1. Spelberger razlikuje tjeskobu kao stanje i tjeskobu kao osobinu.

TOČNO
2. Percipirana samoučinkovitost je odabir znanja i vještina potrebnih za izvršavanje
određene aktivnosti. NETOČNO odnosi se na procjenu osobe kako dobro može izvesti
određenu aktivnost/ponašanja
3. Povećanje emocionalne uzbuđenosti u odnosu na određene zadatke može dovesti do
povećanja osjećaja samoučinkovitosti te poboljšanja u izvršavanju određenog
zadatka. NETOČNO / smanjenje emocionalne
4. Pomagala koja se koriste za poboljšanje vidnog polja su teleskopi, Fresnelove prizme i
ručna povećala. NETOČNO / okrenuti teleskopi, ručni umanjivaći i Fresnelove prizme
5. Osobe smanjene vidne oštrine općenito imaju više problema sa adaptacijom na
svijetlo, pogotovo adaptacija kod prelaska iz vanjskog u unutarnji prostor u odnosu
na osobe ograničenog vidnog polja. NETOČNO/ smanjenog vidnog polja
6. Teleskop poboljšava vidnu oštrinu, a istovremeno smanjuje vidno polje jer što je veće
uvećanje manje je vidno polje. TOČNO
7. Topocentrične informacije se informacije koje opisuju položaj i smjer između
pojedinih lokacija koristeći se smjerovima na kompasu u odnosu na sjever.
NETOČNO/ polarocentrične informacije
8. OOV koriste strategiju drop off u kojoj koriste unutarnje proprioceptivne i
kinestetičke signale, informacije iz zglobova i mišića, te vode računa o određenoj
udaljenosti i smjeru okretanja. NETOČNO dead reckoning (mrtvo računanje)
9. Primarni orijentiri uvijek su prisutni u okolini i u načelu ih je teško promašiti krećući
se poznatom trasom. TOČNO
10. U perimetrijskoj strategiji samoistraživanje osoba se kreće vanjskom granicom
prostora i pamti različite značajke duž granice počevši od polazne lokacije. TOČNO
11. Strah je difuzna reakcija na nejasno percipirane opasnosti. NETOČNO
tjeskoba/anksioznost
Bilo bi na specifičnu
12. Strategije za ponovno orijentiranje omogućuju evaluaciju dostupnih informacija i
stvaranje pretpostavki gdje osoba zaista je, gdje se nalazi željeni put i u kojem je
smjeru okrenuta. TOČNO
13. Socijalni ishodi odnose se na samozadovoljstvo te osjećaj vrijednosti i ponosa.
NETOČNO
14. Korištenje mentalnih (kognitivnih) mapa OOV omogućava iskorištavanje smjera i
udaljenosti između objekata bez obzira na put koji ih povezuje i pozicije osobe u
prostoru. TOČNO
15. Loše korištenje referentnih okvira pripisano je nedostatku razvojnog spajanja protoka
vizualnih informacija iz okoline sa protokom unutarnjih kinestetičkih Informacija koje
se javljaju pri kretanju. NETOČNO prostornog ažuriranja
16. Prema teoriji atribucije osobe koje svoj uspjeh pripisuju osobnim sposobnostima, a
neuspjehe vlastitom nedovoljnom naporu prihvaćaju teške zadatke i uporni su
unatoč mogućnosti neuspjeha, u budućnosti će biti ustrajnije. TOČNO
17. Teleskopi montirani na naočale nazivaju se bistatički teleskopi. NETOČNO telescopic
spectacles
18. Očekivani ishodi odnose se na procjenu osobe kako dobro može izvesti određenu
aktivnost/ponašanje. TOČNO
19. Kod optičkih pomagala postoje 4 tipa uvećanja: relativno uvećanje veličine, relativno
uvećanje smanjivanja udaljenosti, kutno uvećanje, elektro-optičko uvećanje. TOČNO
20. Razlikujemo 3 strategije samoistraživanja: perimetrijska, mrežna i strategija
referentnih točaka. TOČNO
21. Nekorištenje štapa vid je često usmjeren prema dolje dubinsku percepciju stepenica,
rubnika i promjena podloge te osoba nije usmjerena na vizualne informacije sa
strane i ispred sebe. TOČNO
22. Tjeskoba nesigurnosti je aktivirana situacijama koje prijete samopouzdanju kao
rezultat evaluacije drugih osoba. NETOČNO / socijalne evaluacije
23. Primjer dnevnog odbljeska je refleksija od pod ili odbljesak kada smo prilikom
kretanja okrenuti u sunce. TOČNO
24. Sluh i dodir daju dobru informaciju pri slijeđenju, međutim pružaju loše informacije o
položaju , odnosu objekt – objekt te odnosu pojedinac-objekt , smjeru i udaljenosti
značajki okoline. TOČNO
25. Ciljevi povećanja ustrajnost jednako je adekvatno zahtjevan ne odustajemo dok cilj
nije ispunjen. TOČNO
26. Prilikom kretanja informacija o udaljenosti /daljini omogućava predviđanje puta koje
omogućava pojedincu učinkovito izbjegavanje prepreka i prepoznavanje rubnika ili
stepenice ali i brzu i laganu orijentaciju. TOČNO
27. Specifični problemi prelaska ceste slabovidnih osoba obuhvaćaju procjenu brzine i
udaljenosti pješaka, određivanje vremena trajanja crvenog svijetla, briga i zbunjenost
vozila kada skreću na crveno svijetlo te općeniti osjećaj anksioznosti i stresa. ako se
gleda kao u knjizi radi se o udaljenosti vozila a ne pješaka te bi odgovor bio NE