8.

Kodiranje
Pregled tema
 Uvod
 Konvolucijsko kodiranje
 Reed-Solomon kodiranje
 Golay kodiranje
 FEC – Unaprijedno ispravljanje pogreške

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 1
 Uvod
 Koderi se nalaze u odašiljačkom sustavu a dekoderi u
prijamnom sustavu
 Tijekom prijenosa signala može doći do pogreške zbog šuma
ili smetnji
 Postoje kodovi za otkrivanje i ispravljanje pogrešaka
 Princip rada je takav da se tkzv. redundantni (poznati) bitovi
ubacuju u slijed informacijskih bitova. To usporava brzinu
prijenosa.
 Koliki je broj redundantnih bitova potreban, ovisi o vrsti
komunikacije i o smetnjama u kanalu.
 Na prijamnoj strani mora postojati odgovarajući dekoder
ovisno o tome koji koder je bio na odašiljačkoj strani
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 2
 Konvolucijsko kodiranje
 Kod ima tri glavne značajke:
 Duljina koda – broj bitova kodne riječi
 Dimenzija koda – broj informacijskih bitova u kodnoj riječi
 Udaljenost koda – broj bitova potreban za prijelaz iz jedne u drugu
kodnu riječ
 Konvolucijsko kodiranje može ispravljati pogreške krivo
prenesenih bitova što rezultira dobitkom koda (coding gain) u
sustavu.
 Konvolucijski kodovi imaju tri parametra:
 n – broj izlaznih bitova
 k – broj ulaznih bitova
 m – broj memorijskih registara
 Omjer k/n = R je brzina koda i mjera je kodne učinkovitosti
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 3
 Konvolucijsko kodiranje
 Obično k i n poprimaju vrijednosti između 1 i 8, a brzina koda R prema
tome od 1/8 do 7/8.
 Memorijski registar, m, poprima vrijednosti od 2 do 10.
 Ograničenje duljine, K, je broj bitova u memoriji kodera koji utječe na
stvaranje n izlaznih bitova
K = k (m - 1)
 Konvolucijsko kodiranje izvodi se s posmačnim registrima (K stupnja) i n
zbrajala po modulu 2.
 Veći K će značiti veći utjecaj prošlih bita na izlaznu kodnu riječ.

 Primjer K = 3, n = 2

 Za svaki bit u registru, izlaz mijenja n = 2 bita koda (u1 i u2)

 Brzina koda k/n = 1/2
 Svaki izlazni bit koda je funkcija ulaznog bita (lijevi stupanj registra) i
dva ranija bita (desni stupnjevi).

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 4
 Konvolucijsko kodiranje

prvi bit
koda
ulazni bit izlazna
m drugi riječ
bit
koda

K = 3, n = 2
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 5
 Konvolucijsko kodiranje
 Viterbi Decoder
 Viterbi dekoder ispravlja pogreške nastale tijekom prijenosa signala.
 Ispravljanje pogrešaka omogućuju ubačeni redundantni bitovi na
odašiljačkoj strani.
 Dekodiranje je složeniji postupak od kodiranja i ograničava brzinu
komunikacije.
 Cijeli broj K je broj okvira koji se obrađuju u svakom koraku.
 Ulaz u dekoder može biti
 realni broj (pozitivni realni broj je logička nula a negativan je logička
jedinica)
 “0” i “1” (hard decision) - tvrda odluka
 mekana odluka (soft decision) – cijeli broj između 0 i 2b-1; b je
parametar mekane odluke

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 6
Konvolucijsko kodiranje
Odluka za b = 3
Ulazna vrijednost Odluka

0 Najviše vjerojatna nula

1 Druga po vjerojanosti vjerojatna nula
2 Treća po vjerojanosti vjerojatna nula
3 Najmanje vjerojatna nula
4 Najmanje vjerojatna jedinica
5 Treća po vjerojatnosti vjerojatna jedinica
6 Druga po vjerojatnosti vjerojatna jedinica
7 Najviše vjerojatna jedinica

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 7
 Reed-Solomon kodiranje
 Kao i konvolucijsko kodiranje, RS dodaje redundantne bitove i stvara
kodne riječi koje omogućuju ispravljanje pogrešaka u dekoderu.
 Razlika od konvolucijskog kodiranja je u kodiranju bloka bitova umjesto
jednog bita.
 RS kodiranje je osam puta brže od konvolucijskog.
 Ulazni bitovi se prvo pakiraju u male blokove s k simbola koji se onda
pakiraju u super blokove s n simbola dodavajući redundantne bitove.
 Ti simboli sastoje se od jednog ili više bitova (simboli koda).
 Prijenos informacije se smanji brzinom koda R,
1/R = n/k
n – broj izlaznih bitova
k – broj ulaznih bitova
 RS dekoder može ispraviti t simbola kodne riječi prema
2t = n -k

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 8
 Reed-Solomon kodiranje
 RS kod se stvara pomoću polinoma.
 Sve ispravne kodne riječi mogu se podijeliti s generiranim polinomom.
 Opći oblik generiranog polinoma je

g(x) = (x –a i)(x –a i+1)...(x –a i+2t)

 Kodna riječ stvara se kao

c(x) = g(x)i(x)
gdje je
g(x) - generirani polinom
i(x) - informacijski blok
c(x) - ispravna kodna riječ
a - primitivni element polja
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 9
 Reed-Solomon kodiranje

Kalkulator Polinom Mjesta Magnituda Ispravljanje

sindroma greške greške greške greške
Ulaz
Izlaz

RS dekoder
 Kodna riječ na prijamu r(x) jednaka je izvornoj odaslanoj kodnoj riječi c(x)
plus smetnje e(x)
r(x)=c(x)+e(x)
 Dekoder pokušava otkriti mjesto i magnitudu od najviše t grešaka i
ispraviti ih.
 RS kodna riječ ima 2t sindroma (Si) koji ovise samo o greškama a ne o
odaslanoj kodnoj riječi. Sindrom se računa mijenjajući 2t korijene
generiranog polinoma g(x) u r(x).
 Za pronalaženje mjesta pogreške simbola, potrebno je rješiti istovremeno
jednadžbe s t nepoznanica.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 10
 Golay kodiranje
 M.J.E. Golay je otkrio binarni kod (23,12,7) s mogućnošću otkrivanja t = 3
 Mogu se otkriti sve kombinacije 3 greške u 23 bita
 Kod ima 212 = 4096 kodnih riječi duljine 23 i najmanju udaljenost 7 bita
 Broj redundantnih bitova je 11 a informacijskih 12
 Golay kod se dekodira iz LUT (look-up) ili pregledne tablice
 LUT tablica omogućuje brzo dekodiranje
 Postoji i prošireni Golay kod koji kodira 12 bitova u kodnoj riječi od 24
bita, tako da se mogu otkriti 4 greške a ispraviti 3 greške (krivo prenesena
bita).
 Ako postoje 4 krivo primljena bita, Golay kod ih može otkriti ali ne zna na
kojem su mjestu.
 Ako postoje više od 4 greške, Golay dekoder ne će moći otkriti greške (i
ispraviti ih) i informacija sadržana u 12 bitova bit će izgubljena.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 11
 FEC – Forward Error Correction
 Unaprijedno ispravljanje pogreške
 FEC je vrsta digitalne obrade signala koja povećava pouzdanost podataka
uvodeći poznatu strukturu u slijed podataka (informacije) prije odašiljanja.
 Ta struktura omogućuje prijamnom sustavu otkrivanje i moguće
ispravljanje pogreški nastalih smetnjama u kanalu ili prijamniku.
 To znači da nije potrebno ponovno slati izvornu informaciju.
 Izvorni podaci sastoje se od k bitova. Koder ubacuje zalihne (paritetne)
bitove, povećavajući ukupni broj bitova na n bita kodne riječi.
 Na prijamnom dijelu dekoder “izvlači” izvorni slijed podataka.
 Kodovi se označuju s (n,k) prema broju izlaznih kodnih bitova (n) i broju
ulaznih bitova (k). Omjer k/n zove se brzina koda R i mjera je dijela
informacije sadržana u svakom kodnom bitu.
 Na primjer, svaki kod proizveden s (6,3) koderom sadrži ½ bita
informacije.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 12
FEC – Forward Error Correction

Slijed poruke Kodna riječ

...010I011I110... 101 010I000 011I000 110I

6,3
Blok
Kodera
Paritetni bitovi Bitovi poruke

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 13
FEC – Forward Error Correction

izvor d1, d2,..., dk u1, u2,..., uk

n, k modulator
digitalne
koder
informacije podatkovni smetnje
bitovi
kanal

završetak d’ , d’ ,..., d’ n, k u’1’, u’2,..., u’k

1’ 2 k
digitalne demodulator
koder
informacije
procjena procjena
podatkovnih bitova kodnih bitova

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 14
 FEC – Forward Error Correction
 Bitna mjera koda je zalihost, izražena kao (n -k)/n
 Kodovi koji imaju veliku zalihost (veliki n –k prema k/n) sadrže relativno
malo informacije po bitu koda. Kodovi s malom zalihosti imaju veliku
brzinu koda (do 1) i prenose više informacija po bitu koda.
 Velika zalihost ima prednost u tome da smanjuje vjerojatnost da se
izvorni podaci izgube tijekom jednog prijenosa. Loša strana je da se
općenito povećava širina prijenosa pojasa ili kašnjenje poruke.
 Kod komunikacija u stvrnom vremenu (govor), brzina kodnih bitova mora
se povećati faktorom n/k = 1/k da bi se izbjeglo smanjenje u protoku
podataka. Također se mora povećati širina prijenosnog pojasa s faktorom
n/k (zbog modulacije).
 Ako komunikacija nije u stvarnom vremenu, isplati se unijeti kašnjenje
(ali ne i povećana širina pojasa).

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 15
 FEC – Forward Error Correction
 Kvaliteta veze - omjer BER
(bit error rate) prema odnosu
S/Š – “vodopad” dobitak kodiranja
 Kad raste S/Š, BER opada – BER
izvedba sustava se poboljšava
 Sustav s kodiranjem ima 100 10-2
puta manji BER u usporedbi s
nekodiranim sustavom za isti
omjer S/Š 10-4
 Ili, kodirani sustav postiže isti
BER kao i nekodirani sustav
kod nižeg omjera S/Š. To je
dobitak kodiranja. 8 12 S/Š [dB]
 Manji potreban odnos S/Š nekodirano
znači i manje antene, manja kodirano
snaga odašiljanja, jeftiniji smjer poboljšanje
prijamnici, itd... izvedbe glede greške
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 16