10.1.

ZADATAK

Za zadani primjer zasjeka sa lomljenom linijom tla iza zida, grafičkim postupkom prema
Culmann-u, odrediti silu aktivnog tlaka. Za tlo su zadana svojstva:
ck=0 (kPa),
k=40,
=20 (kN/m3).
Pretpostaviti da nema trenja na dodiru tla i potporne konstrukcije (=0).

RJEŠENJE

Odredimo veličinu sile aktivnog tlaka za nagib linije tla iza zida za položaj I i II, i to
grafičkim postupkom prema Culmann-u (crteži u nastavku). Nađimo raspodjelu aktivnog tlaka
za oba nagiba:

položaj I - visina 6.0 (m)

položaj II - visina 7.0 (m)
Položaj I: (treba odabrati mjerilo crtanja sila)
γ  h1 20  6
Wi  a   1  60 (kN m') (težina trokuta tla za nagib tla: položaj I)
2 2

Položaj II:
γ  h2 20  7 cos15
Wi  a   1  72.5 (kN m') (težina trokuta tla za nagib tla: položaj II)
2 2

S crteža očitano: PAI= 190 (kN/m')

PAII= 195 (kN/m')
 Raspodjela naprezanja:
P  2 190  2
e A1  AI   63.33 (kPa)
h1 6.0
PAII  2 195  2
eA 2    55.71 (kPa)
h2 7.0

Promatrano od vrha zasjeka, raspodjela za nagib 30 vrijedi do sjecišta sa raspodjelom za

nagib 15. Pretpostavimo linearnu raspodjelu od vrha dijagrama za nagib I do sjecišta ova dva
dijagrama, a od sjecišta do dna zasjeka raspodjelu za nagib II.

Ukupna sila aktivnog tlaka je PA = P1 + P2:

32.4  3.07
P1   49.7 (kN/m')
2
32.4  55.7
P2   2.93  129.1 (kN/m')
2
PA  P1  P2  49.7  129.1  178.8 (kN/m')
10.2. ZADATAK
Provjeriti da li zadane dimenzije AB potporne konstrukcije zadovoljavaju uvjete stabilnosti i
nosivosti tla za zadano opterećenje (proračun prema EN 1997-1:2004, proračunski pristup 3).
Zadana su svojstva tla prema skici:

RJEŠENJE
Geometrijski parametri:
- neplanirani iskop: ΔH  min 10%H  0.27(m);0.5(m)  usvojeno ΔH  0.27 (m)
- proračunska visina denivelacije: Hd  H  ΔH  2.7  0.27  2.97 (m)
- proračunska dubina temelja: Df,d  Df  ΔH  0.8  0.27  0.53 (m)
- ukupna visina zida: h  H  Df  Hd  Df ,d  3.5 (m)
- širina pete zida: b  B  t s  x  2.8  0.25  0.45  2.10 (m)
Za primjenu vertikalne virtualne ravnine zida (i ostvarenje Rankine-ovih uvjeta) širina pete
zida mora zadovoljiti sljedeći uvjet:
b  bmin  H  Df   tg45  k 2  3.5  tg45  30 2  2.02 (m)  zadovoljava
 EN 1997-1:2004
Za proračun stabilnosti na klizanje i nosivost tla koristimo granično stanje nosivosti: GEO
- Za proračunski pristup 3: (A1d ili A2e) + M2 + R3
d - za sile od konstrukcije
e - za geotehničke sile
Parcijalni faktori za granična stanja STR i GEO:
____________________________________________________________________________________________________________________

(1) Parcijalni faktori djelovanja (F) i učinka djelovanja (E)

Djelovanja simbol A1 A2
____________________________________________________________________________________________________________________

trajna nepovoljna  G;sup 1.35 1.0

povoljna  G;inf 1.0 1.0
promjenjiva nepovoljna Q 1.5 1.3
povoljna Q 0 0
____________________________________________________________________________________________________________________

(2) Parcijalni faktori svojstva materijala (tlo, stijena) ( M)

Svojstvo simbol M1 M2
____________________________________________________________________________________________________________________

tangens efektivnog kuta trenja  ' 1.0 1.25

efektivna kohezija  c' 1.0 1.25
težinska gustoća  1.0 1.0
____________________________________________________________________________________________________________________

(3) Parcijalni faktori otpora ( R):

Otpornost simbol R1 R2 R3 R4
____________________________________________________________________________________________________________________

Potporne konstrukcije nosivost  R;v 1.0 1.4 1.0 -

klizanje  R;h 1.0 1.1 1.0 -
otpor tla  R;e 1.0 1.4 1.0 -
prevrtanje R 1.0 1.0 1.0 -
____________________________________________________________________________________________________________________

U nekim slučajevima za proračun stabilnosti na prevrtanje možemo koristiti granično stanje

nosivosti: EQU (equilibrium limit state)
Parcijalni faktori za granično stanje EQU:
____________________________________________________________________________________________________________________

(1) Parcijalni faktori djelovanja (F) i učinka djelovanja (E)

Djelovanja simbol iznos
____________________________________________________________________________________________________________________

trajna nepovoljna  G;dst 1.1

povoljna  G;stb 0.9
promjenjiva nepovoljna  Q;dst 1.5
povoljna  Q;stb 0
____________________________________________________________________________________________________________________

(2) Parcijalni faktori svojstva materijala (tlo, stijena) ( M)

Svojstvo simbol iznos
____________________________________________________________________________________________________________________

tangens efektivnog kuta trenja  ' 1.25

efektivna kohezija  c' 1.25
težinska gustoća  1.0
____________________________________________________________________________________________________________________
 Proračun stabilnosti na prevrtanje (GEO/STR)
Proračunski parametri cd i d:
c 0  tg30 
c1d  1k   0 (kPa) 1d  arc tg   24.8 - zasip

γc' 1.25  1.25 
c 0  tg36 
c2d 2k   0 (kPa)  2d  arc tg    2k  30.17  - tem. tlo
γc' 1.0  1.25 
Koeficijent aktivnog tlaka prema Rankine-u za proračunske vrijednosti parametara posmične
  
čvrstoće: K A  tg2 45  1d 2  tg2 45  24.8 2  0.41 

Sila aktivnog tlaka:

PA1  1  h  K A  h  0.5  18  3.5  0.41  3.5  0.5  45.20 (kN/m)
PA2  q  h  K A  10  3.5  0.41  14.35 (kN/m)
Težina zida podijeljenog na elemente (bet = 25 kN/m3):
W1  B  t b   bet  2.8  0.3  25  21.0 (kN/m')
W2  h  t b   t s   bet  3.5  0.3  0.25  25  20.0 (kN/m')
Težina zasipa:
W3  h  t b   b  1  3.5  0.3  2.10 18  120.96 (kN/m')
Ukupne težina zida (sa zasipom):
 W W1  W2  W3  21.0  20.0  120.96  161.96 (kN/m')
Dodatno (promjenjivo) opterećenje:
Q  q  B  x   10  2.8  0.45  23.5 (kN/m')
Kontrola stabilnosti na prevrtanje oko točke A:
Ed  R d

γ  PA1  h 3  γ Q  PA2  h 2  γ G;inf  W1  a 1  W2  a 2  W3  a 3   γ Q  Q  a 4 

1
γR
G;sup

1.0  45.4 1.17  1.3 14.35 1.75  1.0  21.0 1.4  20.0  0.575  120.96 1.75  0  23.5 1.63
1
1.0
85.8  252.6  zadovoljava

Iz uvjeta stabilnosti mogu se izraziti stupanj iskorištenosti:

E 85.8
U  d  100 (%)   100  34.0%
Rd 252.6

Još jedan odnos pomoću kojeg se može izraziti kontrola stabilnosti jest faktor sigurnosti:
 G ;inf  W1  B 2  W2  x  t s 2  W3  x  t s  b 2   Q  Q  x  ( t s  b) / 2
FS   1.0
P
 G;sup  PA1  H  Df  3   Q  PA 2  H  Df  2
252.6
FS   2.94  1.0  zadovoljav a
P
85.8

Faktor sigurnosti na prevrtanje se definira kao odnos momenata svih sila oko točke A koje
zadržavaju zid da se ne prevrne, prema momentu svih sila koje prevrću konstrukciju.

Proračun stabilnosti na prevrtanje (EQU) (za primjer)

(EQU  uz pretpostavku nestišljive podloge, stijena  nema slijeganja)
Proračunski parametri cd i d:
c 0  tg30 
c1d  1k   0 (kPa) 1d  arc tg   24.8 - zasip

γc' 1.25  1.25 
Koeficijent tlaka mirovanja prema Jaky-ju za pr. vrijednosti parametara posmične čvrstoće:
K0  1  sin1d  1  sin 24.8  0.58
Sila tlaka mirovanja:
PA1  1  h  K 0  h  0.5  18  3.5  0.58  3.5  0.5  63.94 (kN/m)
PA2  q  h  K 0  10  3.5  0.58  20.3 (kN/m)
Destabilizirajući učinak djelovanja (moment sila koje destabiliziraju zid):
Edst;d   G;dst  PA1  h 3   Q;dst  PA2  h 2  1.1 63.94 1.17  1.5  20.3 1.75  135.6 (kNm/m)
Stabilizirajući učinak djelovanja (moment sila koje stabiliziraju zid):
E stb;d   G ;stb  W1  B 2  W2  x  t s 2  W3  x  t s  b 2   Q;stb  Q  x  ( t s  b) / 2 
 0.9  21.0 1.4  20.0  0.575  120.96 1.75  0  23.5 1.75  227.32 (kNm/m)
Kontrola stabilnosti na prevrtanje oko točke A:
E dst;d  E stb;d
135.6  227.3  zadovoljava
Iz uvjeta stabilnosti mogu se izraziti stupanj iskorištenosti i faktor sigurnosti:
E 135.6 227.3
U  dst;d 100 (%)  100  59.7% FS   1.68  1.0
E stb;d 227.3 P 135.6

Nosivost tla ispod temelja (GEO/STR)

Sile za zadane proračunske parametre određene su kod proračuna stabilnosti na prevrtanje.
PA1  45.20 (kN/m) , PA2  14.35 (kN/m) , Q  23.5 (kN/m')
 W W1  W2  W3  21.0  20.0  120.96  161.96 (kN/m')

Proračunske sile Vd, Hd i moment Md oko točke S:

Vd   G;sup  W   Q  Q  1.35  161.96  1.5  23.5  253.9 (kN/m)
H d   G;sup  PA1   Q  PA2  1.0  45.20  1.3 14.35  63.9 (kN/m)
M d  γ G;sup  W1  0  W2  B 2  x  t s 2  W3  B 2  b 2  γ G;sup  PA1  h 2  PA2  h 3
 γ Q  Q  B 2  (b  t s ) 2 
M d  1.35  0  20  0.825  120.96  0.35  1.0  45.20 1.75  14.35 1.17   1.5  23.5  0.225
 53.08 (kNm/m)

Ekscentricitet sile Vd:

M d(B) 53.08 B
eB    0.21 (m)   0.467 (m)
Vd 253.9 6
B'  B  2  e B  2.8  2  0.21  2.38 (m)

Traka ( L'   )
A'  B'1m  2.38 (m2 )
Nosivost tla ispod plitkog temelja za drenirane uvjete se određuje prema izrazu:
qf  cd  Nc  bc  sc  ic  'vo Nq  bq  sq  iq  0.5  B'   N  b  s   i 
- faktori nosivosti:
Nq  18.8 , Nc  30.5 , N   20.6
- nagib baze temelja ():
za horizontalnu bazu bc  bq  b   1.0
- faktori oblika temelja:
za trakasti temelj ( L'   ) sc  sq  s   1.0
- faktori nagiba rezultante djelovanja:
B'
2
eksponent m  m B  L'  2
B'
1
L'
m
 
2
Hd  63.9 
iq  1    1   
 0.56
 Vd
 A'c 2d
 ctg 2d   253.9  1.96  0  ctg 30.16 
m1
 
3
Hd  63.9 
i  1    1   
 0.42
 Vd
 A'c 2d
 ctg 2d   253 .9  1.96  0  ctg 30.16 
1  iq 1  0.56
ic  i q   0.56   0.54
N c  tg 2 d 30.5  tg 30.16 

q f  0  30.5  1.0  1.0  0.54  0.53  22  18.8  1.0  1.0  0.56  0.5  2.38  22.0  20.6  1.0  1.0  0.42

q f  349.27 (kPa)
qf 349.27
q Rd    349.27 (kPa)
 R ;v 1.0

Kontrola za nosivost tla:

Ed  R d
B
Vd  q Rd  A' (ako je rezultanta u jezgri presjeka odnosno ako je e  u oba smjera.)
6
253.9  349.27  2.38
253.9  831.25  zadovoljava

Iz uvjeta stabilnosti može se izraziti i stupanj iskorištenosti kao:

E 253.9
U  d  100 (%)   100  30.54%
Rd 831.25
Proračun stabilnosti na klizanje (GEO/STR)
Proračunske sile Vd, Hd:
Vd   G;inf  W   Q  Q  1.0 161.96  0  23.5  161.96 (kN/m)
H d   G;sup  PA1   Q  PA 2  1.0  45.20  1.3  14.35  63.9 (kN/m)
Kontrola stabilnosti na klizanje:
Ed  R d
1
H d  Vd  tg 
 R ;h
=k·2d
k=2/3 – za prefabricirane elemente (pre-cast)
k=1 –betoniranje in-situ (cast-in-place)
=1·36º =36º

1
63.9  161.96  tg30.16 
1.0
63.9  94.1  zadovoljava

Iz uvjeta stabilnosti može se izraziti i stupanj iskorištenosti kao:

E 63.9
U  d  100 (%)   100  67.9%
Rd 94.1
Faktor sigurnosti:
T V  tg 1  R ;h 94.1
FS  moguce  d   1.47  1.0  zadovoljav a
k Tpotrebno Hd 63.9
10.3. ZADATAK

Provjeriti da li zadane dimenzije potporne konstrukcije zadovoljavaju uvjete stabilnosti i

nosivosti tla za osnovno opterećenje (proračun prema EN 1997-1:2004, proračunski pristup 3).
Zadana svojstva prema skici:
zasip: temeljno tlo:
1 =18.0 (kN/m ) 3
 = 10 2 =20.0 (kN/m3)
1k = 26  = 0 2k = 35
c1k = 0 (kPa)  = 10 c2k = 0 (kPa)

RJEŠENJE
Prema EN 1997-1:2004:
Za proračun klizanja, prevrtanja i nosivosti tla koristimo granično stanje nosivosti: GEO
- Za proračunski pristup 3: (A1d ili A2e) + M2 + R3
d - za sile od konstrukcije
e - za geotehničke sile
Geometrijski parametri:
- neplanirani iskop: ΔH  min 10%H  0.3(m);0.5(m)  usvojeno ΔH  0.35 (m)
- proračunska visina denivelacije: Hd  H  ΔH  3.5  0.35  3.85 (m)
- proračunska dubina temelja: Df, d  Df  ΔH  1.0  0.35  0.65 (m)
- ukupna visina zida: h  H  D f  Hd  D f , d  4.5 (m)

Proračun stabilnosti na prevrtanje (GEO)

Proračunski parametri cd i d:
c 0  tg26 
c1d  1k   0 (kPa) 1d  arc tg   21.3 - zasip

γc' 1.25  1.25 
 Određivanje sile aktivnog tlaka:
Za općeniti slučaj nagnutog terena (), nagnute poleđine zida () i trenja između zida i tla ()
EC7 predlaže sljedeći približan numerički postupak.
ea  σah (z)  Ka  σv (z)  K aq  q  Kac  c

gdje su:
K γ  K n  cosβ  cosβ  θ  - koeficijent horizontalnog tlaka za jediničnu težinu tla
cosβ
K q  K n  cos2β  K γ  - koeficijent horizontalnog tlaka za dodatno opterećenje
cosβ - θ 
Kc  K n  1  cot - koeficijent horizontalnog tlaka za koheziju

K n predstavlja koeficijent normalnog tlaka na stražnju površinu zida, a za aktivni tlak

definiran je kao:
1  sin  sin(2m w  )  2(m t β  m w θ)tan
Kn  e
1  sin  sin(2m t  )

gdje su:
1    sinβ  
m t   arc cos     β  36.4
2   sin  
1   sinδ  
m w   arc cos     δ  46.4
2   sin  

K n  0.510

Za kut nagiba stražnje plohe zida =0 slijedi:

Kaγ  Kaq  K n  cos2β = 0.495
Kac  K n  1  cot = 1.255
 
ea (z)  σah (z)  K a  σ (z)  q  Kac  c , c=0 i q=0  ea (h)  K aγ  γ  h
v
Sila aktivnog tlaka:
PAh  ea (h)  h  0.5  0.495 18  4.5  4.5  0.5  90.21 (kN/m')
PAv  PAh  tg  d   90.21  tg10  15.91 (kN/m')
Težina zida podijeljenog na elemente (bet = 24 kN/m3):
W1  0.75  3.5  24  63.0 (kN/m')
1
W2  0.75  3.5   24  31.5 (kN/m')
2
W3  1.0  2.5  24  60.0 (kN/m')

 Wi  154.5 (kN/m')

Kontrola stabilnosti na prevrtanje oko točke A:

Ed  R d

 G ,sup  PAh  h 3   G ,inf  W1  2.125  W2  1.5  W3  1.25   G ,inf  PAv  2.5
1
R

1.0  90.21  4.5 3  1.0  63.0  2.125  31.5  1.5  60.0  1.25  1.0  15.91  2.5 
1
1.0
135.3  295.9  zadovoljava

Iz uvjeta stabilnosti mogu se izraziti stupanj iskorištenosti i faktor sigurnosti:

E 135.3 295.9
U  dst,d  100 (%)   100  45.7% FS   2.19  1.0
Estb,d 295.9 P 135.3

Nosivost tla ispod temelja (GEO)

Proračunski parametri cd i d:
c 0  tg26 
c1d  1k   0 (kPa) 1d  arc tg   21.3 - zasip

γc' 1.25  1.25 
c 0  tg35 
c2d  2k   0 (kPa) 2d  arc tg   29.3 - tem. tlo

γc' 1.25  1.25 
Sile za zadane proračunske parametre određene su kod proračuna stabilnosti na prevrtanje.
PAh  90.21 (kN/m) , PAv  15.91 (kN/m)
 W W1  W2  W3  154.5 (kN/m')

Proračunske sile Vd, Hd i moment Md oko točke S:

Vd   G ,sup  PAv   G ,sup W  1.0 15.91  1.35 154.5  224.49 (kN/m)
H d   G ,sup  PAh  1.0 102.24  90.21 (kN/m)
M d  γ G,sup  W1  0.875  W2  0.25  W3  0  γ G,sup PAv  1.25  PAh  1.5 
M d  1.35  63.0  0.875  31.5  0.25  60.0  0  1.0  15.91  1.25  90.21  1.5  30.38 (kNm/m)

Ekscentricitet sile Vd:

M d(B) 30.38 B
eB    0.14 (m)   0.42 (m)
Vd 224.49 6
B'  B  2  eB  2.5  2  0.14  2.22 (m)
Traka ( L'   )
A'  B'1m  2.22 (m2 )

Nosivost tla ispod plitkog temelja za drenirane uvjete se određuje prema izrazu:
qf  cd  Nc  bc  sc  ic  'vo Nq  bq  sq  iq  0.5  B'   N  b  s   i 
σ'vo  γ  Df  Δh   19  0.65  13.0 (kPa) ,
- faktori nosivosti:
Nq  16.9 , Nc  28.4 , N   17.8
- nagib baze temelja ():
za horizontalnu bazu bc  bq  b   1.0
- faktori oblika temelja:
za trakasti temelj ( L'   ) sc  sq  s   1.0
- faktori nagiba rezultante djelovanja:
m  mB  2 , iq  0.36 , i  0.21 , ic  0.17
q f  0  28.4 1.0 1.0  0.17  13.0 16.9 1.0 1.0  0.36  0.5  2.22  20.0 17.8 1.0 1.0  0.21
qf  162.08 (kPa)
qf 162.08
q Rd    162.08 (kPa)
R 1.0

Kontrola za nosivost tla:

Ed  R d
Vd  q Rd  A'
224.49  162.08  2.22
224.49  359.81  zadovoljava!!

Iz uvjeta stabilnosti može se izraziti i stupanj iskorištenosti kao:

E 224.49
U  d  100 (%)   100  62.4%
Rd 359.81
Proračun stabilnosti na klizanje (GEO)
Proračunske sile Vd, Hd:
Vd   G;inf  PAv   G;inf W  1.0 15.91  1.0 154.5  170.41 (kN/m)
H d   G;sup  PAh  1.0  90.21  90.21 (kN/m)

Kontrola stabilnosti na klizanje:

Ed  R d
1
Hd  Vd  tg 
 Rh

=k·2d=1·29.3º =29.3º
k=1 – ljevani beton (cast-in-place)

1
90.21  170.41  tg 29.3 
1.0
90.21  95.63  zadovoljava

Iz uvjeta stabilnosti mogu se izraziti stupanj iskorištenosti i faktor sigurnosti:

E 90.21 Tmoguce 95.63
U  d  100 (%)   100  94.3% , FS    1.06
Rd 95.63 k Tpotrebno 90.21
10.4. ZADATAK

Provjeriti stabilnost na prevrtanje i klizanje armiranobetonskog zida sa konzolom, sa

dimenzijama danim na skici u nastavku. Veličinu aktivnog tlaka odrediti analitički (proračun
prema EN 1997-1:2004, proračunski pristup 3).
Parametri zasipa iza zida:
k  35   19.0 (kN m3 )
c k  0 (kPa)   15
  15
RJEŠENJE
Prema EN 1997-1:2004:
Za proračun klizanja, prevrtanja i nosivosti tla koristimo granično stanje nosivosti: GEO
- Za proračunski pristup 3: (A1d ili A2e) + M2 + R3
d - za sile od konstrukcije
e - za geotehničke sile
 Geometrijski parametri:
- neplanirani iskop: ΔH  min 10%H  0.8(m);0.5(m)  usvojeno ΔH  0.5 (m)
- proračunska visina denivelacije: H d  H  ΔH  8.0  0.5  8.5 (m)
- proračunska dubina temelja: Df, d  Df  ΔH  1.5  0.5  1.0 (m)
- ukupna visina zida: h  H  D f  H d  D f , d  9.5 (m)
Za primjenu vertikalne virtualne ravnine zida širina konzole mora zadovoljiti sljedeći uvjet:
b  2.0 (m)  bmin  h  tg45  k 2  3.5  tg45  35 2  1.82 (m)  zadovoljava

Proračun stabilnosti na prevrtanje (GEO)

Proračunski parametri cd i d:
ck 0  tg35 
cd    0 (kPa) d  arc tg   29.3 - zasip

γc' 1.25  1.25 
Koeficijent horizontalnog tlaka za jediničnu težinu tla (prema EC7 - za kut nagiba stražnje
plohe zida =0): Kaγ  Kaq  K n  cos2β = 0.373

Raspodjela aktivnog tlaka :

ebA  zb    Ka  4.04 19  0.373  27.64 (kPa)
ecA  zc    Ka  7.88 19  0.373  55.79 (kPa)
edA  zd  γ  Kaγ  10.04 19  0.373  71.09 (kPa)

Uspravne i vodoravne komponente dijelova sile aktivnog tlaka (vidjeti skicu):

PAH (kN/m') PAV (kN/m') PA (kN/m')
I 57,78 15,48 59,82
II 107,12 28,70 110,90
III 137,03 36,72 141,87
 301,94 80,90

PAh (vidi skicu)  PAv  PAh  tg(θspz  δd )  PA  PAv

2
 PAh
2

Težine dijelova zida (b = 24.0 (kN/m3)) i tla u zasipu iznad konzole:
W1 = 1.0·8.0·24 = 192.0 (kN/m)
W2 = 1.0·8.0·0.5·24 = 96.0 (kN/m)
W3 = 1.5·2.8·24 = 100.8 (kN/m)
W4 = 0.6·2.0·24 = 28.8 (kN/m)
W5 = 3.27·2.0·19 = 124.3 (kN/m)
 Wi  541.9 (kN m')
(x1=4.8(m), x2= x3=2.8(m), y1=7.35 (m) , y2=3.44(m), y3=1.07 (m))

Kontrola stabilnosti na prevrtanje oko točke A:

Ed  R d

γ G,sup   PAH  y i   γ G,inf  W1  2.3  W2 1.47  W3 1.4  W4  3.7  W5  3.8  γ G,inf   PAV  x i 
i i 1
γR

939.6  1560.2  zadovoljava

Iz uvjeta stabilnosti mogu se izraziti stupanj iskorištenosti i faktor sigurnosti:

E 939.6 1560.2
U  d 100 (%)  100  60.2% FS   1.66  1.0
Rd 1560.2 P 939.6

Proračun stabilnosti na klizanje (GEO)

Proračunske sile Vd, Hd:
Vd   G ,inf   PAv   G ,inf  W  1.0  80.90  1.0  575.5  655.4 (kN/m)
H d   G ,sup   PAh  1.0  301.9  301.9 (kN/m)

Kontrola stabilnosti na klizanje:

Ed  R d
1
Hd  Vd  tg  =k·2d=1·29.3º =29.3º
 Rh
1
301.9  655.4  tg 29.3 
1.0
301.9  367.1  zadovoljava

Iz uvjeta stabilnosti mogu se izraziti stupanj iskorištenosti i faktor sigurnosti:

E 301.9 Tmoguce 367.1
U  d  100 (%)   100  82.2% , FS    1.22
Rd 367.1 Tpotrebno 301.9
k
 10.5. ZADATAK

Provjeriti stabilnost na prevrtanje i klizanje armiranobetonskog zida sa zategom (proračun

prema EN 1997-1:2004, proračunski pristup 3). Zatega je pričvršćena na zid na svaka 4.0 (m)
dužine zida. Silu aktivnog tlaka odrediti analitički prema teoriji Rankine-a. Parametri zasipa iza
zida: k = 40.1;  = 0 (pretpostavka samo za ovaj primjer);  = 20 (kN/m3).

RJEŠENJE
Prema EN 1997-1:2004:
- Za proračunski pristup 3: (A1d ili A2e) + M2 + R3
d - za sile od konstrukcije
e - za geotehničke sile

Proračunski parametri cd i d:

c 0  tg 40.10 
cd  k   0 (kPa) , d  arc tg   33.97

γc' 1.25  1.25 

Težina zida (b =25 (kN/m3)):

W1  0.5  5.0  25  62.5 (kN/m')
W2  0.5  0.5  5.0  25  31.25 (kN/m')
W3  2.0  1.0  25  50.0 (kN/m')
 W  143.75 (kN m')
i

Sila aktivnog tlaka za proračunske vrijednosti parametara posmične čvrstoće zasipa iza zida:
K A  tg 2 45  d /2  0.283
1 1
PA   h  γ  h  K A   6.0  20.0  6.0  0.283  101.92 (kN m')
2 2
 Sila pasivnog otpora koju preuzima sidreni blok zatege:
K p  tg 2 45  d / 2  3.532
ep  γ  H  K p  ep1  20.0  0.5  3.532  35.3 (kPa)
ep2  20.0  1.5  3.532  106.0 (kPa)
ep1  ep2 35.3  106.0
Pp   0.5  1.0   0.5  35.3 (kN m')
2 2
(koristi se 50% mogućeg otpora jer pomak dovoljan da se aktivira puna vrijednost aktivnog
tlaka iznosi 0.002H, a pomak potreban za punu vrijednost pasivnog otpora je 0.05 H; gdje je H
–visina zida)

Sila u zatezi (odgovara sili pasivnog otpora koju preuzima sidreni blok):
Z  Pp  35.3 (kN m') zida, ili stvarna sila u zatezi: Z*=4  35.3=141.3 (kN)
(jedna zatega na 4 (m) zida).

Izračunamo vrijednosti komponenti rezultante (R) svih sila koje djeluju na zid (poligon sila):
R V  W1  W2  W3  143.75 (kN m')
R H  PA  Z  101.9  35.3  66.6 (kN m')

Nagib rezultante svih sila u odnosu na okomicu na temeljnu plohu:

R 66.6
tg   H   0.463
R V 143.75
Kontrola klizanja po temeljnoj površini (GEO):
Fizikalna formulacija:
tgd 0.674
tg   tg   0.463  0.674 FS    1.46  1.0  zadovoljav a
k tg 0.463
 Uvjet stabilnosti na klizanje:
Ed  R d
PA   G ;sup  Z   G ;inf  Wi    G ;inf  tg d  1 γ R,h
101.9  1.0  35.3  1.0  143.75  1.0  tg 33.97  1 1.0
66.6  96.8  zadovoljava

Stupanj iskorištenosti:
PA  γ G;sup  Z  γ G;inf 66.6
U  100(%)   100  68.8%
 Wi   γG;inf  tg d  1 γ R,h 96.8

Faktor sigurnosti na klizanje:

Tmoguce  Wi   γ G;inf  tg d  1 γ R,h 96.8
FS     1.46  1.0  zadovoljav a
k Tpotrebno PA  γ G;sup  Z  γ G;inf 66.6

Kontrola prevrtanja oko krajnje točke stope zida (GEO):

Ed  R d
1
( PA  a)   G ;sup  (Wi  xi  Z  b)  γ G;inf 
γR
1
( PA  2.0)   G ;sup  (W1  1.75  W2  1.33  W3  1.0  Z  4.95)   G ;inf 
1.0
(101.88 2.0) 1.0  (62.51.75  31.25 1.33  50.0 1.0  35.4  4.95) 1.0 1 1.0
203.8  376.2  zadovoljava

Stupanj iskorištenosti (za prevrtanje):

( Wi  x i  Z  b)  γ G;sup 1 γ R 203.8
U 100 (%)  100  54.2%
(PA  a)  γ G;inf 376.2

Faktor sigurnosti na prevrtanje:

FS  1.85  1.0  zadovoljav a
P

Zadana potporna konstrukcija zadovoljava stabilnost na prevrtanje i klizanje. Za potpunu

analizu stabilnosti konstrukcije potrebno je provjeriti i ostale uvjete stabilnosti.
10.6. ZADATAK

Odrediti pritisak od zasipa i vode na potporni zid prema skici. Za proračun aktivnog tlaka
korištena je teorija Coulomb-a. Svojstva zasipa navedena su na skici.

RJEŠENJE

 s   w  G  9.81  2.70  26.487 (kN/m3 )

e 0.53
n   0.3464
1  e 1  0.53
  (1  n)   s  (1  0.3464)  26.487  17.3 (kN/m3 )
'  (1  n)  ( s   w )  (1  0.3464)  (26.487  9.81)  10.9 (kN/m3 )

Ukupni pritisak na zid sastoji se od pritiska koji je posljedica opterećenja od čvrstog skeleta
tla (efektivno naprezanje) i hidrostatičkog pritiska vode u porama tla (porni pritisak).
Proračun je prikazan u tablici u nastavku.

z pritisak od čvrstog skeleta tla porni pritisak

(m) (kPa) (kPa)
0.0 0.0 0.0
2.0   z1  K A  17.3  2.0  0.308 0.0
 10.66
6.0 11.28  ' z 2  K A   w  z 2  9.81  4.0 
 10.66  10.9  4.0  0.308   39.24
 24.09
 Grafički prikaz pritiska na potporni zid:

10.7. ZADATAK

Izračunati sile u razuporama (od 1 do 5) za podgradu građevne jame prema skici koristeći
raspodjelu aktivnog tlaka koju su dali Terzaghi & Peck (1948.). Svojstva tla:
ck  0 kPa k  35   17.3 kN/m3 K A  0.272
 RJEŠENJE
Analiza je izrađena uz pretpostavku da se podgrada sastoji od niza zasebnih elemenata koji
se spajaju na mjestu oslonca (razupore):

M B 0
1.8  P1  22.90 1.36  24.66  0.42
P1  23.06 (kN/m')
H  0
B  24.66  22.90  23.06  24.50 (kN/m')

C  D  0.5  52.85  26.43 (kN/m')

E  19.81 (kN/m')
P5  10.14 (kN/m')

Sile u razuporama su:

P1  23.06 (kN/m')
P2  B  C  50.93 (kN/m')
P3  C  D  52.85 (kN/m')
P4  D  E  46.24 (kN/m')
P5  10.14 (kN/m')

Za dimenzioniranje razupora vršimo proračun za granično stanje nosivosti: STR. Za odabrani

proračunski pristup 3 izvršiti proračun s proračunskim vrijednostima parametara:
c 0  tg35 
c1d  1k   0 (kPa) 1d  arc tg   1k  29.3
γ c' 1.25  1.25 
Proračunske sile u razuporama su:
P1,d  γG;sup  P1  1.35  23.06  31.13 (kN/m')
P2,d  γG;sup  P2  1.35  50.93  68.75 (kN/m')
P3,d  γG;sup  P3  1.35  52.85  71.35 (kN/m')
P4,d  γG;sup  P4  1.35  46.24  62.25 (kN/m')
P5,d  γG;sup  P5  1.35  10.14  13.69 (kN/m')