vlastiti identitet,
shvaćen u svojem suštinskom značenju, ne može biti
bolji ili lošiji od nekog drugog identiteta. Smisao je da,
recimo, povijesna iskustva, istražena, dokumentirana i
predstavljena, postanu izvor mudrosti za danas i sutra,
a ne bitka koju vođeni njezinim sablastima nastavljamo
na mramornim podovima muzeja.
Cilj je muzeja da genius loci ne bude intelektualna
figura nego djelatni koncept: da ono što predstavljamo
doista i štitimo od propadanja i degradacije, da
identitetu koji nestaje damo uvjete i argumente za
život. Onaj kome se sviđa zadatak argumentirati
razlozima Gospodnjim, razumjet će da je trud kojim
se čuva bogatstvo koje smo po njemu naslijedili
Gospodu ugodno djelo. Naši posjetitelji ne razumiju
specijalističke barijere i klasifikacije, i razumjet će lako
da se nacionalna razina muzejstva mora pozabaviti
s cjelinom identiteta, kroz glavne aspekte: povijesni,
umjetnički, prirodoslovni i znanstveno-tehnološki.
Ukratko, nacionalni muzeji postaju ponovo potrebna
mjesta organizacije cjelokupnog nacionalnog tezaurusa,
bilo da je riječ o koordinaciji, politici te baštine ili pak o
vođenju mreže. Onima koje svaki spomen na središnje
institucije smeta, treba reći da jedino takve institucije
mogu savladati “bijela područja” (gdje nema muzejske
službe) ili, recimo, servisom za putujuće izložbe izvršiti
kvalitetnu promidžbu nacionalnog identiteta.
Gledana kao nad-nacionalna konstrukcija, buduća
Europa izgleda kao dio okrupnjavanja identiteta,
kao dio globalizacijskih procesa koji su pogubni za
regionalne i nacionalne kulture. Ekonomisti su jasni:
treba im ujedinjena Europa. Treba i političarima. Kad je
pak riječ o kulturi, malo ih se brine stvoriti mehanizme
koji će biti u stanju istodobno govoriti o Europskom
identitetu, ali i o bogatstvu pojedinačnih identiteta koji
ga sačinjavaju16. To je još jedan zadatak promijenjenih
nacionalnih muzeja, ali i novih muzejskih projekata koji
će biti u stanju upotrijebiti svoj nevjerojatni kreativni
potencijal za razvoj zajednice u kojoj djeluju. Unatoč
brojnim primjerima koji pokazuju pravu prirodu
svijeta, i izvjesnoj razini deklarativne prihvaćenosti,
kultura i baština su na samom kraju strateških prioriteta,
- svagdje, a posebice među “malim” narodnima i
kulturama. Paradoksalno, jer to je jedini legitimni prečac
koji im se nudi u novoj razvojnoj paradigmi u čijem je Kočerinska ploča, 1404.
središtu upravo kultura. Bilo da je riječ o kulturnim Kočeri tablet, 1404
industrijama ili baštini, to je posljednji ispit koji će male
zemlje polagati prije no što de facto (ne i de jure) nestanu
kao neokolonijalna područja globalizacijskih giganata.
Preostaje im da, braneći se od nestanka, baš po banalnom
srednjovjekovnom predlošku, provale iz vlastite tvrđave
u bojno polje i da hrabrošću i inventivnošću pokupe
svoje posljednje šanse.

16 Kao autor koncepcije virtualnog muzeja Europe (Haus der Geschichte,

Humačka ploča, 1198.
Bonn), svjedočim da je taj aspekt u namjeravanom ujedinjenju najslabiji. Humac tablet, 1198

20 Turizam BiH • veljača 2011. Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA

Sažetak
Od opisa nacionalnog ili znanstvenog interesa
o prošlosti određene zajednice, kako se definirala u
19. stoljeću, baština je postala jedan od najvažnijih
dijelova strategije razvoja. Danas, u vremenima kad se
svjetska razvojna paradigma ipak posve mijenja, sve
je drugačije nego nekad. Tradicija muzejske profesije
(koja je središnja u toj konfiguraciji) je zastarjela, razne
profesije počinjemo prepoznavati kao baštinske, ali se
one još uvijek prepoznaju kao zasebne i odijeljene,
muzeologija i ostale teorije strukovnih baštinskih
praksi pokazuju svoju nemoć pred problemima koje
praksa i suvremeno društvo nameću.... Paradoksal-
no, muzeji desetljećima proživljavaju procvat, ali i
proživljavaju svoju temeljitu konceptualnu krizu.
Frustracije i izazovi, nove okolnosti i kontekst,
te potrebe koje je moguće detektirati, nude prava
rješenja, i samo je pitanje osjetljivosti i spremnosti da
li ćemo dati pravovremene i ispravne odgovore. Zašto
ih trebamo dati? Zato što je naš zadatak dvostruk: da
obavimo svoje društveno poslanje i da iza sebe os-
tavimo jaču i prosperitetniju profesiju. Naime, doista
profesiju, jer je za sada još nemamo.
Stvarnost nameće nove izazove u statusu i finan-
ciranju ustanova, otvara novi tehnološki kontekst koji
nameće novu prirodu rada i konvergencije tamo gdje
samo postoje podjele, a uz sve to konkurencija ostalih
institucija i “industrija” neprestano raste.
Marketing će, kao najbolji profesionalni podsjet-
nik, prisiliti muzealce da se (re-) definiraju. Da li pri-
padaju uslužnom sektoru, trećem sektoru, četvrtom
sektoru, kulturnoj industriji ili kreativnim industri-
jama. I, da li su uopće profesija.
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
Heritage for the society in crisis
Summary
From the description of national or
scientific interest of the past of certain
community, as it was defined in 19th
century, the heritage has become
one of the most important parts
of the development strategy.
Today, in the times when the
world’s developmental pattern
totally changes, everything is
different than it used to be.
The traditional museum
profession (which is cen-
tral in this configuration)
is outdated, we start to
identify various profes-
sions as heritage ones,
but they are still identi-
fied as separated, museol-
ogy and other theories of
professional heritage prac-
tices show their powerless-
ness in front of the problems
that the practice and modern
society pose… Paradoxically,
museums have gone through
flourishing over the decades, but
also going through their radical
conceptual crisis.
Frustrations and challenges, new
circumstances and context and the
needs that are possible to be detected,
offer real solutions and it’s only a ques-
tion of sensitivity and readiness to give
right answers in time. Why should we
give them? Because we have a double task:
to perform our social mission and leave
stronger and more prosperous profession
behind us. Namely, profession for real, be-
cause we don’t have it for now.
The reality imposes new challenges in the
status and financing of the institutions, opens
a new technological context which imposes new
nature of work and convergences there, where
only divisions exist, and with all that the compe-
tition of other institutions and “industries” is con-
stantly growing.
The marketing, as the best professional reminder,
will force the museum workers to (re)define them-
selves. Do they belong to the service sector, third sector,
fourth sector, cultural industry or creative industries?
And, are they a profession at all.
Turizam BiH • veljača 2011. 21
 Š
to god rekli o brandiranju,
treba imati jednu činjenicu
na pameti. Grad su, prije
Vladimir Resner svega, ljudi koji u njemu žive.
Sve bogatstvo i sva raskoš počivaju na
njima i načinu na koji se nose s kulturnim naslijeđem i
potencijalima svoje sredine. Kako je obogaćuju, razvijaju
unapređuju. To je prije svega odgovornost prema nama
samima i naraštajima koji dolaze. Termin „brand“ prim-
jereniji je tržišnoj komunikaciji proizvoda na tržištu, ali
ako govorimo o tržišnom natjecanju među gradovima,
onda je termin višeznačno primjenjiv. Činjenica da nema
prijevoda na mnoge jezike tranzicijskih zemalja govori
i o ekonomskim trendovima u tim zemljama i odnosu
prema tržišnoj ekonomiji. Iako je pojam star više stoljeća
i ishodište ima u označavanju stoke (žigosanju), i danas
je primjenjiv jer oduvijek ima svoj osnovni smisao u
prepoznatljivosti i posebnosti. Suvremena je definicija
složenija ali su vremena i odnosi baš takvi.
U brandiranju proizvoda i brandiranju gradova radi
se o sličnim alatima u komunikaciji, ali inače se radi o
posve različitim kategorijama. Dok je grad i proizvod i
proizvođač i konzument samog sebe kao branda, proiz-
vod ili usluga su plod rada nekog tima stručnjaka koji
nisu nužno konzumenti. Brand u tom slučaju nastaje i
paralelno i naknadno, ovisno o komunikaciji s tržištem.
Pogled na Sarajevo noću • View of Sarajevo at night
22 Turizam BiH • veljača 2011.
Za brand grada (destinacije) kažemo kako je
skup simboličkih vrijednosti, od ekonomskih, preko
tehnoloških i socioloških, do emocionalnih. Poredak
tih vrijednosti čini razliku od sredine do sredine. Glo-
balizacija je uzrokovala trend brandiranja destinacija,
jer su se upravo male i medijski neeksploatirane države i
gradovi zatekli u okruženju velikih i razvikanih gradova
i država „brandova“ te je postojala realna opasnost od
gubljenja vlastitog identiteta. Brandiranje je multidisci-
plinarni proces u kojem putem implementacije vlastitih
strategija pozicionirate svoje mjesto u regiji i u svijetu.
Brandiranje kao preduvjet za članstvo EU
Odmah treba reči kako to nije nikakav uvjet nego
potreba. Europska Unija je shvatila kako mora sačuvati
te brojne entitete koji se okupljaju oko jedne krovne pri-
je svega ekonomske zajednice pa je svojim poticajima
kroz razne predpristupne fondove procese brandiranja
počela financirati. Zemlje bivše Jugoslavije konkretno za
takve procese ne koriste sva dostupna sredstva, ali ipak
neki gradovi u regiji taj su proces počeli prije nekoliko
godina o svome trošku. U Hrvatskoj nekoliko gradova,
pa i cijela regija Istre i Srednje Dalmacije te procese
temeljito i postupno rade, a kako sve ovisi o političkoj
volji onih koji drže sredstva, i tu se možemo pozvati na
„ljudski faktor“.
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
 Politika kao partner u brandiranju
Kao i u svemu, politika može biti partner ili kamen
smutnje. To je teško predefinirati i procijeniti. Mnogi
gradovi u regiji su ušli ili su imali šanse za ući u procese
brandiranja no samo rijetki primjeri polučili su rezultate
i to tamo gdje su političari shvatili kako je proces bran-
diranja zapravo politički program svake političke opcije
koja svojoj sredini želi dobro puno dugoročnije od traja-
nja mandata njihovih stranaka na vlasti u gradu ili regiji.
Javno i opće dobro je premisa koju mnogi zaborave
kada dođu na vlast.
Po definiciji što je to strategija branda i koje su po-
sljedice provođenja te stratgije, svaka bi strategija razvo-
ja, urbanistički planovi, i planovi ekonomskog razvitka
trebali biti usklađeni sa strategijom razvoja branda gra-
da ili regije. Kulturna nadogradnja i razvoj te očuvanje i
promoviranje kulrturnopovijesne baštine su dio imple-
mentacije strategije svakog branda i direktno komunici-
raju grad, regiju, državu. To je posao za hrabre ljude do-
bre volje, stručnog vodstva i kreativnih snaga u regiji.

Brand kao turistički trend

Činjenica je kako je turizam među prvim granama
gospodarstva koja izravno ima koristi od „brandi-
ranja“, pa ne čudi kako se sve aktivnosti neke sredine
o kojoj čujemo ili čitamo u medijima može povezati s Stari Most
turističkom zajednicom i akcijom „kako produljuti se- u Mostaru
zonu i dovesti što više turista“. Nije rijedak slučaj da su
te akcije kratkog daha i produkt nadobudnih turističkih The Old Bridge
radnika koji su svoje manifestacije smislili bez potreb- in Mostarr
nih istraživanja u vlastitim sredinama u dobroj namjeri
kako bi ispunili svrhu posto-
janja tih zajednica i napunili Banja Luka zimi • Banja Luka in winter
lokalne blagajne.
Branding je dugoročni i
kontinuirani proces koji se
kroz vrijeme prilagođava
potrebama sredine i tržišta
na kojima ima izglede. Jako
važan pojam za brand grada
je stanje svijesti o gradu u
očima građana, ali i u očima
ljudi koji u taj grad dolaze kao
investitori, turisti, ili doseljen-
ici.
Malo mjesto Kringa, u
općini Tinjan, ima u crkvenim
zapisima zabilježeno da je prvi
ikada spomenuti vampir Jure
Grando (1656.) bio baš njihov
sumještanin. Netko se tamo
sjetio u povodu tog događaja
iz 17. stoljeća organizirati

Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA Turizam BiH • veljača 2011. 23

večeri „vampirske“ proze ili poezije a da s mještanima
nije prošao fazu „usklađenja interesa“, pa umjesto da vas
na ulasku u taj okrug iza suhozida dočekuju babe s kol-
cima i klinci s umjetnim vampirskim zubima, i da vam
na svakom koraku prodaju češnjak po cijeni suhog zlata
ili srebrne privjeske za lančiće u obliku srebrnog metka
i ostale rekvizite iz vampirskih priča i filmova, tamo tih
dana „festivala“ vlada pustoš kao u vrijeme kuge.
To je ujedno i dokaz kako su građani sumještani
najveći kritičari, ali i promotori vrijednosti grada u čijem
razvoju participiraju. Gdje god se dogodi da se ignorira
senzibilitet i potrebe lokalnog stanovništva, dobijete ne-
prirodnu tvorevinu koja nije dugog vijeka.
Kako napraviti plan za brandiranje gradova
Kaže se da je dobar plan onaj koji je ostvariv. Da bi
bilo ostvarivo, treba prije svega napraviti dubinsku anal-
izu na terenu i iz toga stvoriti jedinstvenu identitetsku
mapu grada ili općine, regije ili države. Svakome tko
se ozbiljno bavi brandiranjem bilo kojeg proizvoda već
iz te mape može biti jasno kakvi procesi slijede i kakve
stručnjake treba okupiti u team koji će pokrenuti razvo-
jne planove za brandiranje.
Zvuči akademski formulirano, ali bez znanstvenog
pristupa i ozbiljnog planiranja nema niti ozbiljnog posla
na duže staze, ili rečeno slikovito kao u romanu Lewis
Carrolla „Alice u zemlji čudesa“ koji u jednoj rečenici
kaže: „Ako ne znamo kamo idemo svaki put će nas tamo
odvesti“.
Kada treba početi brandiranje
Jednom kada procesi počnu, oni moraju trajati kon-
tinuirano. Jedini neprijatelj brandiranja je vrijeme. Tu
stvarno vrijedi poslovica : “ Novac možeš uludo potrošiti,
ali vrijeme ne“. Zašto? Jer dok se jedni premišljaju kada
i kako, drugi kreću i uzimaju prednost u komunikaciji
s tržištem. Na tržištu je važno zauzeti svijest o posto-
Široki Brijeg
24 Turizam BiH • veljača 2011.
janju ili drugim riječima: bolje biti prvi u svijesti nego
bolji. Jer ima primjera gdje su neki bili prvi, ali nakon
pojave pravih igrača nitko više nije čuo za njih niti ih
se sjeća. Takav obrazac za gradove bi bio poguban jer je
u turizmu trend promijenjen, i ne obilaze se destinacije
koje nisu „in“. Da bi bili „in“, morate stalno komunicirati
svoje vrijednosti. Vrijednosti branda.
Kako i tko upravlja tim procesima
Praksa u svijetu je pokazala da tim procesima uprav-
ljaju stručni i kreativni timovi, koji stalno crpe nove i
sviježe ideje na prokušanim i znanstvenim istraživanjima
iz kojih su sačinili identitetsku mapu grada. Bez podrške
lokalne zajednice ili državnih i potpora Europske Unije
sve može ostati na akademskim okvirima, na papiru koji
kupi prašinu u ladicama nekih gradskih ureda. Ispravno
bi bilo da svaki grad ima „brand managera“ koji bi vodio
izvanstranački ured za brandiranje grada i time držao
konstantu u razvojnim procesima svoje zajednice čineći
tako djela od javnog i općeg dobra a svoju zajednicu
ugodnijom za život.
Koliko u regiji imamo pravih potencijala za brand
Ako znamo što se dogodilo malom mjestu Kringa
iz općine Tinjan, tada ne možemo procijeniti koliko
se takvih slučajeva može uistinu dogoditi. Jedan Du-
brovnik s lošom strategijom branda može pasti na dno
liste poželjnih destinacija, a na vrh se može popeti neko
mjesto koje nam u ovom trenu ne pada na pamet ni na-
kon polsatnog „googlanja“. Odgovor na pitanje koliko
imamo potencijala vraća nas na početak ove priče.
Grad su, prije svega, ljudi koji u njemu žive. Sve bo-
gatstvo i sva raskoš počivaju na njima i načinu na koji se
nose s kulturnim naslijeđem i potencijalima svoje sred-
ine. Ako znamo da je sve na nama, da li ćemo se te od-
govornosti uplašiti ili je iskoristiti kao šansu za boljitak
nas i naših naraštaja. Tu je odgovor o potencijalima naše
regije kao svake druge regije u svijetu.
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
Trebinje

Izdvojeno:
... Prije više od dvadeset godina Roberto
Salinas Price je za malo mjesto u Hercegovini
Gabelu, tvrdio da je Troja iz helenskog epa.
Nisu mu se usprotivili mještani nego akademska
zajednica Bosne i Hercegovine...
... Dok se u svijetu svi upinju ne bi li svoj grad
proglasili najljepšim u Belgiji grad Charleroi
se hvali da je najružniji grad na svijetu. I
posječenost raste neplaniranim rastom...
...Malo mjesto Trojane u slovenskom Pohorju,
poznato je po najboljim krafnama na svijetu.
Ništa ne bi bilo čudno, svatko se može hvaliti, da
slovenska vlada nije zbog te činjenice promijenila
rutu autoputa i generalni urbanistički plan kako
bi turisti mogli svratiti u Trojane na krafne...
...Sada samo na tren zamislimo što bi
Belgijanci i Slovenci napravili da su im kojim
slučajem otkrili piramide u tamo nekom
njihovom Visokom...

Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA Turizam BiH • veljača 2011. 25

Igor Vukasović, dipl. nov.
Brand kao najmoćnije
tržišno oružje suvremenih
destinacija
Dok je brandiranje nekada bilo
luksuz ili dodatna vrijednost, taj
proces posljednjih godina postaje
nužnost. U vrijeme globalizacije
države i gradovi, koji se nastoje
turistički pozicionirati ili privući
ulagače, suočavaju se sa sve većom
konkurencijom. Svijet je danas
veliko tržište, tako da se svaki grad,
svaka regija i svaka država moraju
natjecati sa svima ostalima za svoj
udio u svjetskim i nacionalnim
potrošačkim, turističkim, ulagačkim,
poduzetničkim, obrazovnim,
međunarodnim sportskim
kulturnim događanjima. (Anholt,
2003.).
26 Turizam BiH • veljača 2011.
Destinacije su, u pravom smislu
riječi, oduvijek bile brandovi.
Uspješni gradovi i države u svijesti
javnosti pobuđuju asocijacije
kvalitete i obećanja, a njihova ‘priča’
ima presudan utjecaj na emocionalni
dio odluke svake osobe da ga
posjeti. (Anholt, 2007.) Brandiranje
omogućuje identifikaciju
subjekta i njegovo razlikovanje
od konkurencije. Dapače, cijeli
smisao brandiranja je učiniti
odredište različitim i posebnijim od
i ostalih, odnosno istaknuti njegove
komparativne prednosti. Nerijetko
različiti gradovi nude slične
Tema broja
ulagačke mogućnosti, istovjetne
standarde života, gastronomsku ili
kulturnu ponudu… U tom će slučaju
posjetitelji, ulagači ili potencijalni
stanovnici izabrati onaj grad koji se
razlikuje i ističe od ostalih, koji ima
veću razinu privlačnosti i koji budi
pozitivnije asocijacije i emocije,
odnosno koji ima jači brand.
Moćni brandovi su oni koji su
dobro prihvaćeni među svojim
korisnicima, dakle među svojim
stanovnicima, posjetiteljima,
turistima i ulagačima, čitateljima,
slušateljima i gledateljima medija,
te koji sukladno tome ostvaruju i
BRENDIRANJE DESTINACIJA
veće prihode na račun svoga imidža.
Vrijednost branda i kvalitetnog
brandiranja stoga se temelji na
povećanju razine prepoznatljivosti i
pozitivnih vrijednosti te asocijacija
na destinaciju u očima njezinih
ciljnih skupina. Koliko će brandiranje
utjecati na privlačnost destinacije
općenito ovisi o korelaciji ponude
sadržaja i motivaciji stanovništva
destinacije da novi brand zaživi u
praksi.

Zašto brandirati destinacije Pogled na Alpe • The view of Alps

Veliki broj autora uspio je
dokazati kako države, regije i
gradovi moraju postati brandovi,
poput onih komercijalnih, kako bi
se uspjeli izboriti za svoje političke,
komercijalne i druge ciljeve na
globaliziranom tržištu. Pritom,
koriste iskustva iz ekonomije,
odnosno marketinga i prilagođavaju
ih novim potrebama i okolnostima.
Destinacije su puno kompleksnije
od poduzeća i proizvoda, na koje
ionako imaju velikog utjecaja, što
je jasno mjerljivo uzimajući u obzir
samo ‘made in’1 faktor. Glavna razlika
između brandiranja proizvoda i
mjesta je u tome što brandiranje
mjesta uključuje mnogo interesnih
skupina i interesa (Therkelsen
i Halkier, 2004.), uključujući
nacionalne, regionalne i lokalne
vlasti kao i poslovne organizacije
na nacionalnoj i gradskoj razini,
gospodarski sektor u rasponu od
visoke tehnologije do poljoprivrede,
kao i javnost, tj. pojedince općenito.
David Ogilvy, jedan od najvećih
marketinških autoriteta, rekao je:

1 ‘Made in’ koncept se bavi utjecajem imidža zemlje na percepciju njezinih proizvoda od strane potrošača na inozemnim tržištima. Implicira da su
potrošači blagonakloniji prema proizvodima iz država s prepoznatljivim i poželjnim imidžom, te su za njih voljni ponuditi i višu cijenu, bez obzira na stvarnu
kvalitetu (Skoko, 2009.)

Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA Turizam BiH • veljača 2011. 27

„Svatko može sklopiti posao, ali
potreban je genij, vjera i upornost da bi
se kreirao brand.“ I bio je apsolutno u
pravu te istaknuo ključnu dimenziju
branda te upravljanja brandom, a ta
je da brandovi nisu instant proizvodi
te da im treba vremena kako bi
zaživjeli, dokazali vjerodostojnost,
konstantnost i ispunili dano brand
‘obećanje’. Vremenska dimenzija
posebno vrijedi u slučaju brandiranje
destinacija što je brzo rastuća
niša i jedan od najbrže rastućih
segmenata upravljanja brandom.
Primjerice 2006. godine više od
200 država i gradova diljem svijeta
provodilo je proces brandiranje
destinacija, te se procjenjuje da
je u tom pogledu investirano oko
1,480 milijardi dolara (WTO, 2006.)
Danas brandiranje čini sastavni
dio razvojnih, marketinških i
„soft policy“ te naročito turističkih
strategija gradova, regija i država
diljem svijeta.
Ključne prednosti brandiranja
destinacija koje međunarodni autori
i stručnjaci navode tako se mogu
sumirati na: bolju posjećenost,
priljev novog kapitala,
otvaranje novih radnih
mjesta, generiranje novih
prihoda, jačanje potražnje
za proizvodima i uslugama,
rast cijena nekretnina te
na kraju ono zbog čega se
brandiranje destinacija i
provodi – porast životnog
standarda i veće zadovoljstvo
stanovnika.
Pritom kao nužnih sedam
elemenata brandiranja svake
destinacije, neovisno o tome da li
se radi o malom gradiću ili državi
s višemilijunskim stanovništvom,
ističem postojanje jasne i detaljno
razrađene višegodišnje strategije,
dugoročnu viziju što želite da
vaš brand postane, opsežno
istraživanje identiteta koji je
duša branda, suradnju javnog i
privatnog sektora te gospodarska
partnerstva kao (su)nositelje
branda, zatim osmišljanje novih
manifestacija na kojima dio velikih
brandova počiva (npr. Karneval
28 Turizam BiH • veljača 2011.
u Veneciji ili Riju, Oktoberfest u
Münchenu, Mardi Grass u New
Orleansu, Exit „najbolji festival u
Europi“ prema Observeru 2008…),
konzistentnost te kontrolirana i
sustavna implementacija branda i
na kraju ‘priča’. Upravo je priča ono
što ‘lansira i prodaje’ brand i ono što
svaka destinacija treba razraditi prije
nego što se uopće upusti u projekt
brandiranja jer ako destinacija
nema priču, ciljne javnosti nemaju
interesa. Ili da citiram Setha Godina:
„Uspješni marketinški stručnjaci
jednostavno osmišljavaju priče u koje
potrošači žele povjerovati.“
Hrvatska iskustva
brandiranja destinacija
I dok je brandiranje gradova
i drugih destinacija u svijetu
aktualno desetljećima, u Hrvatskoj
Krka
je inicijalno prisutno zadnjih
desetak godina. Pri čemu je
brandiranje uglavnom povezano
s razvojem turizma i turističke
ponude, ali se često svodi samo na
razvoj vizualnog identiteta grada
te izradu promotivnih materijala,
dok je proces istraživanja uporišta
identiteta prilično zanemaren.
Upravo su kontinuirano
nepostojanje brand strategije kao
nužni prvi korak te izostanak
Tema broja
istraživanja na kojem bi se
brandiranje Hrvatske temeljilo i
kasnije sustavno razvijalo dio razloga
zašto Hrvatska i njezini gradovi nisu
iskoristili odlične predispozicije
koje imaju i koje im svijet priznaje
i pripisuje. Primjerice, Hrvatska je
„popularnija nego ikad“ i jedna je od
tri ‘najvruća’ mjesta (Lonely Planet,
2010.), četvrta je najpoželjnija
europska turistička destinacija
(European Barometar, 2010.), Vis
je uvršten među 10 neotkrivenih
otoka snova (Yahoo Travel, 2010.),
Plitvička jezera su među 10
najljepših jezera svijeta (Budget
Travel, 2009.), Hrvatska je bila prva,
pa treća „nadolazeća zvijezda’“
(Future Brand, 2007./2008.) Hvar
je bio među 10 najljepših otoka
svijeta (Traveller Magazine, 1997.),
a dokumentarni film ‘Wow Croatia’,
Ashley Colburn i Johna Needdena
osvojio je prestižnu nagradu Emmy.
Nažalost, ovo su većinom sporadični
uspjesi i rezultat odličnih prirodnih
predispozicija te, ‘dogodilo se’,
efekata na kojima Hrvatska nije
kapitalizirala koliko je mogla i
trebala.
Brandiranje Pule započela
je 2008. godine tvrtka
Parabureau, a u središtu
komunikacije je novi
vizualni identitet te slogan
‘Pula je više’. Vrijednosti
branda su: kultura, glazba,
povijest i turizam. Sloganom
i sastavnim znakom ‘+’,
deriviranim iz tradicionalnog
pulskog grba, namjera Pule
je brandirati se kao pozitivna
destinacija. U ReBrand 100 Global
Awards brandiranje Pule izdvojeno
je kao jedno od najboljih svjetskih
transformacija branda.
Projekt brandiranja Varaždina
2005. godine predstavila je agencija
Brandoctor, a srž branda trebala je
biti kovanica ‘Varaždin-grad most’, u
kojem bi most simbolički predstavljao
sponu između grada i ljudi, bilo da
su oni turisti, ulagači ili Varaždinci.
Ideja branda nije do kraja realizirana,
ali je Varaždin bio aktivan na planu
svog repozicioniranja i putem raznih
BRENDIRANJE DESTINACIJA
prepoznatljivih manifestacija, kao
što su: Špancirfest, Varaždinske
barokne večeri, pop i rock koncerti
(npr. Bob Dylan), a simpatičan je i
uradak „Čarobna škrinja“.
Turistička zajednica Dubrovnika
angažirala je 2005. godine španjolsku
tvrtku THR za izradu brand strategije
za Dubrovačko-neretvansku
županiju. THR je izradio logo
zbog kojeg je izbio skandal jer ga
je Hrvatsko dizajnersko društvo
ocijenilo plagijatom. Nakon toga
Dubrovnik, s komunikacijskog
aspekta, nije nastavio svoje
brandiranje, ali se svejedno
2006. godine našao na 56.
mjestu Anholtovog indeksa
brand gradova (CBI), uz
obrazloženje: „Većina ljudi
ne zna kakvo je Dubrovnik
zapravo mjesto i treba
uložiti dosta napora kako bi
bio međunarodno uvažen,
što i zaslužuje”. Međutim,
nedostatak brand strategije
uzeo je danak te unatoč činjenici
da je New Traveler’s Atlas naveo
kako je Dubrovnik jedno od mjesta
koje se mora vidjeti, cruiser turizam
po mišljenju većine Dubrovčana nije
rezultirao boljom kvalitetom života,
naprotiv. Istra je prva hrvatska regija,
koja je sustavno započela sa svojim
brandiranjem i do danas nedvojbeno
najbolji primjer brandiranja
destinacije u Hrvatskoj. Vizualnim
identitetom dominira tradicionalna
koza te plava i zelena boja, kao
kombinacija mora i unutrašnjosti,
a slogan je ‘Istra-Zeleni Mediteran’.
Vrijednosti branda su: kultura i
povijesno naslijeđe, očuvanost i
autentičnost, ljudi i običaji, avantura
i eno-gastronomsko bogatstvo, a
osnovni fokus je na turizmu te je
napravljen tzv. master plan u kojem
je sudjelovalo 7 destinacija (Umag-
Novigrad, Poreč, Vrsar-Funtana,
Rovinj, Labin-Rabac, unutrašnjost
Istre, Pula-Medulin) + 1 (Brijuni)
cluster. Pritom je svaki grad dobio
svoju ulogu i pojedinačni brand
unutar Istre. Na krovni istarski
brand nadovezao se i projekt ‘Domus
Bonus’ koji je nastao u suradnji
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
tvrtke Communico s lokalnim
turističkim zajednicama, Istarskom
razvojnom agencijom i Uredom za
gospodarstvo, a čiji cilj je stvoriti
oznaku kvalitetnog privatnog
smještaja.
Agencija Millenium promocija
radila je brandiranje gradova
Samobora (2008.) i Karlovca
(2010.), a za potrebe kojih je u
Plitvice
suradnji s partnerima razvila i
prilagodila metodologiju brandiranja
te provela kvalitativna i kvantitativna
istraživanja, identificirala uporišta
identiteta, odradila brojne intervjue
s kreatorima javnog mnijenja,
napravila ocjenu konkurentnosti
tržišne pozicije, usuglasila temeljne
vrijednosti i potencijale, definirala
moderan identiteta, postavila
strateške ciljeve, razvila i postavila
brand arhitekturu, osmislila i izradila
vizualni identitet, slogane i nove
manifestacije te izradila brandbook.
Brand arhitektura Samobora
postavljena je na jedan krovni
nositelj-brand a ideja oko koje se
sve vrti je ‘Samobor, više nego što
ste očekivali!’. Njome se ustvrđuje
da je Samobor potrebno doživjeti iz
prve ruke, ona ukazuje da Samobor
nudi više od onoga po čemu je
najpoznatiji – Fašnik i kremšnite,
istodobno se potiho komunicira
element iznenađenja (poveznica
Turizam BiH • veljača 2011.
s Fašnikom, tj. maskenbalom) te
implicira pozitivno iščekivanje.
Slogan Samobora je ‘Samobor.
Šarm, inspiracija, strast’, a njegova
priča je doživljaj kroz sva osjetila
jer Samobor ne priča samo riječima
i slikama on „govori“ mirisima,
okusima, dodirima…
Brand arhitektura Karlovca
svojevrsna je kombinacija koncepta
temeljenog na povijesnim, kulturnim
i prirodnim vrijednostima te
životnom stilu ciljnih javnosti te
je postavljena na jedan krovni
nositelj-brand na koji se
ostali podbrandovi smisleno
nadovezuju. Središnja ideja
je u povijesti i sadašnjosti
branda – ‘Karlovac, grad
Zvijezda’ jer je Karlovac
bio prvi idealni renesansni
grad u obliku šesterokrake
zvijezde, a brand strategija
smisleno diferencira
(ukazuje na njegovu
znamenitost i posebnost),
pozicionira (ističe atraktivne
komparativne prednosti), intrigira
i poziva (one koji ne znaju za
karlovačku zvijezdu), podsjeća (one
koji znaju), izaziva (ciljne javnosti
da ga posjete i vide što je to tako
zvjezdano u Karlovcu i što nudi),
potiče pozitivne asocijacije (zvijezda
općenito simbolizira uspjeh,
dostignuće, snagu, uzvišenost)
i obećava (poručuje da se radi o
nečem posebnom). Prva kampanja
kojom se Karlovac nastoji otvoriti,
pozicionirati i približiti javnosti
je ‘Grad susreta’ čime komunicira
kako je on lokacija gdje će se ciljano
dolaziti, zadržavati i poslovno
susretati. Sukladno strategiji
u pripremi su i ostale prateće
aktivnosti te revitalizacija postojećih
i pokretanje novih manifestacija.
Priču o Krapinsko-zagorskoj
županiji kao priču o bajci, dobrim
ljudima te čarobnom broju sedam,
jer toliko je većih gradova i
planina, rijeka i izvora u ovoj regiji,
2008. godine osmislila je agencija
Brandoctor. Srž branda određena
je kao ‘Čarolija bajkovitog dlana’, a
logotip povezuje nekoliko elemenata
29
krajolika Krapinsko-zagorske župa-
nije: brežuljke, rječice i hiže.
Interes za brandiranjem, više
nego konkretne korake napravili
su i Split, Osijek, Trogir, Umag,
Splitsko-dalmatinska županija,
Virovitičko-podravska županija,
Šibenik, Rovinj, Zagreb, ali njihov
početni entuzijazam dosad nije dao
rezultate.
I Feel Slovenia
Model brandiranja, upotrijebljen
za kreiranje branda Slovenije, temelji
se na konceptu identiteta. Razvila ga
je agencija Pristop na osnovi modela,
čiji je autor Leslie de Chernatony.
Misija je bila napredak s
prirodom (ekologija), održivi
razvoj, raznolikost, potencijal ljudi
i tehnologija, a odabrana metoda
osiguravala je da u kreiranje identiteta
branda Slovenije bude uključeno sve
više onih koji će brand Slovenije
koristiti - civilna sfera, gospodarstvo,
turizam, kultura i umjetnost,
znanost, sport i politika. Pritom
su poduzeta brojna kvalitativna i
Bled
kvantitativna istraživanje među
stručnom javnosti u više krugova
te među općom javnošću koja je
kroz anketni upitnik na internetskoj
stranici www.znamka-slovenija.si
mogla dati svoj doprinos, kreiran
je i krovni brand ‘I feel Slovenia’ i
osmišljen novi vizualni identitet te
je kontinuirano nastavljen razvoj
brand strategije uz jasno definirane
30 Turizam BiH • veljača 2011.
smjernice implementacije branda i već da je nužan uvid u stvarno stanje
provedbe komunikacijskih kampanja stvari te utvrđivanje iskonskog
(ATL, BTL). uporišta identiteta kao polazišne
Ono što je kao pozitivan točke. Brand nije umjetni proizvod
primjer posebno vrijedno naglasiti već ‘živ’ i iskomercijaliziran identitet.
je sustavno sudjelovanje Vlade Brand je identitet na materijalan,
Republike Slovenije u procesu snažan, priopćiv i prije svega koristan
razvoja smjernica brandiranja što je način. (Anholt, 2007)
rezultiralo dobrom koordinacijom Stoga je potrebno da proces
brandiranja sa strateškim razvojnim brandiranja destinacija ispuni svoje
ciljevima Slovenije. Uz to u sljedećim brand obećanje, a to je moguće
fazama se nastavilo sa sustavnom samo kroz sustavnu suradnju i
primjenom u poslovnom i NGO koordinaciju djelovanja raznih
sektoru i uspostavljena je suradnja s segmenata – odnosi s javnošću,
brojnim partnerima. oglašavanje, publikacije, marketing
U pogledu implementacije baza, distribucija, promo materijali,
novog branda te pratećih partnerstva, događaji i manifestacije,
promotivnih aktivnosti i materijala
Slovenija je odradila odličan posao
te kontinuirano izdaje brojne
publikacije, magazin SINFO,
priručnik o Sloveniji, ažurira web
stranicu www.slovenia.si, te
je uspostavila stalne kanale
komunikacije segmentirane
prema raznim ciljnim
javnostima - posjetiteljima,
investitorima i partnerima
na području kulture,
znanosti, sporta…
ZAKLJUČAK
Posljednjih godina zapravo
sve više hrvatskih destinacija
započelo je proces brandiranja
koji je uglavnom povezan s
razvojem turizma i turističke
Ulaz u Postojsku jamu
ponude. Međutim, takav proces
se najčešće svodi na razvoj Entrance to Postojna pit
vizualnog identiteta grada te
izradu promotivnih materijala, pri
čemu je proces istraživanja uporišta dizajn, kontinuirana dostupnost
identiteta u većini slučajeva proces svježim informacijama, služba/
prilično zanemaren. Neke hrvatske centar za posjetitelje. (Baker, 2007.,
destinacije same su pokušale 115).
provesti brandiranje, neke su
Bez jasne strategije, dugoročne
angažirale hrvatske, a neke inozemne
vizije, sveobuhvatnog istraživanja
stručnjake. Rezultati kao što se može identiteta, suradnje javnog i
pretpostaviti nisu očaravajući i samo privatnog sektora, vjerodostojne
je nekoliko primjera koji se mogu brand arhitekture, dosljednosti,
smatrati uspješnima. dobre priče i spoznaje da je potrebno
Pritom se zaboravlja kako vrijeme da brand zaživi iznimno je
brandiranje nije kampanja i kako teško stvoriti kvalitetan brand bilo
se ono ne radi u kreativnoj agenciji, koje destinacije.
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
 SAŽETAK
Sve više gradova i destinacija
u regiji započinje proces bran-
diranja koji omogućuje identi-
fikaciju subjekta i njegovo raz-
likovanje od konkurencije, a u
procesu brandiranja najčešće se
koriste alati marketinga i odnosa
s javnošću te dizajn.
Autor je analizirao hrvatske
primjere brandiranja desti-
nacija te navodi sedam ključnih
elemenata, kao nužnih uvjeta
za uspješno brandiranja desti-
nacija, među kojima, uz jasnu
strategiju i dosljednost, izdvaja
i proces istraživanja uporišta
identiteta destinacije, koji se
često izostavlja u hrvatskoj
praksi brandiranja. Istovremeno
proces istraživanja je bio ključna
polazišna točka kod brandiranja
Slovenije.
Bez kvalitetne i sveobuhvatne
brand strategije te suradnje
raznih segmenata gospodarstva,
kulture, turizma, povijesti, ja-
vnosti i ostalih kreatora i nos-
itelja branda potencijalne des-
tinacije brandovi ne mogu
dugoročno zaživjeti niti ostvariti
željene rezultate. Istovremeno,
bez istraživanja identiteta, koji je
sadržan u prošlosti i sadašnjosti
destinacije, razvijanje vjerodos-
tojne brand arhitekture uvelike
otežano, a ‘konstruirani’ brand
bez uporišta u stvarnom iden-
titetu destinacije, bez obzira
na privlačnost, dugoročno nije
održiv u lokalnoj, nacionalnoj i
međunarodnoj stvarnosti.
Ključne riječi: Brand, Des-
tinacija, Hrvatska, Slovenija,
Identitet.
Tema broja BRENDIRANJE DESTINACIJA
SUMMARY
More and more towns and
destinations in the region are
starting the process of brand-
ing that enables identification of
subjects and their distinguishing
from the competition, and the
tools of marketing, public rela-
tions and design are most often
used in the process of branding.
The author has analysed Cro-
atian examples of destination
branding and states seven key
elements as necessary condi-
tions for successful destination
branding among which, besides
clear strategy and consistence,
the process of the research of
destination identity’s base stands
out, and which is often being
left out in Croatian practice of
branding. At the same time the
research process was the key
starting point at branding Slo-
venia.
Without quality and compre-
hensive brand strategy and the
cooperation of various segments
of economy, culture, tourism,
history, public and other cre-
ators and bearers of the brand
of potential destination, brands
can’t sustain in long-terms, nor
achieve desired results. At the
same time, without researching
the identity, which is contained
in the past and the presence of
a destination, development of
reliable brand architecture is
greatly made difficult, and the
“constructed” brand without
the grounds in the real identity
of the destination, regardless of
attractiveness, isn’t long-term
sustainable in local, national and
international reality. ¸
Key words: Brand, Destina-
tion, Croatia, Slovenia, Iden-
tity.
Turizam BiH • veljača 2011.
LITERATURA
1. Agrawal, J. i Kamakura Wagner, A. (1999)
Country of origin: A competitive advantage?,
International Journal of Research in Market-
ing, Vol. 16, No. 4, str. 255-267.
2. Anholt, S. (2007) Competitive Identity, The
New Brand Management for Nations, Cities
and Regions, Palgrave Macmillan, New York.
3. Anholt, S. (2003) Brand New Justice: The Up-
side of Global Branding, Elsevier Butterworth-
Heinemann, Oxford.
4. Baker, Bill (2007) Destination Branding for
Small Cities, Creative Leap Books, Portland.
5. Cai, L. (2002) Cooperative Branding for Rural
Destinations, Annals of Tourism Research 29,
str. 720–742.
6. Gad, Thomas (2001) 4-D Branding, Cracking
the Corporate code of the network economy,
Pearson Education Limited, Harlow.
7. Godin, Seth (2006) Svi marketinški stručnjaci
su lažljivci, Naklada Ljevak, Zagreb.
8. Huntington, P. Samuel (2007.): Tko smo mi?
– Izazovi identitetu SAD-a, Izvori, Zagreb.
9. Jaffe, D.E. i Nebenzahl, D.I. (2006) Nation Im-
age & Competitive Advantage, Copenhagen
Business School Press, Copenhagen.
10. Konecnik, M. i Go, F. (2008) Tourism desti-
nation brand identity: The case of Slovenia”,
Journal of Brand Management, Vol. 15, str.
177–189.
11. Kotler, P., Haider, D.H. i Rein, I. (1993) Mar-
keting Places: Attracting Investment, Industry,
and Tourism to Cities, States and Nations, Free
Press, New York.
12. Kotler, P. i Gertner, D. (2005) Country as
brand, product and beyond: a place market-
ing and brand management perspective, iz:
Morgan, Nigel; Pritchard Annette; Pride, Rog-
ers (ed.): Destination Branding: Creating the
Unique Destination Proposition, Elsevier But-
terworth-Heinemann.
13. Morgan, N.J., Pritchard A. i Piggott, R.
(2003), Destination branding and the role of
the stakeholders: The case of New Zealand,
Journal of Vacation Marketing, Vol. 9, No. 3,
str. 285-299.
14. Skoko, Božo (2004) Hrvatska – identitet, im-
age i promocija, Školska knjiga, Zagreb.
15. Skoko, Božo (2009) Država kao brend, Matica
Hrvatska, Zagreb.
16. Therkelsen, Anette; Halkier, Henrik (2004.):
Umbrella Place Branding, A Study of Friendly
Exoticism and Exotic Friendliness in Coordi-
nated National Tourism and Investment Pro-
motion, Discussion Paper, No. 26, Aalborg
University.
17. Vranešević, Tihomir (2007.): Upravljanje
markama (Brand Management), Accent, Za-
greb.
18. Wood, L. (2000.): Brands and brand equity:
definition and management, Management De-
cision, Vol. 38, 9, 662-669.
31
Dr. sc. Goran V. Janković

Zemlja u obliku srca

B
rendiranje države je upotreba
strateškog marketinga
u cilju promocije imidža
zemlje, proizvoda i promocija
atraktivnosti zemlje za turizam i strane
direktne investicije. Brendiranje države imputira
da su zemlje na različite načine kao brendovi i da
se percipiraju na određen način od strane domaćeg
stanovništva i u inostranstvu. Savremeni proces
globalizacije podvlači potrebu zemalja da se brendiraju
u okviru četiri poznate dimenzije: diplomatija, turizam,
izvoz i strane direktne investicije.

U okviru brendiranja države navedena se tri ključna

elementa:
• Brendiranje države nije više izbor nego egzistencijalna
potreba;
• Brendiranje države ne tretira se više kao funkcija koju
treba da obavljaju samo državne institucije, razne asocijacije
ili privatne kompanije, već integrisani i koncentrisani napori svih
nosilaca javnog mnijenja;
• Ukoliko se primjeni efektivno, brendiranje države može da obezbijedi
pozitivne kapacitete u daljnjem razvoju zemlje.

Svaka zemlja postaje sve više svjesna potrebe zemalja za sopstvenim brendingom tj.
sopstvenim definisanjem i percipiranjem u globalnom svijetu. Stvaranje pozitivne slike o jednoj
zemlji je esencijalni sastojak koji omogućava pospješivanje izvoza, povećanje investicija, razvoj
turizma, kao i pružanje informacija o kulturi i duhovnosti jedne zemlje. Tehnološka dostignuća, istorija,
kultura, sport, životni stil, kao i talenti, postaju reprezentativni simboli sposobni da komuniciraju sa
ostalim narodima u globalnoj areni.
Početak arhitekture nacionalnog brendinga počinje sa suočavanjem unificiranosti sub-identiteta naspram
osobenosti i kulturnog naslijeđa u nastojanju da se trasira jasan put jednog naroda. Svaka zemlja svakako treba
da pruža i svoj doprinos globalnom znanju i ističe njegov doprinos u prošlosti. Program i poruka nacionalnog
brendinga nisu namijenjeni samo stranim zemljama, oni su namijenjeni  i građanima date zemlje.
Istraživanjem se došlo do zaključka da brend i brendiranje dobijaju na važnosti kako na političkom tako i na
ekonomskom planu, te mogu predstavljati dodatnu vrijednost zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji pri plasiranju
svojih vrijednosti, proizvoda i usluga. U ekonomiji znanja, brendiranje je strateška disciplina i distribucijski kanal
koji ostvaruje uspjeh manjim državama i pretvara ideje u bogatstvo.

32 Turizam BiH • veljača 2011. Tema broja BRANDIRANJE DESTINACIJA

Heart shaped land

B
randing the state is the use of strategic mar-
keting to promote the country’s image, prod-
ucts and promote the attractiveness of the
country for tourism and direct foreign in-
vestments. Branding suggests that countries are different
as brands and are perceived in certain way by the local
population or abroad. Contemporary process of globaliza-
tion highlights the need for countries to be branded under
the four known dimensions: diplomacy, tourism, exports and
direct foreign investments.

The following three key elements are listed

in the branding of the state:
• Branding of the state is no longer a
choice but an existential need;
• Branding of the state is no longer
treated like a feature that should
be performed only by government
institutions, various associations and
private companies, but integrated and
concentrated efforts of all holders of
public opinion;
• If effectively applied, branding the
state can provide a positive capacity
for further development of the coun
Each country is becoming increasingly aware
of the need for the countries own branding i.e. own
definition and perception in the global world. Cre-
ating a positive image of a country is an essential in-
gredient that allows the export promotion, increased
investment, tourism development, as well as providing in-
formation on culture and spirituality of a country. Technological
achievements, history, culture, sports, lifestyle and talents become
a representative symbol capable of communicating with other na-
tions in the global arena.
The beginning of national branding architecture starts with face a sub-unified
value against identity characteristics and cultural heritage in an effort to trace a clear
path of people. Each country should certainly provide their contribution to global
knowledge and highlight its contribution in the past. Program and national branding
messages are not intended only for foreign countries, they are also intended for the citi-
zens of the country.
In today’s world characterized by information glut and a tendency toward mono-
culture, national branding strategy should be primarily based on the harmonious and

Issue topic DESTINATION BRANDING Tourism BiH • February 2011 33

 U današnjem svijetu koji
karakteriše informacijska zasićenost
i tendencija ka monokulturnom,
strategija nacionalnog brendinga
mora da bude prvenstveno
zasnovana na harmoničnoj i jasnoj
poruci kojom se jedna zemlja
obraća svijetu. Zemlja, koja nije
prepoznatljiva u datom trenutku, ne
ostvaruje profit ukoliko ne uključi
svoje kreativne i kulturne kapacitete.
Privatni sektor, kao i vlasnici dobro
prihvaćenih brendova, imaju veliku
odgovornost, ako ne  i presudnu u
izgradnji, modernizaciji i stvaranju
pozitivne slike o jednoj zemlji.
Danas smo svjesni činjenice
o značaju brendiranja zemlje u
gradnji pozitivnog imidža države
i uticaja četiri posebne dimenzije
brendiranja: diplomatije, turizma,
promocije izvoza i stranih
direktnih investicija. U skladu
s tim, predložena je strategija i
konceptualizacija najpoželjnijeg i
najefektivnijeg modela brendiranja
Bosne i Hercegovine.
Kao glavni razlog za kreiranje
jedinstvenog modela brendiranja
Bosne i Hercegovine jeste
revitalizacija ekonomije, sa
posebnom analizom uticaja svih
relevatnih faktora na stvaranje
pozitivnog imidža Bosne i i nametnut.
34 Turizam BiH • veljača 2011.
Hercegovine. Brendiranjem
kreiramo: diferencijaciju i negativan imidž kao rezultat
jedinstvenost, odnosno razlikovanje
od konkurencije, jedinstvene
emocionalne asocijacije, relevantni
udio u svijesti konzumenta,
potražnju, dugovječnost brenda i
višu finansijsku vrijednost.
Aktivnosti na izgradnji brenda
države Bosne i Hercegovine su
nedovoljno zastupljene i razvijene
tako da bh. brend zaostaje za
brendovima drugih zemalja u
okruženju, te se brend i gradnja
imidža države ne koriste kao
faktori koji doprinose ukupnom
ekonomskom rastu i razvoju zemlje.
U Bosni i Hercegovini ne postoji
konzistentna politika za gradnju
imidža i identiteta zemlje, već su na
djelu centrifugalne snage koje teže
raspadu zemlje.
Bosna i Hercegovina ne posjeduje
jedinstven identitet s obzirom na to da
on proizilazi iz etnosa i nacionalnih
etniciteta. U suštini, percepcija BiH
jeste percepcija podijeljene zemlje
u kojoj tri nacionalna identiteta ne
mogu da nađu zajednički nazivnik
koji će zemlji donijeti pozitivan
imidž. Postojeći vizuelni identitet,
koji proizilazi iz nametnutog grba i
zastave, jeste neutralan, neprihaćen
Slika 1. Model brendiranja BiH
Tema broja
Bosna i Hercegovina ima
ratnih dešavanja, ne samo iz
razloga objektivne prirode već iz
subjektiviteta eksternih javnosti
koji svoj stav o jednoj destinaciji
formiraju na osnovama relativno
najupečatljivijih vijesti koje dolaze
iz te države, a koji BiH svrstavaju u
„weak and failed states“.
Glavne prepreke u kreiranju
pozitivnog imidža BiH su:
nedostatak zajedničkog identiteta,
nedostatak konsenzusa o uređenju
države i nepostojanje minimuma
zajedničkih vrijednosti koje bi
mogle da budu predstavljene kao
pozitivan pomak. Percepcija BiH
je negativna i potpuno se uklapa
u sliku uspostavljenu u posljednje
dvije decenije.
Preduslov za kreiranje pozitivnog
imidža BiH i brendiranje zemlje
je stabilizacija političkih prilika,
definisanje minimuma zajedničkih
interesa i vrijednosti svih naroda
u BiH, kao i transformacija sa
etničkog na građanski model sistema
vrijednosti. Imperativ je dolazak
na scenu ljudi kojima će budućnost
Bosne i Hercegovine značiti toliko
da budu zainteresovani za njenu
izgradnju i stvaranje potencijala u
svrhu izgradnje imidža i brendiranje
BiH na mapi svijeta.
BRANDIRANJE DESTINACIJA
clear message that certain country
is addressing the world. A country,
which is not recognizable at a given
time, does not make profit unless
they actuate their creative and cul-
tural facilities. Private sector, as well
as owners of well-accepted brands,
have a great responsibility, if not
even decisive one, in the construc-
tion, modernization and creating a
positive image of a country.
Today we have knowledge about
the importance of branding the
country in constructing a positive
image of the government and the
impact of four specific dimensions
of branding: diplomacy, tourism,
export promotion and direct for-
eign investment. Accordingly, the
strategy and conceptualization of
the most desirable and most effec-
tive branding model of Bosnia and
Herzegovina is proposed.
The main reason for creating a
unique branding model of Bosnia
and Herzegovina is to revitalize the
economy, with a special analysis of
the impact of all relevant factors in
creating a positive image of B&H.
Through branding we create the fol-
lowing: differentiation and unique-
ness, differentiation from competi-
tors, unique emotional associations,
the relevant portion in the minds of
State administration Public diplomacy
Media
Nongovernmental
organizations
Historical heritage
Culture and art
Issue topic DESTINATION BRANDING
consumers, demand, brand longev-
ity, and higher financial value.
Bosnia and Herzegovina has
not developed a strategic model of
branding, and branding and image
building of the state are not used as
factors contributing to overall eco-
nomic growth and development of
the country. Brand building activi-
ties of Bosnia and Herzegovina are
under-represented and developed so
that the bh. brand lags the brands of
other countries in the region.
Bosnia and Herzegovina does not
possess a unique identity due to the
fact that it derives from ethnic and
national ethnicity. In fact, perception
of B&H is the perception of divided
country in which the three national
identities can not find a common
denominator that will bring a posi-
tive image of the country. From the
analysis of the conducted research, it
was concluded that the existing vi-
sual identity, which stems from the
imposed coat of arms and flag, is
neutral, unadopted and imposed.
B&H has a negative image as a
result of the war, not only for rea-
sons of objective nature, but from
the personality o external public that
create their position on a destination
on the basis of relatively the most
impressive news coming from that
Tourism
BH
BRAND
Education Sports and sport events
Picture 1. Model of branding BiH
Tourism BiH • February 2011
country, which place B & H among
“weak and failed states”.
The main obstacles in creating
a positive image of B&H have been
identified: the lack of common iden-
tity, the lack of consensus on the or-
ganization of the state and the lack
of minimum common values that
could be presented as a step forward.
The perception of B&H is negative
and totally fits into the picture estab-
lished in the last two decades.
Prerequisite for creating a posi-
tive image of B&H and the brand-
ing of the country is to stabilize
the political situation, defining the
minimum of common interests and
values of all people in B&H, as well
as the transformation from ethnic to
civic model of the system of values.
It is imperative to bring people to
the stage to which the future of Bos-
nia and Herzegovina means so much
that they will be interested in its con-
struction and creating the potential
for image building and branding of
B&H on the world map.
Conclusions that emerged from
previous research impose the state-
ment that, except for tourism, sport
and culture as core areas in the pro-
motion of a country, it is necessary to
include other economic, human and
other resources in the promotion
Investments
Export of products and
services
Enterpreneurship and
economical development
Citizens in BiH
Diaspora
35
 U promociji BiH, osim turizma,
sporta i kulture kao osnovnih oblasti
u promociji jedne zemlje, neophodno
je uključiti i sve ostale ekonomske,
ljudske i druge potencijale. Pri tom
posebnu pažnju posvetiti stvaranju
bh. proizvoda s geografskim
porijeklom kao internacionalnih
brendova, koji će putem izvoza i
time svakodnevne komunikacije
sa potrošačima širom razvijenog
i globalnog tržišta, podsjećati i
potvrđivati prirodne potencijale
Bosne i Hercegovine.
Model brendiranja BiH polazi
od postojećeg Anholtovog koncepta
Konkuretnog identiteta i modela
brendiranja u obliku „heksagona“
koji je svoju potvrdu dobio u teoriji
i praksi i kao takav predstavlja
solidnu osnovu za razradu modela
brendiranja BiH. Predloženi model
brendiranja Bosne i Hercegovine,
zbog njene specifičnosti i pravnog
sistema, sadržava četrnaest
elemenata koji predstavljaju polazne
pretpostavke za gradnju jedinstvenog
identiteta Bosne i Hercegovine.
Model brendiranja (slika 1) koji bi
se mogao implementirati na Bosnu
Skijanje na snježnim padinama Bjelašnice •
36 Turizam BiH • veljača 2011.
i Hercegovinu, ima prioritetnu
funkciju stvaranja kohezionih
veza među nacionalnim grupama
u cilju jačanja pripadnosti državi
što bi se odrazilo na sam identitet
i valorizovalo napore u gradnji
imidža zemlje. Osnova ovog modela
je BH Homo Brandus, individua koja
sebe smatra građaninom Bosne i
Hercegovine sa visokim stepenom
povjerenja u institucije BiH i
razvijenom svijesti da stanovnici
BiH nemaju rezervne domovine i da
ljepšu budućnost svoje djece mogu
graditi samo sa svojim susjedima iz
različitih nacionalnih grupa.
Postizanje konsenzusa sve tri
nacionalne grupe o zajedničkom
transnacionalnom interesu za
ispunjenje uslova omogućilo bi
donošenje Strategije za brendiranje
Bosne i Hercegovine za period od
najmanje pet godina. Za promjenu
postojećeg identiteta i imidža je
neophodno najmanje dvadeset
godina intenzivnog rada svih
relevatnih struktura. Strategiju
brendiranja bi usvojio Savjet
ministara BiH, a implementirala
novouspostavljena Agencija za
Skiing on the snow slopes of Bjelašnica
Tema broja
promociju BIH na nivou zajedničkih
institucija BiH sa sjedištem u
Sarajevu, a u saradnji sa odabranom
profesionalnom Agencijom za 
tržišno komuniciranje.
Za promociju Bosne i
Hercegovine kao imperativ se
nameće primjena integrisanog
marketing komuniciranja,
odnosno, koordinirano promotivno
komuniciranje svim kanalima, uz
pomoć svih alata i na svim nivoima.
Usvojena jedinstvena Strategija
brendiranja se treba podijeliti na
podstrategije, zavisno od kanala,
potreba i mogućnosti komunikacije.
Promotivne akcije moraju biti
usklađene sa djelovanjem političkih
institucija, posebno onih koji vode
vanjsku politiku zemlje, privrede,
kulture, turizma i njemu sličnih
državnih aktivnosti.
Može se pretpostaviti da
će Bosna i Hercegovina, pod
pritiskom međunarodne zajednice,
morati sistematski da pristupi
neophodnim političkim, ustavnim
i organizacionim promjenama, koje
će trebati novi pristup u strategiji
gradnje pozitivnog imidža ove
„falične“ države.
BRANDIRANJE DESTINACIJA

of B&H. Special attention is paid to
the creation of the bh. products with
geographical origin as international
brands, which will through export
and thus through daily communica-
tion with consumers across the de-
veloped and global market, remind
on and affirm the natural resources
of Bosnia and Herzegovina.
The proposed branding model
of B&H is based on existing Anholt
concept of Competitive identity and
branding model in the form of a
“hexagon” which has received con-
firmation in theory and practice and
as such represents a solid basis for
development of branding model of
B&H. The proposed model of Bos-
nia and Herzegovina branding, due
to its peculiarities and the legal sys-
tem, contains fourteen elements that
constitute premises for the construc-
tion of a unique identity of Bosnia
and Herzegovina.
Branding model (Picture 1)
that could be implemented in Bos-
nia and Herzegovina, has a prior-
ity function to create cohesive links
between national groups in order to
strengthen commitment to the state
Issue topic DESTINATION BRANDING
S konferencije o brendiranju destinacija
From the conference on destination branding
which would be reflected on the very
identity and appreciate the efforts in
building the country’s image. The
basis of this model is the BH Homo
Brandus, an individual who consid-
ers himself a citizen of Bosnia and
Herzegovina with a high degree of
confidence in the institutions of
B&H and has developed an aware-
ness that people in B&H do not have
backup home and that a brighterfu-
ture for their children can be built
only with their neighbors from dif-
ferent ethnic groups.
Reaching a consensus of all three
ethnic groups on a common trans-
national interest in order to meet
the conditions would allow the
adoption of the branding strategy
of Bosnia and Herzegovina for a pe-
riod of at least five years. To change
the current identity and image, at
least twenty years of intensive work
of all relevant structures is neces-
sary. Branding strategy would be
adopted by the Council of Ministers,
and implemented by the the newly
established Promotion Agency of
B&H at the level of the common in-
stitutions of B&H based in Sarajevo,
in cooperation with selected profes-
Tourism BiH • February 2011
sional Agency for Market Commu-
nications.
For the promotion of Bosnia and
Herzegovina as an imperative im-
poses the implementation of inte-
grated marketing communication,
i.e. coordinated promotional com-
munication through all the chan-
nels, using all tools at all the levels.
Adopted unique Branding Strategy
should be divided into sub-strate-
gies, depending on the channels,
needs and possibilities of communi-
cation. Promotional activities must
be in compliance with the actions of
political institutions, especially those
which conduct the country’s foreign
policy, economy, culture, tourism
and related state activities.
It can be assumed that Bosnia and
Herzegovina will, under the pressure
from the international community,
have to approach systematically to
the necessary political, constitu-
tional and organizational changes
that will need a new approach in the
strategy of building a positive image
of the “defective” state.
37
 Ivan Jurilj
Slap Kravica, Ljubuški • Waterfall Kravica, Ljubuški
U
današnjoj eri
globalizacije i sve
veće konkurentnosti,
marketing i brandiranje
postaju nezaobilazni čimbenici
u ukupnom razvitku nekog
proizvoda, isto tako i događaja,
grada, regije ili pak države.
Suvremeni trendovi jednostavno
zahtijevaju aktivan odnos u razvoju
naše prepoznatljivosti. Hoćemo
li biti percipirani pozitivno ili
negativno, uvelike ovisi o nama
samima, tj. ne samo o tomu kakvo
je naše stvarno stanje već i o tomu
kako se prezentiramo i kakvu
sliku o sebi stvaramo. Promocija,
odnosno brandiranje regije,
grada ili države, nije važno samo
iz perspektive turizma, nego i iz
perspektive privlačenja stranih
ulaganja, pokretanja novih poslova,
38 Turizam BiH • veljača 2011.
privlačenja visoko kvalitetne radne
snage, i sl.
Upravo iz tih razloga, REDAH
je pokrenuo inicijativu aktivne
promocije Hercegovine kao regije,
nastojeći izgraditi što više pozitivnih
priča i pozitivnim primjerima
mijenjati percepciju o Hercegovini,
te u isto vrijeme razbijati stereotipe
izgrađene i nametnute Hercegovini.
Naravno, ambicije ne idu dotle kako
ćemo promijeniti sliku o Hercegovini,
već našim aktivnostima nastojimo
otvoriti proces brandiranja i
promocije Hercegovine kao uspješne
regije. Najbolji i najkraći način za to
je svakako razvojem i afirmiranjem
pozitivnih priča o Hercegovini,
bilo da one dolaze iz turizma,
kulture, povijesti, biznisa, bilo iz
nekog drugog segmenta života. A
Tema broja
Hercegovina je puna pozitivnih i
uspješnih priča.
Bogatstvo kulture, tradicije,
prirodnih ljepota, poslovnih
inicijativa, povijesne baštine, samo su
neke specifičnosti Hercegovine koje
su zarobljene u svakodnevici našeg
života i čekaju da budu mobilizirane
za cjelokupnu afirmaciju i razvitak
Hercegovine. Jedna od velikih
prednosti Hercegovine i pretpostavka
za njezino uspješno brandiranje kao
regije je izražen i učvršćen regionalni
identitet ljudi koji žive u Hercegovini,
bez obzira na to iz kojeg naroda
dolazili. Temeljna pretpostavka za
uspješan i dugoročan razvoj jedne
regije je da se ljudi koji u njoj žive
s njom identificiraju. Upravo je to
slučaj s Hercegovinom, kao što je to
slučaj s Istrom u Hrvatskoj ili nekim
drugim regijama u svijetu.
BRANDIRANJE DESTINACIJA
I
n today’s era of globalization
and bigger competitiveness,
the marketing and brand-
ing are becoming unavoid-
able factors in total development
of a product, and the same with an
event, town, region or a state. Mod-
ern trends simply demand active
relation in the development of our
recognizability. Are we going to be
perceived positively or negatively is
greatly up to us, i.e. not only on our
real condition, but also on the way
we present ourselves and the image
we’re creating about ourselves. The
promotion, in other words branding
of the region, town or a state, is not
only important from the perspective
of tourism, but also from the per-
spective of attracting the foreign in-
vestments, starting new businesses,
attracting high quality workforce,
etc.
Issue topic DESTINATION BRANDING
Exactly because of these reasons
REDAH has started the initiative of
active promotion of Herzegovina as
a region, trying to create as many
positive stories as possible and
change the perception of Herzegovi-
na by positive examples and at the
same time to break the stereotypes
created and imposed to Herzegovi-
na. Of course, the ambitions don’t
go that far that we’re going to change
the image of Herzegovina, but, with
our actions, we’re trying to open the
process of branding and promotion
of Herzegovina as successful region.
The best and the shortest way for that
is definitely by development and es-
tablishing the positive stories about
Herzegovina, doesn’t matter wheth-
er they come from tourism, culture,
history, business, or any other seg-
ment of life. And Herzegovina is full
Tourism BiH • February 2011
of positive and successful stories.
The wealth of the culture, tra-
dition, natural beauties, business
initiatives, historical heritage are
just some of the specific qualities of
Herzegovina that are trapped in eve-
ryday life and are waiting to be mo-
bilized for complete affirmation and
development of Herzegovina. One
of great advantages of Herzegovina
and the supposition for its success-
ful branding as a region is expressed
and firmed regional identity of peo-
ple that live in Herzegovina, regard-
less of the nation they come from.
The basic supposition for success-
ful and long-term development of
a region is that the people that live
there identify with it. Exactly that is
the case with Herzegovina, just like
it’s the case with Istria in Croatia or
some other regions in the world.
39
 S obzirom na to da je proces promocije
i brandiranja vrlo zahtjevan, mukotrpan
i dugoročan proces, REDAH svojim
aktivnostima samo želi otvoriti prostor za
ovaj proces i inicirati aktivnosti u željenom
pravcu. Stoga su se aktivnosti REDAH-a
koncentrirale na one elemente na koje može
utjecati i s kojima može upravljati kako bi
se ovaj proces nastavio i održao. Naravno,
paralelno s aktivnim procesom promocije i
brandiranja, REDAH svojim širokim spektrom
aktivnosti pokušava izravno pridonijeti
pozitivnoj percepciji Hercegovine. Cilj koji
se želi postići ovim pristupom je olakšati
komunikacijski put s Hercegovinom kako
u turizmu tako i u ulaganjima, pokretanju
biznisa i stvaranju boljih i kvalitetnijih uvjeta
života u Hercegovini.
REDAH je krenuo s procesom promocije
i brandiranja Hercegovine s nekoliko koraka
u kojima ima aktivnu ulogu:
Prvi korak u procesu izgradnje
prepoznatljivosti Hercegovine započeo je
razvojem specifičnog i prepoznatljivog loga
i naziva Hercegovine, koristeći i poštujući
sve elemente i zahtjeve dizajna i grafike.
Putem loga i naziva Hercegovine, želio se
razviti jedan prepoznatljiv simbol, koji će biti
neutralan, nenametljiv, jednostavan, a u isto
vrijeme upadljiv, te koji će na diskretan način
sadržavati najvažnije elemente Hercegovine.
U izradu loga i naziva Hercegovine bili su
uključeni relevantni stručnjaci i akteri iz
različitih segmenata društvenog života. Cilj
je da ovaj logo bude prihvaćen od krajnjeg
korisnika na način da se sam nametne svojom
Vrelo Bune • Buna wellspring
nenametljivošću. Logo će biti apliciran

Mostar

40 Turizam BiH • veljača 2011. Tema broja BRANDIRANJE DESTINACIJA

 Considering that the
process of promotion and
branding is very demand-
ing, hard-working and
long-term process, RE-
DAH is just trying, with
its activities, to open the
space for this process and
launch the activities in
desired direction. That’s
why the activities of RE-
DAH are concentrated
to the elements that it
can influence, and which
it could manage, so this
process could be contin-
ued and sustained. Par-
allel to active process of
promotion and branding,
REDAH is trying to con-
tribute directly to positive
perception of Herzegovi-
na, with its wide range of
activities. The goal we’re Neum
trying to achieve with
this approach is to make the com- and demands of design and graph- applied on all of the materials and
municational path with Herzegovi- ics. Through this logo and name is available to all those who want to
na easier, as in tourism, the same in Herzegovina, a recognizable symbol use it and in that way visually enrich
investments, starting business and was trying to be developed, which their materials.
creating better and more quality life is going to be neutral, unobtrusive,
conditions in Herzegovina. The second step consisted of
simple, and at the same time notice-
preparation and printing the se-
REDAH has started with the able and that would discretely con-
rial of publications (books) about
process of promotion and brand- tain the most important elements of
ing Herzegovina with several steps Herzegovina, which will talk about
Herzegovina. Relevant experts and
where it has an active role: specific qualities of Herzegovina
active participants from various seg-
in an unusual and unique way and
The first step in the process ments of social life were included in
of creating the recognizability of creation of the logo and the name which will draw another, not yet
Herzegovina started with the devel- Herzegovina. The goal is for this discovered Herzegovina to the final
opment of specific and recognizable logo to be accepted at the final user reader. The reason for this step lies in
logo and name of Herzegovina, us- in the way to impose itself with its the fact that most of the publications
ing and respecting all the elements unobtrusiveness. The logo will be published on the subject of Herze-

Issue topic DESTINATION BRANDING Tourism BiH • February 2011 41

na svim materijalima i dostupan
je svima koji ga žele koristiti i na
taj način vizualno obogatiti svoj
materijal.
Drugi korak sastojao se od
pripreme i tiskanja serije publikacija
(knjiga) o Hercegovini, koji će na
jedan neuobičajen i jedinstven
način govoriti o specifičnostima
Hercegovine i koji će krajnjem
čitatelju približiti jednu drugu, do
sada neotkrivenu Hercegovinu.
Razlog za ovaj korak je činjenica
da većina publikacija objavljenih
na temu Hercegovina, posebno
onih iz segmenta turizma, nisu
dovoljno privlačne, i ne stvaraju
pravu sliku o Hercegovini. Cilj koji
se želi postići ovim publikacijama je
isprovocirati želju čitatelja da dalje
istražuje Hercegovinu: otvoriti samo
prvu stranicu knjige o Hercegovini i
natjerati čitatelja da dalje sam lista i
istražuje.
Koncept izdavanja serije knjiga
o Hercegovini sastoji se od toga
da se svakom knjigom afirmira
jedna tema koja je na neki način
svojstvena Hercegovini. Svakom
temom obrađene su specifičnosti
Hercegovine koje su nepoznate, ili su
do sada pogrešno percipirane, ili su
čak namjerno pogrešno potencirane
i tako gradile različite stereotipe o
Hercegovini.
Analizirajući malo dublje
Hercegovinu u različitim
segmentima života vidjet ćemo
da je Hercegovina posebna po
mnogočemu, ali da mi sami toga još
nismo dovoljno svjesni. Tu mislimo
i na naše bosanskohercegovačko,
ali i na šire, pa čak i svjetsko
okruženje. Primjerice, polazeći
od prirodne baštine naći ćemo
podatke kako je pećina Vjetrenica u
općini Ravno najbogatija na svijetu
po bioraznolikosti, Park prirode
Hutovo blato u Čapljini jedno od
najvećih zimovališta ptica u Europi,
Blidinjsko jezero u Parku prirode
Blidnje među najvišim jezerima
u Europi i td. Ako promatramo iz
perspektive kulture, pronaći ćemo
podatke kako su tri oskarovca iz
Hercegovine, Karl Malden, Dušan
42 Turizam BiH • veljača 2011.
Vukotić i Danis Tanović. Ako
se osvrnemo na povijest, onda
ćemo pronaći podataka kako je
u Desilu pokraj Čapljine najveća
koncentracija amfora na Mediteranu
i sl. Ako spomenemo sport, naići
ćemo na svjetski slavne tenisače,
boćare, nogometaše i dr. Sve je ovo
potencijal koji treba iskoristiti za
afirmaciju Hercegovine i stvaranje
podloge za njezin dalji razvoj.
Upravo na tim saznanjima
svaka se knjiga o Hercegovini
odnosi na pojedinu temu: Ruralna
Hercegovina, Gastro Hercegovina,
Kulturna Hercegovina, Sportska
Hercegovine i tako u nedogled
sve dok ima pozitivnih priča iz
Hercegovine.
Treći korak u ovom procesu je
aktivna promocija Hercegovine izvan
same Hercegovine, kako unutar BiH
tako i u drugim zemljama užeg ili
šireg okruženja. Ovaj se korak sastoji
u aktivnoj komunikaciji koristeći
različite komunikacijske kanale,
bez obzira radi li se o izravnoj ili
posrednoj komunikaciji. Ovdje se
uzela u obzir i ciljana komunikacija
s odabranim ciljnim skupinama:
diplomatsko-konzularna
predstavništva, međunarodne
organizacije, turističke organizacije,
poslovni svijet, akademska zajednica
i sl.
U konačnici, ovim pristupom želi
se na jedan neuobičajen i zanimljiv
način predstaviti Hercegovinu i
zainteresirati one koji o njoj malo
Tema broja
znaju da istražuju dalje, a onima koji
misle da je poznaju otkriti novo lice
Hercegovine.
SAŽETAK
Promocija i brandiranje
danas igraju važnu ulogu kako u
gospodarskom tako i u sveukupnom
društvenom životu. U tom smislu
i Hercegovina kao regija mora
uhvatiti korak s okruženjem
i konkurencijom, te se mora
aktivno posvetiti svojoj promociji
i izgradnji svoje prepoznatljivosti.
Upravo s tim ciljem REDAH
je pokrenuo inicijativu aktivne
promocije Hercegovine i izgradnje
njezine prepoznatljivosti. Naravno,
nemoguće je jednom inicijativom ili
projektom izgraditi prepoznatljivost,
zato ova inicijativa ima cilj pokrenuti
proces brandiranja Hercegovine
te u perspektivi uključiti što više
relevantnih subjekata u ovaj proces
i polako razvijati i graditi „priču“ o
Hercegovini.
Ključne riječi: Hercegovina,
promocija, brand.
BRANDIRANJE DESTINACIJA
govina, especially those from the
segment of tourism, aren’t attractive
enough and don’t create a real image
of Herzegovina. The goal that is try-
ing to be achieved with these pub-
lications is to provoke the desire of
the readers to explore Herzegovina
more: to open just the first page of the
book about Herzegovina and to make
the reader to read more and explore
by himself.
The concept of publishing the
series of books about Herzegovina
consists of that each book establish-
es a theme that’s characteristic for
Herzegovina in a way. The specific
qualities of Herzegovina that are un-
known or wrongly perceived so far,
or even deliberately intensified and
in that way various stereotypes about
Herzegovina created, are elaborated
through each of the themes.
Going to a bit deeper analy-
sis of Herzegovina in various seg-
ments of life we’ll see that it’s spe-
cial in many things, but we’re still
not aware of that. Here we think of
our Bosnian-Herzegovinian and
wider, even world’s surroundings.
Issue topic DESTINATION BRANDING
For example, starting from natural
heritage we’ll find the data that the
Vjetrenica cave in the municipality
of Ravno is the richest in the world
in its biodiversity, the Nature Park
Hutovo blato in Čapljina is one of
the biggest winter resort of birds in
Europe, Blidinje Lake in the Nature
Park Blidinje is among the highest
lakes in Europe, etc. If we observe
from the perspective of culture we’ll
find the information that three Os-
car winners are from Herzegovina,
Karl Malden, Dušan Vukotić and
Danis Tanović. If we take a look at
the history then we’ll find the infor-
mation that in Desilo, near Čapljina,
there’s the biggest concentration of
amphorae in the Mediterranean, etc.
If we mention the sport we’ll find
world famous tennis players, bowl-
ers, football players, etc. All of this
is the potential that needs to be used
for affirmation of Herzegovina and
create the ground for its further de-
velopment.
Exactly on these facts each of the
books about Herzegovina is related
to certain theme: Rural Herzegovi-
Trebinje
Tourism BiH • February 2011
na, Gastro Herzegovina, Cultural
Herzegovina, and Sport Herzegovi-
na and so on, while there are posi-
tive stories from Herzegovina.
The third step in this process is
active promotion of Herzegovina
outside the Herzegovina itself, as
within BiH, the same in other coun-
tries of close or wider surround-
ings. This step is consisted of active
communication using various com-
municational channels, whether
the word is about direct or indirect
communication. Targeted commu-
nication with chosen target groups
is also taken into consideration here:
diplomatic-consular representa-
tive bodies, international organiza-
tions, tourist organizations, business
world, academic community, etc.
Finally, Herzegovina is trying to
be presented in an unusual and in-
teresting way with this approach and
to get those who know a little about
it interested for exploring more, and
for those who think they know it to
discover a new face of Herzegovina.
SUMMARY
The promotion and branding are
playing an important role today in
the world of economy and in entire
social life too. In terms of that, Her-
zegovina as a region has to catch the
step with the surroundings and the
competition, and has to dedicate ac-
tively to its promotion and creating
its recognizability. And that is the
goal of REDAH’s starting the initia-
tive of active promotion of Herze-
govina and creation of its recogniz-
ability. Of course, it’s impossible to
create the recognizability with one
initiative or project, that’s why this
initiative has a goal of starting the
process of branding Herzegovina,
and in the perspective to include as
many relevant subjects as possible
into this process and gradually de-
velop and build the “story” about
Herzegovina.
Key words: Herzegovina,
promotion, brand.
43
VIJESTI

Kupres, otvaranje zimske turističke sezone • Kupres, winter tourist season opening

44 Turizam BiH • veljača 2011. Vijesti

 NEWS

News Tourism BiH • February 2011 45

 Prvi BH-a dani turizma u Kupresu
Željka Mihaljević
KUPRES - Službenom ot-
varanju zimske turističke sezone
u BiH „Zimi u susret“ na Ku-
presu je prethodila dvodnevna
Regionalna konferencija “Bren-
diranje destinacija kao novi is-
korak u turizmu”. Na konferenci-
ji je istaknuto da naša zemlja ima
značajne potencijale za razvoj
kvalitetnih turističkih proizvo-
da, te da se Bosna i Hercegovina
u cjelini, ali i svaka pojedinačna
destinacija, može brandirati kao
turistička destinacija.
46 Turizam BiH • veljača 2011.
T
rodnevna manifestacija
„Zimi u susret“ održana
je pod visokim pokro-
viteljstvom Federalnog
ministarstva okoliša i turizma i bila
je, s pravom možemo reći, svo-
jevrsna manifestacija dana bh. tur-
izma. Na konferenciji je rečeno da
se brandiranjem želi osigurati veća
konkurentnost BiH kao destinaci-
je, ali istodobno jamčiti poštivanje
društvene i kulturne autentičnosti
svake pojedinačne destinacije,
očuvanje njezina naslijeđa i tradi-
cionalnih vrijednosti. Na tom tragu
otvorio se cijeli niz pitanja: kako
uspješno istaknuti originalnosti
i autentičnosti naših destinacija;
kako stvoriti brand koji će zaživjeti
u svijesti domaćih ljudi, ali i poslati
željenu sliku na ciljana tržišta.
Da naša zemlja obiluje prirod-
nim ljepotama, da je puna potenci-
jala koji su, nažalost, tek malim dije-
lom iskorišteni potvrdio nam je u
razgovoru i Božo Skoko, profesor na
Fakultetu političkih znanosti u Za-
grebu. Stoga je, kako je kazao, konfer-
encija ovakvog sadržaja dobro došla
i trebala bi biti putokaz za dalje kor-
ake u razvoju turizma i brandiranju
destinacija, te dodao: „Pritom ne
treba otkrivati toplu vodu, već samo
Vijesti
The first BiH days of tourism on Kupres
KUPRES – Two-days Re-
gional conference “Destination
branding as a new step forward
in tourism” preceded the offi-
cial winter tourist season open-
ing in BiH, “Meet the winter”
on Kupres. It was pointed out at
the conference that our country
has significant potentials for the
development of quality tourist
products, and that Bosnia and
Herzegovina as a whole, and
each single destination also, can
be branded as a tourist destina-
tion.
News
T
hree-day event “Meet the
winter” was held under the
sponsorship of the Federal
ministry of environment
and tourism and was, we can say
with all the right, a kind of an event
of the day of BiH tourism. It was said
at the conference that greater com-
petitiveness of BiH as a destination
is trying to be ensured by branding,
but also at the same time to guaran-
tee respect of social and cultural au-
thenticity of each single destination,
preservation of its heritage and tra-
ditional values. A line of questions
was opened at this point: how to
emphasize the originalities and au-
thenticities of our destinations suc-
cessfully; how to create a brand that
will take hold in the consciousness
of local people, but to send desired
image on the target markets?!
Božo Skoko, professor at the Po-
litical Science College, confirmed us
in our conversation that our country
is full of natural beauties, full of po-
tentials that are unfortunately used
only in small proportions. That’s why,
as he said, the conference with this
contents is welcomed and should be
the guideline for further steps in the
development of tourism and desti-
nation branding, and he also added:
Tourism BiH • February 2011 47
vidjeti što su naprednije, razvijenije
zemlje u Europi napravile i barem
djelić tih iskustava prenijeti ovdje na
naše prostore. I mislim da je to je-
dini pravi recept kako možemo usp-
jeti u turizmu. Ljudi, na žalost, često
govore kako je BiH prilično prljava,
točnije da nam je okoliš zagađen. A
da biste nekomu nešto ponudili, to
mora biti reprezentativno…“
Naš drugi sugovornik, također
umna glava, čiji korijeni vode do
tomislavgradske općine, profesor
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,
kao da je prisluškivao što razgo-
varamo sa Skokom (a nije) istaknuo
je: „Kakogod pospremimo kuću
kad nam dolaze gosti, isto to mora-
mo uraditi i sa dvorištem i priro-
dom. Vrijednosti imate u obilju.
To nije problem, ali je problem sa
onim velikim pospremanjem, kao s
pospremanjem glava, pospreman-
jem dvorišta i vlastitih stanova. Ne
možete vi prodati nikome povoljnu
sliku o sebi a ni prodati svoju des-
tinaciju ako se niste pobrinuli da
vašim sredinama vlada red, čistoća

Ženska klapa Studenčica, Ljubuški • Women singing group Studenčica, Ljubuški

48 Turizam BiH • veljača 2011. Vijesti

“At this you should not reinvent the
wheel, but only see what more pro- KUD-a
gressed, developed countries in Eu- “Rudar”
rope have done and at least a part of iz Lukavca
those experiences carry over to our Sekcija žena
parts. And I think that this is the
only right recipe for our success in
tourism. People, unfortunately, very
often talk about how BiH is pretty
dirty, more precisely, that our envi-
ronment is polluted. And in order to
offer something to somebody, that
has to be representative…”
Our second collocutor, also a
wise man, who originates from
Tomislavgrad municipality, profes-
sor at the Faculty of arts in Zagreb,
as if was listening to our conversa-
tion to Skoko, pointed: “As well Curtural
as we tidy up our house when we club
have guests; we have to do the same “Rudar”
with our courtyard and nature. You from Lukavac
have plenty of values. That’s not the Women
problem, but it’s the problem with group
that big tidying, like tidying up the

News Tourism BiH • February 2011 49

i neka vrsta višestruke harmonije
koju, naravno, nije lako postići. Ne
traže turisti neku senzaciju, oni hoće
vidjeti jednu korektnu, dobru zem-
lju u kojoj ljudi zadovoljno žive, u
kojoj vlada red, cijene susjede i vole
čistoću. Moramo prije svega počistiti
naše glave, pa onda kuće, okućnice,
i dalje... Pa naše rijeke, da skinemo
sve one nesretne najlonske vrećice
koje vise po granama u našim ri-
jekama, pa najedanput da vidite da
Bosna i Hercegovina može bljesnuti
u jednom prekrasnom ozračju ljudi
koji žele dobro sebi i drugima.“
Skup u Kupresu bio je prigoda
prezentirati i promovirati vlastitu
turističku ponudu. Tako su Banovići
pokazali da već imaju brand na ko-
jemu zajedno rade općina i Rudnik,
Banovičkog ćiru. Dževad Hadžić,
dipl. ing. strojarstva s tim u vezi
nam je kazao: „Radimo na tome da
napravimo turističku prugu. Mi tre-
nutno imamo industrijski kolosijek
koji ćemo proširiti do hotela ‘Zlaća’
i voziti putnike na tom dijelu. I sada
vozimo putnike ovom industrijskom
Gosti na otvaranju zimske sezone •
50 Turizam BiH • veljača 2011.
prugom, u ovoj godini smo provozali susret POOL-
više od 1.000 stranaca u skupinama a Turističkih
od po 20-30, pa i 50 ljudi.“ agencija Jadran-
Tako da u Banovićima, na- sko-Jonske inici-
kon stavljanja u funkciju turističke jative održana je i
pruge očekuju puno više. BiH je i večer Dalmacije u
nepresušna riznica tradicijske kul- BiH koju su upriličili
ture, običaja, zanata, a ni gastronom- makarski hoteli kao i
ska ponuda, tradicionalna jela i izložba umjetničkih
slastice ne treba odbaciti, o čemu fotografija autora Ive
zorno svjedoče i naše fotografije. A Pervana “Herce-
da ugođaj bude potpun, pobrinulo govina-zemlja
se KUD iz Lukavca čija članica je, svjetlosti”.
svirajući saz, zabavljala nazočne
i pjesmom. U trenutku kad je za-
pjevala staru mostarsku sevdalinku
„Čudna jada od Mostara grada“,
pjesmu su prihvatili svi izlagači, iz
nekolicine gradova Ze-Do županije,
Čapljine, Tuzlanske županije, pos-
jetitelji. Dakle, puno toga možemo
ponuditi gostima samo cijelu priču
treba dobro osmisliti i povezati, te
slikom, zvukom i riječju ‘oslikati’
turističke destinacije.
Uz prezentacije turističke i gastro
ponude spomenutih županija
i općina, te završni godišnji
Guests at winter season opening
Vijesti
minds, courtyards and our houses.
You can’t sell favourable image about
yourself to anybody, or sell a desti-
nation if you haven’t took care that
order, cleanness and some kind of
multiple harmony dominate, which
is not easy to achieve. Tourists don’t
search for some sensation; they want
to see one straight, good country,
where people live satisfied, where
order dominates, they appreciate
neighbours and love cleanness. First
of all we have to clean up our heads,
than houses, house lots, and so on…
then our rivers, we should take off
all those ugly nylon bags that hang
over the branches, in our rivers, so
you can see at once that Bosnia and
Herzegovina can flash in one beauti-
ful atmosphere of people that want
good things for themselves and oth-
ers.”
The meeting on Kupres was the
opportunity to present and promote
our own tourist offer. So, Banovići
showed that they already have
brand, on which the municipality
and the Mine are working together,
Pripreme za FIS, Kupres 2011. • Preparations for FIS, Kupres 2011
News
the Banovići Ćiro (train). Related
to this, Dževad Hadžić, mechanical
engineer, told us: „We are working
on making the tourist line. At the
moment we have industrial gauge
that we’ll spread to the hotel ‘Zlaća’
and drive the passengers at that part.
Now also, we transport the passen-
gers through this industrial gauge.
In this year we took for a ride over
1000 strangers in groups of 20-30,
and even 50 people”. So, in Banovići,
they expect much more after putting
in function this tourist line.
Bosnia and Herzegovina is also
inexhaustible treasury of traditional
culture, customs, crafts, and the gas-
tronomic offer, traditional dishes
and treats are not for throwing off,
what we witness with the photos.
And for the atmosphere to be com-
pleted, Cultural club from Lukavac
has taken care of, whose member
entertained the audience with song.
At the moment when she started to
sing an old Mostar’s sevdalinka (old
love song), it was welcomed by all
the exhibitors, from several towns
Tourism BiH • February 2011
of Zenica-Doboj County, Čapljina,
Tuzla County, the visitors. So, we
have a lot to offer to our guests, we
just need to create and connect the
entire story well and with the image,
sound and the words “illustrate” the
tourist destinations.
With the presentations of tourist
and gastro offer of the Counties and
municipalities mentioned above,
and final annual meeting of POOL
tourist agencies of Adriatic-Ionian
initiative, the evening of Dalmatia
in BiH was held, organized by the
hotels from Makarska, as well as
the exhibition of art photos by Ivo
Pervan, “Herzegovina – the land of
light”.
51
Prvi dio zimske sezone na Bjelašnici ponovno obilježili
nepovoljni vremenski uvjeti
Z
imska turistička sezona
na Bjelašnici i Igmanu
počela je sredinom pros-
inca uz velika očekivanja
turističkih djelatnika. Krenulo je
euforično, uz besplatno korištenje
staza, ski-liftova i žičara, te bogat
kulturno-umjetnički program, gas-
tro ponudu, stare zanate i turističke
proizvode. Posjetitelji su, osim bes-
platnog korištenja ski-staza, uživali
u besplatnoj porciji graha koji su
posluživali organizatori.
Cilj i očekivanja su da će ova
sezona za 20 posto biti bolja od
prošle, koju mnogi nastoje zabo-
raviti. Nedostatak snijega prošle je
godine bio glavni razlog turističkog
podbačaja na olimpijskim planina-
ma.
U proteklih 11 mjeseci bilježimo
15,2 posto više domaćih i stranih pos-
jetitelja, što u svakom slučaju ohra-
bruje na početku zimske turstičke
sezone. Prema informacijama iz
turističkih agencija za ovu sezonu
očekujemo znatno više posjetitelja
na olimpijskim planinama. Što se tiče
smještajnih kapaciteta, na Bjelašnici
i Igmanu na rapolaganju će biti 1
500 ležaja u privatnom smještaju i
apartmanima, a s postojećim hote-
lima ukupan broj će iznosti više od
2 000 ležaja, što je sasvim
dovoljno u odnosu na
očekivani
broj
52 Turizam BiH • veljača 2011.
posjetitelja, kaže predsjednik
Turističke zajednice Kantona Sara-
jevo, Midhat Kulo.
Međutim, strahovanja turističkih
djelatnika na olimpijskim planina-
ma oko Sarajeva da bi se mogao po-
noviti prošlogodišnji scenarij, kada
je zbog nedovoljno snijega, početak
skijaške sezone bio vrlo loš, nisu bila
bez temelja.
Za novogodišnje blagdane turisti
su prilično napunili hotele i apar-
tmane na Bjelašnici i Igmanu, ali
nedostatak snijega u prvim tjedni-
ma 2011. godine umnogome utječe
na održavanje skijaških staza i uopće
mogućnost skijanja na obje planine.
Očekivanja turističkih djelatnika da
će ova zimska sezona za 20 posto biti
bolja od prošle, teško će se ostvariti
uz ovakve vremenske uvjete.
Trenutna situacija nije
zadovoljavajuća, kada su u pi-
tanju snježne padaline. Međutim,
zahvaljujući niskim temperaturama
i topovima za umjetno zasnježivanje
omogućili smo dnevno i noćno ski-
janje na Bjelašnici. Uz veliki trud
i napore smo omogućili i skijanje
– rad dva ski lifta na Igmanu – Malo
polje. Iskreno se nadamo da će u
narednom razdoblju doći do novih
padalina, jer je to razdoblje zimskih
raspusta i vrijeme kada možemo
očekiati najveći broj stra-
nih i domaćih
Dejan Jazvić
posjetitelja, kazala nam je sredinom
siječnja Muamera Šehić, glasnogo-
vornica poduzeća „ZOI 84“, koje
upravlja skijalištima na Bjelašnici i
Igmanu.
Upravo zahvaljujući umjetnom
snijegu Bjelašnica je na početku
ove godine pružala uvjete za kakvo-
takvo skijanje, pa je i broj turista na
ovoj planini ipak bio veći nego na
Jahorini.
Posjećenost je zadovoljavajuće
razine, ali smatramo da bi nove
oborine uvelike povećale dnevnu
posjećenost Bjelašnice i Igmana.
Najbitnije je da smo omogućili ski-
janje, te se nadamo da će se zadržati
niske temperature kako bismo mo-
gli vršiti redovito zasnježivanje, is-
taknula je Šehić.
Njezina očekivanja su se poka-
zala opravdanima, jer su se krajem
siječnja popravile i vremenske pri-
like, pa su snježne oborine ulile
nadu u uspješnost ovogodišnje zim-
ske sezone. Tih dana na sarajevskim
olimpijskim planinama dnevno se
nalazilo po nekoliko tisuća skijaša i
ljubitelja planina.
Treba istaknuti da je kronični
nedostatak novca i ove zime
spriječio veća ulaganja u
turističku
Vijesti
The first part of the winter tourist season on Bjelašnica was again marked
by unfavourable weather conditions
W
inter tourist season
on Bjelašnica and
Igman started in the
middle of December
with high expectations of the tour-
ist workers. It started euphorically,
with free use of the runs, ski-lifts,
and rich cultural-entertainment
program, gastro offer, old crafts and
tourist products. Besides free use of
ski-runs, the visitors could enjoy the
free servings of beans served by the
organizers.
The goal and expectations are
that this season is going to be bet-
ter than the last, which everybody is
trying to forget, by 20 percent. The
lack of snow last year was the main
reason of tourist shortfall on the
Olympic mountains.
In the last 11 months we have re-
corded 15.2 percent more of home
and foreign visitors, what is, anyway,
an encouragement in the beginning
of winter tourist season. According
to the information from the tourist
agencies for this season, we expect
considerably more visi-
tors on the
Smještajni
kapaciteti na
Bjelašnici
News
Olympic mountains. Regarding ac-
commodation capacity on Bjelašnica
and Igman, 1,500 beds in private ac-
commodation and suites will be at
disposal, and with the existing hotels
total number will be more than 2,000
beds, which is quite enough relating
to expected number of visitors, said
the chairman of the Tourist Board of
the Sarajevo County, Midhat Kulo.
However, the fears of the tour-
ist workers on Olympic mountains
around Sarajevo that last year’s
scenario could be repeated, when,
because of not enough snow, the
beginning of the skiing season was
very bad, weren’t unfounded.
The tourists have greatly filled
the hotels and suites on Bjelašnica
and Igman for the New Year’s holi-
days, but the lack of snow in the first
weeks of 2011 largely influences the
maintenance of the ski-runs and
the possibility of skiing on both
mountains in gen-
eral. The
Tourism BiH • February 2011
expectations of the tourist workers
that this year’s winter season is going
to be better than the last one by 20
percent, will hardly be realized with
the weather conditions like this.
The situation at the moment isn’t
satisfactory, when the word is about
the snow precipitations. However,
thanks to low temperatures and the
snow cannons we enabled day and
night skiing on Bjelašnica. With big
efforts and hard work we enabled the
skiing, work of two ski lifts on Igman
– Malo polje. We sincerely hope that
new precipitations will come in the
next period, because that’s the pe-
riod of the winter holidays and the
time when we can expect the high-
est number of home and foreign
visitors, said in the beginning of
January, Muamera Šehić, the
spokeswoman of
t h e
Accommodation
capacities on
Bjelašnica
53
ponudu na Bjelašnici, ali su skijaše
i druge ljubitelje planinskog odmora
ove sezone ipak dočekale određene
novine u odnosu na prethodne go-
dine. Bjelašnica i Igman, inače, važe
za „divlje“ planine, prvenstveno
zbog oštrih staza za alpske skijaške
discipline. Na žalost, već dugo se na
Bjelašnici ne vozi spust, ali 15 000
metara prilagođenih skijaških staza
(kada ima dovoljno snijega) pruža
više nego dovoljno prilike za dobro
skijanje. Skijaške staze spuštaju se
s vrha Bjelašnice, a to znači s 2 067
metara nadmorske razine na prostor
Babinog dola, koji je 1 266 metara
iznad razine mora.
U poduzeću „ZOI 84“ oslan-
jaju se i na atraktivnost sportskih
događaja koji su predviđeni kalen-
darom Skijaškog saveza BIH. Među
značajnijim događajima je svakako
51. svjetsko vojno prvenstvo (Vojna
Olimpijada) koja će biti održana u
veljači.
Za potrebe prvenstva smo, u
suradnji s Ministarstvom obrane
Skijaške staze na Bjelašnici • Ski runs on Bjelašnica
54 Turizam BiH • veljača 2011.
BiH, aktivno uradili na sređivanju
staza, a urađena je i pet kilometara
duga staza za nordijske discipline
na Velikom polju. Također su post-
avljeni i montažni smještajni ka-
paciteti, čija namjena je da služe za
pripreme natjecatelja i smještaj su-
daca i tehničkog osoblja. Osim toga
tu je i Europa kup u snowboardu, a
trenutno radimo i na pregovorima
za organiziranje mini izdanja Ski
legendi. Prošle sezone smo također
imali Europa kup u snowboardu, te
smo kao suorganizatori, u smislu
pružanja tehničke podrške, zadvoljili
apsolutno sve kriterije. Želeći oživiti
ovu vrstu zimskog sporta uredili
smo snowboard stazu te je završena
i skakaonica, kako bi i ove sezone
sve proteklo u najboljem redu, kaže
Šehić.
Planirano je i mnogo drugih
događanja ove zime na Bjelašnici i
Igmanu, a jedno od njih je i skijaško
natjecanje za frizere koje se već dvije
godine održava na Bjelašnici i budi
sve veće zanimanje. To je natjecanje
zabavnog karaktera i samo po sebi
privlači posjetitelje, koji se na takvim
događanjima opuste i razonode. Uz
strane turiste, ovakvim događajima
se privlače i domaći, odnosno lju-
bitelji planina i snijega koji su u
prigodi doći na jednodnevni izlet na
Bjelašnicu.
Svi gosti će sigurno znati cijeni-
ti i neke druge prednosti Bjelašnice
i Igmana. Oni koji još uvijek plani-
raju zimovanje trebaju znati da ove
planine imaju u prosjeku 200 snjež-
nih dana u godini, te da je prosječ-
na visina snijega 135 centimetara.
Stoga samo ekstremno toplo vrije-
me, kakvo je na žalost bilo krajem
prosinca i početkom siječnja, može
onemogućiti skijanje na Bjelašnici i
Igmanu. Ne treba zaboraviti i da su
ove planine udaljene samo 25 kilo-
metara od Sarajeva, pa svi oni koji
zimuju na Bjelašnici i Igmanu imaju
skoro svakodnevnu prigodu za obi-
lazak glavnog grada BiH.
Vijesti
company “ZOI ‘842, which man- BiH. Among the important events and one of them is skiing competi-
ages the ski runs on Bjelašnica and there’s 51st World military champi- tion for hairdressers, that’s been or-
Igman. onship (Military Olympics) that will ganized on Bjelašnica for two years
Just thanks to the artificial be held in February. now, and attracts great interest. This
snow in the beginning of this year, - In cooperation with the Min- competition has entertaining char-
Bjelašnica offered the conditions for istry of defence of BiH, we have ac- acter and by itself attracts visitors,
skiing, so the number of the tour- tively worked on arranging the runs who relax and enjoy themselves at
ists on this mountain was still larger for the needs of the championship, such events. Besides foreign tour-
than on Jahorina. and five kilometres long run is made ists, this kind of events attract local
The attendance rate is on a sat- for Nordic disciplines on Veliko tourists, the lovers of mountains and
isfactory level, but we consider polje. Prefabricated accommoda- snow who have the chance to come
that new precipitations would con- tion capacities are also set, whose for a one day trip to Bjelašnica.
siderably increase daily visits on purpose is to serve for preparations All the guests will appreciate,
Bjelašnica and Igman. The most of the competitors and accommo- for sure, some other advantages of
important thing is that we enabled
skiing, and we hope that low tem-
Trenuci odmora • Moments of rest
peratures will keep on, so we can
continue to do the regular artificial
snowing, said Šehić.
Her expectations showed to be
justified, because at the end of Janu-
ary the weather conditions were im-
proved, so the snow precipitations
inspired hope in successfulness of
this year’s winter season. During
those days on Sarajevo’s Olympic
mountains there was a few thou-
sands of skiers and mountain fans
every day.
There’s a need to emphasize that
chronic lack of money this win-
ter too, has prevented higher in-
vestments in the tourist offer on
Bjelašnica, but the skiers and other
lovers of mountain rest this season
were welcomed by certain novel-
ties as compared to previous years.
Bjelašnica and Igman stand for
“wild” mountains, first of all because
dation of judges and technical staff. Bjelašnica and Igman. Those who
of severe runs for Alpine skiing dis-
Besides this, there’s also Europe Cup still plan their wintering should
ciplines. Unfortunately, the down-
in snowboarding, and at the mo- know that these mountains have
hill race hasn’t been raced for a long
ment, we’re working on negotiations 200 snowy days a year on the aver-
time now, but 15,000 metres of ad-
justed ski runs (when there’s enough for organizing mini edition of Ski age, and the average snow depth is
snow) offer more than enough of Legends. Last season we also had 135 centimetres. Therefore only ex-
opportunities for good skiing. The the Europe Cup in snowboarding, tremely warm weather, as it unfor-
ski runs are descending from the and as the co organizers, in terms of tunately was at the end of Decem-
peak of Bjelašnica, what means from offering technical support, we have ber and beginning of January can
2,067 metres of altitude to the area met all the criteria. Wanting this prevent skiing on Bjelašnica and
of Babin Dol, which has the altitude kind of winter sport we arranged the Igman. We mustn’t forget that these
of 1,266 metres. snowboard run, and the ski-jump is mountains are only 25 kilometres
In the company “ZOI ‘84” they also finished, so this season every- away from Sarajevo, so all those who
rely on the attractiveness of the sport thing goes right, said Šehić. winter on Bjelašnica and Igman have
events that are scheduled by the cal- A lot of other events are planned the opportunity to visit the capital of
endar of the Skiing association of this year on Bjelašnica and Igman, BiH every day.

News Tourism BiH • February 2011 55

 2010. Međunarodna godina biološke raznolikosti

V
iše od stotinu sudionika iz
BiH i regije bilo je nazočno
na svečanom otvorenju i radu
Međunarodnog kolokvija “2010.
- godina biološke raznolikosti” koji se pod
visokim pokroviteljstvom predsjednice Fed-
eracije BiH i u organizaciji Federalnog mini-
starstva okoliša i turizma održao polovicom
Željka prosinca 2010. godine u livanjskom hotelu
Mihaljević „Dinara“. Impozantan broj sudionika u dva
dana trajanja kolokvija podijelio je iskustva
kako snažnije implementirati Konvenciju o biološkoj razno-
likosti koja predstavlja odgovor međunarodne zajednice na
sve izraženiju spoznaju o alarmantnoj ugroženosti biološke
raznolikosti u cijelome svijetu, ali i dati simboličan dopri-
nos obilježavanju 2010. godine kao Međunarodne godine
biološke raznolikosti.
U uvodnom obraćanju ministar Herceg je naglasio
kako je cilj Kolokvija aktualizirati potrebu snažnije zaštite
prirodnih vrijednosti i biološke raznolikosti, kako na lokalnoj
i nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini, te ojačati javnu
svijest o značaju biološke raznolikosti i njezinog očuvanja
za život svakog pojedinca i gospodarski razvitak zajednice,
te dodao: „Zaštita prirode i okoliša nesumnjivo je jedna od
najzahtjevnijih i najsloženijih aktivnosti koja zadire u sve
dijelove organizacije današnjeg društva, a naš zajednički put
prema euroatlantskim integracijama obvezuje nas na jačanje
i daljnje razvijanje uspješne suradnje na svim poljima.“
Herceg je podsjetio nazočne da je Bosna i Hercegovina,
koja je potpisnica Konvencije od konca 2002. godine, u
posljednje vrijeme ostvarila značajan iskorak ka približavanju
svijetu i Europi zahvaljujući čemu je već danas prihvaćaju i
percipiraju kao zemlju koja vodi računa o očuvanju prirode
i zaštiti okoliša.
„Trajno opredjeljenje BiH je održivi razvoj prirodnih
vrijednosti koji s jedne strane stoji u izravnoj funkciji održivog
Dr. sc. Nevenko Herceg gospodarskog razvoja, a s druge strane u funkciji nacionalnog
Pozdravni govor na doprinosa svjetskim nastojanjima da se osigura održivo
Kolokviju u Livnu iskorištavanje, zaštita i razvoj prirodnih resursa kao uvjet bez
kojeg nema dugoročnog razvoja na globalnoj i regionalnoj
Dr. sc. Nevenko Herceg razini“, poručio je ministar Herceg čije je Ministarstvo
Introductory speech at operativna nacionalna središnjica (National Focal Point -
the Conference in Livno NFP) za Konvenciju o biološkoj raznolikosti u ime države
Bosne i Hercegovine. Naglašavajući kako je uz reformirano

56 Turizam BiH • veljača 2011. Vijesti

2010 International year of biodiversity
M
ore than a hundred
participants from BiH
and the region was
present on celebra-
tion of opening and the work of In-
ternational conference “2010 – year
of biodiversity”, which was held in
December 2010 at Livno’s hotel “Di-
nara”, under the sponsorship of the
president of the Federation of BiH
and organization of Federal min-
istry of environment and tourism.
Impressive number of participants
in two days that the conference last-
ed shared their experiences in how
to implement the Convention on
biological diversity more strongly,
which represents the answer of the
international community to more
expressed cognition about alarming
endangerment of biodiversity in the
entire world, and to give symbolic
contribution to marking year
2010 as International
year of biodiver-
sity. In his
intro-
duc-
to-
News
ry addressing, minister Herceg
pointed out that the aim of this con-
ference is to actualize the need for
stronger protection of natural values
and biological diversities, as on the
local and national, the same on re-
gional level, and to strengthen public
consciousness about the importance
of biodiversity and its preservation
for the life of each individual and
economic development of the com-
munity, and added: “Preservation of
the nature and environment is, for
sure, one of the most demanding
and most complicated activities that
affects all parts of today’s society
organization, and our mutual way
towards Euro-Atlantic integrations
obligates us on strengthening and
further development of successful
cooperation in all fields.”
Herceg reminded all the pres-
ent that Bosnia and
Herzegovina,
which is
sig-
Tourism BiH • February 2011
natory of the Convention from 2002,
has lately realized significant step
forward in approaching to the world
and Europe, and thanks to that it
has been accepted and perceived as
a country which takes care of nature
preservation and environment pro-
tection.
“Permanent orientation of BiH is
sustainable development of natural
values, which stands in the direct
function of sustainable economical
development on the one hand, and
on the other in the function of na-
tional contribution to world’s efforts
to ensure sustainable exploitation,
protection and development of natu-
ral resources as a condition without
which there’s no long-term develop-
ment on global and local level”, said
minister Herceg, whose Ministry is
the operative national centre (Na-
tional Focal Point – NFP) for the
Convention on biodiversity on the
behalf of Bosnia and Herzegovina.
Emphasizing that, besides reformed
legislature, the Strategy is created
with the action plan for preservation
of biological and environmental di-
versity, and he also pointed that
the goals of that strategic docu-
ment can be summarized to
three basic directions:
Roda
Stalni gost u
livanjskom kraju
Stork
Permanent guest
in Livno parts
57
zakonodavstvo urađena i Strategija s akcijskim
planom za zaštitu biološke i krajobrazne
raznolikosti on je istaknuo i kako se ciljevi
tog strateškog dokumenta mogu sažeti u tri
temeljna pravca:

• smanjenje gubitka biološke raznolikosti,

što će se realizirati kroz značajno
povećanje površine zaštićenih područja
• uspostavu sustava konzerviranja i održive
uporabe biološke raznolikosti te
• dugoročno smanjenje pritiska na biološke
raznolikosti.

Na skupu je naglašeno kako za uspješnu

provedbu Strategije treba aktivna podrška
cijeloga društva, od politike, preko znanosti
i struke sve do svakog pojedinca, te
suradnja svih zainteresiranih u planiranju i
implementaciji sa zaštitom prirode povezanih
mjera i politika, sve to na lokalnoj, nacionalnoj
i regionalnoj razini. Međunarodni kolokvij
“2010. – godina biološke raznolikosti”
upravo je bio prigoda da se o odgovornoj
zadaći implementacije Konvencije o
biološkoj raznolikosti razgovara na visokoj
međunarodnoj razini te da se postojeći
problemi i moguća rješenja za očuvanje
biološke raznolikosti razmotre s različitih
stajališta, kako sa stajališta regulatornih tijela
tako i sa znanstvenog stajališta. Sudionicima
skupa iskustva država iz regije, između
ostalih, prenijeli su prof. dr. Ivica Radović,
državni tajnik u Ministarstvu životne sredine
i prostornog planiranja Republike Srbije,
ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode
Republike Hrvatske Davorin Marković,
dr. sc. Zlatko Bulić, ravnatelj Zavoda za
zaštitu prirode Crne Gore, te predstavnici
međunarodnih institucija UNDP-a, GEF-
a, IUCN-a, WWF-a. Predstavljeno je više
od dvadeset znanstvenih i stručnih radova,
održan forum i otvorena rasprava sudionika
na temu biološke raznolikosti, zaštićenih
područja i vrsta.
Nakon završenog radnog dijela Kolokvija
usvojeno je nekoliko zaključaka. Prvi je da
je potrebno ojačati postojeće institucionalne
modele upravljanja prirodom te uspostaviti Kolonija gljiva
nužne stručne referentne ustanove u Bosni i u livanjskim
Hercegovini, drugi glasi „založiti se na svim šumama
razinama vlasti za implementaciju Strategija
biološke i krajobrazne raznolikosti Bosne Mushromm’s colony
i Hercegovine i svih odrednica entitetskih in Livno forests
strategija zaštite prirode“.

58 Turizam BiH • veljača 2011. Vijesti

Livno, divlji konji na pojilu • Livno, wild horses at the watering place
• Reduction of the loss of bio-
diversity, what will be realized
through significant increase of
protected areas,
• Setting up the preservation
system and sustainable use of
biodiversity, and
• Long-term reduction of the
pressures on biodiversity.
It was stressed at the meeting that
for successful implementation of the
Strategy we need active support of
the entire society, from the politics
to science and profession to each in-
dividual, and also the cooperation of
all interested in planning and imple-
mentation of measures and policies
connected to the protection of na-
ture, all this on local, national and
regional level. International confer-
ence “2010 – year of biodiversity”
was the opportunity to talk about
News
the responsible task of implemen-
tation of the Convention on biodi-
versity on high international level,
and to analyze existing problems
and possible solutions for preserva-
tions of biodiversity from various
points of view, as from the regula-
tory bodies’ point of view, the same
from the scientific. Experiences of
the countries from the region were
presented to the participants of the
meeting by Prof. D. Ivica Radović,
state secretary in the Ministry of
social environment and regional
planning of the Republic of Serbia,
the manager of the State institute for
nature preservation of the Republic
of Croatia Mr. Davorin Marković,
Sc. D. Zlatko Bulić, manager of the
Institute for nature preservation of
Montenegro, and the representatives
of international institutions UNDP,
GEF, IUCN, WWE. More than 20
Tourism BiH • February 2011
scientific and professional works
was presented, the forum held and
the discussion on the subject of bio-
diversity, protected areas and species
was opened.
After the working part of the
Conference was finished, several
conclusions were adopted. First is
that there’s a need for strengthening
of the existing institutional models
of managing the nature and estab-
lishing necessary professional refer-
ential institutions in Bosnia and Her-
zegovina, and the second is “to make
efforts at all the levels of government
for the implementation of the Strat-
egy of biological and environmental
diversity of Bosnia and Herzegovina
and all the determinants of the enti-
ties’ nature preservation strategies”.
The need of strengthening the
regional cooperation is also stressed,
as well as the cooperation with rel-
59
 Naglašena je potreba jačanja te dodao: „Mi se nalazimo u srcu toga
regionalne suradnje, kao i suradnje luka, Livanjskom polju, koje smo
sa relevantnim međunarodnim mi davno prepoznali, ali i Ramsar,
institucijama poput WWF, UNDP, te je ono i proglašeno Ramsarskim
IUCN, GEF, u izradi i provođenju područjem.“
zajedničkih regionalnih projekata. Sudionici kolokvija svoj rad
Sudionici kolokvija su prepoznali i druženje završili su posjetom
potrebu provođenja Nature 2000 Franjevačkom muzeju i galeriji
uz značajnu primjenu iskustva Gorica u Livnu, gdje su se
zemalja koje već imaju pozitivnu na platnima znamenitog
praksu u implementaciji Direktive livanjskog slikara
o staništima i Direktive o pticama. I, Gabrijela Jurkića još
konačno, imajući na umu regionalnu jednom mogli uvjeriti u
riznicu biološke raznolikosti, svi prirodne ljepote ovoga
sudionici kolokvija obvezali su se kraja.
poduzeti sve mjere za provođenje
zaključaka COP -10/CBD, prije
svega u pogledu povećanja površina
zaštićenih područja prirode, borbe
protiv invazivnih vrsta i jačanja
javne svijesti o potrebi zaštite
biološke raznolikosti, te praksu Divlje patke
u implementaciji Direktive o Mallards
staništima i Direktive o pticama.
Valja istaknuti i to kako Livno
kao mjesto održavanja Kolokvija Zima u livanjskom kraju • Winter in Livno parts
nije slučajno izabrano jer su njegove
izrazite prirodne vrijednosti već
prepoznate, odnosno Livanjsko polje
je, kao jedna od najvećih vrijednosti
biološke raznolikosti, proglašeno
važnim staništem od međunarodnog
značenja pod okriljem Ramsarske
konvencije, a i dio je tzv. Dinarskog
luka.
Imajući u vidu sve to ne čudi
da je i Boris Erg, predstavnik
Međunarodnog saveza za očuvanje
prirode (IUCN), u svom obraćanju
kazao kako će na idućim značajnim
svjetskim kongresima, Svjetskom
kongresu o zaštiti prirode koji će
se održati 2012. godine na 20-tu
obljetnicu donošenja Konvencije o
bioraznolikosti, te Kongresu parkova
ili zaštite prirodnih dobara, osobno
učiniti sve da se „Dinarski prostor
pojavi, i ne samo da se pojavi, nego
i da se konkretno kaže kako je
pridonio globalnom cilju – očuvanju
biodiverziteta.“
A predstavnik WWF-a Zoran
Mateljak je istaknuo kako je Svjetski
fond za zaštitu prirode odavno
prepoznao livanjsko i područje
Dinarskog luka kao svjetski dragulj,

60 Turizam BiH • veljača 2011. Vijesti

evant international institutions like WWF, UNDP, IUCN GEF,
in creation and implementation of mutual regional projects.
The participants of the Conference recognized the need for
implementation of Nature 2000 with significant use of the ex-
periences of countries that already have positive practice in im-
plementation of Guidelines about the habitats and Guidelines
about birds. And finally, having in mind the regional treasury
of biodiversity, all the participants have obliged to make every
effort for implementation of conclusions COP-10/CBD, first of
all regarding the increase of the areas of protected nature sur-
faces, fighting against invasive species and strengthening the
public consciousness about the need of preservation of biodi-
versity, and the practice in the implementation of Guidelines
about the habitats and Guidelines about birds.
There’s a need to point out that Livno as a place for organiz-
ing this Conference wasn’t accidentally chosen, because its ex-
ceptional natural values have already been recognized, in other
words Livno field was, as one of the biggest biodiversity values,
declared as important habitat of international importance un-
der the patronage of Ramsar convention, and is a part of so
called Dinaric arch.
Having in mind all of that, it’s no wonder that Boris Erg,
representative of International union for conservation of na-
ture (IUCN), in his addressing said that at significant world’s

Livade u cvatu • Meadows in blossom

congresses, World congress on nature preserva-

tion that will take place in 2012, on the 20th an-
niversary of bringing the Biodiversity Convention
and Congress on parks or preservation of natural
goods, he would personally do everything he can
for “Dinaric area to appear and not only appear,
but also to say in particular that it contributed to
the global goal – preservation of biodiversity.”
And the representative of WWF Zoran Matel-
jak sad that the World fund for nature preservation
has long ago recognized Livno area and Dinaric
arch area as world’s jewel, and added: “We are lo-
cated in the heart of that arch, Livno field, which
we had recognized long time ago and Ramsar too,
because it was declared Ramsar area.”
The participants of the conference ended their
work and company with the visit to the Franciscan
museum and gallery Gorica in Livno, where they
could see once more the natural beauties of this
area on the canvases of the Livno’s painter Gabrijel
Jurkić.

News Tourism BiH • February 2011 61

Dani božićne čarolije u Mostaru bili su nezaboravni tjedan ispunjen
dječjom radošću

Božićna čarolija i veseli duh stotina posjetitelja, malih

i velikih, nije jenjavao niti jednog dana u zimskom
gradu iz najljepše bajke

Gordana Šimović

Radost za male i velike

Božićna čarolija i veseli duh stotine posjetitelja, malih i velikih, nije
jenjavao niti jednog dana održavanja u zimskom gradu iz najljepše
bajke, izgrađenom kao božićni dar djeci u paviljonu Mostarskog sajma u
Rodoču.

Zahvala sponzorima i organizatorima

Iskazavši zahvalnost svima koji su prepoznali značenje ovakve mani-
festacije i pristali na suradnju direktorica mostarskog sajma Dalfina
Bošnjak nije krila zadovoljstvo samom organizacijom, te je kazala da se
nada kako će ova manifestacija uistinu zaživjeti i postati tradicija mjeseca
prosinca u srcu Hercegovine.

Jedinstvena zabava za djecu Mostara

Ovo je bila jedinstvena prigoda za svu djecu grada Mostara da dođu
i uživaju u božićnom gradu, gdje su na jednome mjestu mogli vidjeti
Betlehem, velike žive jaslice, upoznati Djeda božićnjaka, grudati se sa
snjegovićem, uživati u predstavama, plesovima, utrkivati se autićima,
slušati najljepše božićne pjesme i ponijeti u najljepše sjećanje djetinjstva.

Ples, pjesma, priče i recitacije

Osnovnoškolci i mališani iz mostarskih vrtića priredili su poseban
program kojim su zaželjeli sretne blagdane svojim najdražima i cijelome
svijetu. Tako su se mališani svakodnevno natjecali u izuzetno bogatom
programu ispunjenim plesom, pjesmom, pričama i recitacijama. Mali
posjetitelji mahom su nam govorili da, osim nastupa, istinski uživaju u
zimskom gradu koji im uistinu odiše čarolijom te se nadaju da će trajati
vječno.

62 Turizam BiH • veljača 2011. Vijesti

Days of the Christmas magic in Mostar were unforgettable week filled
with children’s joy

Christmas magic and cheerful spirit of hundreds of visitors, little

ones and those grownups, unabated in the winter town from the
most beautiful fairytale not for a day.

Joy for the little ones, but for the grownups also
Christmas magic and cheerful spirit of hundreds of visitors, little ones
and those grownups, unabated not for a day, in the winter town from the
most beautiful fairytale, built as a Christmas gift for the children in the
pavilion of the Mostar fair in Rodoč.

Thanking to the sponsors and the organizers

Expressing the gratitude to all those who recognized the importance of
an event like this and accepted to cooperate, the directress of the Mostar
fair Dalfina Bošnjak didn’t hide the satisfaction with the organization, and
said that she hopes that this event will truly take hold and become the tra-
dition of December in the heart of Herzegovina.

Unique entertainment for the children of Mostar

This was a unique opportunity for all the children from Mostar to come
and enjoy the Christmas town, where, in one place, they could see Bethle-
hem, big live Nativity scene, meet Santa Claus, throw snowballs with the
snowman, enjoy the plays, dancing, race with toy cars, listen to the most
beautiful Christmas songs and take all this to the most beautiful memories
from the childhood.

Dancing, songs, stories and recitations

Elementary-school students and little ones from Mostar’s nurseries had
prepared a special program to wish happy holidays to their dearest and the
whole world. That’s how the children competed every day with exception-
ally rich program filled with dancing, songs, stories and recitations. A lot
of little visitors told us that, besides the performances, they truly enjoy the
winter town that emits the magic and they hope it’ll last forever.

News Tourism BiH • Februar 2011 63

 MOSTAR – Krajem mjeseca volju, izvodili igrokaze, predstave a izazivala je poseban trenutak veselja
prosinca u paviljonu Mostarskog bili su izloženi i najuspješniji radovi koji su roditelji bez izuzetka nasto-
sajma u Rodoču održani su ‘’Dani koji su se prodavali po simboličnim jali što više puta ovjekovječiti svojim
božićne čarolije’’ koji su razveselili cijenama. fotoaparatima i bez sumnje spremiti
duh stotina posjetitelja, malih i ve- Na središnjoj pozornici Paviljona među fotografije s najljepšim
likih. Na više od 10.000 četvornih 1 Mostarskog sajma svakodnevno su sjećanjima i događajima.
metara sagrađen je grad iz najljepše se organizirale i predstave za djecu
božićne bajke i vesela lica ispunjena u izvedbi glumaca iz Hrvatskog nar-
blagdanskim duhom pristizala su odnog kazališta Mostar, Lutkarskog
Jedinstveni u regiji
iz cijele Hercegovine. Na jednome kazališta Mostar i umjetničke sku- U organizaciju Dana božićne
mjestu djeca i njihovi roditelji prvi pine Oktavijan. Održali su se i bro- čarolije sudjelovala je i Javna ustano-
put u Mostaru mogli su osjetiti pra- jni nastupi kulturno-umjetničkih va Dječji vrtići Mostar. - Širi krug
vu božićnu čaroliju.
društava u čijem programu su ljudi dobit će na uvid što se sve u
sudjelovali i oni najmlađi, potom ple- našim vrtićima radi. Ovo je velika
Božić u gradu sne skupine te nastupi mažoretkinja.
U sklopu revijalnog programa orga-
stvar, kako za našu ustanovu, tako
i za djecu, kazala je Danijela Keg-
Dani božićne čarolije jednotjed- nizirana je i radionica animiranog elj, ravnateljica vrtića. S radošću
na je manifestacija koja je trajala od filma u organizaciji festivala NAFF su, kako kaže, prihvatili ponudu za
17. do 23. prosinca i dar je tvrtke te su djeca mogla pogledati i neka sudjelovanje na božićnom sajmu jer,
Mostarski sajam uz pokroviteljstvo nagrađivana ostvarenja. Tu su se osim toga što je novina, to je i mani-
grada Mostara svoj djeci. mogli vidjeti Djed božićnjak, njego- festacija s jedinstvenim sadržajem u
- Ideja za ovakvu manifestaciju va supruga, legendarni sobovi i svi cijeloj regiji.
rodila se prije pet godina, ali smo pomagači iz poznatih crtića koji su Djeci to puno znači, jer su ovo
je tek sad uspjeli realizirati. Smogli pravu božićnu čaroliju donijeli djeci predblagdansko vrijeme proveli u
smo snage kako bismo našoj djeci Mostara, dok su blagdanske pjesme, radosti i veselju koje će moći po-
dali prigodu da najradosniji blagdan ispunjajući mali grad, bile vidljive i dijeliti sa svojim prijateljima u ovom
dožive na najljepši mogući način na usnama posjetitelja. Pojava Dje- prekrasnom ambijentu, kazala je
koji će im, nadamo se, zauvijek os- da Božićnjaka koji bi bogatim da- Kegelj, uvjerena kako će ova mani-
tati u lijepom sjećanju, kaže Dalfina rovima svakog dana, u organizaciji festacija postati i tradicija blagdan-
Bošnjak, direktorica Mostarskog pojedinih tvrtki, razveselio mališane skog ozračja u gradu na Neretvi.
sajma i organizatorica
Dana božićne čarolije. Božićni sajam u Mostaru • Christmas fair in Mostar
Djelatnici Sajma mje-
sec su dana vrijedno
radili, slagali kockice
i u vrlo kratkom roku
složili pravi božićni
grad. Sama mani-
festacija imala je tri
dijela: obrazovni, pro-
dajni i revijalni. Uz
programe darovnog
karaktera, na sajmu su
se mogle kupiti knjige,
božićni ukrasi, igračke,
suveniri, nakiti za
borove itd. U obra-
zovnom dijelu smjen-
jivale su se razne ra-
dionice za djecu u čiji
su rad bila uključena
djeca i pedagoško oso-
blje iz vrtića i osnovnih
škola. Mališani su se
prepuštali mašti na

64 Turizam BiH • veljača 2011. Vijesti

 MOSTAR – At the end of De-
cember in the pavilion of the Mostar
fair in Rodoč “Days of the Christmas
magic” were held, and this event had
cheered up hundreds of visitors, little
ones and those grownups. The town
from the most beautiful Christmas
fairytale was built at more than
10,000 square metres and cheerful
faces filled with holiday spirit came
from all over Herzegovina. The chil-
dren and their parents could feel the
real Christmas magic for the first
time in one place in Mostar.
Christmas town
Days of the Christmas magic is a
one-week event that lasted from 17
to 23 December and was a gift of the
Mostar fair company with the spon-
sorship of the town of Mostar to all
the children.
- The idea for an event like this
was generated five years ago, but we
have just succeeded to realize it. We
have found strength to give our chil-
dren the opportunity to experience
the most joyful holiday in the most
beautiful way that will, we hope,
stay forever in their nice memories,
said Dalfina Bošnjak, the directress
of Mostar fair and the organizer of
Days of the Christmas magic. The
employees of the fair had worked
for a month, putting the blocks to-
gether and in a very short period of
Ulomak s događanja
na Božićnom sajmu
Detail from the
Christmas fair
News
time they have built a real Christmas
town. The event itself had three parts,
educational, sellable, and show part,
along with the gift part where one
could buy books, Christmas deco-
rations, toys, souvenirs, decorations
for Christmas trees.
Various workshops for the chil-
dren followed one another within the
educational part of the event, where
the children and the pedagogical
staff from nurseries and elementary
schools were included. The children
let their imagination roam, per-
formed plays, and the most success-
ful works were exhibited and sold at
symbolic prices. The plays for chil-
dren were organized every day on
the central stage of the Pavilion 1 of
the Mostar fair, performed by actors
from Croatian National Theatre Mo-
star, Puppet Theatre Mostar and Art
group Oktavijan. Numerous cultural
clubs’ performances were held, in
whose programs the youngest ones
also participated, then dance shows
and majorettes’ performances. Ani-
mated film workshop was organized
by the NAFF festival within the show
program, and the children could see
some of the awarded works.
Santa Claus could be seen here,
his wife, legendary reindeers and
all the helpers from the famous car-
toons that brought real Christmas
magic to the children of Mostar,
while the holiday songs, filling the
Tourism BiH • Februar 2011
small town, could’ve been seen on
the lips of the visitors too. Appear-
ance of the Santa Claus, organized
by some companies, who cheered
the little ones with rich presents,
brought out special moment of joy,
which parents tried to record as
many times as possible and saved
it among the photos with the most
beautiful memories and events.
Unique in the region
Public institution Nurseries Mo-
star also participated in the organi-
zation of the Days of the Christmas
magic.
- Large circle of people will get
the insight into all the things that
are being done in our nurseries. This
is a big thing, as for our institution,
for the children as well, said Danijela
Kegelj, headmistress of the nurser-
ies. They accepted the offer for par-
ticipating in the Christmas fair with
delight, because, except the fact that
it is something new, this is the event
with unique program in the entire
region.
- This means a lot for the chil-
dren, because they spent this pre-
holiday time in joy and fun, which
they could share with their friends
in this beautiful ambience, said Keg-
elj, convinced that this event will be-
come the tradition of holiday atmo-
sphere in the town on the Neretva.
65
 Izvor Jasle • Spring Jasle

Masna Luka, pogled iza smrznutog slapa • Masna Luka, the view behind the frozen waterfall

66 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

From tourism - About tourism Tourism BiH • February 2011 67
 Grgo Mikulić

N
arodne poslovice nisu plod mudrosti, niti trenutne dosjetljivosti Jesu li u pitanju niske nadmorske
jednog čovjeka. Život je provjeravao njihovu ispravnost svaki dan, razine naših skijališta i zbog toga
iz godine u godinu, generacijama ih dotjerivao i tako oblikovao pomanjkanje snijega, je li u pitanju
do oblika koji mi rabimo. No ni to nije njihov konačan oblik. nedostatak topova za zasnježavanje,
One će se korigirati, vjerojatno dok bude ijednog čovjeka na ovom planetu. pomanjkanje organizacije, sadržaja,
promidžbe, ili nešto drugo, treće…?
„Svačije-ničije“, jedna je od njih koja mi ovog trenutka dođe iz sjećanja, a
U točnom odgovoru bi se vjerojatno
mogla bi poslužiti kao ilustracija onoga o čemu sam želio pisati.
našlo ponešto od svega toga, no krije
Bjelašnica, Igman, Jahorina, Risovac, mjesta su koja mi u zadnje vrijeme li se u tome ono temeljno, pravo
sve češće dolaze u misao, osobito dok na televiziji gledam i slušam vijesti iz pitanje, pa i pravi odgovor.
skijaških središta diljem Europe. Svaki put se pitam: Što je to što oni imaju, Ove nedjelje 23. siječnja 2011.
a mi nemamo, pa u njih u svakom skijaškom središtu vrvi od svijeta kao u godine oko podne krenem u Kupres
košnici, a kod nas kamo god da odete, vlada avetinjska pustoš. Skijaške staze, ne bih li snimio koju fotografiju za
smještajni objekti, hoteli, restorani, vikendice, sve zjapi prazno, nigdje žive ovaj 4. broj časopisa Turizam BiH.
duše - kao u pustinji. Snijega je ove turističke sezone

Ski centar Risovac • Ski centre Risovac

68 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

P
opular proverbs are not
a fruit of wisdom, nor
instantaneous inventive-
ness of one man. The life
has tested their rightness every day,
from year to year, brushed them up
over generations and shaped them
to the type we use today. But that’s
also not their final form. They will
get corrections probably until the
human beings are living on our
only planet.
“Everybody’s, nobody’s” is one
of them that crossed my mind at the
From tourism - About tourism
moment and it could be used as an illustration of the things I’d like to write
about. Bjelašnica, Igman, Jahorina, Risovac are the places that have been
coming to my mind very often lately, especially while I’m seeing and listen-
ing the news from the ski centres all over Europe. Each time I ask my self:
What is that they have and we don’t, so each of their ski centres teems with
people like in beehive, and at ours wherever you go there’s ghostly desola-
tion. Skiing runs, accommodation buildings, hotels, restaurants, weekend
cottages all gape empty, there’s nobody there – like in a desert. Are the low
altitudes of our ski centres the question and the lack of snow because of
that, or is it lack of snow cannons, lack of organization, programs, promo-
tion, or something else…? Correct answer would probably contain some of
all of that, but do the basic, right question and answer hide in that.
On Sunday, January 23, 2011, I headed to Kupres around noon to take
a few photos for this issue of the magazine Tourism BiH. In this tourist
season 2010/2011 in Bosnia and Herzegovina, there
was snow only from 17th December until the New
Year. That snow was just like godsend and came in
handy for the tourist workers for spectacular and
optimistic winter season opening on Kupres. The
event lasted for three days with a lot of quality pro-
grams among which unavoidable part was the Con-
ference on destination branding. The ceremonial
opening of the winter tourist season 2010/2011 in
Bosnia and Herzegovina, which was organized by
the media-business concept Tourism plus, under
the sponsorship of Federal ministry of environment
and tourism, was broadcasted live by the Television
of the Republic of Srpska and Bosnia and Herze-
govina television BHT1. But this euphoria and op-
timism with which this winter season started soon
deflated, since it got warmer and the snow melted
as a cube of ice on a stove. The snow totally disap-
peared in only two or three days. There was no snow
since the New Year until last Friday as in BiH, the
same in wider region. I heard that the ski centre
Adria ski was opened already on Saturday morning
for the skiers, since the snow started to fall on Fri-
day morning. Let’s go and see that wonder, I thought
while I was driving towards the northwest. I have to
admit that I was feeling a little bit naive because of
my credulity in that quick opening of the ski centre.
Tourism BiH • February 2011 69
2010./2011. u Bosni i Hercegovini iz bliže i šire okolice, te susjednih manje snijega nego u BiH, a Ivica
bilo samo od 17. prosinca nekako do država. Kostelić će vjerojatno biti prvak u
Nove godine. Taj snijeg je taman kao A ljudi! Kako je to bilo lijepo ukupnom poretku Svjetskog kupa.
naručen turističkim djelatnicima I u uspjehu i u neuspjehu glavnu
vidjeti! Na koju god stranu da se
poslužio za onako spektakularno i ulogu uvijek ili barem gotovo uvijek
okrenete ili krenete, gužva i žamor.
optimistično otvaranje nove zimske odigra čovjek. Sve ostalo je važno,
Djeca zajapurena na sanjkama,
turističke sezone na Kupresu. ali nije presudno. Presudan je uvijek
druga se naprosto valjaju po samo čovjek. Obitelj Kostelić za to je
Manifestacija je trajala tri dana s
snijegu, roditelji s njima. Za ukrcaj najbolji dokaz.
puno kvalitetnih sadržaja između
na dvosjed stalno čeka na stotinu
kojih je nezaobilazan onaj koji se Raspitao sam se kako su
ljudi, za četverosjed nimalo manje. uopće uspjeli pripremiti stazu za
odnosi na održavanje Konferencije
I ja sam se odvezao četverosjedom tako kratko vrijeme. Dobio sam
o brandiranju destinacija.
Manifestaciju svečanog čina na vrh Malovana. Gore, u motelu, vrlo jednostavan odgovor. Cijelo
otvaranja zimske turističke sezone ispred njega, a ni na stazi gužva nije vrijeme dok je snijeg padao, i ljudi
u Bosni i Hercegovini 2010./2011., bila ništa manja nego u podnožju i strojevi bili su u punom pogonu
koja se održala u organizaciji staza za skijanje. Do hotela sam se - pripremali su stazu. I tako, kada
medijsko poslovnog koncepta vratio pješke, fotografirajući. je snijeg prestao i subota svanula,
Turizam plus i pod pokroviteljstvom U hotelu je vladala posvemašnja staza je već bila spremna. A odgovor
Federalnog ministarstva okoliša gužva: i u kafe baru i u restoranu, i na pitanje kako je toliki svijet tako
i turizma, izravno je prenosila brzo saznao da će skijalište biti
na recepciji i u predvorju.
otvoreno, i ne samo svijet u BiH,
televizija Republike Srpske i televizija E, ovo je već nešto, mislio sam. nego i u Hrvatskoj, Crnoj Gori, nije
Bosne i Hercegovine BHT1, a Dok sam lagano ispijao kavu za bio nimalo kompliciraniji. Čemu
osim središnjeg programa koji se šankom u kafiću, na televiziji je služe mediji: radiopostaje, tiskovine,
prenosio iz skijaškog središta Adria
upravo bilo prikazivanje dodjele televizija, internet, oglasi… Stvarno,
ski u Kupresu, u izravni televizijski
nagrada Ivici Kosteliću u Kicbilu. čemu služe toliki mediji. I jesmo li
program „Zimi u susret“ uključivali
U Republici Hrvatskoj ima još toga doista i baš uvijek svjesni.
su se skijaško središte Kozara,
nedaleko Banja Luke, i skijaško
Bjelašnica
središte Babin do s Bjelašnice. No,
ta euforija i optimizam s kojim je
zimska turistička sezona otvorena
brzo su splasnuli, budući da je naglo
otoplilo i snijeg se topio poput kocke
leda na šporetu. Snijega je u samo
dva-tri dana posve nestalo. Od Nove
godine do prošlog petka snijega nije
uopće bilo u BiH pa i u široj regiji.
Čuo sam kako je skijaško središte
Adria ski bilo otvoreno za skijaše već
u subotu jutro budući da je snijeg
počeo padati već u petak ujutro.
Hajdemo vidjeti i to čudo, mislio
sam dok sam vozilom okretao prema
sjeverozapadu. Moram priznati kako
sam se pomalo i naivno osjećao zbog
lakovjernosti u tako brzo otvaranje
skijališta. Ipak idem, mislio sam, ako
ništa drugo, malo ću se prošetati i
popit ću kavu u hotelu.
No, gore me je čekalo iznenađenje.
Ma kakvo iznenađenje! Ostao sam
zabezeknut. Svojim vozilom jedva
sam se probijao nastojeći doći što
bliže hotelu. Toliko vozila, autobusa,

70 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

Still, I’m going, I thought, if nothing
else I’ll take a walk and have a coffee
in the hotel.
But, a surprise was waiting for
me. What surprise?! I’ll describe my
surprise if I say that I was dumb-
founded. I could hardly get through
with my car trying to get as close as
possible to the hotel. So many cars,
buses, from near and wider sur-
roundings and neighbouring coun-
tries. And the people! That was a nice
sight! Wherever you turn around or
go it was crowded and babble. Red-
cheeked children on sleds, other just
rolling on the snow and parents with
them. Hundred people were waiting
all the time to get on the two-seater
and the four-seater. I drew myself
with the four-seater to the peak of
Malovan. Up there, in the motel, in
front of it and on the run it was no
less crowded than at the foot of the
ski runs. I got back to the hotel on
foot, taking photos. Total crowd was
From tourism - About tourism
in the hotel: in the coffee bar and
the restaurant, the reception and the
lobby. This is something, I thought.
While I was drinking coffee at the
bar, there was award giving to Ivica
Kostelić in Kitzbühel on television.
There is even less snow in Republic
of Croatia than in BiH, and Ivica
Kostelić is probably going to be the
champion in the world cup. Man al-
ways, or almost always, has the main
role in success and failure. Every-
thing else is also important, but not
crucial. The man is always crucial.
Kostelić family is the best example
for that.
I asked around how they succeed-
ed to prepare the runs in such a short
period of time. I got very simple an-
swer. All the time while the snow was
falling, people and machines were in
full swing preparing the runs. And
when the snow stopped and Satur-
day came, everything was ready.
The answer to the question how did
Tourism BiH • February 2011
this people, not only from BiH, but
also from Croatia and Montenegro,
found out so soon that the ski centre
is going to be opened, was also sim-
ple. What the media are for: radio
stations, press, television, internet,
advertisements…Really! Are we re-
ally aware of that always? The means
and tools for success could’ve been
always found somehow, but it’s hard
to find successful people.
Others could have also done this.
No, others couldn’t actually do this.
Other ski centres had the possibility
to do the same, but still, they didn’t.
This is a private ski centre. And who
is the owner of the ski centres on
Risovac, Bjelašnica, Jahorina, Ig-
man? This is the real question. True
reasons of such a bad business results
of our ski centres could be found in
the answer to this question.
In the question of the ownership
lies the answer for bad organization,
lack of snow cannons, for inadequate
and non-professional solution for
the problem of artificial reservoirs
for water for the cannons and slow
preparation of the runs when there
is snow…etc, etc.
Classical privatization or finding
the strategic partner is the job that is
inevitably in head of our skiing cen-
tres, no matter how much they like
it or not. Of course if they want to
transfer to a higher organizational
level.
Change of the ownership struc-
ture and recapitalization, but not “in
our way”, are the conditions without
which our ski centres won’t be able
to “grow up” and stand to the side of
serious European ski centres. But,
just as anything else, this won’t hap-
pen by itself.
As the situation is for now, it
seems that in Bosnia and Herze-
govina only Adria ski from Kupres
shows serious intentions on this
way of becoming serious.
71
 Sredstava i alata za uspjeh uvijek
se nekako nađe, samo je teško
pronaći uspješne ljude.
Sve to mogli su i drugi, mislio
sam. A onda mi sijevnu: Ne, drugi to
zapravo nisu mogli. I druga skijaška
središta su imala mogućnost to
učiniti, no opet to nisu mogli
učiniti. Ovo skijalište je u privatnom
vlasništvu. A tko je vlasnik skijališta
u Risovcu, na Bjelašnici, Jahorini,
Igmanu?
Tko je tamo vlasnik, to je pravo
pitanje. U odgovoru na njega mogli
bi se naći pravi razlozi tako loših
poslovnih rezultata naših skijaških
Pusti apartmani na Bjelašnici • Empty suites on Bjelašnica
središta.
U pitanju vlasništva krije se
odgovor i za lošu organizaciju i Promjena vlasničke strukture i
nedostatak topova za zasnježavanje,
dokapitalizacija, ali ne na „naš način“,
za neadekvatno i nestručno rješenje
pitanja umjetnog rezervoara iz kojeg uvjet je bez kojeg naši skijaški centri
će topovi crpsti vodu i za sporu neće uspjeti odrasti i tako stati uz
pripremu staza kada snijega ima i za bok ozbiljnih europskih skijališta.
… itd i itd. No, kao ni sve drugo, ni to se
Klasična privatizacija ili neće dogoditi samo od sebe.
pronalazak strateškog partnera posao
Kako stvari stoje, bar za sada,
je koji našim skijaškim centrima
neminovno slijedi bez obzira na to na tom putu uozbiljenja, čini se, u
koliko im se to bude sviđalo ili ne. Bosni i Hercegovini zaista ozbiljne
Naravno ukoliko žele prijeći na višu namjere pokazuje samo Adria ski iz
organizacijsku razinu. Kupresa.

Promjena vlasničke strukture ne znači samo privatizaciju

vlasništva nego i privatizaciju sustava upravljanja i odlučivanja.
Ako se za vlasništvo može reći kada je svačije onda je ničije, u tom
slučaju i odgovornost kada je svačija onda je ničija. A tamo gdje
nema odgovornosti, nema ni kvalitetnih odluka. Privatizacijom
sustava upravljanja i odlučivanja, naravno, moć se koncentrira
u jednom mjestu, odnosno u jednoj osobi, ali
se koncentrira i odgovornost u jednom mjestu,
odnosno u jednoj osobi.
Time se ostvaruje temeljno geslo gospodarskog
uspjeha: na tržištu ostaju samo oni najbolji.
Da bi se netko dokazao, mora dobiti mogućnost
odlučivanja, ali i snositi posljedice loših odluka.
Samo tako će oni najsposobniji dobiti šansu. I
naša skijališta će tako samo promjenom strukture
vlasništva (privatizacijom, pronalaskom strateškog
partnera i učinkovitom dokapitalizacijom) dobiti
svoju razvojnu šansu.
Skijalište na Risovcu
Ski run on Risovac

72 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

 Rostovo:
Etno selo,
ski centar,
škola skijanja,
škola jahanja ...

The change of the ownership structure doesn’t only

mean the privatization of property but also the privatiza-
tion of the managing and decision system. If we can say for
the property when it’s everybody’s than it’s nobody’s, then
the responsibility is also nobody’s. And where there’s no re-
sponsibility there’s also no quality decisions. The power is,
of course, concentrated in one place, i.e. in one person by
the privatization of managing and decision system, but the
responsibility is also concentrated in one place. Basic motto
of economical success is realized with this: Only the best
Rostovo:
survive on the market.
Ethno village,
In order for somebody to prove himself, he has to get the
chance of deciding, and to suffer consequences of bad deci- ski centre,
sions too. This is the only way for the most competent ones school of skiing,
to get the chance. Our ski centres too will get their develop- school of riding ...
mental chance only by the change of ownership structure
(privatization, finding the strategic partners and efficacious
recapitalization).

From tourism - About tourism Tourism BiH • February 2011 73

N
ije lako odlučiti se Kozara je pitoma
u kom godišnjem planina, šrioka i pros-
dobu posjetiti trana, i njeni vrhovi ne
Bosansku kra- prelaze hiljadu metara
jinu, a još je nezahvalnije reći nadmorske visine. Cen-
kada je ona najljepša. Tolika tralni dio zauzima zara-
raznolikost – od ravnica na vnjeni plato Mrakovica,
sjeveru, visoravni i platoa, na kome se nalazi i najveći
preko zelenih i bistrih rijeka, broj turističkih objekata
među kojima caruju Vrbas i na ovoj planini – od ne-
Una, pa do njenih najgorosta- davno obnovljenog hote-
snijih ukrasa, planina koje la «Monument» sa četiri
je natkriljuju i stražare nad zvjezdice, preko nekoliko
njom. A među tim čuvarima pansiona («Bijele vode»),
svoje obronke su raširili te nekoliko bungalova i
Grmeč i nadaleko poznata planinskih kućica koje
Kozara. proširuju smještajne ka-
I opet ponovljeno pitanje pacitete ove planine. Na
– kada je Kozara najljepša? samome vrhu platoa na-
I odgovor koji to i nije, jer lazi se monumentalni
Kozara je omamljujuća u spomenik Kozarskoj ep-
proljeće i ljeto, kada očarava opeji iz II. svjetskog rata,
gustim zelenim šumama, rad akademskog umjet-
bistrim potocima i hlado- nika Dušana Džamonje,
vinom koja rashlađuje i po svjedočanstvo o tradicio-
najvećim ljetnim vrelinama; nalnoj slobodoljubivosti
u jesen je magična, prepuna naroda ovog kraja. Pored
boja i mirisa, izazov za sva spomenika se nalazi
ljudska čula, a zimi, kada je Memorijalni zid na kome
sakriju snjegovi, pretvara se u su uklesana imena 9 921
snježnu ljepoticu koja će i one jugoslovenskih partizana.
koji ne vole zimu natjerati da Sve su ovo razlozi zbog
priznaju da je zima na Kozari čega je ova planina još
poseban doživljaj. 1967. godine proglašena

Kozara Kozara
Spomenik antifašizmu the monument for antifascism

74 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu


I
t’s not easy to decide when to visit Bosnian
Krajina, in which season of the year, and it’s
even more ungrateful to say when it is the most
beautiful. There are so many varieties – from
the plains on the north, high plains and plateaus,
over green and clear rivers, where the Vrbas and
Una are the queens, to its most gigantic ornaments,
mountains that rise over it and guard it. Grmeč and
far known Kozara spread their slopes among these
guardians.
And again the question – when is Kozara most
beautiful? And the answer, which is not the answer,
because Kozara is enchanting in spring and sum-
mer, when it enchants with thick green woods, clear
Mrakovica
Memorijalna
zona
Mrakovica
Memorial zone
From tourism - About tourism Tourism BiH • February 2011
Dejan Garić
brooks and deep shade that cools
you even during the hottest sum-
mers; it’s magical in the autumn, full
of colours and scents, challenge for
all human senses, and in the winter
when the snow hides it, it turns into
a snow beauty that’s going to make
even those who don’t like the winter
to admit that winter on Kozara is a
special experience.
Kozara is a gentle mountain, wide
and spacious and its peaks don’t ex-
ceed the altitude of thousand me-
tres. Plane plateau takes up the cen-
75
 nacionalnim parkom i pretvorena u
jednu od rijetkih oaza skoro nedir-
nute prirode koja se nalazi nadomak
velikih gradova kao što su Banja
Luka i Prijedor.
Zimski turizam na Kozari počeo
se razvijati krajem osamdesetih
godina, izgradnjom ski lifta te
uređenjem ski staze. Iako zbog
svoje relativno male visine, ispod
hiljadu metara n.m., Kozara ne
spada u klasične ski centre, ipak je
ovo jedna od omiljenih destinacija
skijaša iz zapadnih krajeva Bosne
i Hercegovine. Upravo njena
pitomost i blage padine čine Kozaru
tako popularnom među skijašima
početnicima, rekreativcima i kraj nudi – od cicvare, uštipaka sa
porodicama sa djecom, koje u
zimskim mjesecima žele pobjeći
od gradskog sivila i vreve. U ski
društvu «Ljubijski rudar», koje
održava staze na Kozari, saznajemo
da su na Kozari u funkciji i topovi za
vještačko osnježavanje staza, što ovoj
planini ipak garantuje dovoljan broja
snježnih dana. Postavljeni reflektori
obezbjeđuju i noćno skijanje koje
privlači mlađe generacije skijaša.
Ove zime Kozara je bila jedan
od zimskih centara koji su ugostili
tradicionalno svečano otvaranje
zimske sezone u Bosni i Hercegovini,
sredinom decembra prošle godine;
i na sreću turističkih radnika, taj
petak, 17. decembarski dan osvanuo
je idilično. Sunce je obasjavalo
snijegom pokrivenu planinu,
prizor kakav se samo poželjeti
može. Predstavljeni su potencijali
ove planine, cijelog potkozarskog
kraja, degustirani gastronomski
specijaliteti, uživalo se i uz pjesmu i
igru. Istina, otvaranje sezone nije bilo
posjećeno onako kako se očekivalo,
ali razlog tome je bio i radni dan,
no već narednog vikenda Kozaru su
preplavile rijeke izletnika i skijaša.
Kozara u svojim njedrima krije
toliko tajni, koje su tu da u zimskim
danima privuku posjetioce, bez
obzira na to nose li sa sobom skije,
sanke ili samo želju za šetnjom,
svježim vazduhom i gostoljubivošću
domaćina. Ukoliko ste ljubitelj
skijanja ili sankanja, tu su već
76 Turizam BiH • veljača 2011.
pomenute staze i tereni, ali i za sve
one koji su samo zaljubljenici u
prirodu Kozara nudi bezbroj šetnica,
koje su i zaogrnute snježnom
bjelinom neodoljive. Ukoliko budete
imali sreće, možda naiđete na neku
radoznalu vjevericu, a nisu rijetki ni
prizori plahih srna i srndaća. Nakon
šetnje na reskom zimskom vazduhu,
brojni ugostiteljski objekti vas prosto
mame da se ogrijete kraj vatre koja
plamti u kaminu – a svaki restoran
i hotel na ovoj planini ima kamin
salu. Uz vatru može vas i zagrijati
kuhano vino ili rakija, i nipošto ne
treba otići sa Kozare a ne probati
neka od tradicionalnih jela koje ovaj
domaćim sirom i kajmakom, pa do
brojnih drugih specijaliteta za sve
ukuse.
Nezaobilazna je i priča o
specifičnom vidu turizma koji Kozara
njeguje posljednjih nekoliko godina.
Obnovljeni hotel «Monument», koji
se nalazi na samom platou Mrakovice,
je savremeno opremljen hotel sa
svim sadržajima koji su potrebni
današnjem kongresnom turizmu.
Tu su konferencijske sale, video i
audiooprema, ketering usluga, i to
je razlog zašto je upravo ovaj hotel
postao jedan od centara kongresnog
turizma u zapadnom dijelu BiH.
Brojne ustanove i preduzeća upravo
ovdje, u jedinstvenom okruženju
nacionalnog parka organizuju
seminare i kongrese, team-building
okupljanja i slične manifestacije. Sam
hotel «Monument» obogaćuje svoju
ponudu iz sezone u sezonu, tako da
je u planu i proširenje wellness zone
hotela i izgradnja bazena.
Govoriti o Kozari a ne spomenuti
i neke od već tradicionalnih
manifestacija je skoro nemoguće.
Pored otvaranja zimske sezone,
Kozara je domaćin i «Dana zime
na Kozari» koji su i ove godine
posljednjeg januarskog vikenda
okupili hiljade zaljubljenika u ovu
planinu, predstavile gastronomsku
ponudu kozarskog kraja te pružili
priliku prijavljenim ekipama da
se takmiče u klasičnim, ali i onim
zabavnijim sportskim igrama
Iz turizma - o turizmu
tral part, where the largest number of tourist
buildings on this mountain is located – from
newly renovated four star hotel “Monu-
ment”, over several pensions (“Bijele Vode”),
and few bungalows and mountain houses
that expand the accommodation capacities
of this mountain. On the top of the plateau
there’s a monument to Kozara epic from the
II World War, the work of academic artist
Dušan Džamonja, a testimony of this peo-
ple’s love of freedom. Next to the monument
there’s a Memorial wall, where the names of
9,921 Yugoslav partisans are engraved. These
are all the reasons why this mountain was
declared a National Park in 1967 and turned
into a rare oasis of almost untouched nature Kozara
that is located near the big towns like Banja Dio smještajnih
Luka and Prijedor. kapaciteta
Winter tourism has started to develop at
the end of the eighties, with building a ski Kozara
lift and arranging the ski run. Even though Part of acco-
Kozara doesn’t belong to classical ski cen- mmodation
tres because of its relatively low altitude, capacities
under thousand metres, still, this is one of
the favourite destinations of the skiers from
western parts of Bosnia and Herzegovina.
Its tameness and gentle slopes make Ko-
zara that popular among the beginner ski-
ers, recreationists and families with children
that want to get away from the town grey-
ness and crowd during the winter months.
We found out in ski association “Ljubujski
rudar”, which maintains the runs on Kozara
that snow cannons are in function on Ko-
zara, what guarantees enough of snowy days
to this mountain. The reflectors are set and
this enables the night skiing, which attracts
younger generations of skiers.
This winter, Kozara was one of the winter
centres that hosted the traditional ceremo-
ny of winter season opening in Bosnia and
Herzegovina in the middle of December last
year; and fortunately for the tourist workers,
this day December 17 came idyllically. The
sun was shining on the mountain covered
with snow, a sight that you could only desire.
The potentials of this mountain and entire
Kozara’s area were presented, gastronomic
specialties were tasted, people enjoyed with
songs and playing. The truth is that the
opening of the season wasn’t visited as it
was expected, but the reason for that was the
working day, and already the next weekend
Kozara was full of visitors and skiers.
Kozara hides so many secrets in its heart,
which are there to attract the visitors in win-

From tourism - About tourism Tourism BiH • February 2011 77

poput grudvanja, sankanja, povlačenja
konopca na snijegu i sličnih. Kozara
baštini i brojne narodne tradicije,
posebnu kozarsku pjesmu i nadaleko
čuveno Kozaračko kolo. Još 1978.
godine Kozarčani su o svom kolu pisali:
"Trojica-četvorica zagrle se objeručke i
otpočinju pjevanje. Prvo počinje polako
i onda raste iz nabreklih žila; slijeva se
u jedno. Pretvorilo se u razgovijetnu,
u visoko zavitlanu pjesmu, koju pri
predahu jednih odmah produžuju
drugi, pa se čini kao da zvoni samo
neprekidnost. I tako prepletene ruke
neodoljivog kola. U kolo ulaze djevojke
i momci i ono se zavije i vilovito kreće,
koraci se usitnjuju i gotovo ostaju u
mjestu, i opet vilovito krenu naprijed.
Igrač nije u kolo uhvaćen, nego upleten,
on se ne drži za ruke sa onom dvojicom
do sebe, nego njih dvojica spajaju
ruke preko njega. Tako u tom jednom
krvotoku okreću se ljudska tijela na
zapjev svojih kolovođa. Izvijaju se svi
pokreti i glasovi, igra muško i žensko.
Nekoliko djevojaka sučelice kolovođama
zapjevaju. Nastaje natpjevanje jednih i
drugih. Jednoj i drugoj strani svaki put
se učini da je nadmašila pa zahukta
kolo, ono se s vriskom i topotom izuvija
uvis i ustranu, okrzne se pa se i gurne sa
susjednim...«.
Takva je Kozara, zanosna i
očaravajuća, i u ovim zimskim mjese-
cima zaogrnuta bijelim pokrivačem, kao
nevjesta, mami i zove. I kada vas jednom
dozove sebi, ispričaće vam legende o
čuvenim Kozarčanima, priče o brojnim
životinjama i biljkama koje zaštićene
u Nacionalnom parku žive i bujaju
na ovoj planini, provešće vas pričom
kroz istoriju, pričati o slobodarskim
epopejama kroz koje je prošla, poučiti
vas, ali i zabaviti i opustiti, nahraniti i
napojiti, pjesmom razgaliti, i nakon
samo jednog dana provedenog u njenom
naručju poželjećete da joj se ponovo
vratite. I sigurno ćete to učiniti…
S druge strane, preko Grmeča,
putem od Bosanskog Petrovca ka
Drvaru, između planina Klekovače
i Osječenice, ugnijezdio se prevoj,
planinski vrh i mjesto Oštrelj. I budno
pazi na sve one koji putem iz Dalmacije
i primorja krenu prema Krajini i dalje
na sjever. I ovo je uz Kozaru i priča o

78 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

ter days, no matter if they take skis
with them, or sleds or just the desire
for walk, fresh air and hospitality of
the hosts. If you are a fan of skiing
or sledging, there are already men-
tioned ski runs, but for all those who
are just the lovers of nature Kozara
offers numerous walking paths that
are irresistible when covered with
snow. If you’re lucky, you could
come across a curious squirrel and
the sights of shy does and roe-bucks
aren’t rare also. After the walk in
sharp winter air, numerous cater-
ing places allure you to come in and
warm up next to the fireplace – and
each restaurant and hotel on this
mountain has a fireplace room. Be-
sides the fire you can warm yourself
up with cooked wine or brandy, and
you shouldn’t leave Kozara with-
out tasting some of the traditional
dishes that this region offers – from
cicvara (corn mush fried with eggs
and cheese), doughnuts with home
made cheese and cream, to many
other specialties for all tastes.
The story about specific aspect of
tourism that Kozara offers in the last
Vikendica na Kozari • Weekend cottage on Kozara
From tourism - About tourism
few years is also unavoidable. Reno-
vated hotel “Monument” that’s locat-
ed on the top of Mrakovice plateau is
modern equipped hotel with all the
contents needed for today’s congress
tourism. There are conference halls,
video and audio equipment, catering
services, and that is the reason why
this hotel became one of the centres
of the congress tourism in western
part of BiH. Numerous institutions
and companies organize seminars
and congresses, team-buildings and
similar events here, in this unique
environment of national park. The
hotel “Monument” enriches its offer
from season to season, so expansion
of wellness zone of the hotel and
building a pool is being planned.
To talk about Kozara and not to
mention some of already traditional
events is almost impossible. Besides
winter season opening, Kozara is
the host of the “Days of winter on
Kozara” that gathered, this year too,
thousands of lovers of this mountain
on the last weekend of January, pre-
sented the gastronomic offer of this
region and gave the opportunity for
Tourism BiH • February 2011
registered teams to compete in clas-
sical sports, and those more amus-
ing sport games like snowball fights,
sledging, tug of war on the snow and
similar. Kozara inherits numerous
folk traditions, special Kozara song
and far known Kozara wheel dance.
In 1978, people form Kozara wrote
about their wheel dance: “three-four
men hug with both hands and start
the singing. First it starts slowly and
then rises from the swollen veins,
and it pours into one. It turned into
a clear, highly swung song, which
goes on uninterrupted, right after
ones stop to take a breath the others
continue. And with the interwoven
hands of irresistible wheel. Girls and
boys get into the wheel dance and it
bends and unpredictably moves, the
steps are getting tiny and almost stay
in place and again strongly move
forward. The dancer isn’t caught into
the wheel, but interwoven, he doesn’t
hold hands with the two next to him,
but the two connect their hands over
him. So, in one circulation, human
bodies are turning at the song of their
leaders. All the moves and voices
79
još jednom krajiškom zimskom ipak ima svoj šarm. Staze su nešto i trenere, i možda će upravo padine
centru, i o najzapadnijem skijalištu u zahtjevnije, tako da i iskusniji skijaši ovih krajiških planina biti mjesto
Bosni i Hercegovini. Svojim vrhom mogu pronaći kutak za sebe. Cijene na kome ćete napraviti svoje prve
na 1330 metara iznad mora, Oštrelj dosta niže nego na većim skijalištima, skijaške korake, padove i spustove.
nadvisuje Kozaru. Ovaj prevoj je a tokom januara i februara ovdje Zašto da ne? Turistička trka je ot-
možda poznatiji vozačima kao boravi toliko Dalmatinaca, da ćete vorena, a Kozara i Oštrelj zauzimaju
jedno od mjesta gdje snijega zna biti pomisliti da niste na planini, već svoja mjesta, i otvaraju se ka tržištu.
i u kasnim proljetnim mjesecima, negdje na splitskoj rivi. Za one koji Njihova prednost je i zapad BiH na
ali Oštrelj je i privlačno izletište i žude i za šetnjom, tu su šumske kome se nalaze, i blizina zapadnih
ljeti i zimi. Za vrijeme vladavine i livadske staze, a na Oštrelju se tržišta, prvenstveno Hrvatske, i nara-
otomanske imperije tuda je prolazio u neposrednoj blizini skijališta vno cijene kojima mogu konkuri-
put koji je spajao Bosnu i Dalmaciju. nalazi i čuvena «Proleterka», ili sati na ovom tržištu. Pored toga, ovi
U Šekovcu pod Oštreljom bila je popularni «Titov voz», koji datira turistički koraci su praćeni i dobrim
karaula, pa je ovaj prostor bio poprište iz II. svjetskog rata, i koji je danas putevima koji vode na obje planine,
hajdučkih borbi. Po okupaciji Bosne potpuno konzerviran i obnovljen za prohodnim i tokom najžešće zime,
i Hercegovine, austrougarske vlasti turističke posjete. i ponajprije srdačnim i dorbim
započele su izgradnju radničkog Krajiške planine možda do sada domaćinima koji vas već čekaju u
naselja, a izgrađena je i željeznička nisu bile prepoznate kao ski centri, Krajini...
stanica, te pruga za teretni i putnički mjesta razvijenog
saobraćaj. Istovremeno, Oštrelj je već zimskog turizma,
tada prepoznat kao vazdušna banja ali i to se polako
i izletište, na koje su austrougarski mijenja. Turistički
činovnici počeli dovoditi svoje uposlenici i
porodice, i već na prelazu XIX. u na Kozari i na
XX. vijek Oštrelj je privlačio turiste Oštrelju stvaraju
iz Pešte, Beča, Praga... takav turistički
Sredina osamdesetih godina proizvod koji je
prošloga vijeka i na ovoj planini je privlačan kroz
pobudila nove turističke ambicije, sva četiri godišnja
te su tada uređene staze i postavljen doba, a pravo vri-
ski-lift. Ratne godine su učinile svoje jeme da se uvjer-
i godinama posjetioci nisu dolazili ite u istinitost ove
na Oštrelj. Ipak, prije nekoliko tvrdnje je upravo
godina ovaj ski centar je obnovljen, zima. Oba ski
i danas privlači brojne posjetioce iz centra na raspo-
Krajine i dalmatinskog zaleđa. Ski laganje vam daju
centar na Oštrelju možda u zimskim i iskusne učitelje Detalji s Kozare • Details from Kozara
mjesecima ne nudi onoliko sadržaja
kao Kozara i drugi veći centri, ali

80 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

swing, men and women dance. Few
of the girls opposite of the leaders
start to sing. Out-singing of ones and
others starts. One and the other side
seem like it exceeded and the wheel
dance gets into a full swing; it bends
up and aside with the scream and
trample, grazes the other wheel and
pushes…”
That’s Kozara like, captivating
and enchanting, and in these winter
months wrapped in a white cover, al-
lures and calls like a bride. And when
it calls you to it once, it will tell you
legends about famous people from
Kozara, about numerous animals
and plants that live and flourish pro-
tected in the National park on this
mountain, it will take you through
the history, talk about freedom ep-
ics it went through, tutor you and
entertain and relax, feed and give
to drink, open up with a song, and
after just one day spent there, you’ll
get the desire to come back. And for
sure, you’re going to do that…
On the other side, over Grmeč,
on the way from Bosanski Petro-
vac to Drvar, between mountains
Klekovača and Osječenica, the sad-
dle, mountain peak and place called
Oštrelj is settled. It takes care of all
those who are heading from Dalma-
tia and coast towards Krajina and
further on the north. This is also a
story about another Krajina’s win-
ter centre and the most western ski
slopes in Bosnia and Herzegovina.
Oštrelj is higher than Kozara with
its peak at the altitude of 1330 me-
From tourism - About tourism
tres. This saddle is more familiar to
drivers as one of the places where
there’s snow even in late spring
months, but Oštrelj is attractive re-
sort during the winter and summer.
The road that connected Bosnia and
Dalmatia passed here during the Ot-
toman Empire rule. In Šekovac un-
der Oštrelj there was a watch-tower,
so this place was the battle-field of
many brigands’ fights. At the occu-
pation of Bosnia and Herzegovina,
Austro-Hungarian government
started the construction of work-
ers settlement, and the railroad was
built and railway line for cargo and
traveller traffic. At the same time,
Oštrelj was even then recognized as
a thermal resort and excursion site
where Austro-Hungarian officers
brought their families, and already
at the turn of the XIX to XX century
Oštrelj attracted the tourists from
Budapest, Vienna, Prague…
Middle of the eighties of the last
century actuated new tourist am-
bitions on this mountain and the
ski runs and ski-lift were arranged
then. The years of the war have done
their part, so the visitors haven’t
been coming to Oštrelj. Anyway,
a few years ago this ski centre was
renovated and today attracts a lot of
visitors from Krajina and Dalamtia’s
hinterland. The ski centre on Oštrelj
maybe doesn’t offer as much of the
programs as Kozara and other bigger
centres during the winter months,
but still, it has its charm. The runs
are somewhat more challenging, so
experienced skiers can find their
Tourism BiH • February 2011
nook. The prices are a lot lower than
at bigger ski centres, and during Jan-
uary and February there is a lot of
Dalmatians that it’ll make you think
that you’re not on the mountain but
on the Split’s quayside. For those
who desire for walk there are forest
and meadow tracks, and there’s fa-
mous “Proleterka” near the ski runs
on Oštrelj, or popular “Tito’s Train”,
which dates from the World War II
and it’s completely preserved and
renovated today for the purpose of
tourist visits. Krajina’s mountains
haven’t been recognized as the ski
centres, places of developed winter
tourism until now, but this is chang-
ing slowly. Tourist workers on Ko-
zara and Oštrelj are creating such a
tourist product that will be attractive
during every season of the year, and
the right time for you to make cer-
tain of this statement is exactly the
winter. Both ski centres put experi-
enced teachers and trainers at your
disposal, and maybe the slopes of
these Krajina’s mountains will be the
place for your first skiing steps, falls
and downhill races. Why not? The
tourist race is opened, and Kozara
and Oštrelj are taking their places
and are opening for the market. Its
advantage is the west of BiH where
they are located and the closeness
of the western markets, first of all
Croatia, and the prices with which
they can compete on this market.
Besides, these tourism steps are fol-
lowed by good roads that lead to
both mountains, and they are ser-
viceable even during the severest
winter, and they’re followed by cor-
dial and good hosts that wait for you
already in Krajina…
81
 Jesu li povećane investicije u olimpijsku ljepoticu – Jahorinu
dovoljne da se ostvari olimpijski san

I
nformacija da je olimpijska
ljepotica Jahorina od
sarajevskog aerodroma uda-
ljena nekih 30-ak kilometara
sada je već zastarjela i pogrešna.
Otkako je krajem devetog mjeseca
2010. godine otvorena nova cesta,
preko naselja Lukavica u Istočnom
Sarajevu i Jasika, udaljenost
sarajevske zračne luke od skijališta
na Jahorini svedena je na jedva 17
kilometara. Put koji se na kraju
spaja sa završetkom stare trebevićke
ceste tako je omogućio izbjegavanje
vožnje kroz centar Sarajeva i
prometne gužve, te znatno skratio
vrijeme vožnje. A putnici, odnosno,
turisti, nisu uskraćeni za ljepotu
pogleda kroz prozor – naprotiv,
i nova cesta pruža mogućnost
užitka u primamljivim ljepotama
okoline. Naravno, i dalje se na
Jahorinu iz Sarajeva može putovati
i magistralnim putem u dužini od
28 km preko Pala i 32 km preko
Trebevića. Pa tko šta voli.
Opće su poznati podaci da
Jahorina pripada dinarskom
planinskom sistemu. Dužina
masiva koji dominira i koji nema
jasnih morfoloških, bioloških,
hidroloških međa, kao ni jasne
granice između susjednih planina
je 25-30 kilometara, a širine od 5-15
kilometara. Najviši vrh Ogorjelica
smjestio se na 1916 metara. U školi
se nekada učilo da, zahvaljujući
utjecaju dviju klima, mediteranske
i kontinentalne, te njezinom reljefu,
geološkom sastavu, vegetacijskom
pokrivaču, riječnim slivovima,
snijega na Jahorini ima oko šest
mjeseci, od novembra do aprila, a
ponekad i u maju, a da je prosječna
visina snježnog pokrivača oko 100
centimetara. Udžbenički su podaci,
također, da su najniže temperature
u januaru, sa prosjekom od minus
9,9 stupnjeva Celzijevih. Temeljem
tih podataka, dalo bi se zaključiti
da, i u slučaju nedostatka snijega,
posao mogu obaviti vještački
osnježivači (za čiji je rad, osim hidro
akumulacije, potrebna i temperatura
od maksimalno minus dva stupnja).
I agilni jahorinski domaćini su
nabavili osnježvače, ali...svjedoci
smo, iz godine u godinu sve više,
da se ovi školski podaci mogu
svrstati u kategoriju “nekad bilo,
sad se spominjalo”. Snijeg koji je
pao sredinom 12. mjeseca zadržao
se svega nekoliko dana, da bi kraj
godine Jahorina dočekala pokazujući
svu raskoš zelenila njezinih četinara,
a od snijega ni traga. Topovi za
vještačko osnježivanje ne mogu
funkcionirati na temperaturama
iznad nule i tu pomoći, osim one

82 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu


Are the increased investments in the Olympic beauty –
Jahorina enough to realize the Olympic Dream
T
he information that the
Olympic beauty Jahorina
is some 30 kilometres
away from Sarajevo air-
port is out-of-date now and wrong.
Since the new road was opened at
the end of September 2010, over the
Lukavac in Eastern Sarajevo and Ja-
sik, the distance from Sarajevo air-
port to the ski centre on Jahorina has
been reduced to 17 kilometres. The
road that connects with the end of
old Trebević road has enabled avoid-
ance of driving through the centre
of Sarajevo and traffic jams, and sig-
nificantly shortened the time of ride.
And the travellers, the tourists aren’t
deprived of the beautiful view out of
the vehicle – rather the contrary; the
new road also offers the possibility
of enjoying the attractive beauties of
the environment. Of course, you can
still travel to Jahorina from Sarajevo
From tourism - About tourism
over the main road, 28 kilometres
long, over Pale and 32 km long over
Trebević. As you like it!
It’s generally known that Jahori-
na belongs to the Dinaric mountain
system. The length of the massif that
dominates and that has no clear mor-
phological, biological, hydrological
boundaries, as well as no clear bor-
derline between the neighbouring
mountains is 25-30 kilometres, and
the width is 5-15 kilometres. The
highest peak Ogorjelica is located at
the altitude of 1916 metres. We used
to learn in school that, thanks to the
influence of two climates, Mediter-
ranean and continental, then to its
relief, geographical structure, veg-
etation cover, river basins, there is
six months of snow, from November
to April, and sometimes in May, and
that the average depth of the snow
is around 100 centimetres. Textbook
Tourism BiH • February 2011
Vanja Iličić
data are also that the lowest tempera-
tures are in January, with the average
of 9.9 Celsius degrees. Based on these
data we could conclude that, even if
there’s no snow, the work could be
done by snow cannons (for the work
of which maximum minus two tem-
peratures is needed, besides the hy-
dro accumulation). Agile Jahorina’s
hosts also got the snow cannons,
but…we are witnessing from year
to year that these school data can be
put in the category “that’s water un-
der the bridge”. The snow that fell in
the middle of December stayed on
the ground for a few days only, and
Jahorina got to the end of the year
showing all the luxury of the green-
ery of its conifers, and there was no
trace of snow. The snow cannons
can’t function at temperatures above
zero, and there’s almost no help, be-
sides the one from the clouds. So
83
koja stiže iz oblaka, gotovo da
nema. Tako je priroda nagovijestila
propast još jedne zimske sezone u
zemlji koja je, još od XIV. zimskih
olimpijskih igara, vidjela svoju
budućnost u zimskom turizmu.
Nedostatak snijega zaprijetio je
mogućnošću da oko 4 000 ležaja u
hotelima, pansionima i jahorinskim
vikendicama ostanu prazni. Gosti
su počeli da otkazuju dolaske, a u
novogodišnjoj noći u jahorinskim
restoranima bilo je svega oko 2 000
gostiju. No, lijep prvi januarski dan
izmamio je ipak oko 5 000 ljudi, koji
su došli da uživaju u mirisu i zelenilu
jahorinskih jela, smrča, javora...A
šta je sa skijalištima? Krajem januara
ipak je dominantna bila bijela boja,
a turistički djelatnici na ovoj planini
konačno su dobili priliku da pokažu
šta su sve uradili između dvije sezone.
A razlika je vidljiva, još kako.
Danas turisti na Jahorini na
raspolaganju imaju više od 20
kilometara uređenih staza, koje
su povezane sa dva moderna
Jahorina - ski mapa za 2011. godinu
84 Turizam BiH • veljača 2011.
šesterosjeda, tri dvosjeda, tri ski
lifta i jednim baby liftom, ukupnog
kapaciteta preko 13 000 skijaša na sat.
Između dvije sezone domaćini su,
osim osposobljavanja šesterosjeda,
radili i na uređenju i proširenju staza,
ali ni tu nije kraj njihovih ambicija
i želje da čuvena “rajska dolina” i
dalje s pravom zadrži taj epitet. Na
ovom skijalištu, naime, planirana je
i izgradnja još nekoliko ski liftova,
te još jednog šesterosjeda na stazi
Skočine. Odgovorni razmišljaju i
o proširenju turističke ponude u
ovom kraju, pa se tako započelo
s razmišljanjem i ishodovanjem
odluka o realizaciji projekta gondole
Jahorina ekspres, koja bi skijaše
vozila iz Pala do Jahorine. U skladu
s tim, među projektima nadležnih
institucija treba spomenuti i
planiranu izgradnju potpuno nove
skijaške staze od Jahorine do Pala, a
kako se sve kreće, i ta bi ideja već neke
sljedeće zime mogla biti realnost.
Naravno, uz sve ovo, treba istaknuti
i da u neposrednoj blizini skijaških
• Jahorina - ski map for year 2011
staza, promrzle skijaše, kao i aktivne
ili pasivne promatrače, čekaju gril
kućice sa sunčalištima, jelima sa
roštilja i napicima. A tu su i mini i
supermarketi i shoping centri, te
brojni restorani. Treba li spominjati
da se noćni život na Jahorini
već može nazvati regionalnom
konstantom. Osim podsjećanja na
vrijeme fantastičnih dana sarajevske
zimske olimpijade, i noćni provod je
ono što daje dodatni šarm i privlači
na ovu planinu i one koji su manje
vješti skijaši ili borderi. A neće ostati
uskraćeni ni oni koji u moru lica
nastoje otkriti i neke općepoznate
face iz svijeta sporta, umjetnosti,
estrade...
No, vratimo se smještajnim
kapacitetima. Spomenutih 4
000 ležaja raspoređeni su u 15-
ak hotela, od kojih je nekoliko
luksuznih i novoizgrađenih, u
skladu sa prohtjevima suvremenih
turista, a ostatak predstavljaju
suvremeno opremljeni pansioni i
vikendice. Zdrava konkurencija,
Iz turizma - o turizmu
Detalj s Jahorine • Detail from Jahorina
the nature heralded failure of an-
other winter season in the country
that saw its future in winter tourism
even since XIV Winter Olympics.
The lack of snow threatened with
the possibility of 4000 beds in ho-
tels, pensions and Jahorina’s week-
end houses to stay empty. The guests
started to cancel their arrivals, and
Jahorina restaurants had only 2000
guests in the New Year’s night. But,
first nice January day drew out about
5000 people who came to enjoy the
scents and the greenery of fir, spruce
and maple trees… and what about
the ski grounds? Anyway, the white
colour was dominant at the end of
January, and the tourist workers on
this mountain finally got the chance
to show what they’d done between
the two seasons. And the difference
is pretty much noticeable.
Today, the tourists have more that
20 kilometres of arranged runs at the
disposal, which are connected with
two modern six-seaters, three two-
seaters, three ski-lifts and one baby-
From tourism - About tourism
lift, with total capacity of 13,000
skiers per hour. Between the two
seasons, besides fitting the six-seater,
the hosts worked on arranging and
widening of the runs, but that’s not
the end of their ambitions and the
desire that the “heavenly valley” still
holds that epithet with all the rights.
Construction of few more ski-lifts is
planned on this ski slope, and one
more six-seater on the Skočine run.
The responsible ones consider the
extension of the tourist offer in this
area, so they started to consider and
procure the decisions on realisation
of the project of the gondola Jahori-
na express that would take the skiers
from Pale to Jahorina. In line with
that, among the projects we should
mention planning of building a com-
pletely new ski run from Jahorina to
Pale, and as the things are moving,
this idea could be realized in some
of the following winters.
Besides all this, we should point
out that next to the ski runs, grill
houses with solariums, barbecue
Tourism BiH • February 2011
dishes and beverages are waiting for
the frozen skiers and active and pas-
sive viewers. And there are also mini
supermarkets and shopping centres
and numerous restaurants. There’s
no need to mention that the night
life on Jahorina could be called re-
gional constant. Besides remember-
ing the time of fantastic days of the
Sarajevo Winter Olympics, night
entertainment is the thing that gives
extra charm and attracts to this
mountain those who are not skilled
skiers and boarders. And those who
are trying to find some well known
faces from the world of sport, arts,
showbiz…won’t be deprived.
But, let’s go back to the accom-
modation capacity. Abovemen-
tioned 4,000 beds are disposed in 15
hotels, among which few luxurious
and newly built, in accordance with
the needs of modern tourists, and
the rest are represented by modern
equipped pensions and weekend
houses. Healthy competition, which
is a proved rule, improves the quality.
85
to je potvrđeno pravilo, pospješuje borovnicom, brusnicom, malinom,
kvalitet. A pospješivanju kvaliteta kupinom, jagodom, nanom,
usluga na Jahorini, kao i promocije lincurom, kantarionom, maslačkom,
ove ljepotice dodatno pridonosi zovom i svim vrstama gljiva. Svojim
i zajednički nastup jahorinskih četinarskim i listopadnim šumama,
hotelijera, organiziranih u vlastitu čistom vodom i šumskim plodovima
udrugu. U opisu posla turističkih Jahorina pruža izvanredne uslove za
organizacija je promocija potencijala stanište brojnih šumskih životinja,
a, kada je o Jahorini riječ, Turistička kako plemenite i rijetke divljači,
organizacija Grada Istočno Sarajevo tako i najkrupnijeg divljeg zvjerinja.
prilično marljivo radi, no, priznanje Od životinja koje su svoje stanište
valja odati i web portalima koji, u eri našle na prostorima Jahorine treba
interneta, igraju sve bitniju ulogu. izdvojiti srneću divljač, koje ima
Tako treba istaknuti prvenstveno na cijelom lovištu, te medvjeda kao
portal www.jahorina.org na čijim najatraktivniju divljač. Tu su još i
se stranama mogu naći sve potrebne divlja svinja, divojarac i divokoze,
i aktualne informacije o skijalištima, vuk, lisica, jazavac, divlja mačka, kuna
raspoloživim kapacitetima, zlatna i kuna bjelica, zec i vidra koja
te fantastična mapa skijališta. nastanjuje potoke i rijeke. Povremeni
Podaci o ponudi, smještaju, kao i i privremeni stanovnici Jahorine
cijenama također su pregledni i na su i jarebica kamenjarka, lještarka,
elektronskim stranama agencije tetrijeb, ptice selice koje se na putu
Jahorina tours www.jahorina-tours. ka jugu neko vrijeme zadržavaju na
com, a korisne informacije, ne samo Jahorini, te jastreb
o Jahorini, uvijek ima i portal www. i orao kao stalni
dalmcijaski.com. A oni koji traže stanari.” Detalji sa skijališta na Jahorini
informaciju više o jahorinskim Uz ovo, već
potocima, biljnom i životinjskom su prepoznatljive
svijetu, mogu je naći i na stranama i neke turističke
Turističke organizacije, odakle manifestacije na
posuđujemo i naredne redove: Jahorini, poput ok-
“Zahvaljujući geološkom sastavu, tobarskih susreta
koji ne propušta vodu Jahorina turističkih djelat-
obiluje mnogobrojnim izvorima, nika u sklopu berze
posebno u gornjim dijelovima i “U susret zimi” ili
obično na istoj nadmorskoj visini. februarske “Trpeze
Stotinjak vrela i izvora se poput ljubavi” u kojoj se,
paukove mreže pletu prema rijekama svojevrsnim saj-
Miljacki, Prači i Željeznici. Hladna, mom u hotelu “Bis-
bistra i čista voda jahorinskih trica” predstavlja
potoka i rijeka bogata je ribom, pa bogata gastronom-
i najstrasniji ribolovci ovdje mogu ska ponuda ovog
zadovoljiti svoje strasti. Na prvom kraja. To su sve
mjestu je potočna pastrmka, zatim neophodni dodaci.
kljen, krkuša, lipljan i mladica, a ima Osnova je snijeg. A
i riječnih rakova. snijega je, nažalost,
Šume na Jahorini zauzimaju veliko sve manje, tako da
prostranstvo. Od prvih proplanaka i će, i do sada ogro-
dalje prema vrhu smjenjuju se pojasi man uloženi trud,
hrastovih, bukovo – jelovih i jelovo turistički djelatnici
– smrčevih šuma. Iznad njih su istinske ljepotice
brdski i gorski javor. Pri vrhu šuma Jahorine morati
postaje rjeđa sa poleglim stablima još osnažiti, žele li
kleka a na najvišim vrhovima zadržati turiste. Pa
obrasla je mahovinom. Od niskog maker u ljetnoj se-
šumskog rastinja Jahorina je bogata zoni.

86 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

Joint appearance of Jahorina hote-
liers, organized in their own associa-
tion additionally contributes to the
quality of services on Jahorina and
to the promotion of this beauty. The
promotion of the potentials is in the
job description of tourist organiza-
tions, and speaking of Jahorina, the
Tourist organization of East Saraje-
vo works pretty hard, but the credit
must be given to the web sites that
play more important role in the era
of the internet. So there’s a need to
highlight the site www.jahorina.org
in the first place, where you can find
all the necessary and actual infor-
mation about the ski runs, available
capacities and great map of the ski
grounds. The information about the
offer, accommodation and the prices
are also available on the web site of
the Jahorina tours agency www.ja-
horina-tours.com, and there is use-
Details from the ski run on Jahorina
From tourism - About tourism
ful information always on the web
site www.dalmcijaski.com. And
those who are searching for some
more information about Jahorina
brooks, plant and animal life can
find it on the sites of the Tourist or-
ganization, from where we are bor-
rowing the following lines: “Thanks
to the geological system, which is
watertight Jahorina is abundant
with numerous springs, especially in
upper parts and usually at the same
altitude. About hundred wells and
springs are interwoven like the spi-
der net towards the rivers Miljacka,
Prača and Željeznica. Cold, clear
and clean water of Jahorina’s brooks
and rivers is rich with fish, so even
the most passionate fishermen can
satisfy their passion here. Brown
trout is at the first place, then chub,
gudgeon, grayling and huchen, and
there is also crayfish.
Tourism BiH • February 2011
The forests on Jahorina take up a
large space. From the first clearings
and further towards the peak, the
zones of oak-tree, beech – fir-tree and
fir – juniper-tree woods alternate. At
the peak the woods are becoming
sparse with laid down trees of juni-
per-trees and on the highest tops it’s
overgrown with moss. Among the
low plant cover Jahorina is abundant
with blueberry, cranberry, rasp-
berry, blackberry, strawberry, mint,
gentian, hard-hay, dandelion, elder
and all species of mushrooms. With
its conifer and deciduous woods,
clear water and forest fruits, Jaho-
rina offers great predispositions for
habitat of numerous forest animals,
as rare game, so the biggest wild ani-
mals. Among the animals that found
their habitat on the area of Jahorina
we should point out deer game that’s
habited at the entire hunting area
and bear as the most attractive
game. There are also wild boar,
chamois, wolf, fox, badger,
wild cat, pine and stone mar-
ten, hare and otter that lives in
the brooks and rivers. Occa-
sional and temporary inhabit-
ants of Jahorina are also Greek
partridge, grouse, migratory
birds that stay for a while on
Jahorina at their way to the
south, and hawk and eagle as
the permanent inhabitants.”
Besides all this, there are
some tourist events on Jaho-
rina that are already recogniz-
able, like the October meetings
of the tourist workers within
the “Meet the winter” market
or February “Table of love”
where the rich gastronomic
offer of this area is presented
with a certain fair in the hotel
“Bistrica”. All these are neces-
sary additions. The basis is the
snow. And there is less and
less of the snow, so the tour-
ist workers of a true Jahorina
beauty will have to strengthen
the huge invested efforts, if
they want to keep the guests.
Even in the summer season.
87
Kada poželite da budete dio bajke koja živi, da Turističko
ustinu putujete kroz vrijeme i da osjetite miris
srednjovijekovne kuhinje, posjetite Kraljevsko selo eko-etno
Kotromanićevo nadomak Doboja.
naselje
N
a 20 kilometara od čistoći, uklopljeno u ambijent ne-
Doboja prema Der- taknute prirode, što na glavnoj
venti, 45 km od gran- saobraćajnici od Hrvatske prema
ice sa Hrvatskom, na Bosni i Hercegovini i Jadranskom
oko 1 ha imanja organizacije Rotor,
moru predstavlja pravi ambijent
smješteno je turističko etno naselje
"Kraljevsko selo Kotromanićevo". za tranzitni odmor, održavanje
seminara, uživanje u starinskom
Izgrađeno je na obali ri-
jeke Veličanke, bogata ribom i kraljevskom ambijentu i staroj
školjkama što svjedoči o njenoj arhitekturi bosanskih kraljeva. Miodrag Bosić

88 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

Tourist When you wish to become a part of a fairytale
that lives, truly travel through time and to feel the
eco-ethno scent of medieval cuisine, visit the Royal village
Kotromanićevo near Doboj.
settlement at about 1 ha of Rotor organization’s what is a witness of its cleanness, fit-

A
property, the tourist eco-ethno settle- ted in the environment of untouched
t 20 kilometres from ment “Royal village Kotromanićevo” nature, which on the main road from
Doboj towards Der- is located. Croatia to Bosnia and Herzegovina
venta, 45 km away from It’s built on the bank of the river and the Adriatic Sea represents real
the border with Croatia, Veličanka, rich with fish and shells ambience for transit rest, holding

From tourism - About tourism Tourism BiH • February 2011 89

 Samo selo je zamišljeno
kao mjesto koje vas vraća u
nekadašnji život kraljeva i vitezova
u srednjovijekovnoj Bosni,
podsjećajući na život predaka i
njihovu vezanost za rodni kraj i rodno
ognjište, na njihov način življenja.
Uz mnoštvo detalja sakupljenih
na ovim prostorima, replikama
srednjovijekovnih predmeta, uz
korišćenje prirodnih materijala
pri izgradnji, imate utisak da ste se
vratili u život koji je umnogome bio
umjereniji i zdraviji nego sadašnji.
U isto vrijeme posjetilac će
uživati u savremenim sadržajima
prilagođenim starinskoj arhitekturi
kao što su: restoran nacionalne
kuhinje "Kraljevska voda," smješten
u centralni ulazni objekat sa donžon
kulom, seminarska sala kapaciteta
25 osoba, savremeno opremljene
trokrevetne drvene kuće za odmor
Pogled na Kotromanićevo • The view of Kotromanićevo
90 Turizam BiH • veljača 2011.
u obliku starih srednjovjekovnih
brvnara, pijaca domaćih rukotvorina
i domaćih eko proizvoda, jezero,
odmorište za kampere, prostor
namijenjen radu umjetnika-
umjetničke kolonije, roštilj mjesta
itd.
Kada dođete u Kraljevsko selo,
ljubazni domaćini će Vas upoznati i
sa dodatnom turističkom ponudom
dobojskog regiona kao sto je šetnja
po netaknutoj prirodi brežuljkastih
predjela Vučjaka, posjete
srednjovijekovnim tvrđavama u
okruženju (Doboj, Modriča, Maglaj,
Tešanj, Slavonski Brod); organizacija
viteških turnira i srednjovjekovnih
večera, organizovan lov sa lokalnim
udruženjima, ribolov na rijeci Bosni,
Veličanki i Ukrini, degustacija
tradicionalnih jela i pića dobojskog
područja (cicvara, rakija medovača,
proja, suvi mladi sir...), Paragliding
na Ozrenu, Mountain Bike ture po
Preslici, Ozrenu, Vučjaku i Krnjinu
kao i Paint ball na Preslici.
Umjerenim pristupom izgradnje
ovog eko-etno turističkog naselja
sačuvan je biodiverzitet a sami
objekti ni na koji način ne remete
izvornu prirodu i okruženje.
Samim tim turistička ponuda u
"Kraljevskom selu Kotromanićevo"
nije bazirana na masovnoj
"industijskoj" već na ponudi koja
se ekološkim principima održivog
razvoja i korišćenja prirodnih
resursa u razumnom obimu uklapa
sa prirodnim potencijalima i
kapacitetom sredine.
Probajte,
doživite i
uživajte
istoriju!
Iz turizma - o turizmu
Pogled na Kotromanićevo • The view of Kotromanićevo
seminars, enjoying the antique royal
environment and old architecture of
Bosnian kings.
The village itself is projected as
a place that takes you back into the
ancient life of the kings and knights
in the medieval Bosnia, reminding
of the life of our ancestors and their
connection to the native parts and
home, to their way of living. With
plenty of details gathered on this
space, replicas of medieval objects,
with the usage of natural materials at
construction, you get the impression
that you got back into the life that
was insomuch modest and healthier
than today is.
At the same time the visitor can
enjoy modern attractions adjusted
to the old architecture like: national
cuisine restaurant “Kraljevska voda”
located in the central entrance build-
ing with the donjon tower, room for
seminars with the capacity for 25
people, modern equipped three-bed
wooden houses for vacation shaped
like the old medieval log-cabins,
market with local handicrafts and
From tourism - About tourism
homemade eco products, lake, rest- disrupt authentic nature and sur-
ing-place for campers, space intend- roundings in any way. Thereby, the
ed for the work of artists – art colo- tourist offer in the “Royal village
nies, barbecue places, etc. Kotromanićevo” isn’t based on mass
When you come to the Royal vil- “industrial” offer, but on the offer,
lage, the kind hosts will make you which, by the principles of sustain-
familiar with additional tourist offer able development and natural re-
of Doboj region like walk through sources usage, is reasonably fitted
the untouched nature of the roll- in with natural potentials and the
ing country of Vučjak is, visits to capacity of the environment.
the medieval fortresses in the sur-
roundings (Doboj, Modriča, Maglaj,
Tešanj, Slavonski Brod); organizing
chivalrous tournaments and me-
dieval dinners, organized hunting
with local associations, fishing on
the Bosna, Veličanka and Ukrina
rivers, tasting the traditional dishes
and drinks of Doboj region (cicvara
– maize porridge, mead brandy, po-
lenta, dried cottage cheese…), pa-
ragliding at Ozren, mountain bike
tours on Preslica, Ozren, Vučjak and Try,
Krnjin and paintball on Preslica.
With the moderate approach to
experience
building of this eco-ethno tourist and enjoy
settlement the biodiversity is pre-
served and the buildings itself don’t the history!
Tourism BiH • February 2011 91
 Vanja Iličić
P
osljednje desetljeće u
BiH, kada je o zimskom
turizmu riječ, obilježilo je
otvaranje novih, manjih
ski centara u odnosu na dobro
poznata i afirmirana imena iz
prijeratnog doba. Svoje mjesto pod
suncem već je prilično učvrstio
ski centar Vran kamen, nadomak
Fojnice, otvoren 2003. godine.
Smješten je na nadmorskoj visini
od 1580 do 1800 metara, a osim
fantastičnih i odlično održavanih
staza, u funkciji su i dva ski lifta
dužine 500, odnosno 1100 metara.
Nagib staze od približno 40 stu-
pnjeva idealan je za početnike i
rekreativce koji u skijanju vide
priliku za odmor i opuštanje.
92 Turizam BiH • veljača 2011.
Ukupna dužina svih staza je oko
5 km. Ljubiteljima skijanja na
raspolaganju su četiri staze, a peta
je rezervirana za one koji su se
opredijelili za dasku. A u neposrednoj
blizini staza smjestio se Rekreacijski
centar „Brusnica“, gdje je u cijenu
aranžmana uključena i cjelodnevna
ski karta za cijelo vrijeme boravka.
Nakon sedam godina vrijednog
rada i dokazivanja, ovo skijalište
na Vranici, nadomak jednog od
posljednjih skloništa posljednje
bosanske kraljice Katarine, prije
napuštanja Bosne, Kozograda,
postalo je jedno od najpopularnijih
u okruženju. Tome su, uz povoljne
cijene, doprinijeli i idealna klima i
geografski položaj, koji omogućuju
skijanje tokom velikog dijela godine.
Upravo taj položaj omogućuje
skijašima, odnosno posjetiteljima
ovog centra i užitak u fantastičnom
pogledu, za vedroga vremena
pogled seže i do Sarajeva. Skijalište
je od centra Fojnice udaljeno nekih
18 kilometara, a makadamski put
ne umanjuje užitak putovanja do
ovog prekrasnog izletišta, za koje
interes pokazuje sve više turista. A
sve je više i onih koji se odlučuju
na ovom lokalitetu sagraditi
vikendicu. Među njima su i neka
poznata imena iz svijeta umjetnosti,
ali i brojni drugi. Tu će, međutim,
puno posla još imati općinske
strukture vlasti, koje će morati
Iz turizma - o turizmu
S
peaking of winter tourism,
the last decade in BiH was
marked by opening the
new, smaller ski centres,
with regard to well known and af-
firmed names from pre-war times.
The ski centre Vran Kamen, near
Fojnica, opened in 2003, has al-
ready fixed its place in the sun. It’s
located at the altitude of 1580 to
1800 metres, and besides fantastic
and greatly maintained runs, two
ski lifts, 500 and 1100 metres long,
are also in function. The slope of
the run is about 40 degrees and is
ideal for beginners and recreation-
ists who see the chance for rest and
relax in skiing. Total length of all
the runs is around 5 km. Four runs
are at skiers’ disposal, and the fifth
is reserved for those who decided
Skijanje na Brusnici • Skiing on Brusnica
From tourism - About tourism
for snowboarding. And near by the
runs, there is Recreational centre
“Brusnica”, where the whole day ski
ticket during the entire stay is in-
cluded in the price of the arrange-
ment. After seven years of hard
work and proving, this ski run on
Vranica, near one of the last shelters
of the last Bosnian queen Katarina
before she left Bosnia, Kozograd,
became one of the most popular in
the surroundings. Besides favour-
able prices, the ideal climate and
geographic position that enable
skiing through a large part of the
Tourism BiH • February 2011
year, have also contributed to that.
This position precisely enables the
skiers and the visitors of this centre
a pleasure of fantastic view. Dur-
ing the bright day the view reaches
even to Sarajevo. The ski slope is
some 18 kilometres away from the
centre of Fojnica, and the macadam
road doesn’t decrease the pleasure
of the trip to this beautiful resort,
for which more and more tourists
show their interest. And there are
more of those who decide to build
the weekend cottage at this locality.
Some of the famous names from
93
voditi tešku bitku kako bi spriječile
neplansku gradnju i uništavanje
prirode. Posljednjih godina bilo je
puno govora o izgradnji gondole
koja bi do ovog skijališta vodila iz
srca Fojnice, čime bi fantastično
bili uvezani banjski kapaciteti i
skijalište. No, kako sada stvari stoje,
prvobitno najavljivani finansijeri
su povukli ručnu kočnicu, a
nedostatak sredstava je prilično
stišao prvobitnu euforiju. Ali i bez
gondole, skijalište „Vran kamen“
i Rekreacijski centar „Brusnica“
imaju dovoljno gostiju, kojima,
osim, skijanja, nude i vožnju
sankama sa konjskom zapregom,
te potom okrepu uz specijalitete
lokalne kuhinje, među kojima se
posebno izdvajaju sjajne fojničke
„maglice“.
A spustite li se sa Vran kamena
i otisnete prema Busovači,
dočekat će vas iznenađenje: prava
zimska atrakcija zvana Busovačka
planina, smještena na 1640 metara
nadmorske visine. Otprije je
Busovačka planina poznata po
jednom od svojih endema, alpskoj
ruži (Rosa pendulina), a posljednjih
pet godina dobija i stalne goste kao
ski centar, unatoč tome što ima

94 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

the world of art are among these, and
many others. The municipality authori-
ties will, however, have a lot of work
here, which will have to fight a hard bat-
tle to prevent unplanned construction
and destroying the nature. There was a
lot of talk about building a gondola that
would ride from the centre of Fojnica to
this ski slope, what would make excel-
lent connection between thermal resort
and the ski slope. But, as the things are
now, firstly announced financiers have
pulled the brake, and the lack of funds
quieted the enthusiasm pretty much.
Even without the gondola, the ski slopes
“Vran kamen” and the Recreational
centre “Brusnica” have enough guests,
to whom, besides the skiing, ride in the
horse drawn sleds is offered, and then
refreshment with the specialties of lo-
cal cuisine, among which great Fojnica
“maglice” especially stand out.
And if you go down from Vran ka-
men and head to Busovača, a surprise
waits for you: a true winter attraction
called Busovača Mountain, located at
the altitude of 1640 metres. Busovača
mountain was before known for one
of its endemic species, the alpine rose
(Rosa pendulina), and in the last five
years it gets regular guests as the ski
centre, regardless the fact that it has

From tourism - About tourism Tourism BiH • February 2011 95

samo jednu vučnicu-sidro, odnosno
baby lift, dužine 400 metara, te 800
metara dugačku stazu. Prednost ove
staze u odnosu na mnoge je što je
na travnatoj površini, te je skijanje
moguće i uz minimalnu količinu
snijega. A ko je jednom došao, vraća
se opet. Osim onih koji ne mogu
oprostiti domaćinima činjenicu što
se do ovog skijališta dolazi lošim
makadamskim putem, uz nekoliko
izrazito oštrih krivina, za čije
svladavanje i iskusnim vozačima
treba maksimalna koncentracija.
Gosti Busovačke planine mogu se
okrijepiti u dva restorana, postoje
i smještajni kapaciteti (na čijem se
proširenju radi) u motelu i fratarskoj
kući. Zasada dovoljno za goste ovog
skijališta, kojih bi uskoro moglo
biti sve više, ukoliko i općinske
vlasti ulože više truda (sredstava) u
održavanje, odnosno uređenje puta
do ovog mjesta, koje je poznato i
kao Busovačke staje, a do kojeg se
može doći i sa fojničke strane. Nešto
niže, na 1240 metara, u dolini koja
jako podsjeća na igmansko Veliko
polje, na 15 kilometara od centra
Busovače smjestilo se skijalište
„Pridolci“. Pored mnogobrojih
vikend objekata, tu je i nedavno
otvoreni lovački dom, a posebna
zimska atrakcija je već funkcionalni
ski lift. Škole skijanja organiziraju
se u oba busovačka skijališta, a
njihovi osnivači nastoje ne ponašati
se kao konkurenti, nego zajednički
nastupaju na sajmovima i sličnim
manifestacijama, uz, mora se
priznati, odlično pripremljen
propagandni materijal. Ukoliko
budu imali razumijevanje lokalne
zajednice, uskoro bi mogli očekivati
više gostiju u oba centra. Bosovačka
skijališta otvorena su 2006.
godine. Ta je godina bila izuzetno
plodna na području Kantona
Središnaj Bosna. Naime iste te
godine obnovljen je i Sportsko
rekreacijski centar „Rostovo“, na
pola puta između Novog Travnika
i Bugojna. Prvobitno je otvoren
1984. godine, za potrebe ZOI
84, u Sarajevu. Smješten na 1160
metara nadmorske visine, nakon
olimpijade funkcionirao je kao
zimovalište i rekreacijski centar
za različite sportske ekipe, među
kojima su bili i nogometaši tadašnje
bugojanske „Iskre“, te splitskog
„Hajduka“. Centar je renoviran
2006. godine te je počeo sa radom
isključivo u zimskom periodu, da bi
od 2008. godine obogatili sportsko-
rekreacijsku ponudu stazom za
planinarenje, stazom za biciklizam
i sportsko-rekreacijskim jahanjem.
Ski centar "ROSTOVO" posjeduje
dva ski lifta tipa SIDRO koji imaju
kapacitet 1500 skijaša na sat. Jedan
je dužine 500m, a drugi je 900m.
Udaljenost ski staze od hotela je
100 m. Idealno staza za početnike
na skijama, a da ne govorimo o
onima na sanjkama. Podloga staze
je, kao na Busovačkoj planini,
travnata, te je mala mogućnost
ozljeda kao i oštećenja skija. A u
ovom malom ski-centru moguće je
i noćno skijanje. Sve te blagodeti,
prema posljednjim informacijama,
trenutno najviše koriste gosti iz
Dalmacije. U sklopu centra je i
hotel, kao i etno selo, pa gosti mogu
birati. A ako im ne odgovara niti
jedno, tu su i okolne vikendice.
Ukoliko zime ostanu zime, gostiju
ne bi trebalo nedostajati.

96 Turizam BiH • veljača 2011. Iz turizma - o turizmu

only one drag lift, i.e. baby lift 400
metres long and ski run 800 metres
long.
The advantage of this run as
compared to many others is that
it’s on grass surface, so the skiing
is possible with the minimum of
snow. And who comes once, re-
turns again. Besides those who can’t
forgive the hosts the fact that you
come to this ski grounds through
bad macadam road, with several
extremely sharp curves, for which
even the experienced drivers need
the maximal concentration. The
guests of the Busovača Mountain
can find refreshment in two restau-
rants; there are the accommodation
capacities (which are in the pro-
cess of expansion) in the motel and
Franciscan house. For now, enough
for the guests of this ski slopes, and
the number of the guests could in-
crease soon, if the government also
takes more efforts (funds) in main-
tenance, in other words arranging
the road to this place, which is also
known as Busovača stable and to
which you can come from the side
of Fojnica too. Somewhat lower, at
From tourism - About tourism
the altitude of 1240 metres, in the
valley that reminds of Igman’s Ve-
liko polje, 15 kilometres away from
the centre of Busovača the ski slope
“Pridolci” is located. Next to the nu-
merous weekend buildings there’s
newly opened hunter’s house, and
special winter attraction is the ski
lift that is already functioning. The
schools of skiing are organized at
both ski grounds of Busovača, and
their founders are trying not to act
as competition, but to exhibit mu-
tually on fairs and similar events
with greatly prepared promotional
materials. If they have the under-
standing of the local community,
they could expect more guests in
both centres. Busovača ski slopes
are opened in 2006. This was a very
fruitful year in the territory of Cen-
tral Bosnia County. Sport and rec-
reational centre “Rostovo”, on the
half way between Novi Travnik and
Bugojno, was renovated in the same
year. First it was opened in 1984, for
the needs of Winter Olympics in
Sarajevo. It’s located at the altitude
of 1160 metres. After the Olym-
pics it functioned as winter resort
and recreational centre for various
Tourism BiH • February 2011
sport teams, among which foot-
ballers of those days’ “Iskra” from
Bugojno and “Hajduk” from Split.
The centre was renovated in 2006,
and started to work exclusively in
the winter period, and since year
2008, they have enriched the sport-
recreational offer with the hiking
tracks, cycling track and sport-rec-
reational riding. Ski centre “Ros-
tovo” has two ski lifts anchor type,
which have the capacity of 1500
skiers per hour. One is 500 m long
and the other 900 m. The distance
between the ski run and the hotel
is 100 m. Ideal run for the begin-
ners on skies, and not to mention
for those on sleds. The surface of
the run is grass, just like Busovača
is, and there’s small possibility for
getting injured or skies’ damaging.
And there’s a possibility of night
skiing in this small ski-centre. Ac-
cording to the latest information,
the guests from Dalmatia mostly
use all these benefits. There’s a hotel
and ethno village as well within this
centre, so the guests can choose.
And if neither suits them, there
are surrounding weekend cottages.
If the winter stays a winter, there
shouldn’t be lack of guests.
97
za 2011. god.

98 Turizam BiH • veljača 2011. Kalendar događanja

 For Year 2011

Events Calendar Tourism BiH • February 2011 99

KALENDAR DOGAĐANJA U BiH ZA 2011. GODINU
športova, a na Športskom centru tradicionalno se
Pokldni
č a dani Trebižat
sudi Marku Karnevalu.

lja
Ve -Čapljina 2011.
I ove godine u
organizaciji HKUD-
a „Seljačka sloga“ iz
Trebižata. Prvi dan maškara
organizira se velika povo-
rka prema Čapljini, gdje se na
središnjem Trgu kralja Tomislava
čita optužnica Marku Krnjevalu, za
sva nedjela koja je počinio tijekom
godine. Drugoga dana maškara, poslije povorke kroz
Čapljinu, održava se suđenje Marku Krnjevalu i nje-
govo spaljivanje ispred Doma kulture, poslije čega se
organizira bal pod maskama kada stručni žiri bira
najbolje maske.
XXVI. Internacionalni festival „Sarajevska
zima 2011.“ (7. - 28. Veljače 2011.)
Tradicionalna manifestacija u glavnome gradu
Bosne i Hercegovine, ove godine odvija se pod na-
zivom ART OF LOVE / UMJETNOST LJUBAVI. Fes-
tival organizira Međunarodni centar za mir Sarajevo.
U okviru Festivala realizira se program koji obuhvaća
različita područja umjetnosti: teatarsku, glazbenu,
filmsku, video art, vizualnu umjetnost, projekte koji
prezentiraju kulturno nasljeđe, panel diskusije, liter-
arne i glazbeno-poetske večeri, te dječji program o
temi ART OF LOVE
Festival EKO
j ak OKO
u
Ož (4. - 7- Ožujka)
V. međunarodni
ekološki festival EKO
OKO bit će realiziran kao
dio programa Sarajevske
zime.

Uskrs s Maticom u Brotnju

2011. (Ožujak - Travanj)
10. Večernjakov pečat (25. Veljače 2011.) Kulturna manifestacija, koja donosi niz zanim-
ljivih književnih, likovnih, glazbenih programa, i
Večernjakov pečat je jedan od najznačajnijih ove godine održat će se u susret Uskrsu, najvećem
društvenih događaja u BiH zbog velikog broja ugled- kršćanskom blagdanu.
nika iz kulturnog, gospodarskog, političkog i inače
društvenog života u BiH koji sudjeluju ili se pojave
Trebinje,
nj
na toj manifestaciji. Pečat za Europu održat će se u
Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače u petak,
25. veljače u Mostaru uz izravan televizijski prijenos va „Dučićevi
a
putem javnog RTV servisa BiH BHT1.
Tr dani“
To je trodnevna
13. Ljubuški karneval književno-poetska mani-
festacija posvećena Jovanu
Već tradicionalno, i ove će se godine održati Dučiću, srpskom književniku
najveća karnevalska fešta u zapadnoj Hercegovine. koji je rođen u Trebinju, a živio
Kolona maškara kretat će se „Via Asfaltinom“ - Pro- i umro u Americi.
log - Vašarovići - Vitina - Radišići - Ljubuški. Slijedi
mimohod od OŠ Marka Marulića do Centra malih

100 Turizam BiH • veljača 2011. Kalendar događanja

EVENTS CALENDAR IN BiH FOR JEAR 2011
at the Sport centre Marko Karneval is being judged
Carnival
r y traditionally.

u a days
b r Trebižat-
Fe Čapljina 2011
This year too, this
event is organized by
HKUD “Seljačka sloga” from
Trebižat. Big procession to
Čapljina is organized on the first
day of the masquerade, where the
charges against Marko Krnjeval
for all the misdeeds are being read
on the central King Tomislav Square. On the second
day of the masquerade, after the procession through
Čapljina, the trial to Marko Krnjeval is being held and
burning up the same, after what masked ball is being
organized where the jury chooses the best masks.
10 Večernji seal (25 February 2011)
th
Večernji seal is one of the most important social
events in BiH because of a great number of distin-
guished people from the cultural, economic, politi-
cal and social life in BiH that take part or are guests
at this event. The Seal for Europe will be held in the
Croatian house Herceg Stjepan Kosača on Friday,
25th February in Mostar with the live television cov-
erage on public RTV service of BiH, BHTV1.
13th Ljubuški carnival
This year too, already traditionally, the biggest
carnival fiesta in west Herzegovina will be held. Pro-
cession of maskers will move through “Via Asfaltina”
– Prolog – Vašarovići – Vitina – Radišići – Ljubuški.
Then the march-past follows from Marko Marulić el-
ementary school to the Centre of small sports, and
XXVI. International festival “Sarajevo win-
ter 2011” (7 to 28 February, 2011)
Traditional event in the capital of Bosnia and Her-
zegovina is called ART OF LOVE / UMJETNOST
LJUBAVI this year. Festival is organized by Interna-
tional peace centre Sarajevo. Within the festival the
program is organized that contains various fields of
art: theatre, musical, film, video art, visual arts, proj-
ects that present cultural heritage, panel discussions,
literary and musical-poetic evenings, and the children
program on the subject ART OF LOVE.
ECO EYE
rch festival
a
M (4 to 7 March)
V. international eco-
logical festival ECO EYE
will be realized as a part of
the program of Sarajevo win-
ter.
Easter with Matica in Brot-
njo 2011(March - April)
Cultural event that brings line of interesting liter-
ary, art and musical programs will be held this year
too to meet the Easter, the biggest Christian holiday.

r il
Ap
Trebinje,
“Dučić’s days”
This is a three-day
literary event dedicated to
Jovan Dučić, Serbian writer
born in Trebinje, and lived
and died in America.

Events Calendar Tourism BiH • February 2011 101

Širokobriješka zvona, Široki Brijeg 2011. u Bosni i Hercegovini, u susjednim zemljama i cijeloj
(Travanj - Rujan)
Širokobriješka zvona su manifestacija u sklopu
koje se organizira niz kulturno-zabavnih događanja
od travnja do kraja mjeseca rujna.
U tom razdoblju bit će organizirane promocije
više knjiga, održane mnoge izložbe, koncerti, javne
tribine itd.
Mostarsko proljeće – Dani Matice
hrvatske 2011. (15. Travanja - 1. Lipnja)
Međunarodna kulturna manifestacija ove godine
doživljava svoje XII. izdanje. Počinje 15. travnja gala-
koncertom Sarajevo na Mostarskom proljeću i mono-
grafskom izložbom akademskog slikara Krešimira
Ledića, a završava 1. lipnja. U 45 dana, planirano je
dvadesetak različitih glazbenih, likovnih, kazališnih,
književnih i dječjih programa. Spomenimo samo
neke: Festival dalmatinskih klapa Omiš, koncert
Gibonnija i Matije Dedića, Pjesme Mediterana
– Jelena Radan i Black Coffee, izložba Jagode Buić,
izložba Victora Vasarelija, gostovanje Dubrovačkih
ljetnih igara, gala koncert Ivana Mikulića i Revijskog
orkestra Zagrebačke filharmonije, nastupi klasičnih
izvođača – Trio Brahms, Kotor Art Trio, gostovanja
mađarskih umjetnika… Inače, Mostarsko proljeće je
od prošle godine punopravni član EFA-e, Saveza eu-
ropskih festivala.
Međunarodni sajam gospodarstva
Mostar 2011.
Međunarodni sajam gospodarstva Mostar je
afirmiran kao najveća i najznačajnija gospodarska
manifestacija u široj regiji, i kao takav je uvršten u
mnoge sajamske godišnje kalendare poslovnih ljudi
102 Turizam BiH • veljača 2011.
široj regiji. U sklopu sajma djeluju i dvije podsajam-
ske manifestacije – Sajam turizma i Sajam knjige i
grafičke industrije.
Sajam turizma Mostar je mjesto pred-
stavljanja i umrežavanja turističke ponude  i
turističkih agencija, turoperatora,  destinacija i
posjetitelja, mjesto  prezentacije i populariziran-
ja vina i  vinogradarsko-vinarskih proizvoda.
Sajam knjige i grafičke industrije kreira ugodan po-
slovni ambijent, omogućuje poslovno umrežavanje,
organizira razna događanja. Mjesto susreta izdavača
s distributerima i čitateljima,  prezentacije grafičke
industrije,  grafičkih usluga, ambalaže, dizajna, medi-
jskih kuća.
Odvija se na prostoru Slobodne zone Hercegov-
ina u Rodoču pokraj Mostara, na izložbenom pros-
toru od 20.000 četvornih metara zatvorenog i 10.000
četvornih metara otvorenog prostora.
Melodije Mostara 2011.
Festival zabavne glazbe, ove godine 17. put, koji je
u proteklih gotovo dva desetljeća otkad postoji izn-
jedrio mnoge hitove i danas afirmirane izvođače. Uz
„velike“ Melodije, u sklopu ovoga događanja svake
godine organizirane su i „Male melodije“, dječji festi-
val na kojem su nekad počinjala danas poznata glaz-
bena imena u BiH. Spomenimo samo Miju Martinu
Barbarić.
Sajam Dani trešnje 2011.
Održava se u Bijelome Polju pokraj Mostara. Ove
godine deveti put zaredom. Riječ je o trodnevnoj man-
ifestaciji koju organizira Turističko udruženje Sjever-
Potoci. Najboljim izlagačima bit će dodijeljene sajam-
ske medalje – zlatna, srebrna i brončana trešnja.
Kalendar događanja
Široki Brijeg’s bells, Široki Brijeg 2011.
(April - September)
Široki Brijeg’s bells are the event within which the
line of cultural-entertainment events is organized
from April until September. Number of book pro-
motions, many exhibitions, concerts, public speaker’s
platforms, etc is being organized at that period.

Mostar spring – Days of Matica Hrvatska

2011 (15th April – 1st June) of presentation of graphic industry, graphic services,
packing materials, design, and media houses.
International cultural festival experiences its XII
edition this year. It starts on April 15th with gala con- It takes place in the area of Free zone Herzegovina
in Rodoč near Mostar, at the fair area of 20,000 square
cert Sarajevo at Mostar spring and monograph exhibi-
meters of indoor and 10,000 square meters of outdoor
tion of academic painter Krešimir Ledić, and ends on
space.
June 1st. During 45 days as it lasts it’s planned to have
about twenty various musical, arts, theatre, literary
and children programs. Let’s mention just some of Mostar melodies 2011
them: Festival of Dalmatian harmony singing groups
The music festival, which will be held for the 17th
Omiš, Gibonni and Matija Dedić concerts, Songs of
time this year, brought out a lot of hit songs and es-
the Mediterranean – Jelena Radan and Black Coffee,
tablished singers in almost two decades that it exists.
Jagoda Buić exhibition, Victor Vasareli exhibition,
Besides the “big” Melodies, within this festival the
guest performance by Dubrovnik summer festival, “small” Melodies are being organized every year, chil-
gala concert of Ivan Mikulić and Review orchestra of dren festival on which today’s famous musical names
Zagreb philharmonic, performances of classic per- in BiH used to start. Let’s only mention Mija Martina
formers – Trio Brahms, Kotor Art Trio, guest perfor- Barbarić.
mances of Hungarian artists…
Mostar spring is full member of EFA, European
festival association since last year.
Days of cherry fair 2011
It’s being held in Bijelo Polje near Mostar. This year
it’ll be the ninth time in a row. The word is about a
International economy fair Mostar 2011 tree-day event that is organized by Tourist associa-
International economy fair Mostar is established tion Sjever-Potoci. The best exhibitors get fair medals
as the biggest and the most important economical – golden, silver and bronze cherry.
event in the entire region, and as that included into
many of annual fair calendars of businessmen in
Bosnia and Herzegovina, in neighbouring countries
and wider region. Within the fair there are two sub-
events – Tourism fair and Books and graphic indus-
try fair.
Tourism fair Mostar is a place of presenting and
intertwining of the tourist offer and tourist agencies,
tour operators, destinations and visitors, place of
presentation and popularization of vine and wine-
growing products.
Books and graphic industry fair creates pleasant
business environment, enables business intertwining,
and organizes various events. It is the place of meet-
ing the publishers with the distributors and readers,

Events Calendar Tourism BiH • February 2011 103

 Lukavački Međugorje Hercegovačko kulturno ljeto
n j sajam turizma, (Lipanj - Kolovoz)
v i ba lova i ribolova
S U organizaciji Etno sela Herceg, Međugorje. U go-
tovo dva mjeseca posjetitelji u prekrasnom ambijentu
LIST2011. autohtonog hercegovačkog etno – sela, u za to poseb-
(5. - 7. svibnja) no opremljenom amfiteatru, mogu uživati u večerima
klapske pjesme, kazališnim predstavama, koncertima,
U organizaciji tvrtke modnim revijama, poetskim večerima…
Nuhanović d.o.o. koja još od
2002. uspješno organizira ovaj
sajam koji je postao jedna od
najznačajnijih sajamskih priredaba
u BiH.

Neum: Festival animiranog filma

NAFF 2011. (25. lipnja - 1. srpnja)
Festival se dijeli na “Radni dio festivala” gdje
sudjeluju djeca i uče o animaciji te rade animirane
filmove i “Natjecateljski dio festivala” na kojem
sudjeluju izabrani filmovi autora iz cijelog svijeta.
Nagrade u “Natjecateljskom dijelu festivala” su:
Grand Prix, Najbolji 2D animirani film, Najbolji
Festival vina, pršuta, sira i maslina 3D animirani film, Najbolja animacija glina – lutke,
Čapljina 2011. Najbolja glazba, Nagrada za likovnost, Najbolji pro-
pagandni spot, Nagrada stručnog žirija.
Nova manifestacija u turističko-gospodarskom
kalendaru. U suradnji s poslovno-medijskim kon-
ceptom Turizam plus, trebala bi predstaviti sve bo- West Herce-
nj
gatstvo Hercegovine i doline Neretve u turističkom i
gastronomskom smislu.
a govina Fest
p
Sr Festival
amaterskog
n j stvaralaštva
p a Tuzla
Li Festival
West Herzegowina Fest
je festival koji nastoji potak-
nuti mlade kreativce i autore da
turizma „Ljeto na stvaraju, te, prezentirajući svoja
djela, potiču i druge da to čine.
zrnu soli“ Organizatori pritom samo osigu-
Svečano otvaranje ljetne ravaju infrastrukturu, dok program uglavnom obli-
turističke sezone 2011. kuju i upotpunjavaju upravo mladi kreativci svojim
radovima. Na taj se način ne stavljaju naglasak na ob-
lik i vrstu medija nego na stvaralaštvo samo po sebi,

104 Turizam BiH • veljača 2011. Kalendar događanja

 Lukavac ment of indigenous Herzegovinian ethno-village, at
specially designed amphitheatre, the visitors can en-
tourism,
ay
joy the evenings of harmony singing, theatre plays,

M hunting and concerts, fashion shows, poetic evenings…

fishing fair LIST Neum: Animated film festival NAFF 2011

2011 (5th to 7th May) (25 June – 1July)
It’s organized by the com-
The festival is divided into “Working part of the
pany Nuhanović Ltd, which
festival” where children participate and learn about
has been successfully organiz-
the animation and make animated films and “Com-
ing this fair since 2002, and it has
petitive part of the festival”, where selected films of
become one of the most significant
the authors from all over the world participate.
fair events in BiH.
The awards in the “Competitive part of the festi-
val” are: Grand Prix, The best animated 2D film, The
The festival of vine, smoked ham, cheese best animated 3D film, the best animation clay-dolls,
The best music, The award for artistic impression, The
and olive, Čapljina 2011 best promotional video and The expert jury award.
This is a new event in tourist-economical calen-
dar in the cooperation with business-media concept
Tourism plus. It should represent all the wealth of
Herzegovina and the Neretva valley in terms of tour-
ism and gastronomy.

West Her-
y zegovina fest
Tuzla – tour- u l
J – the festival of
n e ism festival amateur
J u “Summer on a creativity
grain of slat” West Herzegovina fest is
Opening ceremony the festival that tries to en-
of summer tourist season courage young creative people
2011 and authors to create, and by pre-
sentation of their work encourage
others to do the same. The organiz-
Međugorje – Herzegov- ers only ensure the infrastructure, while the program
is mostly shaped and filled out by the young creative
inian cultural summer people with their work. In this way the stress isn’t put
It’s organized by Ethno village Herceg, Međugorje. on the form and type of media, but on the creativity
During almost two months, in the beautiful environ- by itself, because of what the organizers point out that

Events Calendar Tourism BiH • February 2011 105

zbog čega i organizatori festivala naglašavaju da ovo
nije ni filmski ni glazbeni, a ni festival književnosti,
već festival stvaralaštva. Ove godine doživjet će svoje
deveto izdanje.
Sarajevo: Baščaršijske noći (1.–31. srpnja)
“Baščaršijske noći” su ljet-
ni festival kulture u Sarajevu.
Održavaju se svake godine od 1. - 31. srpnja na
Centralnoj pozornici na platou preko puta zgrade
Vijećnice, kao i na raznim drugim otvorenim po-
zornicama u Sarajevu. Najveći dio programa
se održava u starom dijelu grada – Baščaršiji,
prepunoj kulturno-povijesnih spomenika.
Tijekom mjesec dana održi se 40-50 raznih kul-
turnih programa koje posjeti oko 150 000 gostiju.
Uz domaće ansamble i umjetnike, gostuju i eu-
ropske i svjetske skupine i pojedinci. Svake godine
“Baščaršijske noći” počinju 1. srpnja tradicionalnim
“Bečkim koncertom”, odnosno koncertom Sarajevske
filharmonije uz sudjelovanje dirigenata i umjetnika
iz Beča.
Kupres: Dani kosidbe „Strljanica 2011.“ i
Međunarodna smotra folklora
U sklopu manifestacije koja ima tradiciju dugu
stotinu godina, a koja se odvija na Kupreškom polju,
održavaju se galopske konjičke utrke, stočarske
izložbe, malonogometni turniri, potezanje konopca,
skok u dalj i bacanje kamena s ramena, te tradicio-
nalno najzanimljivija disciplina - viteško natjecanje
najboljih kosaca s Kupreške visoravni i šire regije.
Također se tih dana u Kupresu odvija Međunarodna
smotra folklora koja se nalazi i u kalendaru CIOFF-a.
Bihać – 39. internacionalna Una regata
Središnja ljetna turističko-kulturna manifestacija
bihaćkoga kraja 39. internacionalna Una regata i ove
će godine u kampovima okupiti mnoštvo natjecatel-
106 Turizam BiH • veljača 2011.
ja, ali i gostiju i posjetitelja. Tijekom manifestacije bi-
raju se Neptun, Unska sirena, ‘Najluđa posada’ i ‘Su-
per Hik’…, gostuju mnoga poznata estradna imena iz
cijele regije. Sadržaji Unske regate odvijaju se u Kulen
Vakufu, na Štrbačkom buku, u Bihaću, Bosanskoj
Krupi, Novome Gradu, Hrvatskoj Kostajnici...
Ljubuško silo (Srpanj - Kolovoz)
“Ljubuško silo” je tradicionalna smotra folklora,
događaj na kojem nastupaju društva iz cijele BiH i
inozemstva. U sklopu Ljubuškog sila organizira se i
Sajam STAP (Sajam tradicije i autohtonih proizvo-
da. Jedna od značajnijih turističko-kulturnih mani-
festacija ljubuškog kraja. U sklopu programa orga-
nizira se izbor Vile ljubuškoga sila. Organizator je
Savez kulturno-umjetničkih društava Ljubuško silo.
Mostar World Music Festival
U organizaciji mostarskog World Music Centra.
Jedinstven program uključuje niz događaja iz kul-
ture, vizualne i glazbene radionice za djecu i odrasle,
priliku za doživljaj BiH glazbene i kulinarske tradici-
je, sve kombinirano s kušanjem lokalnih vina. Nudi
i kazališne događaje i filmove o world musicu, kao i
promotivne filmove o bh. turističkoj ponudi.
Sarajevo Film Festival 2011.
(22. - 30. srpnja)
Svoje prvo izdanje festival je doživio 1995. go-
dine. Danas Sarajevo Film Festival predstavlja glavno
stjecište za sve autore i producente iz regije, a među
filmskim profesionalcima iz svijeta vrijedi kao vr-
hunsko mjesto za razmjenu informacija i ideja,  kao
i priliku da se upoznaju s onim što filmska indus-
trija regije nudi.  Svake godine na ovome se festivalu
predstavi širok izbor filmova, kako u natjecateljskim,
tako i u ne natjecateljskim programima. Za najbolja
ostvarenja i pojedince dodjeljuje se nagrada „Srce
Sarajeva“.
Kalendar događanja

this is not the film or musical, nor the literary festival,
but the festival of creativity. This year it’s going to be
held for the ninth time.
Sarajevo: Baščaršija nights tural clubs Ljubuški sit-together.
(1 – 31 July)
“Baščaršija nights” are the summer culture festi-
val in Sarajevo and Bosnia and Herzegovina. It takes
place every year from 1st until 31st July on the Central
stage at the plateau across the Town hall and on many
other open stages in Sarajevo. The most of the pro-
gram is held in the old part of the town – Baščaršija,
full of cultural-historical monuments.
40 to 50 various cultural programs are held during
this month and about 150,000 guests visit this event.
Besides local ensembles and artists, European and
world groups and individuals also guest. “Baščaršija
nights” start on the 1st July every year with the tradi-
tional “Vienna concert”, in other words the concert of
Sarajevo philharmonic with the participation of the
conductor and artists from Vienna.
Kupres: Days of haymaking “Strljanica
2011” and International folklore festival
Within the event that has a hundred years long
tradition, and that takes place on the Kupres field,
gallop horse races are held, cattle exhibitions, indoor
soccer, tug of war, the long jump and stone-throwing,
and traditionally most interesting discipline – chival-
rous competition of the best haymakers from the Ku-
pres plateau and wider region. International folklore
festival is also taking place in these days that is also
included into the CIOFF calendar.
Bihać – 39th International Una regatta
Central summer tourist-cultural event of Bihać
area, 39th International Una regatta will gather great
number of competitors, guests and friends this year,
Events Calendar
too. Neptune, Una siren, “The craziest team” and “Su-
per Hik” are chosen during this event…a lot of famous
entertainment names of the entire region guest. The
programs of the Una regatta take place in Kulen Vakuf,
Štrbački buk, Bihać, Bosanska Krupa, Novi Grad,
Hrvatska Kostajnica…
Ljubuški sit-together (July - August)
Ljubuški sit-together is a traditional folklore festi-
val, the event where folklore groups from the entire BiH
and from abroad perform. The STAP fair is organized
within Ljubuški sit-together (The Fair of tradition and
indigenous products). It’s one of the most important
tourist-cultural events of Ljubuški region. Selection of
the Fairy of Ljubuški sit-together is organized within
the program. The organizer is the Association of cul-
Mostar world Music Festival
It’s organized by the World Music Centre from
Mostar. Unique program includes a line of cultural
events, visual and music workshops for children and
grownups, a chance for experiencing BiH musical and
culinary tradition, all combined with local vine tast-
ing. It also offers theatre events and films about world
music, as well as promotional films about BiH tourist
offer.
Sarajevo Film Festival 2011 (22 - 30 July)
The first edition of the festival was in 1995. Today,
Sarajevo Film Festival represents the main meeting-
place for all the authors and producers from the re-
gion and among the film professionals from the world
it stands for a first-rate place for exchange of informa-
tion and ideas, as well as the chance to get acquainted
with the things that film industry of the region offers.
Wide variety of films is represented at this festival ev-
ery year, as in the competition, the same in non-com-
petition programs. The award “Heart of Sarajevo” is
awarded to the best achievements and individuals.
Tourism BiH • February 2011 107
Bihać: Bihaćko ljeto 2011. – 13. Festival
scenskih umjetnosti (Lipanj - Srpanja)
Od 1999. godine kada je utemeljen, s kalendarskim
početkom ljeta, Bihać živi novi život, jer „Bihaćko lje-
to” za ovaj grad znači puno više od festivala. Kroz svoj
kontinuitet Festival je postao svojevrstan kulturni
brand grada Bihaća i njegove ljetne turističke ponude.
Sve renomirane kazališne kuće iz BiH, kao i mnoge
iz susjedne Hrvatske, u svoj godišnji kalendar up-
isuju gostovanje na ovom festivalu na kojem su,
između ostalih, nastupili: Zijah Sokolović, Jo-
sip Pejaković, Emir Hadžihafizbegović, Haris Bu-
rina, Jasna Diklić, Nada Đurevska, Enis Bešlagić,
Ksenija Pajić, Zijad Gračić, Ivica Vidović ...
Svakog ljeta se prikaže oko 15 recentnih kazališnih
predstava, od kojih i nekoliko dječjih, a u pratećem
programu održavaju se koncerti i promocije novih
publikacija.
„Šantićeve večeri poezije“, Mostar 2011.
Manifestacija posvećena pjesniku Aleksi Šantiću
koji je živio, radio i umro u Mostaru.
Tradicionalni skokovi sa Staroga mosta
Ove godine održavaju se 445. put. Ova sportsko-
turistička manifestacija privuče velik broj turista u
grad na Neretvi, a osim visinskih skokova, sastoji se
još od niza pratećih sadržaja.
Mostarsko kulturno ljeto
Mostar blues festival
Održava se sredinom srpnja u sklopu manifestaci-
je Mostarsko kulturno ljeto. Želja organizatora je Mo-
star blues festival staviti na zemljovid europskih bluz
festivala.
108 Turizam BiH • veljača 2011.
Ilijino brdo, Rastovača kod Posušja: Velika
seoska olimpijada i korida (21. srpnja)
Već tradicionalno u Rastovači nedaleko Posušja
slavi se blagdan sv. Ilije i priređuje Velika seoska
olimpijada „Ilijino brdo“. Uz tradicionalne borbe
bikova, natjecatelji isprobavaju svoje umijeće u po-
tezanju konopca, borbi na gredi, trčanju na 500 m,
bućanju, utrci konja i skoku s mjesta u dalj.
TOMISLAVGRAD: Prvi Hrvatski sabor i Dani
Sv. Nikole Tavelića
Tradicionalna vjerska kulturna manifestacija koja
se održava svake godine u prvoj polovici srpnja. U
sklopu manifestacije odvijaju se mnogobrojna kul-
turna događanja (izložbe slika, promocije knjiga,
kazališne predstave u suradnji s poznatim BiH i
hrvatskim kazališnim kućama), njeguje se folklorno
nasljeđe (Festival gange i gusala), održavaju mnogo-
brojna sportska natjecanja, tu je i Dječji sportski dan,
te središnja proslava Sv. Nikole Tavelića s bogatim
glazbenim programom.
Dani trgovine, kulture i sporta
Visočko ljeto 2011.
I ove godine obilovat će mnogobrojnim sportskim,
turističkim i zabavnim sadržajima.
Međunarodni festival mladih u Međugorju
Mladifest 2011. (31. srpnja - 16. kolovoza)
Međunarodni susret mladih u Međugorju održava
se svake godine koncem srpnja i početkom kolovo-
za. Okupi se više od 50 000 mladih i 500 svećenika
iz cijelog svijeta. Molitva, svjedočanstva, procesija,
pjesme, klanjanje, krunica, sv. misa, koncert, ples...
Duhovni odmor za mlade.
Kalendar događanja
Bihać: Bihać summer 2011 – 13th Festival
of performing arts (June - July)
Since 1999, when it was founded, with the cal-
endar beginning of summer, Bihać has been living a
new life, because “Bihać summer” means a lot more
than just a festival for this town. Through its continu-
ity, the Festival has become sort of a cultural brand
of the town of Bihać and its summer tourist offer. All
renowned theatres from BiH, the same as many from
the neighbouring Croatia, note guest performance at
this festival in their annual calendars, where, among
others, performed: Zijah Sokolović, Josip Pejaković,
Emir Hadžihafizbegović, Haris Burina, Jasna Diklić,
Nada Đurevska, Enis Bešlagić, Ksenija Pajić, Zijad
Gračić, Ivica Vidović…
About 15 recent theatre plays are being performed
every summer, out of which some are for children,
and the concerts and promotions of new publications
are organized within the supporting program.
“Šantić poetry evenings”, Mostar 2011
Event dedicated to the poet Aleksa Šantić who
lived, worked and died in Mostar.
Traditional dives from the Old Bridge
This year it’s going to be held for the 445th time.
This sport-tourist event attracts a great number of
tourists to the town on the Neretva, and besides the
dives it’s consisted of a line of other supporting pro-
grams.
Mostar cultural summer – Mostar blues
festival
It’s being held in the middle of July within the fes-
tival Mostar cultural summer. The wish of the orga-
nizers is to put the Mostar blues festival on the map
of European blues festivals.
Events Calendar
Ilijino brdo, Rastovača near Posušje: Big
village Olympics and bullfight (21ST July)
The holiday of St. Elias has been already tradi-
tionally celebrated in Rastovača near Posušje and Big
village Olympics “Elias hill” organized. Besides tradi-
tional bullfights, the competitors try their skills in tug
of war, fight on the beam, 500 m dash, bowling, horse
racing and the long jump.
Tomislavgrad: The first Croatian assembly
and St. Nikola Tavelić days
This is a traditional religious, cultural event that
takes place in the first half of July every year. Numer-
ous cultural events are organized within this event
(exhibitions, book promotions, theatre plays in co-
operation with famous BiH and Croatian theatres),
folklore heritage is cherished (Festival of ganga and
gusle), numerous sport competitions are organized,
and there’s also Children’s sports program, and cen-
tral celebration of St. Nikola Tavelić with rich musical
program.
The days of trade, culture and sports,
Visoko summer 2011
This year too it will have plenty of sports, tourist
and entertainment programs.
International youth festival in Međugorje,
Mladifest 2011 (July 31ST –August 6TH)
International youth meeting in Međugorje takes
place at the end of July and the beginning of August
every year. More than 50 000 young people and 500
priests from all over the world gather here. Prayer,
testimonies, procession, songs, saying rosaries, holy
mass, concert, dance… spiritual rest for the young
people.
Tourism BiH • February 2011 109
 organizatora da preraste u međunarodnu smotru vi-
Džepni fest nara, vinogradara i kulturnog stvaralaštva. Ove godine
oz – Festival očekuje nas 56. izdanje ove manifestacije.
v
lo džepne umjet-
Ko nosti
Festival stvaralaštva
mladih ove godine treći
put u gradu na Neretvi.
Nagrađuju se najbolji radovi
iz područja – kratki film, foto-
grafija i najbolja SMS poruka. Od
prošle godine festival predstav-
lja i novu granu umjetnosti – finger
painting, crtanje prstima na zaslonu mobilnog tele-
fona. U organizaciji Hrvatskog društva za kulturu i
promicanje umjetnosti „Proljeće“.

ORAŠJE – 16. Dani hrvatskog filma

Međunarodni ljetni karneval
Čapljina 2011.
Već tradicionalno sredinom kolovoza, ove godine
13. put. Jedinstvena manifestacija u BiH, s obzirom na
to da je Čapljina jedini grad član Udruženja karneval-
skih gradova Europe (FECC).
Hrvatski festival zabavne glazbe Etnofest
Neum 2011.
Ove godine očekuje nas 16. izdanje ovoga tradicio-
nalnog festivala koji se održava u sklopu događanja
Dana općine Neum i blagdana Gospe od Zdrav-
lja. Neumljani ovaj festival smatraju vrhuncem ljetne
turističke sezone.
Čitluk: Dani
Ovaj značajni festival doživljava svoje 16. iz-
danje. Središnja kulturno-turistička manifestacija
Posavine. Organizatori su Udruga filmski festival
i Hrvatska matica iseljenika. Festival u Orašju pre-
rastao je od skromne revije hrvatskog filma u je-
dan od najznačajnijih kulturnih događaja za Hrvate
Posavine i BiH i uopće za kulturu BiH. Zaštitni znak
festivala je glumački bard Ivo Gregurević.
Dani filma Mostar 2011.
U organizaciji Kazališno-filmske udruge „Okta-
vijan“, ove godine očekuje nas 5. izdanje Dana filma
Mostar 2011. Kao i dosadašnjih godina, bit će prika-
zano desetak filmova iz regije. Tijekom festivala bit
će dodijeljene i nagrade istaknutim glumcima i film-
skim djelatnicima za životno djelo – „Stablo ljubavi“.
Festival ima tendenciju prerasti u brand koji će biti
pravi mamac za kulturnjake i turiste.

j an berbe grožđa
R u Brotnjo 2011.
Tu r i s t i č k o - k u l -
turno-gospodarstvena
manifestacija «Dani berbe
grožđa» Čitluk tradiciona-
lno se održava od 1955. go-
dine kao vrlo značajan događaj
za čitavo Brotnjo i njegove žitelje.
Posvećena je početku berbe plodo-
va trsa i održava se u mjesecu rujnu
i to prvi tjedan nakon crkvenog blag-
dana Sv. križa i traje do 3 dana. Iz godine u godinu,
ova manifestacija sve je bogatija i bogatija, a želja je
XII. Mediteran Film Festival 2011. – festi-
val dokumentarnog filma
Mediteran Film Festival u Širokom Brijegu krasi
jedinstvena atmosfera – mješavina opuštenosti, tur-
izma, zabave, ritma i filmova. Festival je stoga za-
kratko postao ljubimcem filmskih radnika i publike.
Onaj tko jednom osjeti miris Mediterana u ovome
filmskom gradiću, uvijek mu se vraća. U sklopu
samoga MFF-a organizira se škola Filmske kulture
s relevantnim predavačima. Uz filmske projekcije
koje obično traju od 15 sati pa do iza ponoći svakog
festivalskog dana, na MFF-u se nude i brojni drugi

110 Turizam BiH • veljača 2011. Kalendar događanja


Pocket fest
s t – the festival
g u
Au
of pocket art
The festival of
young people’s creativity
takes place this year for
the third time in the town
on the Neretva. The best
works from the field of short
film, photo and the best SMS are
awarded. Since the last year, the
festival presents a new type of art
– finger-painting, drawing with fin-
gers on the screen of the mobile phone. It’s organized
by the Croatian society for culture and promotion of
art “Spring”.
for three days. Year by year, this event is becoming
richer, and the desire of the organizers is for it to de-
velop into international festival of winemakers, wine-
growers and cultural creativity. This year, 56th edition
of this event is ahead of us.
Orašje – 16th Days of Croatian film
This important festival will have its 16th edition.
It’s the central cultural-tourist event of Posavina. It’s
organized by the Association Film Festival and Croa-
tian emigrants centre. From the modest Croatian film
review, the festival in Orašje has developed into one
of the most important cultural events for Croats of
Posavina and BiH, and generally for the culture of
BiH. The trademark of the festival is acting bard Ivo
Gregurević.

International summer carnival Čapljina 2011

It’s being organized traditionally in the middle of
August and this year for the 13th time. This is a unique
event in BiH, considering that Čapljina is the only
town member of Federation of European Carnival
Cities (FECC).

Croatian festival of pop music Ethnofest

Neum 2011
This year, the 16th edition of this traditional festi-
val that’s being organized within the events of the Day
of the municipality of Neum and the holiday of Our
Lady of Health is ahead of us. The people from Neum
consider this festival for the peak of the summer tour- Days of film Mostar 2011
ist season. It’s organized by the Theatre-film association
“Octavian” and this year’s edition of the Days of film
Čitluk: Days
er
Mostar 2011 is the 5th edition. As it was until now,
this year too, about ten films from the region will be
b of the grape
em
screened. During the festival, the Life-Achievement

p t harvesting Awards – “The tree of love” will be awarded to promi-

Se
Brotnjo 2011
Tourist-cultural-eco-
nomical event “Days of the
grape harvesting” Čitluk has
been traditionally organized
since 1955 as very important
event for entire Brotnjo and its
inhabitants. It’s dedicated to the
beginning of harvesting of the fruits
of grape-vines and takes place in September, the first
week after the church holiday of Holy Cross, and lasts
nent actors and film workers. The festival has the ten-
dency to develop into a brand that will be real bait for
cultural workers and the tourists too.
XII Mediterranean Film Festival 2011
– documentary film festival
Mediterranean Film Festival in Široki Brijeg is
adorned by unique atmosphere – mixture of relaxed-
ness, tourism, fun, rhythm and films. That’s why the
festival has become favourite of the film workers and

Events Calendar Tourism BiH • February 2011 111

programi. Prije svega turistički, čime se razvija nova,
nepostojeća grana u Hercegovini - kulturni turizam.
Organiziraju se i posjeti najznačajnijim turističkim
potencijalima Hercegovine.
Široki Brijeg – Gastro susreti: Okusi s kamena
Gastro susreti u organizaciji Turističke zajednice
Županije zapadnohercegovačke, ove godine održat će
se peti put po redu. Osnovni cilj manifestacije je iz
lokalnih okvira prijeći u regionalne, što je prethodne
dvije godine dijelom i učinjeno. Svake godine sa svo-
jom gastronomskom ponudom predstavi se nekoliko
desetaka izlagača.
ZENICA – Dodjela Zlatne turističke ruže za 2011.
Vrhunac turističke godine u BiH, u organizaciji
poslovno-medijskog koncepta Turizam plus, a pod
pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i
turizma.
Najveće godišnje priznanje u području bh. turiz-
ma Zlatna turistička ruža dodjeljuje se pojedincima,
turističkim objektima i organizacijama. Organizira
se u sklopu obilježavanja Svjetskoga dana turizma,
27. rujna.
ZENICA
p ad – ZEPS, 18.
to opći bh. sajam
L is
U Zenici se početkom
listopada održava sajam
koji okuplja stotine izlagača
iz Bosne i Hercegovine, Eu-
rope i svijeta. To je prigoda za
sklapanje poslovnih ugovora,
međusobnu razmjenu iskustava i
praćenje novina u pojedinim sek-
torima poslovne djelatnosti.
Paoča-Čitluk - Didakovi dani 2011.
Tradicionalna kulturna manifestacija u
cijelosti posvećena životu, liku i djelu istaknutog
franjevca fra Didaka Buntića rođenog 1871. go-
dine u Paoči, župa Gradnići. Obiluje bogatim, za-
nimljivim i raznovrsnim kulturno-znanstvenim i
edukativnim programom posvećenom poznatom
broćanskom svećeniku, prosvjetitelju, graditelju,
ocu sirotinje i istaknutom hercegovačkom velika-
nu fra Didaku Buntiću.
112 Turizam BiH • veljača 2011.
„Šimićevi susreti“, (listopad - studeni)
Šimićevi susreti su kulturno-književno-po-
etska manifestacija posvećena Antunu Branku
Šimiću, u sklopu koje se tijekom mjeseca listo-
pada i studenog organiziraju brojna kulturna
događanja u Širokom Brijegu, Mostaru, Vinkovc-
ima i Zagrebu gdje je pjesnik sve živio, te završni
događaji u Grudama i Drinovcima gdje se An-
tun Branko Šimić rodio.
VINO FEST –
ac Festival vina,
s in
o sira i pršuta,
Pr Ljubuški 211.
U organizaci-
ji Turističke za-
jednice Županije
zapadnohercegovačke Vino
Fest – Festival vina, sira i
pršuta održat će se ove godine
treći put po redu. Uz brojne
izlagače proizvođača vina, sira i pršuta, u sklopu
ove manifestacije bit će održani i gastro susreti, te
organizirani mnogi drugi sadržaji edukacijskog i
kulturnog karaktera.
Čitluk – Božićni susret s Maticom u Brotnju
U organizaciji Matice hrvatske, Ogranak Čitluk
u Čitluku. U susret najradosnijem katoličkom
blagdanu Božiću, donosi niz prigodnih pro-
grama.
Grude – Dani Matice hrvatske u Grudama 2011.
Tradicionalna kulturna manifestacija u or-
ganizaciji Matice hrvatske, Ogranak Grude u
Grudama. Donosi niz prigodnih kulturnih pro-
grama.
P.S.: Molimo sve one koji žele
nadopuniti ovaj kalendar događanja
u BiH da svoje dopune pošalju
elektroničkom poštom na adresu
časopisa: info@turizam-bih.com, ili
grgomi@gmail.com.
Kalendar događanja
the audience. One, who feels the scents of the Medi-
terranean in this film town for once, always returns to
Paoča-Čitluk - Didak days 2011
it. The school of film culture is being organized with- Traditional cultural event dedicated totally to the
in the MFF, with relevant lecturers. Besides the film life, figure and the work of prominent Franciscan Friar
screenings that usually last from 3 p.m. until after the Didak Buntić born in 1871 in Paoča, Gradnići parish.
midnight on each day of the festival, many other pro- This event is full of rich, interesting and various cul-
grams are offered within MFF. First of all tourist pro-
tural-scientific and educational programs dedicated
grams, by which a new, nonexistent branch in Herze-
to the famous priest from Brotnjo, educator, builder,
govina – cultural tourism is being developed. Visits to
the most important tourist potentials of Herzegovina and the father of the poor, prominent Herzegovinian
are organized, and in the cooperation with the Tour- great man Friar Didak Buntić.
ist board of West Herzegovinian County, familiariz-
ing with Herzegovinian gastronomy is organized. Zenica – ZEPS, 18th general BiH fair
The biggest General BiH fair is organized at the
Široki Brijeg – Gastro meetings: beginning of October, which gathers hundreds of ex-
tastes from the stone hibitors from Bosnia and Herzegovina, Europe and
the world. This is the opportunity for contracting the
Gastro meetings organized by the Tourist board of business agreements, mutual exchange of experiences
West Herzegovinian County will be held for the fifth and following the news in certain sectors of business.
time this year. The main goal of the event is to move
from the local to regional scope, what was partly done
in the past few years. Several dozens of exhibitors
VINE FEST
present themselves with their gastronomic offer.
b er – the festival
Zenica – Golden tourist rose awards for e m
2011 D ec of vine, cheese
and smoked ham,
The pinnacle of the tourist year in BiH, organized Ljubuški 2011
by the business-media concept Tourism plus and
sponsored by the Federal ministry of environment Vine fest - the festival of
and tourism. vine, cheese and smoked ham,
organized by the Tourist board
The biggest annual award in the field of BiH tour-
of West Herzegovinian County
ism Golden tourist rose is awarded to individuals,
will be held for the third time this
tourist objects and organizations. It’s organized with-
year. Besides numerous exhibitors of
in marking the World day of tourism on September
vine, cheese and smoked ham, gastro meetings will be
27th.
organized within this event, and many other programs
of educational and cultural character.
“Šimić’s
e r meetings” Čitluk – Christmas meeting with Matica in
b
c to Šimić’s meetings Brotnjo
O are cultural-literary-
It’s organized by the branch of Matica Hrvatska in
poetic event dedicated
Čitluk. It brings a line of occasional programs to meet
to Antun Branko Šimić.
the most joyful catholic holiday Christmas.
Within this event during
October and November, nu-
merous cultural events are or- Grude – days of Matica Hrvatska
ganized in Široki Brijeg, Mostar,
Vinkovci and Zagreb where the in Grude 2011
poet lived, and the finishing events
Traditional cultural event organized by the branch
in Grude and Drinovci, where An-
of Matica Hrvatska in Grude. It brings a line of occa-
tun Branko Šimić was born.
sional cultural programs.

Events Calendar Tourism BiH • February 2011 113

Kupres 2010
Djevojke u narodnim nošnjama
na otvaranju zimske turističke
sezone 2010./2011.

Kupres 2010.
Girls in the folk costumes at
the winter tourist season
2010/2011 opening

114 Turizam BiH • veljača 2011. Život kulture i kultura života

The life of the culture - The culture of life Tourism BiH • February 2011 115
 Festival Mostarsko proljeće kao potencijalni
turistički brand regije
Misijana Brkić
Milinković
N
a svečanosti dodjele
Zlatne turističke
ruže 2009. godine,
međunarodna kulturna
manifestacija Mostarsko proljeće
– Dani Matice hrvatske, osvo-
jila je prestižno priznanje – Zlatnu
turističku ružu za najbolju kulturnu,
zabavnu ili turističku manifestac-
iju u regiji, u cilju obogaćivanja
turističke ponude. Suradnja s medi-
jsko-poslovnim konceptom Turizam
plus planira se i proširiti, osmisliti
novi vid prezentacije kulture kroz
turističku ponudu i obrnuto, a na
zadovoljstvo svih strana uključenih
u projekt.
Također, Mostarsko proljeće se
iste godine predstavilo kao kulturni,
ali i nadolazeći turistički brand, u
okviru podsajamske manifestacije
Sajam turizma, na Međunarodnom
sajmu gospodarstva u Mostaru.
116 Turizam BiH • veljača 2011.
Tako je napravljen značajan
korak u pozicioniranju ovoga, jednog
od najznačajnijih festivala u regiji,
od prošle godine i punopravnoga
člana krovne europske festivalske
udruge EFA-e - Saveza europskih
festivala, ne samo na kulturnom već
i turističkom zemljovidu ove regije.
Tradicionalnu posvemašnju
usporenost turističkih djelatnika
Mostarsko proljeće moglo bi itekako
„ubrzati“ i nagnati na promišljanja,
jer mostarska kulturna pozornica u
proljeće zablista nizom atraktivnih
sadržaja i poznatih imena kojih se ni
svjetske pozornice ne bi sramile.
Spomenimo samo da su ovdje
gostovali: Ivo Pogorelić, Maksim
Mrvica, Zoran Todorovich, pokojni
maestro Vjekoslav Šutej, Lovro
Pogorelić, Edin Karamazov, Stefan
Milenkovich, Dunja Vejzović,
… veliki i priznati folklorni
ansambli poput hrvatskog „Lada“
ili makedonskog „Taneca“; dramski
ansambli Dubrovačkih ljetnih igara,
HNK Zagreb, kultnoga beogradskog
Ateljea 212 ili Teatra Zvezdara,
Crnogorskog kraljevskog pozorišta
iz Cetinja, operne i baletne kuće iz
cijele regije, Zbor Donskih kozaka
(nesvakidašnje atraktivan program),
prvaci budimpeštanske i bečke
državne Opere i Baleta…
Upravo su ti atraktivni programi i
atraktivna imena odlična preporuka
i turističkim djelatnicima koji se,
uz časne iznimke, očito, još nisu
posve „dosjetili“ uvrstiti festival
Mostarsko proljeće – Dani Matice
hrvatske u svoje turističke vodiče ili,
pak, uobičajene „rute“.
Istina, primjerice, za gostovanja
Salzburškog filharmonijskog
orkestra prije nekoliko godina,
zagrebačkog „Lada“ ili „Taneca“
iz Makedonije i, prošle godine,
turskoga ansambla iz Istambula,
koji je izvodio tradicionalne turske
napjeve, među publikom je bila i
nekolicina stranaca koji su se, kažu
nam, na recepciji ovdašnjih hotela
raspitali i doznali za atraktivne
sadržaje koji se, u vrijeme njihova
turističkog boravka, održavaju u
Mostaru.
Mnogi pažljivi kroničari
festivalskih zbivanja Mostarskog
proljeća prisjetit će se nekoliko
skupina stranih turista, što onih
koji su, baš s namjerom, došli na
koncert, što onih koji su, iz prikrajka,
s oduševljenjem promatrali
veličanstvenu izvedbu Orfove
„Carmine burane“ pod zvijezdama
Život kulture i kultura života
CULTURE IN THE TOURIST OFFER – Mostar spring festival as
potential tourist brand of the region
A
t the ceremony of Gold-
en tourist rose award
in 2009, international
cultural event Mostar
Spring – Days of Matica Hrvatska,
won the prestigious award - Golden
tourist rose for the best cultural, en-
The life of the culture - The culture of life
VICTOR VASARELI
tertaining and tourist event in the
region, with the goal of enrichment
of the tourist offer. The cooperation
with the media-business concept
Tourism Plus is planned to be ex-
tended, to create new aspect of the
presentation of culture through the
Tourism BiH • February 2011
tourist offer and vice versa, and at
the pleasure of all parts included in
the project.
Moreover, in the same year, Mo-
star Spring presented itself at the
Tourism fair within the Internation-
al economy fair in Mostar, as cultural
and upcoming tourist brand too.
That’s how significant step for-
ward was made in positioning of
this, one of the most important fes-
tivals in the region and since last
year full member of head European
festival association EFA, not only on
cultural, but also on the tourist map
of this region.
Mostar Spring could “speed up”
the traditional general slowness of
the tourist workers very much, and
make them to considerations, be-
cause Mostar cultural stage flashes
in the spring with the line of attrac-
tive programs and famous names,
which the world’s stages wouldn’t be
disgraced.
Let’s just mention the guests here:
Ivo Pogorelić, Maksim Mrvica, Zoran
Todorovich, late maestro Vjekoslav
Šutej, Lovro Pogorelić, Edin Karam-
azov, Stefan Milenkovich, Dunja
Vejzović, … big and famous folklore
ensembles like Croatian “Lado” or
Macedonian “Tanec”; theatre com-
117
 na Španjolskom trgu u Mostaru, pod
dirigentskom palicom nezaboravnog
maestra Vjekoslava Šuteja.
Na drugoj strani, unutar samoga
festivala, kulturno i turističko -
nastoji se povezati u svakoj prigodi.
Primjerice, Mostarsko književno
proljeće, koje se organizira u suradnji
sa Sarajevskim danima poezije, a koje
je, zapravo, šarolika karavana pjesnika
iz cijeloga svijeta, odlična je prigoda
da se goste pristigle doslovce sa svih
kontinenata povede u obilazak naših
turističkih destinacija: Počitelja,
Blagaja, Bune, Mogorjela, vodopada
Kravice, Međugorja… I redovito ih
Hamlet se oduševi tim izletom…
Hercegovački specijaliteti kušaju
se i u Ljetnikovcu „Radobolja“, a
posebna večer za pjesnike upriliči
se u Franjevačkom samostanu sv.
Petra i Pavla u Mostaru. Prigoda je
to i prokrstariti našom poviješću
i prošlošću kroz zapise starih
vremena pohranjene u franjevačkoj
samostanskoj knjižnici.
Kao i svaki dobar domaćin, i
ovaj festival svojim gostima pokaže
sve bogatstvo gastronomske i vinske
ponude Hercegovine. Tako našim
vinima žilavka i blatina nisu mogli
odoljeti ni mnogi poznati glumci
i glazbenici. Svetlana Bojković i
Vlastimir Đuza Stojiljković, kažu,
čuvaju po bocu hercegovačkih vina
u svojim beogradskim vitrinama.
U raštici i siru iz mijeha uživao
Klapa Iskon • Singing group Iskon je Ivo Pogorelić; Maksim Mrvica
bio je oduševljen tradicionalnim
hercegovačkim jelima, ali i
Koncert - Sarajevo u Mostaru • Concert - Sarajevo in Mostar ćevapčićima „ispod Starog mosta“…
Probali su veliki majstori od pera,
glazbe, slike i dasaka koje život znače
i hercegovačke specijalitete restorana
„Radobolja“, „Udovice“, „Del Rio“;
prokrstarili zavodljivom vinskom
kartom restorana „Romanca“….
Zamisao je da ova manifestacija
u skoroj budućnosti postane jedno
od prepoznatljivih kulturno-
turističkih obilježja ne samo grada
Mostara negoi cijele Hercegovine. U
suradnji s turističkim zajednicama,
organizacijama i agencijama, ta
zamisao mogla bi se pretvoriti u

118 Turizam BiH • veljača 2011. Život kulture i kultura života

pany of Dubrovnik summer festival,
HNK Zagreb, cult Belgrade Atelier
212 or Zvezdara Theatre, Montene-
grin royal theatre from Cetinje, op-
era and ballet houses from the entire
region, the Choir of Cossacks from
Don (unusually attractive program),
the leading men from Budapest and
Vienna state Opera and Ballet…
Exactly these attractive programs
and attractive names are excel-
lent recommendation to the tourist
workers who, with a few honour-
able, obviously haven’t “hit upon” to
include the festival Mostar Spring
– Days of Matica Hrvatska in their
tourist guides or usual routs yet.
The truth is that, for example, at Plesna skupina Or haŠemeš • Dancing group Or haŠemeš
the guest performances of Salzburg
philharmonic orchestra few years
ago, Zagreb’s “Lado” or “Tanec”
from Macedonia and, last year Turk-
ish ensemble from Istanbul that per-
formed traditional Turkish songs,
there was several strangers among
the audience, who made enquiries,
as they told us, at the receptions of
the hotels around here and found
out about the attractive programs
that were held in Mostar during
their tourist stay here.
Many of the careful chroniclers
of the festival events of the Mostar
Spring will remember a few groups
of foreign tourists, those who inten-
tionally came to the concert, and
those who enthusiastically watched
from aside the magnificent perfor-
mance of Orff ’s “Carmina burana”
under the stars on the Spanish
square in Mostar, under the direc- Splitski akvarel • Split aquarelle
tion of unforgettable maestro Vjeko-
slav Šutej.
On the other side, within the fes-
tival itself, cultural and tourist fea-
tures are trying to be connected on
every occasion.
For example, Mostar literary
spring that’s been organized in
the cooperation with Sarajevo po-
etry days, and which is wide vari-
ety caravan of poets from all over
the world, is a great opportunity
to take the guests who came from
all the continents, to visit our tour-

The life of the culture - The culture of life Tourism BiH • February 2011 119
isplativ potez i za jednu i drugu svjetskoga glasa Jagode Buić i
stranu. jednoga od najvećih umjetnika 20.
Istaknimo i to kako je važnost stoljeća, oca OP-ARTA, mađarsko-
i vrijednost ovoga projekta već francuskog slikara Victora Vasarelija
prepoznala Hrvatska turistička (u suradnji s Veleposlanstvom
zajednica koja, podržavanjem Mađarske u BiH).
programa Dubrovačkih ljetnih igara Ne zaboravimo i tradicionalni
na Mostarskom proljeću, pruža Dječji dan i Mostarsko književno
pozitivan primjer u nastojanjima proljeće, te predstave za djecu
razvitka ovoga festivala kao Vragov most i Pinokio.
posebnog branda. Od dramskih ansambala tu su
Dakle, ideje su tu, samo ih treba Dubrovačke ljetne igre, splitski HNK,
pretočiti u konkretno. Prilika je HNK Zadar, Narodno pozorište RS-
to već ovoga proljeća, kada se ono a iz Banje Luke te, najvjerojatnije, i
kulturno mostarsko bude rascvjetalo beogradski Atelje 212.
u svoj svojoj punini. Za svakoga ponešto. I, naravno,
Kao i prethodnih godina, ponovno, izvrsna prigoda i za
Mostarsko proljeće počet će 15. turističke djelatnike da turističku
travnja i trajati do 1. lipnja. I u tom ponudu ovoga proljeća obogate
razdoblju ponudit će više od dvadeset i dodavanjem jednoga od ovih
programa – glazbenih, kazališnih, izvrsnih kulturnih programa.
likovnih, dječjih i književnih. Primjerice, izložba Victora
Za ljubitelje glazbe preporučamo Vasarelija, prije BiH, bila je
tradicionalni gala koncert „Sarajevo postavljena u Londonu. Ne
Mostaru“ s poznatim opernim sumnjamo da su je tamo pogledali
solistima iz regije; tu je, već upravo mnogobrojni turisti, a
tradicionalno, Festival dalmatinskih londonski tour operateri uvrstili, kao
klapa Omiš, koncert Gibonnija i pravu poslasticu, u svoju ponudu i
Matije Dedića s ansamblom Black turističke vodiče.
Coffee, koncert jazz orkestra Na našim turističkim djelatnicima
Hrvatske glazbene mladeži, dolaze je potez.
i Kotor Art Trio, te svjetski poznati
Brahms Trio, a tu su i Jelena Radan
i Danielle di Bonaventura u Pjesmi
Mediterana, izvrsni mladi gitarist
Petrit Checku, kao i jazz trio Victora
Totha iz Mađarske.
Dogovara se i nastup Stefana
Milenkovicha i Edina Karamazova.
Jednoga novoga Ivana Mikulića
upoznat ćemo na gala koncertu s
Revijskim orkestrom Zagrebačke
filharmonije, a naklonit ćemo
se i slikarskom bardu Mostarcu
Krešimiru Lediću, čiju ćemo
slikarsku odu Hercegovini pozdraviti
na samom otvaranju manifestacije.
Posebne atrakcije bit će program
plesne skupine Židovske općine
Zagreb „Or haŠemeš“ – scensko-
plesna igra u sedam slika „U početku
–kad je Duh Božji lebdio nad vodama
(u suradnji sa Židovskom općinom
Mostar i Židovskom općinom
Zagreb), potom izložba tapiseristice

120 Turizam BiH • veljača 2011. Život kulture i kultura života


ist destinations: Počitelj, Blagaj,
Buna, Mogorjelo, Kravice waterfalls,
Međugorje… and they are usually
thrilled with those visits…
Herzegovinian specialties are
tasted in the Summer house “Ra-
dobolja”, and special evening for the
poets is prepared in the Franciscan
monastery of St. Peter and Paul in
Mostar. This is also the occasion to
travel all over our history and past
through the documents from an-
cient times stored in the library of
the Franciscan monastery.
Just like every good host, this
festival too shows all the wealth of
gastronomic and vine offer of Her-
zegovina. That’s how many famous
actors and musicians couldn’t resist
our vines, Žilavka and Blatina. Svet-
lana Bojković and Vlastimir Đuza
Stojiljković say that they keep a bot-
tle of Herzegovinian vines in their
Belgrade cabinets.
Ivo Pogorelić enjoyed raštika
(kale) and the cheese from the bel-
The life of the culture - The culture of life
lows; Maksim Mrvica was thrilled
with traditional Herzegovinian dish-
es, and with the kebabs under the
Old Bridge… the great masters of
pen, music, paint and the stage have
tried Herzegovinian specialties of
the restaurants “Radobolja”, “Udov-
ice”, “Del Rio”; travelled through the
fascinating vine list of the restaurant
“Romanca”…
The idea is for this festival, in the
close future, to become one of the
recognizable cultural-tourist char-
acteristics of the town of Mostar
and the entire Herzegovina, and, in
cooperation with the tourist boards,
organizations and agencies, this idea
could turn into a profitable move for
both sides.
We have to point out that the
importance and value of this proj-
ect has already been recognized by
the Croatian tourist board, which,
by supporting the program of Du-
brovnik summer festival at Mostar
spring, offers positive example in
efforts for the development of this
festival as a special brand.
Well, the ideas are here, all what’s
needed is to make them actualize.
The chance for that is already in this
spring, when that cultural, Mostar’s
flourishes to the full.
Just like in the previous years, it
will start on April 15th and last until
June 1st. In this period it’ll offer more
than twenty programs – musical,
theatre, arts, children and literary.
For the lovers of music we rec-
ommend the traditional gala con-
cert “From Sarajevo to Mostar”
with famous opera soloists from the
region; there is the traditional con-
cert of Dalmatian harmony-singing
groups Omiš, concerts of Gibonni
and Matija Dedić with the ensemble
Black Coffee, concert of Jazz orches-
tra of Croatian musical youth, Kotor
Art Trio and world famous Brahms
Trio are also coming, and there are
also Jelena Radan and Danielle di
Bonaventura in the Songs of the
Mediterranean, excellent young gui-
tarist Petrit Checku, as well as Victor
Toth’s jazz trio from Hungary.
Tourism BiH • February 2011
The performance of Stefan Milen-
kovich and Edin Karamazov is being
arranged.
We’ll meet one new Ivan Mikulić
at the gala concert with the Review
orchestra of the Zagreb philhar-
monic and we’ll bow to the painter
bard Krešimir Ledić from Mostar,
whose painting ode to Herzegovina
we’ll see at the very opening of the
festival.
Special attractions will be the pro-
gram of the dance group of Jewish
municipality Zagreb “Or haŠemeš”
– stage-dancing play in seven im-
ages “In the beginning – when the
spirit of the Lord hovered above the
waters (with the cooperation of Jew-
ish municipality Mostar and Jewish
municipality Zagreb), then exhibi-
tion of world’s famous tapestry de-
signer Jagoda Buić and one of the
greatest artists of the 20th century,
the father of OP-ART, Hungarian-
French painter Victor Vasarelli (in
the cooperation with the Hungarian
embassy in BiH).
We mustn’t forget the traditional
Children’s day and Mostar liter-
ary spring, and shows for children
“Devil’s bridge” and “Pinocchio”.
Among the theatre ensembles
there are: Dubrovnik summer fes-
tival, HNK from Split, HNK from
Zadar, National theatre from the Re-
public of Srpska, from Banja Luka,
and most probably Belgrade Atelier
212.
There is something for every-
body. And again, of course, this is
excellent opportunity for the tourist
workers to enrich the tourist offer of
this spring by adding one of these
exceptional programs.
For example, the exhibition of
Victor Vasareli was laid out in Lon-
don before BiH. We have no doubt at
all that it was seen by great number
of tourists there, and London tour
operators included it, as a real treat
in their offer and tourist guides.
Our tourist workers have to make
the move.
121
 I. Pervan

Mostar, detalj iz staroga grada • Mostar, detail from the old town

122 Turizam BiH • veljača 2011. Život kulture i kultura života

Turizam BiH
Banja Luka, detalj staroga grada • Banja Luka, detail of the old town

I m p re s u m
Izdavač / Publisher: Gral d.o.o. Široki Brijeg
Udruga Stećak Stjepana Radića 18a
www. turizam-bih.com
info@turizam-bih.com 88220 Široki Brijeg
Suizdavači / Co-publishers:
Federalno ministarstvo
okoliša i turizma
GRAL d.o.o. Široki Brijeg Telefon: 00387 39 706 113
Za izdavače / For the publisher: Tel./faks: 00387 39 703 036
Grgo Mikulić E-mail: gral@gral.ba
Majo Harmandić
www.gral.ba
Glavni urednik / Editor in chief:
Grgo Mikulić
grgomi@gmail.com
Zamjenik glavnog urednika
Djelatnost:
Assistant editor in chief: - nakladništvo
Krunoslav Šetka
- trgovina
Uredništvo / Editorial board: - usluge: izrada tiskanica,
Dr. sc. Nevenko Herceg
Majo Harmandić, pečata, graviranje itd.
Krunoslav Šetka,
akademik Sulejman Redžić, Cijena 30 KM
Ivan Mikulić,
Tatjana Bulaić,
Senaid Šabanović,
Grgo Mikulić.
Prijevod na engleski / Translation:
Ivana Medić
Lektura / Language editor:
Stanko Jurilj
Korektura / Proofreding:
Stanko Jurilj,
Ivana Medić
Grgo Mikulić
Fotografije / Pictures:
Miro Šumanović
Dejan Jazvić
Grgo Mikulić
Arhiv Turizma BiH
Grafička priprema / Art layout:
SD studio
Tisak i uvez / Printed by:
Grafotisak Grude

Časopis Turizam BiH upisan

je u Registar javnih glasila u
Ministarstvu prosvjete, znanosti,
kulture i športa Županije
Zapadnohercegovačke pod
rednim brojem 19. stranica 0019.
dana 26. listopada 2009. godine.

ISSN 1986-5058
Cijena 5 KM Cijena 25 KM
 Turizam BiH
Hotel Hum je moderan hotel poslovno- BESPLATAN PRIMJER AK

9 771986 505001
ISSN 1986-5058
Broj 4 • veljača 2011. • Godina III.
gradskog tipa koji se nalazi u središnjem
dijelu grada Ljubuškog, a ipak je oaza tišine i
udobnosti.
9HüRGSUYLKWUHQXWDNDSURYHGHQLKL]DXYLMHN
RWYRUHQLKYUDWDQDãHJKRWHODSULPLMHWLWüHWH
Č A S O P I S Z A T U R I Z AM I K U LT U RU Ž I V L J E N J A Broj 4 • veljača 2011. • Godina III.
SRVYHüHQRVWVYDNRPGHWDOMX2GPRUJRVWDL
udoban ostanak jedini su naš cilj.

Turizam BiH
Issue topic - DESTINATION BRANDING
+RWHOUDVSRODåHVDVREDUHVWRUDQRP+XP
VIP salonom za posebne prigode,
multimedijalnom dvoranom, a tu je i parking za
Vaš automobil.
Dobrodošli!

LJUBUŠKI

Tema broja - BRENDIRANJE DESTINACIJA • Issue topic - DESTINATION BRANDING

8HOHJDQWQRXUHÿHQRPSURVWRUX
UHVWRUDQD+80VYDNRGQHYQR
PRåHWHNXãDWLNYDOLWHWQDLVYMHåD
MHODWUDGLFLRQDOQHGRPDüHNDRL
internacionalne kuhinje
upotpunjena raznovrsnom
ponudom s bogate vinske karte.
Povjerite nam organizaciju

•
Vašeg obiteljskog okupljanja,
manje svadbe, krstitki,

Tema broja - BRENDIRANJE DESTINACIJA

SURPRFLMHLOLSRVORYQRJUXþND

Prepustite se bogatstvu okusa,

boja i mirisa!

Zimiu susret
+RWHOUDVSRODåHVDOXNVX]QRQDPMHãWHQLK
GYRNUHYHWQLKVREDNRMHREHüDYDMXXGREQRVWL
potpuni odmor u središnjem dijelu grada.
Svaka soba je suvremeno opremljena, sa mini
EDURPLPDNXSDWLOR79VDVDWHOLWVNRP
DQWHQRPWHOHIRQSULVWXSLQWHUQHWXLNOLPD
XUHÿDMDJRVWLPDMHQDUDVSRODJDQMX
SURIHVLRQDOQRLXYLMHNVUGDþQRRVREOMHNRMH
üHVHSREULQXWLGD9DãERUDYDNEXGHXJRGDQD
VYHåHOMHLVSXQMHQH

+27(/+80GRR]DXJRVWLWHOMVWYRLWXUL]DP 7HOHIRQ

Kupres 2010.
$GUHVD1LNROH.RUGLüDEE/MXEXãNL%L+ )D[
(PDLOLQIR#KRWHOKXPFRP www.hotelhum.com