12.

Primjena satelita
 Pregled tema
 Uvod
 VSAT
 Meteorološki sateliti
 Znanstveni sateliti
 Vojni sateliti
 Sateliti za prikupljanje sunčeve energije (SPS)
 Satelitska navigacija

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 1
 Uvod
 Sateliti se koriste za veliki broj primjena u modernom svijetu,
i to za komunikacije u užem smislu, za promatranja na
daljinu, prognozu vremena i praćenje oluja, u znanstvene i
vojne svrhe.
 Također se sateliti koriste i u astronomiji (Hubble) a u
budućnosti i za dobivanje energije iz svemira.
 Jedna od važnijih primjena je i VSAT (Very Small Aperture
Terminal) ili Terminali s malim otvorom antene.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 2
 VSAT - Terminali s malim otvorom antene
 Very Small Aperture Terminal
 Vrsta malih inteligentnih zemaljskih satelitskih postaja koje rade u sustavu
zajedno s većom HUB zemaljskom postajom, tj. upravljačkom
središnjicom.
 HUB postaja je središnja točka s većom antenom i kvalitetnim
prijamnikom/odašiljačem.
 Brzine prijenosa su od 19,2 kbit/s (TDMA) do 2 Mbit/s (SCPC).
 Promjer antene VSAT terminala je 0,75 – 2,4 m a HUB-a 6-9 m.
 Prikladno za poslovnu primjenu, banke, zrakoplovne tvrtke, naftnu i
plinsku industriju, ruralne telekomunikacije, učenje na daljinu,
telemedicinu, internet/email, itd...

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 3
VSAT - Terminali s malim otvorom antene
 Korisnici su složeni u zvijezdu (star),
mrežu (mesh) ili je to veza od točke
do točke (point to point).
 Satelitska postaja povezuje udaljene
VSAT zemaljske postaje. Satelit je
smješten u GEO putanju.
 HUB zemaljska postaja ima veću
antenu i kvalitetnu opremu, dok
terminali imaju znatno slabije
značajke (manje antene, odašiljači
manje snage, manje osjetljivi Mobilno VSAT vozilo za
prijamnici, ...). krizna stanja ili za
 Terminali mogu ili samo primati prikupljanje vijesti
signal, ili samo odašiljati signal ili i
jedno i drugo.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 4
VSAT - Terminali s malim otvorom antene
 Ako su terminali u mreži (mesh), svi bi trebali imati antene istih
dimenzija. To vrijedi i za druge značajke.
 Danas je cijena VSAT terminala ispod 7000 Kn.
 Za Ku pojas vrijede slijedeći parametri
 Silazna veza 12,5 – 12,75 GHz
 Uzlazna veza 14,0 – 14,25 GHz
 Najveća snaga odašiljača 2 W
 Najveći EIRP 50 dBW
 Najmanja udaljenost od granica zračne luke je 500 m
 Koristi se višestruki pristup prema PAMA (Pre-Assigne Multiple Access) i
DAMA (Demand Assigned Multiple Access) uz TDMA, FDMA, CDMA i
ALOHA protokol.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 5
VSAT - Terminali s malim otvorom antene
 Terminali povezani u zvijezdu (star)
 Slabi signal od udaljene zemaljske postaje se pojačava na satelitu i
odašilje prema HUB-u zemaljske postaje.
 Loša strana je ako dvije zemaljske postaje trebaju komunicirati. Tada su
potrebna dva skoka preko satelita i HUB-a, što povećava kašnjenje.

GEO satelit

VSAT 1
VSAT postaje u
zvijezdi

HUB VSAT 2

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 6
VSAT - Terminali s malim otvorom antene
 Terminali povezani u mrežu (mesh)
 Ovaj raspored omogućuje povezivanje terminala bez HUB-a. Prikladno za
velike tvrtke koje moraju povezati lokalne poslovnice.

GEO satelit

VSAT 1
VSAT postaje u
mreži

VSAT 3 VSAT 2

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 7
 Meteorološki sateliti
 Sateliti za promatranje vremenskih i klimatskih uvjeta na
Zemlji
 Putanje su polarne (860 km) ili geostacionarne (36 000 km).
 Iako su oblaci najvažniji predmet promatranja, od zanimanja
su još i pješćane oluje, aktivnosti vulkana, sniježni i ledeni
prekrivači, struje u oceanima, itd...
 Promatra se vidljivi i infracrveni (vodena para i temperatura)
te mikrovalni spektar.
 Rezolucija 1 km

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 8
 Meteorološki sateliti
 Vidljivi spektar iskoristiv je za vrijeme danjeg svjetla. Promatraju se
oblaci, tropske oluje, snijeg na vrhovima planina, požari, smog i vjetar
prema kretanju oblaka.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 9
 Meteorološki sateliti
 Slike u infracrvenom spektru služe za određivanje visine oblaka,
određivanje temperature mora i kopna. Razlikujemo slike vodene pare
i temperaturne. Vodena para se mjeri na visinama od 3 do 13 km iznad
zemljine površine. Svjetlije vrijednosti prikazuju veću koncentraciju
vlage. Može i noću.
 Služi za mjerenje brzine vjetra u gornjim slojevima atmosfere.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 10
 Meteorološki sateliti
 Infracrveni spektar - temperatura
 Mjeri se temperatura oblaka i zemljine površine (kopno i more).

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 11
 Meteorološki sateliti
 Toplinska slika oceana

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 12
 Meteorološki sateliti
 Mikrovalni spektar – od 3 GHz do 300 GHz
 Pasivno mjerenje uključuje mikrovalno zračenje sa zemljine površine i
oblaka.
 Aktivno mjerenje koristi osjetila (senzore) koji odašilju mikrovalno
zračenje prema Zemlji i tada bilježe raspršeno ili reflektirano zračenje
od oblaka, atmosfere i Zemlje.
 Mikrovalovi prolaze kroz vodenu paru i oblake i ne ovise o danu i noći.
 Aktivna osjetila su uglavnom radari koji rade na frekvencijama od 3 do
15 GHz.
 Osim radara koriste se i laseri – LIDAR (laser imaging detection and
ranging). Princip rada LIDAR-a sličan je radaru uz razliku što se odašilju
impulsi u vidljivom ili infracrvenom području umjesto mikrovalnih
impulsa. Laser se koristi za mjerenje udaljenosti oblaka, otkrivanje
vulkanskog pepela u stratosferi i za predviđanje stvaranja oblaka.
 Cijenom laseri nadmašuju mikrovalne radare, tako da su još relativno
rijetki u meteorološkim satelitima.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 13
 Meteorološki sateliti
 Mikrovalna slika tropske
oluje Dean 19. kolovoza
2007 godine u 7:17 sati
 Crvena područja
predstavljaju najjače
nevrijeme

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 14
 Meteorološki sateliti
 DMSP-5D F(17) (USA 210)
 FENGYUN 3A
 GOES 14
 INSAT 3A
 KALPANA 1 (METSAT 1)
 METEOR-M
 METEOSAT 7
 METOP-A
 MSG 2
 MTSAT-2
 NOAA 19
 SHIYUAN 3 (SY-3)

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 15
 Meteorološki sateliti
 METOP-A
 Prvi meteorološki europski satelit u polarnoj putanji
 Organizacija: ESA
 U polarnoj putanji (perigej 826,7 km, apogej 828,3 km)
 Period: 101,3 m
 Datum lansiranja: 19. listopad 2006 godine
 Mjeri temperaturu, vlagu, brzinu vjetra, ozon (koncentracija NO2)

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 16
 Meteorološki sateliti
 MSG 2
 Putanja: GEO
 Organizacija: ESA, EUMETSAT
 Datum lansiranja: 21. prosinac 2005
godine
 Član EUMETSAT-a je i Državni
hidrometeorološki zavod
 GERB (Geostationary Earth Radiation
Budget) – razlika između dolaznog
Sunčevog zračenja i odlaznog
Zemljinog

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 17
 Znanstveni sateliti
 Sateliti za prikupljanje znanja o Zemlji, njenom magnetskom
polju, Suncu, planetima u Sunčevom sustavu te nebeskim
tijelima izvan Sunčevog sustava.
 Astronomski sateliti (Hubble, WISE) također spadaju u
znanstvene satelite.
 Mjerenja u svemiru nisu pod utjecajem atmosferskih
gušenja, gravitacije, zagađenja zraka, loših vremenskih
utjecaja i slično.
 Na satelit se smještaju različiti mjerni instrumenti za
geodetska istraživanja (radari, mjerači visine, mjerači
ubrzanja – akcelerometri), za ionosferska i magnetosferska
ispitivanja (spektrometri, spektrografi, fotometri, detektori
plazme) i astronomska istraživanja (optički, infracrveni,
rendgenski i Gamma teleskopi).
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 18
 Znanstveni sateliti
 Istraživanje Zemlje
 ERS – European Remote Sensing satellite
U putanji sinkroniziranoj sa Suncem (800 km) - polarna putanja koja
prati kretanje sunca na nebu
 GOCE – istraživanje Zemljine gravitacije (ESA)
 SMOS – mjeri Zemljino mikrovalno zračenje -1,4 GHz (ESA)
 LANDSAT (NASA) za promatranje Zemlje

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 19
 Znanstveni sateliti
 Istraživanje zemljinog
magnetskog polja
 Double Star (ESA, CNSA)
 Dva satelita za istraživanje Zemljine
magnetosfere, lansirani 29.12.2003 i
25.7.2004. Jedan je u eliptičnoj putanji
i istražuje Zemljin magnetski rep, a
drugi je u polarnoj putanji i istražuje
magnetske polove.
 Swarm - promatra geomagnetsko
polje (ESA)

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 20
 Znanstveni sateliti
 Istraživanje Sunca
 SOHO – Solar and Heliospheric Observatory (NASA i ESA).
 Lansiran 2.12.1995, cijena 7,3 milijarde Kn
 Brzina prijenosa podataka: 200 kbit/s
 U putanji 1,5 mil. km od Zemlje u smjeru Sunca (4x dalje od Mjeseca),
gdje ga kombinirana gravitacija Zemlje i Sunca održava u stalnom danu.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 21
 Znanstveni sateliti
 Istraživanje planeta u Sunčevom sustavu
 Mars Express (ESA)
 Lansiran 2.6.2003.god. (peri- 298 km, apo- 10107 km)
 Promatranje površine (10 m/pixel), atmosfere, strukture tla do dubine od
nekoliko km.
 Beagle 2 lander istražuje znakove života (egzobiologija), klimu i kemijski
sastav tla.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 22
 Znanstveni sateliti
 Istraživanja izvan Sunčevog sustava
 Voyager (1 i 2)
 Lansiran 1977 god.
 Mjeri kozmičko zračenje, magnetsko polje, niskoenergetske čestice i
plazmu.
 Prije 20 god. prošao pokraj Neptuna, još uvijek šalje podatke (barem do
2025 godine)
 Između 2014. i 2017. će doći do međuzvjezdanog prostora

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 23
 Znanstveni sateliti
 Astronomski sateliti
 Najznačajniji Hubble – od
1990.god.
 4 puta je servisiran
 Ima leću promjera 2,4 m što je
malo u usporedbi sa zemaljskim
teleskopima.
 Smješten u LEO putanju (575
km)
 Snima u vidljivom,
ultraljubičastom te blizu
infracrvenom spektru
 Stvaranje zvijezde (27.10.2009)

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 24
Znanstveni sateliti
 Astronomski sateliti
 WISE – Wide-field Infrared Survey
Explorer (putanja 500 km LEO)
 Lansiran 14.12.2009.god.
 2,85 m visok, 661 kg težak
 Promatra tamne asteroide i komete u
blizini Zemlje, radi mogućeg sudara.
 Promatra i smeđe patuljke koji se
teško mogu vidjeti optičkim
teleskopom.
 Također će promatrati ultra svijetle
infracrvene galaksije (ULIRGs) koje
se praktički ne vide optičkim
teleskopom.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 25
 Vojni sateliti
 Sateliti za prikupljanje obavještajnih podataka (špijunski sateliti),
navigaciju, otkrivanje nuklearnih pokusa i vojnu komunikaciju.
 Općenito su opremljeni instrumentima za promatranje u optičkom,
infracrvenom, ultraljubičasom spektru kao i radarima.
 Od otprilike 4000 satelita poslanih u svemir između 1957 i 1999 godine
pola ih je bilo namijenjeno za vojne svrhe (potpuno ili djelomično).
 Navstar Global Postitoning System (GPS) je najtočniji i najpouzdaniji
satelitski navigacijski sustav.
 Vojni sateliti služe i u civilne svrhe, a civilni u vojne tijekom sukoba.
 Vojni sateliti služe za komunikaciju između udaljenih postrojbi kao i za
točno određivanje položaja kako prijateljskih tako i neprijateljskih
postrojbi.
 Sateliti koji bi imali oružje (laseri ili slično) za sad ne postoje, ali nisu
isključeni u budućnosti.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 26
 Vojni sateliti
 Serija američkih satelita KH (više od 150 satelita).
 Najnoviji poznati KH-12 ima rezoluciju od 2 cm.
 Slike s tom malom rezolucijom još nisu objavljene i drže se u tajnosti.
 Neke od slika s manjom rezolucijom nisu tajne i mogu se pronaći na
internetu.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 27
 Vojni sateliti
 Američki
 WGS F3 (USA 211)
 DMSP 5D-3 F18 (USA 210)
 STSS DEMO 2 (USA 209), STSS DEMO 1 (USA 208)
 Ruski
 COSMOS 2455, 2454, 2453, 2452
 MERIDIAN 2
 Indijski - RISAT-2
 UK - SKYNET 5C
 Francuski - SPIRALEA, B
 Japanski - IGS 5A
 Njemački - COMSATBW-1
 Talijanski - SCIRAL 1B
 Izraelski - QFEQ 7
 Korejski - KoreaSAT 5
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 28
 Sateliti za prikupljanje sunčeve energije (SPS)
 Solar pow er satellites
 SPS sateliti prikupljaju sunčevu energiju pomoću sunčevih kolektora.
 Koristi se mikrovalni prijenos energije (MPT) na frekvenciji 2,4 GHz.
 Postoji problem zaštite okoliša, utecaja izloženosti čovjeka i životinja
mikrovalnom zračenju te problem interferencije s ostalim sustavima.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 29
 Sateliti za prikupljanje sunčeve energije (SPS)
 Kolektori bi imali solarne ploče promjera 1 km.
 Na Zemlji prijamna antena bila bi u obliku elipse otprilike 10 km široka i 13
km dugačka.
 Putanja SPS satelita je GEO.
 Problem fokusiranja mikrovalne energije do prijamne antene na Zemlji.
Kutna pogreška od samo 0,0005° dovodi do linearne pogreške od 305 m.
 Atmosfera također utječe na širenje vala i skretanje smjera širenja.
 Postupak ide u tri koraka: kolektori sunčevu energiju pretvaraju u
istosmjernu energiju; pretvarači ju pretvaraju u mikrovalnu energiju a
veliki antenski niz odašilje energiju prema Zemlji.
 Pretvarači mogu biti mikrovalne cijevi, poluvodiči ili njihova kombinacija.
 Frekvencija odašiljanja je 2,4 GHz (ISM pojas). Ostale frekvencije su 5,8
GHZ, 8,5 GHz, 10 GHz i 35 GHz.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 30
 Sateliti za prikupljanje sunčeve energije (SPS)
 Za GEO SPS potrebno je poslati 50 000 tona materijala, za što treba puno
lansiranja i goriva.
 Antena na Zemlji trebala bi biti prozirna za sunčevu svjetlost tako da
omogućuje rast vegetacije ispod antene.
 Na mjestu prijama gustoća snage bila bi 25 mW/cm2 u središtu antene, a
prema rubovima ispod 10 µW/cm2.
 Antene ipak ne bi smjele biti blizu naseljenih mjesta zbog moguće
pogrješke u kutu prijama i sekundarnih latica.
 Ostaje problem izloženosti radnika, ptica, pčela i sl.
 Smetnje sa zemaljskim sustavima koje rade na 2,4 GHz (WLAN,
Bluetooth, fiksne satelitske usluge, radioastronomija).

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 31
 Satelitska navigacija
 Sateliti mogu poslužiti i za navigaciju. Najpoznatiji sustavi su
(Navstar) GPS (SAD) i Glonass (Rusija).
 Sustav se može koristiti danju i noću u blizini ili na površini
zemlje.
 Sustav GPS ne treba pretplatu za korisnike.
 GPS ima 24 satelita u MEO putanji (20 000 km). Period im je
12 sati.
 Potrebno je primiti signal s barem tri satelita da bi se
izračunao 2D položaj i kretanje. S četiri satelita može se
odrediti i 3D položaj, tj. visina.
 Točnost GPS uređaja je oko 15 m za civilne korisnike.
 Snaga odašiljača na satelitu je 50 W.
 Frekvencija odašiljanja je 1575,42 MHz za civilne korisnike.
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 32
 Satelitska navigacija
 Na točnost GPS signala utječu
 Ionosferska i troposferska kašnjenja
 Višestruki put
 Netočnost prijamnog sata
 Greške u putanji satelita
 Mali broj vidljivih satelita
 Namjerna greška od strane američkog ministrstva obrane
 Primjena GPS-a je na kopnu, moru, u zraku, dakle svugdje gdje se može
primiti signal sa satelita.
 Najveća primjena je u komercijalnom zrakoplovstvu.
 Danas se GPS ugrađuje u automobile za lakše otkrivanje u slučaju
nesreće ili krađe.

FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske

tehnologije 2011/12 33
 Satelitska navigacija
 GLONASS – Globalni navigacijski satelitski sustav
 Ruski sustav koji ima manju točnost od GPS-a, od 55 do 70m (za
vojsku je to točnije).
 U putanji ima 21 satelit i 3 pričuvna na visini od 19100 km (MEO) i
period od 11 sati i 15 minuta.
 Radi na frekvenciji od 1,6 GHz.

 Galileo – Europski sustav za globalnu navigaciju

 30 satelita u MEO putanji (23222 km)
FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske
tehnologije 2011/12 34