KNJIŽEVNOST je umjetnost riječi, ukupnost svih napisanih djela.

KNJIŽEVNI TEKST je smisleno povezana jezična cjelina nastala prema pravilima umjetničkog
stvaranja.

KNJIŽEVNA VRSTA je skupina sličnih književnih djela koja imaju većinu zajedničkih obilježja
(roman, basna, lirska pjesma, pripovijetka)

KNJIŽEVNI RODOVI su lirika, epika i drama.

1.LIRIKA je književni rod koji čine kraća (sažeta) književna djela najčešće u stihovima, slikovita,
ritmična, osjećajna, bogata stilskim izražajnim sredstvima, sa stihovima koji se često rimuju.

2. EPIKA JE književni rod koji čine opširnija književna djela s bogatom i često složenom fabulom
u kojima prevladavaju pripovjedne tehnike/postupci:pripovijedanje, opisivanje, monolog i dijalog.
Vrste epike su: roman, pripovijetka, crtica, bajka, basna.

3.DRAMA književni rod koji čine djela namijenjena izvođenju na pozornici, imaju dramske
likove, dramsku radnju i dramsku napetost. Napisana su u obliku dijaloga, ili monologa i imaju
didaskalije.

Didaskalije- su upute glumcima ili redatelju kako nešto izvesti.

Monolog: razmišljanja jednog lika (nema sugovornika).
Vrste: igrokaz- kazališni, TV igrokaz, dječiji mjuzikl.
Postoje tri dramske vrste: komedija, tragedija i drama u užem smislu.

1.LIRIKA-primjer
LIRSKA PJESMA: je kraće književno djelo napisano u stihovima. Ona je slikovita, osjećajna i
ritmična. Vrste: lirska pjesma može biti umjetnička i narodna.

Motiv je najmanja tematska jedinica , pojedinosti na kojima se gradi pjesma.

Tema je predmet o kojem pjesnik raspravlja, ono o čemu se ili o kome u pjesmi govori.

Stih je redak u pjesmi koji se odlikuje posebnom zvučnošću i ritmom.

Stih prema broju slogova može biti: peterac, šesterac, sedmerac, osmerac, deseterac,
dvanaesterac.

Razlikujemo još slobodni i vezani stih.

Vezani stih- koji je s ostalim stihovima u pjesmi vezan rimom, kiticom i približno jednakim brojem
slogova u stihu.

Slobodni stih je onaj stih koji s ostalim stihovima u pjesmi nije vezan rimom i strofom.

Strofa – više stihova u pjesmi (najmanje 2) koji čine cjelinu.

PJESNIČKE SLIKE:osobitosti pjesničkog jezika koje se primaju različitim osjetilima.

Mogu biti : vizualne (vidne, prmaju se osjetilom vida)
akustične (slušne, primaju se osjetilom sluha)
VRSTE LIRSKIH PJESAMA: ljubavna pjesma, pejzažna pjesma, socijalna, misaona,
humoristična i domovinska (domoljubna) pjesma.

Ljubavna pjesma-lirska pjesma u kojoj se opjevavaju naintimniji osjećaji kao što su uživanje u
ljubavi, žalost zbog rastanka ili nestanka voljenog bića, žudnja...

Pejzažna pjesma: lirska pjesma s temom prirode, krajolika. Slike prirode su izmješane s
pjesnikovim osjećajima i doživljajima.

Domovinska pjesma: vrsta lirske pjesme koja izražava ljubav prema domovini, narodu, jeziku,
povijesnim osobama.

Rima ili srok: glasovno podudaranje slogova na kraju stiha.

STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA su sredstva književnog izraza koja se mogu izdvojiti i

posebno označiti zahvaljujući svom odstupanju od uobičajenog načina govora.

a) ONOMATOPEJA-stilsko izražajno sredstvo u kojem se glasovima oponašaju određeni zvukovi

iz prirode, životinjsko glasanje ili neki zvuci koji nas podsjećaju na neki predmet . (ššššššš)

b) PERSONIFIKACIJA-stilsko izražajno sredstvo koje nastaje kad neživim stvarima, prirodnim

pojavama, životinjama ili biljkama dajemo osobine živih bića. (vjetar pjeva, kapljice kiše lete i sl.)

c)EPITET- pridjev koji s imenicom na koju se odnosi stvara življu, potpuniju sliku ( npr. prelijepa
šuma, krasna livada, ...)

d)USPOREDBA – stilsko izražajno sredstvo koje nastaje kad se nešto s nečim uspoređuje.
Najčešće se prepoznaje riječima kao, nalik i poput (npr. Svježa kao rosa, lijepa kao bajka, crn
poput noći)

e)KONTRAST/SUPROTNOST-stilsko izražajno sredstvo u kojem se dva sadržaja uspoređuju po

različitosti ( npr. on je bijel kao sir, a on crn kao noć) .

HIMNA- svečana pjesma, svira se i pjeva u čast domovine, države, naroda, , junaka, prirode, Boga.
Obilježja himne su svečanost, uzvišenost, zanos (melodije i riječi).

Himna Republike Hrvatske je Lijepa naša (domovino). Autor teksta je Antun pol. Mihanović.
Pjesma je prvi put tiskana u danici 1835 godine pod naslovom Hrvatska Domovina. Uglazbio ju je
Josip Runjanin.

HAIKU- kratka pjesma japanskog podrijetla od tri stiha (5,7,5) sažima snažan doživljaj ljepote.

PROZA:Vrsta književnosti koja se sastoji od punih rečenica. Rečenice su obično raspoređene u

odjeljke i poglavlja.

Poglavlje: glava, dio, odjeljak knjige koji čini veću cjelinu, obično posebno označeno svojim
naslovom ili brojem.

Pripovjedač u prvoj osobi: pripovjeda kao da je lik u književnom djelu odnosno kao da je sam
sudjelovao u događajima o kojima piše.
Pripovjedač u trećoj osobi: pripovjedač nije dio svijeta o kojem pripovijeda, nije jedan od likova
nego je "izvan priče".
FABULA je redosljed događanja u književnom, filmskom ili kazališnom djelu, redoslijed zbivanja
radnje.

KOMPOZICIJA ILI DJELOVI FABULE: međusoban odnos pojedinih djelova književnog

teksta. Sastoji se od uvoda, zapleta, vrhunca, raspleta.

PROZNE VRSTE:basna, bajka, roman.

Basna-kratka priča u prozi ili stihu. Likovi su najčešće živitinje s različitim ljudskim osobinama.
Basne završavaju nekom poukom.
Bajka- književno djelo u kojem je osnovni element fantastično. Radnju često pokreću, zapleću ili
razrješavaju čudesni predmeti ili čarobne sile.Dobro na kraju uvijek pobijeđuje.

Roman: dulje prozno književno djelo s više događaja, opširnom radnjom i većim brojem likova.