Matematički podsjetnik bacc.ing.el.

Goran Vujisić

Logaritmi

 Definicija
Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x, u odnosu na zadanu bazu a je eksponent y
kojim treba potencirati zadanu bazu a, da se dobije broj x.
y = logax

x - broj čiji logaritam određujemo; nazivamo ga logaritmand, argument ili numerus

a - baza logaritma, može biti svaki pozitivni broj različit od 1

y - logaritam broja x po bazi a

Funkcija zadana formulom f(x)=logax , x  R  zove se logaritamska funkcija baze a, a>0,

a≠0. Njezina je domena skup R+, jer logaritam negativnog broja i broja 0 nije realan broj. a je
baza logaritma, dok x nazivamo argumentom logaritma. Ukoliko a nije napisan smatra se da
je a=10.
Graf logaritamske funkcije:

0.8

0.6

0.4

0.2
y=log(y)

-0.2

-0.4

-0.6

-0.8

-1
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
x

Neke numeričke vrijednosti prethodnog grafa

x y=log x
0,1 -1.
0,2 -0,699
0, 3 -0,522

1
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

0,4 -0,398
0,5 -0,301
0,6 -0,222
0,7 -0,155
0,8 -0,097
0,9. -0,0458
1 0
2 0,301
3 0,477
4 0,602
5 0,699
6 0,778
7 0,845
8 0,903
9 0,954
10 1.0

Nadalje, treba uočiti

x log x

0,001=10-3 -3

0,01=10-2 -2

0,1=10-1 -1

1=100 0

10=101 1

100=102 2

1000=103 3

2
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

Osnovno pravilo logaritmiranja:

c = logax  ac=x za bazu 10 vrijedi c = log x  10c=x
Primjeri formule:
101.8=63.096  1.8= log 63.096
10-2.1=0,00794  -2,1= log 0,00794 ;
Ostala pravila logaritmiranja:
1. Formula za logaritam produkta  log (xy) = log x + log y

2. Formula za logaritam kvocijenta  log ( ) = log x – log y

3. Formula za logaritam potencije  log xk = k·log x

4. Formula za logaritam n-tog korijenalog = log = log x

5. Recipročnost logaritama  logba =

6. Veza sa dekadskim logaritmom  logax =

Primjeri:
1. log 50 = log (5*10) = log 5 + log 10= 0,7 + 1 = 1,7

2. log 5 = log( ) = log 10 – log 2= 1 – 0,3 = 0,7

3. log 64 = log 26= 6log 2 = 6*0,3=1,8

4. log = log = log 10 = ·1= = 0,2

5. log25 = = 2,32

6. log510 = = = 1,43

log 250 = log (25·10) = log 25 + log 10 = log 52 + 1=2log 5 + 1=

= 2·0,7 + 1= 1,4 + 1= 2,4

3
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

log = log = log 1250 = log(125·10) =

= (log 125 + log 10) = (log 53 + 1) = (3log 5 +1)=

= (3·0,7 + 1) = (2,1+1) = ·3,1 = 1,55

Zadaci za vježbu:
1. log 250 6. log 0,125
2. log 675 7. log 0,15
3. log 1250 8. log 0,225
4. log 216 9. log 0,81
5. log 1024 10. log 0,625

4
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

Polarni i pravokutni (Kartezijev) koordinatni sustav

 Definicija pravokutnog( Kartazijevog ) koordinatnog sustava

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini čine dva međusobno okomita brojevna pravca 
x i y sa zajedničkim ishodištem. Pravce x i y nazivamo koordinatnim osima, a njihovo
sjecišter O je ishodište pravokutnog koordinatnog sustava.
Uređenom paru brojeva x, y pripada točka T. To zapisujemo kao T(x,y).

Pravokutni koordinatni sustav

Iz slike se vidi da koordinatni sustav dijelimo na 4. kvadranta. Ujedno i piše u kojem
kvadrantu je vrijednost x-osi pozitivna, a u kojem negativna. Analogno tome vrijedi i za y-
os.

5
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

 Definicija polarnog koordinatnog sustava

U ravnini π odaberemo točku O (pol koordinatnog sustava) i polupravac p s vrhom u točki

O (polarna os sustava). Svaka točka T=O ravnine π na jedinstven je način određena parom
realnih brojeva (r,φ) , gdje je r = d(O,T) udaljenost točke T do pola O, a φ je kut izmedu
polarne osi i spojnice OT . Kut se računa od polarne osi i raste u smjeru suprotnom od
kazaljke na satu.
Pol koordinatnog sustava je specifičan po tome što je u njemu r=0 , a kut φ nije
definiran. Ta anomalija ne predstavlja poteškoću u korištenju polarnog koordinatnog sustava.

Polarni koordinatni sustav

 Veza između pravokutnog i polarnog koordinatnog sustava

Formule za pretvorbu iz polarnog u pravokutni:
x = r·cos φ ; y = r·sin φ
Formule za pretvorbu iz pravokutnog u polarni, s pretpostavkom da se kut φ nalazi u
intervalu( -π, π ]. Tada je u prvom i četvtrom kvadrantu:
y
r= x2  y2 , φ = arctg , za x ≠ 0;
x

y
U drugom kvadrantu za kut φ vrijedi φ = arctg + φ , dok za treći kvadrant vrijedi φ = arctg
x
y
- φ.
x

Primjer pretvorbe iz pravokutnog u polarni koordinatni sustav:

T(4,3)  r = 4 2  3 2 = 16  9 = 25 =5

3 36,87 
φ = arctg = 36,87o  pretvorba u radijane =
4 180 
φ = 0,2048 π

6
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

Primjer pretvorbe iz polarnog u pravokutni koordinatni sustav:

r = 7 ; φ = 70o
x = 7·cos 70o = 7·0,342 = 2,394
y = 7·sin 70o =7·0,9397 = 6,5779
Pretvorite iz polarih kordinata u pravokutne i obratno:
1. r = 4 ; φ = 34o 11. T(2,5)
2. r = 12 ; φ = 120o 12. T(-2,7)
3. r = 8 ; φ = 285o 13. T(-3,-4)
4. r = 3 ; φ = 210o 14. T(2,-5)
5. r = 5 ; φ = 78o 15. T(14,-1)
6. r = 17 ; φ = 102o 16. T(4,4)
7. r = 21 ; φ = 270o 17. T(-11,0)
8. r = 1 ; φ = 180o 18. T(0,-4)
9. r = 12 ; φ = 135o 19. T(-7,-7)
10. r = 4 ; φ = 70o 20. T(0,0)

7
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

Skup kompleksnih brojeva ( )

 Definicija
Do imaginarne jedinice došli smo riješenjem jednadžbe x2=-1. Riješenja te jednadžbe su
x1=-i, x2=i. Od tuda slijedi i2=1,i3=-i,i4=1.

Skup kompleksnih brojeva je skup svih brojeva oblika z=x+iy, gdje su x,y  R .
Posebno je 0=0+0i. Realni broj x=Re z je realni dio kompleksnog broja z, a realni broj y=Im
z je imaginarni dio kompleksnog broja z. Dva kompleksna broja su jednaka ako su im jednaki
realni i imaginarni dijelovi. Konjugirano kompleksni broj broja z=x+iy je broj Z =x-iy.
Modul ili apsolutna vrijednost kompleksnog broja z je nenegativni realni broj r = |z| =
x2  y2 .

Neka su z1=x1+y1i i z2=x2+y2i dva kompleksna broja. Računske operacije su definirane na

slijedeći način:
z1+z2=x1+x2+i(y1+y2) z1-z2=x1-x2+i(y1-y2)
z1z2=(x1+y1i)(x2+y2i)=x1x2+iy1x2+iy2x1+i2y1y2=x1x2-y1y2+i(y1x2+ y2x1)

z1 x1  iy1 x 2  iy 2 x1 x 2  y1 y 2 y x x y
    i 1 22 12 2 , za z 2  0.
z 2 x 2  iy 2 x 2  iy 2 x2  y 2
2 2
x2  y2

Kompleksnom broju z= x+iy jednoznačno je pridružen uređeni par (x,y)є R x R ,

odnosno točka T= (x,y) u ravnini.

Kompleksni broj u ravnini

Kao što se vidi na slici s prethodne stranice , kompleksni broj z= x+iy je jednoznačno
određen s modulom r i s kutom φ između radij-vektora i pozitivnog smjera -osi. Kut φ
je argument broja z, odnosno φ= arg z .
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja glasi:
z = r·(cosφ + i·sinφ)=r·cosφ +i·rsinφ
Veze između dva oblika su sljedeće: ako su zadani r i φ, tada je

8
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

x = Re z = r·cosφ , y = Im z = r·sinφ,
y
a ako su zadani x i y, tada je r =|z|= x2  y2 , φ = arctg , pri čemu kvadrant u kojem se
x
nalazi φ treba odrediti sa slike odnosno iz predznaka od x i y.
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja omogućuje jednostavno izvođenje računskih
operacija. Adicioni teoremi daju:

Slično, za z2  0 vrijedi

Za potenciranje kompleksnog broje vrijedi formula:

Nadalje, n-ti korijen kompleksnog broja z je svaki kompleksni broj koji podignut na -tu
potenciju daje z. Vrijedi:

Eksponencijalni ili Eulerov oblik kompleksnog broja glasi:

Još vrijedi i formula

z1
Izračunajte z1z2, , ako je(trigonometrijski i pravokutni):
z2

1. z1=4+3i , z2=-3-i 3. z1=1+i , z2=5+0i

2. z1=7-8i , z2=2+7i 4. z1=4+9i , z2=6-i

9
Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

5. z1=2+8i , z2=1-7i 8. z1=0-5i , z2=3+0i

6. z1=-5+4i , z2=-1-5i 9. z1=2+7i , z2=-9+4i
7. z1=3+2i , z2=2-3i 10. z1=5+5i , z2=-5-5i

10
 Matematički podsjetnik bacc.ing.el. Goran Vujisić

Funkcije

 Definicija
Neka su X i Y dva nesprezna skupa. Ako je po nekom previlu f svakom elementu x є X
pridružen jedan i samo jedan element y є Y kažemo da je na skupu X zadana funkcija f sa
vrijednostima Y. Funkciju označavamo slovima : f,g,h...
Simbolički zapisujemo: f:xy
y = f(x)
x  f(x)
X - područje definicije ili domena funkcije
Y - područje vrijednosti ili kodomena funkcije
x - argument ili nezavisna varijabla, x є X
y - vrijednost funkcije ili zavisna varijabla, y є Y
Funkcija je određena s:

 domenom, oznaka D

 kodomenom, oznaka K

 zakonom pridruživanja (u većini slučajeva oznaka f)

11