ENGLESKI ZA SVAKOGA

ENGLESKAGRAMATIKA

Huso Jašarević
Oktobar 2011
2.
GLAGOLI
Verbs
1. Glagol je najvaţnija rijeĉ u reĉenici i nijedna se potpuna reĉenica ne moţe izreći bez
glagola .
Glagolima izraţavamo radnju ( to write -pisati , to work -raditi ,to dig -kopati ) zbivanje
( to rise - dizati se , to fall - padati , to blow , duhati ) i stanje ( to lie - leţati , to sit -sjediti ,
to sleep -spavati ) .

2 . U engleskom jeziku ima pravilnih i nepravilnih glagola . kod pravilnih glagola dovoljno
je
za tvorbu svih vremena znati njihov infinitiv , dok je kod nepravilnih glagola potrebno
znati
njihove glavne dijelove tj . infinitiv , preterit i particip perfekta , jer su ta tri oblika
potrebna za tvorbu vremena .
Zato nepravilne glagole uvijek dajemo u tri osnovna oblika . Npr . :

give ( dati ) gave given

shake ( drmati ) shook shaken
grow ( rasti ) grew grown

SVOJSTVA GLAGOLA

3 . Glagoli imaju ova svojstva :

1 . jedninu i mnoţinu
2 . lica ( tri lica jednine i tri lica mnoţine )
3 . vremena ( prezent , preterit , futur ... )
4 . nesvršeni i obiĉni oblik
5 . aktiv i pasiv
6 . naĉine ( imperativ , indikativ i konjuktiv . )

4 . U engleskim se gramatikama upotrebljava naziv tense ( npr. : present tense , preterit

tense itd . ) Tense znaĉi glagolsko vrijeme .

PRAVILNI I NEPRAVILNI GLAGOLI

5. Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak -ed .
Npr . :
stay - stay - ed , ostati ; look - look - ed , gledati ; open - open - ed , otvoriti ;

6 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se samo -d . Npr . : smile - smile-d ,

smiješiti se ; hope - hope-d , nadati se itd .

7 . Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne naĉine :

 1 . Preterit i particip perfekta imaju isti oblik :

stand ( stajati ) stood stood

think ( misliti ) thought thought
3.

2 . Sva su tri oblika razliĉita :

sing ( pjevati ) sang sung

drive ( tjerati ) drove driven

3 . Sva su tri oblika jednaka :

hit ( udariti ) hit hit

put ( metnuti ) put put

PRELAZNI , NEPRELAZNI I POVRATNI GLAGOLI

8 . Prelazni su glagoli oni uz koje moţe stajati u akuzativu . Npr . :

They built the bridge last year . Sagradili su most prošle godine .
Before leaving they sold the car . Prije odlaska prodali su auto .

9 . Neprelazni su glagoli oni uz koje ne moţe stajati objekat . Npr . :

He returned home last night . Vratio se sinoć kući .

We were layng in the sun . Leţali smo na suncu .

10 . Povratni su glagoli oni kod kojih se radnja vraća na subjekat . Uz takve glagole stoje
povratne zamjenice . Npr . :

They have always been able to defend themselves . Oni su se uvijek mogli obraniti .
When she saw herself in her new hat , she smiled . Kad se vidjela u svom novom šeširu ,
nasmiješila se .
11 . Pomoćni glagoli sluţe za tvorbu sloţenih glagolskih vremena , npr . :

perfekta ( I have spoken - govorio sam ) , futura ( Ishall speak - govorit ću ) itd .

Pomoćni su glagoli :

be , have , do , shall , should , will , would .

12 . Defektni su glagoli :

can , could , may , might , must , ought , need , dare shall , should , wil , would .

13 . Bezliĉni su glagoli oni koji se upotrebljavaju samo u 3 . licu jednine sa it . Takvi

glagoli
 obiĉno oznaĉuju vremenske uvjete . Npr , :

it rains - pada kiša

it is snowing - pada snijeg .

4.

TVORBA ODRIĈNOG OBLIKA GLAGOLA

14 . Pomoćni i defektni glagoli tvore odriĉni oblik tako da se not stavi iza glagola . Npr. :

I was not here yesterday . Juĉer nisam bio ovdje .

I am not playing tennis .
She was not singing .
They will not come back .
We have not answered his letter .
She cannot speak French .
You must not forget your promise .
Ne igram tenis .
Ona nije pjevala .
Oni se neće vratiti .
Nismo odgovorili na njegovo pismo .
Ona ne zna govoriti francuski .
Ne smijete zaboraviti svoje obećanje .

15 . Glagoli punog znaĉenja , tj . svi glagoli osim pomoćnih i defektivnih , tvore negativni
oblik prezenta i preterita s pomoćnim glagolom do . Npr. :

I do not like cold drinks . Ne volim hladna pića .

She does not play the piano . Ona ne svira klavir .
They did not arrive in time . Nisu stigli na vrijeme .

TVORBA UPITNOG OBLIKA GLAGOLA

16 . Pomoćni i defektni glagoli tvore upitni oblik obratom ( inverzijom ) , tj . tako da se

glagol
stavi ispred subjekta . Npr . :

Is he a good chess - player  Je li on dobar šahist 

Has he often helped him  Je li mu on ĉesto pomogao 
Can we get fruit at the greengrocers  Moţemo li dobiti voće kod povrćara 
Must he stop smoking  Mora li on prestati pušiti

17 . Glagoli punog znaĉenja tvore upitni oblik prezenta i preterita s pomoću glagola do.
Npr:
 Does he work in an office  Radi li on u uredu 
Do they like his lektures  SviĊaju li im se njegova predavanja 
Did he bring her a present from Italy  Je li joj donio poklon iz Italije 
5.

GLAGOLI BE - HAVE - DO
18. Glagoli be , have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog znaĉenja .

19 . Glavni dijelovi glagola be jesu :

be was been
( Konjugacija glagola be nalazi se u dodatku .)

BE KAO POMOĆNI GLAGOL

20 . Kao pomoćni glagol be se upotrebljlava :

za tvorbu nesvršenih vremena ( Continuous Tens ) . Npr . :

I am speking to you . Govorim tebi .

It was raining yesterday . Juĉer je padala kiša .

za tvorbu pasivnih vremena ( Passive Tenses ) . Npr. :

He was wounded in an accident . Bio je ranjen u jednoj nesreći .

The house will be finished next year . Kuća će biti završena iduće godine .

BE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

21 . Glagol be u takvoj funkciji znaĉi postojati , ţivjeti , stići , posjetiti itd. Npr . :

They were there in time . Stigli su onamo na vrijeme .

There is still a lot of poverty in the world . Još ima ( postoji ) na svijetu mnogo
siromaštva .
Is there a butchers in this street  Ima li ( postoji li ) mesnica u ovoj ulici 

22 . Bese vrlo ĉesto upotrebljava kao dio imenskog predikata . Npr . :

He is very young . On je vrlo mlad

His brother was a sailor . Brat mu je bio mornar .
Gold is a metal . Zlato je kovina .
I am tired . Umoran sam .
He is ill . On je bolestan .
She was pleased . Bilo joj je drago .

23 . Be se upotrebljava u izrazima za dob , udaljenost i cijenu . Npr . :

 She is twenty . Njoj je dvadeset godina .
This building is forty years old . Ova je zgrada stara ĉetrdeset godina .
How far is it to the airport  Kako je daleko do aerodroma 
6.

It is ten miles . Ima deset milja .

How much is a pound of tea  Koliko stoji funta ĉaja 
It is 2000 dinars . Stoji dvije tisuće dinara .

NAPOMENA :

24 . Kad govorimo o dobi ljudi , obiĉno kaţemo samo broj ( npr . : He is twenty - three , She
is
thirty itd. ) , a kad govorimo o starosti stvari , years i old se ne mogu izostaviti .

HAVE

25 . Glavni dijelovi glagola have jesu :

have had had

( Konjugacija glagola have nalazi se u dodatku . )

HAVE KAO POMOĆNI GLAGOL

26 . S pomoćnim glagolom have tvore se ovi glagolski oblici :

perfekt ( I have spoken )

pluskvamperfekt ( I had spoken )
infinitiv perfekta ( to have spoken )
particip perfekta i gerund prošli ( having spoken ) .

HAVE KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

27 . Have iza kojega slijedi infinitiv izraţava obavezu . Npr . :

They had to leave . Morali su otići .

I have to buy some chocolate for her girl . Moram kupiti ĉokolade za njenu djevojĉicu .

28 . U toj se konstrukciji moţe upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom , a odriĉni s
pomoću do ili dodavanjem not . Npr . :

Did they have to leave  Jesu li morali otići 

Had they to leave  Jesu li morali otići 
 They did not have to leave . Nisu morali otići .
They had not to leave . Nisu morali otići .

7.

29 .Osnovno znaĉenje glagola have kao glagola punog znaĉenja jest posjedovati , imati . Npr

Her brother has a motor-boat . Njen brat ima motorni ĉamac .

The baby has blue eyes . Djetešce ima plave oĉi .
This girl has a lot of energy . Ova djevojka ima mnogo energije .

Kad have znaĉi posjedovati ili imati , odriĉni se oblik tvori dodavanjem not , a upitni
inverzijom . Npr . :
Her brother has not a motor - boat . Njen brat nema motorni ĉamac .

30 . U govornom sejeziku uz have koje znaĉi posjedovati ĉesto stavlja got . I have got
ima isto znaĉenje kao i I have . Npr .:

He has got a TV set . On ima televizor .

I have got no time . Nemam vremena .
Have you got a knife  Imate li noţ 

Kad have znaĉi imati ili posjedovati , ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima .

31 . Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima . Npr . :

to have breakfast - doruĉkovati

to have lunch - ruĉati
to have tea - popiti ĉaj
to have a bath - kupati se
to have a good time - dobro se zabavljati .

32 . U takvim se izrazima upitni i odriĉni oblik uvijek tvori s pomoćnim glagolom do . Npr . :

When do you have breakfast ? Kada doruĉkujete ?

I did not have lunch yesterday . Juĉer nisam ruĉao .
Did you have a good time last week ? Jeste li se dobro zabavljati prošlog tjedna ?

Causative have

33 . Have iza kojega slijedi objekt i particip perfekta oznaĉuje da netko drugi vrši radnju
reĉenice po ţeli i zapovijedi subjekta . Takvo se have u gramatikama obiĉno zove causative
have. Npr . :

Last week I had a new suit made . Prošlog sam tjedna dao napraviti novo odijelo
.
 You must have the invitation cards Morate dati štampati pozivnice .
printed .
You have had your homework Dao si ispraviti svoju domaću zadaću .
corrected .

8.

34 . Iz ovih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na bosanski glagolom "dati "

Uovoj je konstrukciji osobito vaţan poredak rijeĉi :

HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA

Ako taj red rijeĉi izmjenimo , izmijenit ćemo i znaĉenje reĉenice . Usporedite :

I have weeded my garden . Oplijevio sam svoj vrt .

I have my garden weeded . Dajem plijeviti vrt .

35 . U ovoj se konstrukciji glagol have moţe zamijeniti i glagolom get . Npr . :

She got her dress mended . Dala je popraviti haljinu .

You must get your car polished . Morate dati polirati auto .

36 . Upitni se i odriĉni oblik glagola have u toj konstrukciji tvori s pomoćnim glagolom do .

Did you have a new suit made ? Jesi li dao napraviti novo odijelo ?
I didn't have my homework corrected , Nisam dao ispraviti svoju domaću zadaću ,
I corrected it muself . sam sam je ispravio .

Do

37 Glavni dijelovi glagola do jesu :

do did done
( Konjugacija glagola do nalazi se u dodatku . )

Do kao pomoćni glagol :

38 . S pomoćnom glagolom do tvori se upitni i odriĉni oblik prezenta i preterita glagola

punog znaĉenja . Npr . :
Does he drive a car ? Vozi li on autom ?
You do not understand me . Vi me ne razumijete .
They did not arrive in time . Nisu stigli na vrijeme .
Did you ring him up last night ? Jesi li ga sinoć nazvao ?

39 . U imperativu , prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim

reĉenicama ako ţelimo istaknuti glagol . Takvo se do zove emfatiĉno do ( Emphatic
do ) Npr . :
 Do sit down  Ta sjedni 
I was told not to smoke but Idid smoke . Rekli su mi da ne pušim , ali ja sam ipak pušio
.
I dolike these cakes . Zaista volim ove kolaĉe .
9.

Do se ĉesto upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola , i to :

40 . u kratkim odgovorima . Npr. :

Did you go to the cinema yesterday  Jesi li sinoć išao u kino 

Yes , I did . Jesam .

Do you read in the evening  Ĉitaš li uveĉe 

Yes , I do . Ĉitam .
Does your brother smoke  Puši li tvoj brat 
No , he doesnt . Ne , ne puši .

41 . uz so , iza kojega slijedi pomoćni glagol , a onda subjekt .Npr . :

He swims well , and so does his sister . On dobro pliva , a isto tako i njegova sestra .
She went to France last year , and so did Ona je prošle godine otišla u Francusku , a
her mother . i njena majka je otišla .

42 . u dodatnom pitanju . Npr . :

You know what I mean , dont you  Ti znaš što hoću da kaţem , zar ne 
He took his degree in October ,didnt he  On je diplomirao u oktobru , zar ne 

DO KAO GLAGOL PUNOG ZNAĈENJA

43 . Do se upotrebljava u znaĉenju ĉiniti , raditi . Npr . :

They did their job very well . Oni su vrlo dobro obavili svoj posao .
He did not do what he had promised . Nije uĉinio što je obeĉao .
When does she do the room  Kada ona sprema sobu 
What are you doing  Što radite 

44 . NAPOMENA

Pri upoznavanju vrlo se ĉesto upotrebljava izraz " How do you do  " , koji odgovara
bosanskom izrazu " Drago mi je " . Taj se izraz ne smije upotrebiti umjesto "How are
you ",
koji znaĉi " Kako ste  "

GLAGOLI CAN
45 . Can , may i mast su defektni glagoli , što znaĉi da nemaju svih oblika .
Njihove su zajedniĉke osobine :

10 .
1 . imaju samo oblik za prezent i preterit , a must samo za prezent ,

2 . nemaju nastavka - s u 3. licu jednine prezenta ,

3 . upitni im se oblik prezenta ( i preterita , ako ga imaju ) tvori inverzijom , tj .

stavljanjem
glagola pred subjekt , a odriĉni dodavanjem not .

Iza defektivnih glagola dolazi infinitiv bez to.

CAN

46 . Can ima samo dva oblika : prezent can i preterit could .

( Konjugacija glagola can nalazi se u dodatku . ) Njegov se infinitiv , kao i ostali oblici
izraţava sa to be able - moći . Npr . :

He can do it easily . On to moţe lako uĉiniti .

He could not sleep last night . Prošle noći nije mogao spavati .
I cannot help you . Ne mogu ti pomoći .
Will he be able to pass his exam  Hoće li on moći poloţiti ispit 
I havent been able to get the tickets . Nisam mogla dobiti karte .

Napomena

47. Gagol can je jedini glagol u engleskom jeziku koji se piše zajedno sa negacijom not
/cannot/.

Glagolom "can" izraţavamo:

48. sposobnost. Na pr.:

Can you take down that box from
the shelf?
No, I cant,its too high for me
Can you play the violin?
Can you read Greek?
Moţeš li skinuti onu kutiju s police?
Ne, ne mogu,previsoko mi je.
Znate li svirati violinu?
Znaš li ĉitati grĉki?

49. njime pitamo za dozvolu.Na pr.:

Can I go to the river, father? Smijem li poći do rijeke, oĉe?

He asks if he can take my bicycle On pita da li smije uzeti moj bicikl?
50. Pitanje za dozvolu ĉesto se izraţava i sa could, koje ima uljudnije znaĉenje. Na pr.:

Could I have one of your cigarettes? Da li bih smio uzeti jednu od vaših cigareta?
Could I open the window? Da li bih smio otvoriti prozor?

11 .
May

51. May ima samo prezent may i preterit might. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju
sa to be permitted ili to be allowed-smjeti. Na pr.:

You may come any time today.
Might I see you home?
He was not allowed to leave the
country.
You are not permitted to take
photographs here.
Moţete /smijete/ doći danas u bilo koje vrijeme.
Da li bih vas smio otpratiti kući?
Nije smio /nije mu bilo dopušteno/ da ode iz domo-
vine.
Ovdje ne smijete fotografirati.

Glagolom "may" izraţavamo

52. dozvolu. Na pr.:

You may enter now. Smijete sada uĉi.

May I use your typewriter this afternon? Smijem li se posluţiti vašim pisaĉim strojem
Yes, you may. danas popodne? Smijete.

53. moguĉnost. Na pr.:

Take your umbrella. It may rain. Uzmi kišobran . Moglo bi biti kiše.
You had better write your homework. Bilo bi dobro da napišeš domaću zadaću.
The teacher may ask for it. Moţda će je nastavnik traţiti.

54. Umjesto may moţe se u gornjim primjerima upotrijebiti might , gotovo bez ikakve
promjene u znaĉenju:

It might rain.
The teacher might ask for it.

Must

55. Must ima samo prezent must. Njegov se infinitiv i ostali oblici izraţavaju sa to have, to
be obliged - morati. Na pr.:

You must forget it. Moraš to zaboraviti.

He must be more careful. Mora biti oprezniji.
Must you really go now? Moraš li sada zaista ići?
You must not eat too much ice-cream. Ne smiješ jesti previše sladoleda.
 He had to see his doctor. Morao je ići svome lijeĉniku.

They will have to take their children Morat će povesti djecu na more.
to the seaside.
She will be obliged to stay at home. Ona će morati ostati kod kuće.

12 .
Glagolom "must" izraţavamo:

56. obavezu. Na pr.:

It is getting late. You must go to bed. Već je kasno. Moraš poći spavati .
I must go shopping or there will be lunch Moram poći u kupovanje jer inaĉe neĉe
biti
today. danas ruĉka.

57.savjet. Na pr.:

You must read this book; I am sure you Moraš proĉitati ovu knjigu; Siguran sam
Will like it da će ti se sviĊati

When you come visit to London you must Kada doĊeš u London,moraš posjetiti
Tower.
visit the Tower.

58. vjerojatnost. Na pr.:

He must be seventy-five Mora da mu je 75 godina.
It is a beautiful fur-coat:it must cost a lot. To je krasan krzneni kaput;mora da
mnogo
stoji.
They must have been tired after this long Mora da su bili umorni nakon duge šetnje.
walk.
The fire must have broken out during the Poţar mora da je izbio u noći.
night.

59. Must znaĉi obavezu, a must not zabranu. Na pr.:

The must get up earlu. Moraju rano ustati.

The must not get up earlu. Ne smiju rano ustati.

60 . Ne moram izraţava se sa I need not . Npr . :

They need not get up early . Ne moraju rano ustati .

61 . Primjeri za must , must not i need not :

must
We must clean our rooms . Moramo oĉistiti svoje sobe .
You must take your dog with you . Morate povesti sa sobom svog psa .
He must wash his car . On mora oprati svoja kola .
 must not
We must not lock the door. Ne smijemo zakljuĉati vrata .
You must not tell her that he is ill . Ne smijete joj reći da je bolestan .
You must not runafter the tram . Ne smiješ trĉati za tramvajem .

13 .
need not

You need not worry . Ne moraš se zabrinjavati .

We need not hurry , there is plenty of time. Ne treba da se ţurimo , ima dovoljno
vremena .
You need not come before next week . Ne treba da doĊeš prije idućeg tjedna .

GLAGOL OUGHT

62 . Ought je defektivan glagol , a razlikuje se od ostalih defektivnih glagola po tome što iza
njega dolazi infinitiv sa to .

Ought ima samo jedan oblik . Npr . :

You ought to eat more fruit . Trebalo bi da jedete više voća .

Glagolom " ought " izraţavamo :

63 . moralnu obavezu . Npr . :

She ought to follow youradvice . Trebalo bi da se drţi vašeg savjeta .

You ought not to forget your duties . Ne biste smjeli zaboraviti svoje duţnosti .

64 . savjet . Npr . :

You ought to see the new play , Trebalo bi da pogledate novi komad ,
 its very interesting . vrlo je zanimljiv .
You ought to stop eating so much bread . Trebalo bi da prestanete jesti toliko kruha .

Napomena : Za upotrebu should vidi t . 214 i 215

14 .

GLAGOLI PUNOG ZNAĈENJA

PREZENT
The Present Tense

65 . U engleskom jeziku postoje u prezentu , kao i u ostalim glagolskim vremenima ,

dva oblika : obiĉni prezent ( The Simple Present Tense ) i nesvršeni prezent
( The Present Continuous Tense ) .

Obiĉni prezent ( The Simple Present Tense )

66 . Prezent glagola punog znaĉenja ima isti oblik kao infinitiv , osim u 3 . licu jednine ,
gdje se dodaje nastavak -s . Npr . :

Infinitiv : to open -otvoriti

Present : I open - otvaram
he opens -on otvara

67 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog prezenta pomoćnog glagola do i infinitiva ( bez to )

glagola koji mijenjamo . Npr . :

I do not open . -Ne otvaram .

68 . Upitni oblik tvori se od upitnog prezenta glagola do i infinitiva ( bez to ) glagola

koji mijenjamo . N pr . :

Do I open  Otvaram li

69 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika prezenta glagola do stavi
not i infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

Do I not open  Ne otvaram li 

15 .

Oblici obiĉnog prezenta glagola " open "

70 . potvrdno odriĉno

I open otvaram I do not open

you open otvaraš you do not open
he , she , it opens on , ona ono otvara he , she , it does not open

we open otvaramo we do not open

you open otvarate you do not open
they open oni otvaraju they do not open

upitno odriĉno - upitno

do I open do I not open

do you open do you not open
does he , she , it open does he , she , it not open
do we open do we not open
do they open  do they not open

71 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do obiĉno se u odriĉnom i odriĉno - upitnom

obliku upotrebljavaju saţeti oblici ( contracted forms ) . Npr . :

I do not - I dont , he does not -he doest , do I not - dont I  does he not  doesnt he 

Napomene uz 3 . lice prezenta :

Nastavak -s u 3. licu prezenta moţe se izgovarati na tri naĉina ,i to kao ( s ) , ( z ) i ( iz ) .

72 . Ako se infinitiv glagola u izgovoru svršava na bezvuĉan suglasnik ( p , k , t , f )

nastavak -s izgovara se ( s ) . Npr . :

stop prestati stops ( stps )

look gledati looks ( luks )
put staviti puts ( puts )

laugh smijatise laughs ( la:fs )

73 . Ako se infinitiv glagola uizgovoru svršava na zvuĉni suglasnik ( b , d , g , n , m , l )

ili na samoglasnik , nastavak -s izgovara se ( z ) . Npr . :
 open otvoriti opens ( oupnz )
play igrati plays ( pleiz )
dig kopati digs ( digz )
16 .

74 . Ako se glagol u izgovoru svršava na s , z , š , ţ , ĉ i dţ , dodaje se u 3 . licu jednine

prezenta nastavak - es , koji se izgovara ( iz ) . Npr . :

kiss poljubiti kisses (  kisiz )

brush oĉetkati brushes (  briz )
reach dosegnuti reaches (  ri:tiz )

75 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se u 3 . licu samo -s . Npr .:

close zatvoriti closes (  klouziz )

change mijenjati changes (  teind3iz )
smile smiješiti se smiles (  smailz )
leave ostaviti leaves (  li:vz )

76 . Glagoli koji se u infinitivu svršavaju na - o dobivaju u 3 . licu nastavak - es , koji se

izgovara
( z ) . Npr . :

go ići goes ( gouz )

do ĉiniti does ( dz )

77 . Ako se glagol svršava na -y u i i dodaje nastavak -es . Npr . :

worry zabrinjavati se worries

marry oţeniti se marries
carry nositi carries
cry plakati cries

Ako je ispred -y samoglasnik , nema pred nastavkom - s u 3 . licu nikakvih promjena .

Npr :

obey poslušati obeys

pay platiti pays
slay zaklati slays

obiĉni se prezent upotrebljava :

78 . za radnju koja se redovito dogaĊa ili se u sadašnjosti ponavlja . Uz takav prezent
moţemo dodati izraze kao što su every week - svakog tjedna , every year -
svake godine , always - uvijek , sometimes - katkada , from time to time -
od vremena do vremena itd . Npr . :
 He goes to a technical school .
My mother works in ashop .
They go to the mountains every year .
Our team plays football every Saturday .
17 .
On ide u tehniĉku školu .
Moja majka radi u trgovini .
Oni idu svake godine u planine .
Naša momĉad igra nogomet svake subote .

79 . u općim tvrdnjama . Npr . ;

A child needs good care . Djetetu treba mnogo njege .

In our country cherries ripen in June . U našoj zemlji trešnje dozrijevaju u lipnju .

80 . za izraţavanje općepoznatih ĉinjenica . Npr . :

A year has 365 days . Godina ima 365 dana .

Light spreads much more quickly than sound .Svjetlo se širi mnogo brţe nego zvuk .

81 . u poslovicama . Npr . :

After rain comes sunshine . Poslije kiše sunce sja .

Too many cooks spoil the broth . Previše kuhara - pokvarena ĉorba .

82 . u ţivom opisivanju prošlih dogaĊaja ( historijski prezent ) . Npr . :

She snatches the letter out of my hand , Ona mi zgrabi pismo iz ruke ,
tears it to pieces and throws it into the fire . rastrga ga na komade i baci u vatru .

83 . za buduću , unaprijed planiranu radnju . Takav se prezent ĉestonalazi u prospektima

putiĉkih agencija . Npr . :

We leave Zagreb at 630 , reach the Odlazimo iz Zagreba u 630 stiţemo na

airport at 7 , take off at 730 and aerodrom u 7 , uzlijećemo u 730 i
arrive in London at 11 . stiţemo u London u 11 .

84 u vremenskim i pogodbenim reĉenicama ako je u glavnoj reĉenici futur ili imperativ :

I shall ring you up when I come home . Telefonirat ću ti kad doĊem kući .
He will finish his work if he has time . On će završiti svoj posao ako bude imao
vremena .
Shut the window before the wind breaks it. Zatvori prozor prije nego što ga razbije vjetar
.

nesvšeni prezent ( The Prezent Continuous Tense )

85 . Nesvršeni prezent tvori se od prezenta pomoćnog glagola be i participa prezenta glagola

 koji mijenjamo .

18 .

86 . Particip prezenta tvori se tako da se infinitivu doda nastavak -ing . Npr . :

work - raditi working -radeći

bring - donijeti bringing - donoseći
play - igrati playing - igrajući

87 . Prema tome nesvršeni prezent glagola read glasi :

I am reading - ĉitam
you are reading - ĉitaš . . .

88 . Odriĉni oblik se tvori tako da se iza pomoćnog glagola stavi not . Npr . :

I am not reading - ne ĉitam

you are not reading - ne ĉitaš ...

89 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekat . Npr . :

am I reading  - ĉitam li 
are you reading  - ĉitaš li  ...

90 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola stavi not
i particip prezenta . Npr . :

am I not reading  - ne ĉitam li 

are you not reading  - ne ĉitaš li  ..

napomena uz particip prezenta

91 . Ako se glagol u infinitivu svršava na - e koje se ne izgovara , to- e pred nastavkom
- ing ispada . Npr . :

write - pisati writing - pišući

smoke - pušiti smoking - pušeći

92 . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji kratak , naglašen
samoglasnik,
krajnji se suglasnik ispred - ing podvostruĉava . Npr . :

hit - udariti hitting - udarajući

stop - prestati stopping - prestajući
permit - dopustiti permitting - dopuštajući
begin - poĉeti beginning - poĉinjući
93 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr . :
level - izravnati levelling - izravnavajući
travel - putovati travelling - putujući

19 .

nesvršeni prezent upotrebljava se :

94 . za radnju koja se sada dogaĊa . Npr . :

The wind is blowing . Vjetar puše .

What is Jane doing  Što radi Jane 
She is practising the piano . Vjeţba klavir .

95 . za radnju u bliţoj budućnosti , obiĉno uz vremenske izraze kojipokazuju budućnost

.Npr:

We are leaving this evening . Odlazimo veĉeras .

She is singing in the opera tomorrow . Ona sutra pjeva u operi .
He is meeting me at thestation at 7 . Doĉekat će me na stanici u 7 sati .

96 . za radnju koja se ne dogaĊa u ovom ĉasu , ali je još u toku . Npr . :

He is translating a novel by On prevodi jedan roman

William Faulkner . Williama Faulknera .
Have you heard that they are Jeste li ĉuli da se
constructing a new type of submarine izgraĊuje novi tip podmornice .

97 . za radnju koja se ponavlja , obiĉno uz priloge koji oznaĉuju ponavljanje . Npr . :

He is always askingquestions . On uvijek nešto pita .

She is constantly complaining of the cold . Ona se neprestano tuţi da joj je hladno .

glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom prezentu

98 . Najobiĉniji glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenom obliku jesu :
hear - ĉuti , see - vidjeti , taste - okusiti , smell -mirisati , remember - sjetiti se ,
understand - razumjeti , wish - ţeljeti , want - htjeti , know - znati ... Npr . :

I hear a noise in the next room .
Stop  Dont you see the red light 
This cake tastes good .
Do you remember our first dance 
Do you understand my words 
I wish you a lot of happiness .
Ĉujem nekakvu buku u susjednoj sobi .
Stani  Zar ne vidiš crveno svjetlo 
Ovaj kolaĉ ima dobar ukus .
Sjećaš li se našeg prvog plesa 
Razumijete li moje rijeĉi 
Ţelim vam mnogo sreće .
 I know that you dont understand me . Znam da me ne razumijete .

20 .

99 . Treba paziti na razliku izmeĊu glagola see - vidjeti i look at - gledati ; hear - ĉuti
i listen to - slušati .

See i hear oznaĉuju nesvjesnu upotrebu osjetila , neovisnuo našoj volji , dok look at i
listen to upotrebljavaju i u nesvršenom obliku . Npr . :

What are you looking at  Što to gledate 

I am looking at the beautiful flowers Gledam krasno cvijeće
in your garden. u našem vrtu .
He is listening to the news . On sada sluša vijesti .

PRETERIT
The PreteriteTense

100 . Preteritom u engleskom jeziku izriĉu se prošli dogaĊaji , dok je u bosanskom jeziku
najobiĉnije vrijeme za izricanje prošlih dogaĊajaperfekt ( došao je , vidjela je , kupili
smo )

Tvorba preterita
101. Preterit pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed . Npr . :

open - otvoriti I opened - otvorio sam

Ako se glagol u infinitivu svršava na - e , dodaje se u preteritu samo - d Npr . :

smoke - pušiti I smoked - pušio sam

102 . Preterit nepravilnih glagola ne tvori se prema stalnim pravilima , već ga treba
nauĉiti za svaki glagol posebno . Npr . :

bring - donijeti I brought - donio sam

go - ići I went - išao sam
give - dati I gave - dao sam

103 . Preterit pravilnih i nepravilnih glagola ima samo jedan oblik za sva lica jednine i
mnoţine .

1o4 . Odriĉni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se od odriĉnog preterita
 glagola do ( did not ) i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . N PR . :

I did not open - nisam otvorio

he did not bring - on nije donio

21 .

105 . Upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se did stavi
ispred subjekta i doda infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

did you open jesi li otvorio 

did he bring  je li on donio 

106 . Odriĉno - upitni oblik preterita pravilnih i nepravilnih glagola tvori se tako da se iza
upitnog oblika preterita glagola do stavi not i infinitiv glagola koji mijenjamo . Npr . :

did I not bring  nisam li donio 

did he not open  nije li on otvorio 

107 . Oblici preterita glagola " open "

potvrdno odriĉno

I opened - otvorio sam I did not open

you opened - otvorio si you did not open
he , she , it opened he , she , it did not open

we opened we did not open

you open you did not open
they opened they did not open

upitno odriĉno - upitno

did I open  did I not open 

did you open  did you not open 
did ( he , she , it ) open  did ( he , she , it ) open

did we open  did we not open 

did you open  did you not open 
did they open  did they not open 

108 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola do upotrbljavaju se u odriĉnomi u odriĉno -

upitnom obliku saţeti oblici . Npr . :
 I did not - I didnt did I not - didnt I 

22 .

Napomene uz tvorbu preterita

109 . Ako se glagol svršava na jedan suglasnik ispred kojega stoji jedan kratak , naglašen
samoglasnik , krajnji se suglasnik ispred - ed podvostruĉava . Npr . :

plan - planirati planned

skip - skakati skipped
drag - vući dragged

110 . Krajnje se -l uvijek podvostruĉava . Npr . :

level - izravnati levelled

travel - putovati travelled

111 . Ako se glagol svršava na - y ispred kojega stoji suglasnik , tajse -y mijenja u i ispred
nastavka -ed . Npr . :

worry - zabrinjavati se worried

cry - plakati cried
marry - oţeniti se married

Ako ispred y stoji samoglasnik , nema pred nastavkom - ed nikakvih promjena . Npr . :

obey - poslušati obeyed

stay - ostati stayed

Nastavak - ed u preteritu moţe se izgovarati na tri naĉina : kao ( t ) , ( d ) i ( id ) .

112 . Ako se glagol u infinitivu svršava na bezvuĉan suglasnik ( p , k, f ,s, š ) , nastavak

-ed izgovara se ( t ) . Npr . :

look - gledati looked ( lukt )

skip - skakati skipped ( skipt )
laugh - smijati se laughed ( la:ft )
push - gurati pushed ( put )

113 . Ako se glagol u infinitivu svršava na zvuĉan suglasnik ili na samoglasnik , nastavak -
ed izgovara se ( d ) . Npr . :
open - otvoriti opened (  oupnd )
close - zatvoriti closed ( klouzd )
obey - poslušati obeyed ( obeid )

114 . Ako se glagol u infinitivu svršava na ( t ) ilĉi ( d ) nastavak - ed izgovara se ( id ) .Npr .

 command - zapovijediti commanded ( kma:ndid )
mend - krpati mended (  mendid )
wait - ĉekati waited (  weitid )
23 .

Preterit se upotrebljava :
115 . za radnju koja se u prošlosti završila . Stoga se preterit redovito upotrebljava u
reĉenicama sa priloškim oznakama koje oznaĉuju prošlo vrijeme , kao što su :
yesterday - jućer , the day before yesterday - prekjuĉer , two weeks ago -
prije dva tjedna , in 1946 - 1946 . godine , i u pitanjima koja poĉinju sa when .

There was a strong wind on the Juĉer je bio jak vjetar na Kanalu .
Channel yesterday.
Two days ago I received a card from John . Prije dva dana primio sam kartu od Johna
.
When did you see the film  Kada si vidio taj film 

116 . kad se misli na neki prošli dogaĊaj iako nije prilogom oznaĉeno vrijeme kad se
radnja dogodila . Npr . :

They met in Pris . Sreli su se u Parizu .

She left her umbrella inthe train . Ostavila je kišobran u vlaku .
Did you enjoy the concert  Je li ti se sviĊao koncert 

117 . u zavisnoj reĉenici ako je u glavnoj reĉenici preterit ( vidi pravila o slsgsnju vremena )
:

I thought he was an Englishman . Mislio sam da je Englez .

The teacher told me I talked too much . Uĉitelj mi je govorio da previše govorim .
She realized that he did not love Shvatila je da je on više ne voli .
her any more .

118 . iza izraza kao :I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , it is high time -
krajnje je vrijeme , as if - kao da , koji oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne
moţe ostvariti . Npr. :

I wish I had a new car . Volio bih da imam nova kola .

If only you were kinder to her . Kad bi ti barem bio bolji prema njoj .
He behaves as if he were my chief . Onse ponaša kao da je moj šef .

Nesvršeni preterit ( The Preterite Continuous Tense )

119 . Nesvršeni preterit tvori se od preterita pomoćnog glagola be i participa prezenta
glagola
koji mijenjamo . Npr . :

I was reading - ĉitao sam

120 . Odriĉni oblik tvori se tako da se iza pomoćnog glagola stavi not . Npr. :

I was not reading - nisam ĉitao

24 .

121 . Upitni oblik tvori se tako da se pomoćni glagol stavi pred subjekt . Npr . :

was I reading  - jesam li ĉitao 

122. Odriĉno - upitni oblik tvori se tako tako da se iza upitnog oblika pomoćnog glagola
stavi not i particip prezenta . Npr . :

was I not reading  - nisam li ĉitao 

123 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola be obiĉno se u odriĉnom i odriĉno - upitnom
obliku upotrebljavaju saţeti oblici . Npr . :

I was not - I wasnt , you were not - you werent , was I not 
wasnt I were they not  - werent they 

Nesvršeni preterit se upotrebljava :

124. za radnju koja je u prošlosti trajala u ĉasu kad se dogodila neka druga prošla radnja .
Ta se druga prošla radnja kazuje obiĉnim preteritom . Npr . :

I was just having lunch when he rushed Upravo sam ruĉao kad je on uletio u
sobu .
into the room .
When he leftthe house the sun was shining . Kad je otišao od kuće , sjalo je sunce .
When we arrived they were playing cards . Kad smo došli , oni su se kartali .

125 . za dvije radnje koje traju istovremeno , bez obzira na to kad su zapoĉele i kad će
se završiti . Npr . :

The children were playing while their
mothers were chatting .
While it was raining , he was sitting
in a cafe .
They were running across the field
while the bombs were falling .
Djeca su se igrala dok su njihove majke
ĉavrljale .
Dok je padala kiša on je sjedio u kavani .
Trĉali su preko polja dok su padale bombe .

126 . u zavisnoj reĉenici umjesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj reĉenici preterit
( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :

I knew that he was talking to her Znao sam da se s njom razgovara o njenoj
kćeri .
 about her daughter .
He could hear that the bell was Ĉuo je da zvono zvoni , a ipak nije otvorio
vrata .
ringing , and yet he did not open the door .

25 .

PERFEKT
The Present Perfekt Tense
127 . U engleskom jeziku perfekt nije prošlo vrijeme kao u bosanskom . Engleskim
perfektom
kazuje se radnja koja je uvijek na neki naĉin povezana sa sadašnjošću . Zato se to
vrijeme
u engleskim gramatikama i zove Prezent Perfekt Tense .

Tvorba perfekta
128 . Perfekt se tvori od prezenta pomoćnog glagola have i participa perfekta ( The Past
Participle ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have taken - uzeo sam , he has forgotten - zaboravio je ,

she has answered - odgovorila je .

129 . Particip perfekta pravilnih glagola tvori se tako da se infinitivu doda nastavak - ed .
Prema tome je particip perfekta pravilnih glagola jednak preteritu , pa za particip
perfekta
vrijede one iste napomene koje vrijede i za tvorbu preterita .

130 . Particip perfekta nepravilnih glagola ne tvori se prema nekom stalnom pravilu , već
ga treba nauĉiti za svaki glagol posebno . Npr . :

infinitiv : particip perfekta :

to forget - zaboraviti forgotten
to take - uzeti taken
to give - dati given

131 . Odriĉni oblik perfekta tvori se od odriĉnog oblika prezenta pomoćnog glagola have
i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have not taken - nisam uzeo

132 . Upitni oblik perfekta tvori se od upitnog oblika prezenta glagola have i participa
perfekta . Npr . :

have I taken  - jesam li uzeo 

133 . Odriĉno - upitni oblik perfekta tvori se od odriĉno - upitnog oblika pomoćnog glagola
have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .:

have I not taken  - nisam li uzeo 

26 .

134 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola have obiĉno se upotrebljavaju saţeti oblici .
Npr:

I have taken - Ive taken , he has taken - hes taken , you have not taken -
you havent taken , she has not taken - she hasnt taken , have we not taken 
-havent we taken  - has he not taken  - hasnt he taken 

Perfekt se upotrebljava :

135 . za radnju koja je poĉela u prošlosti i koja još traje . Npr . :

He has been ill since February . Bolestan je ( već ) od veljaĉe .

He has lived here for three years . On ovdje ţivi ( već ) tri godine .
They have been absent for five weeks . Odsutni su ( već ) pet tjedana .

Takav se perfekt gotovo uvijek prevodi na bosanski prezentom , uz koji ĉesto stoji već .

Napomena :
136 . Kad bismo u gornjim reĉenicama upotrebili preterit umjesto perfekta , njihovo
znaĉenje bi
se potpuno izmijenilo . Tako : He lived here for three years znaĉi da je on ovdje ţivio
tri godine , ali više ne ţivi ovdje . Isto tako : They were absent for five weeks
znaĉilo bi da su bili odsutni pet tjedana , ali su se vratili i sada su tu .
Preteritom , dakle , izraţavamo radnju koja je potpuno završena u prošlosti i nema
veze
sa sadašnjošću .

Since
137 . Uz since redovito stoji perfekt jer since znaĉi : od neke vremenske taĉke u prošlosti
pa do sada . Npr .:
 Since his arrival he has worked Od svog dolaska on radi u jednoj kemijskoj
in a chemical plant . tvornici .
I have not seen him since Nisam ga vidio otkad smo se vratili iz Engleske .
we returned from England .

27 .

For

138 . For oznaĉava vremensko razdoblje . Ako to razdoblje seţe do sadašnjeg momenta ,
upotrebljava se uz for perfekt , a ako je prošlo , moramo upotrebiti preterit . Npr . :

They have been married for five years . Oni su u braku već pet godina .
He has lived in this street for a long time . On u ovoj ulici stanuje već dugo vremena .

ALI 

He lived here for five months , and now On je stanovao ovdje pet mjeseci , a sada je
he is in London . u Londonu .

139 . za radnju kod koje ne ţelimo istaknuti vrijeme kad se dogodila , već samo
ĉinjenicu da se dogodila . Npr . :

I have been to London . Bio sam u Londonu .

She has bought a new dress . Kupila je novu haljinu .
He has lost his umbrella . Izgubio je kišobran .

140 . Kad bi smo spomenuli vrijeme kad se radnja dogodila , morali bismo upotrebili
preterit . Npr . :

I was in London last year . Bio samu Londonu prošle godine .

She bought a new dress in January . Kupila je novu haljinu u sijeĉnju .

141 . uz priloge vremena koji oznaĉuju vremensko razdoblje koje još nije završeno .
Takvi su priloški izrazi : today - danas , this morning - jutros , this autumn -
jesenas , this year - ove godine , never - nikada , always - uvijek , Npr . :

I have worked hard today . Danas sam mnogo radio .

I have not seen him this morning . Jutros ga nisam vidio .
We have not had much fruit this autumn . Ove jeseni nismo imali mnogo voća .
She has always been fond of children . Uvijek je voljela djecu .
I have never seen such a pretty girl . Nikad nisam vidio tako draţesnu djevojku .

142 . uz " just " za radnju koja se upravo završila . Npr . :

 He has just finished his lecture . Upravo je završio svoje predavanje .
She has just returned from her holiday . Upravo se vratila s godišnjeg odmora .

28 .

Nesvršeni perfekt ( The Present Perfekt Continuous )

143 . Nesvršeni perfekt tvori se od perfekta pomoćnog glagola to be i participa prezenta
glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have been reading - ĉitao sam

144 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika perfekta pomoćnog glagola to be i participa
prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I have not been reading - nisam ĉitao .

145 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika perfekta poćnog glagola to be stavi
particip prezenta glagola koji mijenjamo .Npr . :

have I been reading  - jesam li ĉitao 

146 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno - upitnog oblika perfekta
pomoćnog
glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

have I not been reading  - nisam li ĉitao 

Napomena :
147 . Umjesto punih oblika pomoćnog glagola to have upotrebljavaju se saţeti oblici (
v.t.134 .)

Nesvršeni perfekt se upotrebljava :

148 . za radnju koja već neko vrijeme neprekidno traje , a vjerojatno će još potrajati . Npr . :

He has been travelling for three months . On već tri mjeseca putuje .
I have been speaking to you for two hours . Već dva sata s vama razgovaram .
Our son has been reading Oliver Twist for Naš sin već dva mjeseca ĉita Olivera
two months . Tvista .

149 . Glagoli kao sit - sjediti , stand - stajati , lie - leţati , rest - poĉivati , wait - ĉekati ,
koji oznaĉuju stanje , gotovo se uvijek upotrebljavaju u nesvršenom perfektu . Npr . :

He has been lyving in bed for ten days . On već deset dana leţi u postelji .
 He has been standing in the corridor for On već pola sata stoji u hodniku .
half an hour .
She has been waiting forhim since four oclock . Ona ga ĉeka već od ĉetiri sata .

29 .

PLUSKVAMPERFEKT
The Past Perfekt Tense
150 . Pluskvamperfektom izraţavamo prošlu radnju koja se završila prije neke druge prošle
radnje . Obiĉno se upotrebljava u sloţenim reĉenicama . Npr . :

When I came home they had gone tothe cinema .Kad sam došao kući , oni su bili
otišli u kino .

Tvorba pluskvamperfekta
151 . Pluskvamperfekt se tvori od preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta
glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had taken - bio sam uzeo

she had forgotten - bila je zaboravila
he had answered - bio je odgovorio

152 . Odriĉni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉnog oblika preterita pomoćnog

glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had not taken - nisam bio uzeo

she had not forgotten - nije bila zaboravila
he had not answered - nije bio odgovorio

153 . Upitni oblik plusvamperfekta tvori se od upitnog oblika preterita pomoćnog glagola to
have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I taken - jesam li ja bio uzeo 

had she forgotten  - je li ona bila zaboravila 
had he answered  - je li on bio odgovorio 

154 . Odriĉno - upitni oblik pluskvamperfekta tvori se od odriĉno - upitnog oblika

preterita pomoćnog glagola to have i participa perfekta glagola koji mijenjamo . Npr .
:

had I not taken  - nisam li bio uzeo 

had she not forgotten  - nije li bila zaboravila
had he not answered  - nije li bio odgovorio 
155 . Umjesto punih oblika glagola to have upotrebljavaju se u pluskvamperfektu saţeti
oblici : Npr : I had taken - Id taken , he had not taken - he hadnt taken ,
had they not taken - he hadnt taken , had they not taken  - hadnt they taken 
30.

Pluskvamperfekt se upotrebljava :
156 . za radnju koja se završila prije neke druge prošle radnje . Npr . :

She suddently found that she had lost
her camera .
When I called on him he had already left .
.
He showed her the picture he had bought
in Italy .
Odjednom je ustanovila da je izgubila
fotografski aparat .
Kad sam ga posjetio , on je već bio otišao
Pokazao joj je sliku koju je bio kupio
u Italiji .

157 . u zavisnim reĉenicama uz after . Npr . :

After we had reached the top , we began Pošto smo se popeli na vrh , poĉeli smo
to feel tired . osjećati umor .
His friends tried to help him after he had Prijatelji su nastojali da mu pomognu
lost all his money . pošto je izgubio sav svoj novac .

158 . u zavisnoj reĉenici umjesto perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici preterit . Npr :

I was told that our team had lost the game . Rekli su mi da je naša momĉad
izgubila igru .
He told me that he had bought a small Rekao mi je da je kupio kućicu na moru
.
house at the seaside .

159 . iza izraza : I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , as if - kao da ,
pluskvamperfektom se izraţava nešto što nije ostvareno u prošlosti . Npr . :

I wish I had known this before .
If only I had been more careful .
He pronounced English as if he
had never heard anybody speak
English before .
Kamo sreće da sam to prije znao .
Da sam barem bio oprezniji .
Izgovarao je engleski kao da prije
nije nikada nikoga ĉuo govoriti
engleski .

Nesvršeni pluskvamperfekt ( The Past Perfekt Continuous )

160 . Nesvršeni pluskvamperfekt tvori se od pluskvamperfekta pomoćnog glagola
to be i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Npr .:
I had been reading - bio sam ĉitao
161 . Odriĉni oblik tvori se od odriĉnog oblika pluskvamperfekta pomoćnog glagola to be
i participa prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I had not been reading - nisam bio ĉitao .

31 .

162 . Upitni oblik tvori se tako da se iza upitnog oblika plusvamperfekta pomoćnog glagola
to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I been reading  - jesam li bio ĉitao 

163 . Odriĉno - upitni oblik tvori se tako da se iza odriĉno - upitnog oblika plusvamperfekta
pomoćnog glagola to be stavi particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

had I not been reading  - nisam li bio ĉitao 

164 . Umjesto punih oblika glagola have upotrebljavaju se saţeti oblici

I hadnt been , hadnt I been ...

Nesvršeni pluskvamperfekt se upotrebljava :

165 . za radnju koja je trajala prije neke prošle radnje i vjerovatno se i nastavila . Npr . :

He talked about the novel Govorio je o romanu što ga je pisao .

he had been writing .
She showed me the pullover Pokazala mi je pulover što ga je plela .
she had been knitting .

Napomena :
166 . Kad bi u prethodnim primjerima umjesto nesvršenog pluskvamperfekta stajao obiĉni
plusvamperfekt , znaĉenje bi se promijenilo . Npr . :

He talked about the novel he had written . Govorio je o romanu što ga je napisao .
She showed me the pullover she had knitted . Pokazala mi je pulover što ga je splela .

167 . u zavisnoj reĉenici umjesto trajnog perfekta i preterita ako je u glavnoj reĉenici
preterit ( vidi pravila o slaganju vremena ) . Npr . :
 I knew that he had been working all night .
She told me that her husband had been
putovao
travelling the whole winter .
32 .
Znao sam da je radio cijelu noć .
Rekla mi je da je njezin suprug
cijelu zimu .

FUTUR

The Future Tense

168 . Futur je glagolsko vrijeme kojim se izraţava budućnost ( npr : doći ću sutra , proĉitat
ću
njegovo pismo ... )

169 . U engleskom jeziku budućnost se moţe izraziti na nekoliko naĉina :

futurom , nesvršenim prezentom , oblikom " going to " i prezentom .

170 . Futur se tvori s pomoćnim glagolima shall i will i infinitivom ( bez to ) glagola
koji mijenjamo . Npr . :

I shall ( will ) take - uzet ću

you will take - uzet ćeš
he ( she , it ) will take - on ( ona , ono ) će uzeti

we shall ( will ) take - uzet ćemo

you will take - uzet ćete
they will take - uzet će ( oni , one , ona )

Vidimo da se shall ili will upotrebljavaju za 1. lice jednine i mnoţine , a will za 2 . i 3 .

lice jednine i mnoţine .

171 . Odriĉni oblik futura tvori se tako da se iza pomoćnog glagola shall ili will stavi not ,
a iza njega infinitiv ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

I shall ( will ) not take - neću uzeti

you will not take -nećeš uzeti ...

172 . Upitni oblik futura tvori se da se shall ili will stavi pred subjekt i doda infinitiv ( bez to
)
glagola koji mijenjamo . Npr . :

shall I take  - hoću li uzeti 

will you take  - hoćeš li uzeti 

173 . Odriĉno - upitni oblik futura tvori se od odriĉno - upitnog oblika glagola shall ili will
 i infinitiva ( bez to ) glagola koji mijenjamo . Npr . :

shall I not take  - neću li uzeti 

will you not take  - nećeš li uzeti 

33 .

174 . U modernom se engleskom jeziku rijetko upotrebljavaju puni oblici . Umjesto njih
upotrebljavaju se saţeti oblici ( contracted forms ) . Npr :

I shall take - Ill take

you will take - youll take
I shall not take - I shant take
you will not take - you wont take
shall we not take  - shant we take 
will thwy not take  - wont they take 

Napomena :
175 . U modernom engleskom jeziku , a pogotovu u ameriĉkom govoru , sve više prevladava
upotreba glagola will u potvrdnom i odriĉnom obliku futura za sva lica jednine i
mnoţine.

Futur se upotrebljava
176 . za ĉistu budućnost :

In three years Zagreb will have one Za tri godine Zagreb će imati milion
million inhabitans . stanovnika .
We shall finish this course in five months . Završit ćemo ovaj teĉaj za pet mjeseci .

177 . za izraţavanje namjere , odluke , prijetnje ili obećanja . U tom sluĉaju upotrebljava
se za 1 . lice will , a za 2 . i 3 . shall . Npr . :

I will help him because he needs my help . Odluĉio sam mu pomoći jer mu je moja
pomoć potrebna .
I will lend you any book you need . Posudit ću ti svaku knjigu koju
trebaš ( obećanje )
You shall have a new hat as soon as Dobit ćeš novi šešir ĉim dobijem plaću .
I getmy pay .
You shant go fishing with me tomorrow . Nećeš sa mnom ići sutra na ribolov .
( odluka , prijetnja ) .

Napomena :
 Usporedite ova dva primjera :

I shall not speak German . Neću govoriti njemaĉki .

I will not speak German . Neću da govorim njemaĉki .

34 .

Nesvršeni futur ( The Future Continuous Tense )

178 . Nesvršeni futur tvori se od futura glagola to be i participa prezenta glagola koji . Npr .
:

I shall be reading - ĉitat ću

you will be reading - ĉitat ćeš...

179 . Odriĉni oblik tvori se tako da sefutur glagola to be stavi u odriĉni oblik i da mu se
doda
particip prezenta glagola koji mijenjamo . Npr . :

I shall not be reading - neću ĉitati

you will not be reading - nećeš ĉitati

180 . Upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u upitni oblik i da mu se doda
particip prezenta glagola koji mijenjamo. Na pr.:

shal I be reading? - hoću li ĉitati?

will you be reading? - hoćeš li ĉitati? i td.

181. Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se futur glagola to be stavi u odriĉno-upitni oblik i
da mu se doda particip prezenta glagola koji mijenjamo.Na pr.:

shall I not be reading? - neću li ĉitati?

will you not be reading? - nećeš li ĉitati?

Nesvršeni futur upotrebljava se:

182. za buduću radnju koja će neko vrijeme trajati. Na pr.:

He will be playing in our team next Sunday. On neće u nedelju igrati u našoj
momĉadi.
We shall be travelling all night. Putovat ćemo cijelu noć.

183. za buduću radnju koja će trajati prije i poslije nekog budućeg momenta ili radnje.
Na pr.:
At eight oclock tonight I shall be listening Veĉeras u osam sati slušat ću radio.
to the wireless.
 If you ring me up at seven oclock I wont Ako me nazoveš u sedam sati, neću se
answer because Ishall be sleeping. javiti na telefon jer ću /u to vrijeme/ sp
vati.

35.

Svršeni futur / The Future Perfekt Tense/

184 Svršeni futur tvori se od shall ili will i infinitiva perfekta / vidi 222/ glagola koji
mijenamo.
Na pr.:

I shall have taken -uzet ću

You will have taken - uzet ćeš i td.
Svršeni futur upotrabljava se:

185. za radnju koja će biti završena do nekog odreĊenog momenta u buduĉnosti.Uz svršeni
futur uvijek stoji neka oznaka budućeg vremena. Na pr.:

He will have sold all the tickets by Saturday. Do subote će već prodati sve karte.

Before the end of the holiday he will have Prije završetka praznika potrošit će
spent all the money. već sav novac.

By the time you get this letter I shall have Kad primiš ovo pismo , ja ću već zapo-
begun the second part of my journey. ĉeti drugi dio svoga putovanja.

Napomena

186.Kako vidimo iz navedenih primjera , engleski nesvršeni futur prevodi se na bosanski je-
zik futurom nesvršenog glagola. Na pr.: I shall be speaking-govorit ću; he will be swi-
mming-on će plivati; it will be raining-padat će kiša itd.

Svršeni futur prevodi se na naš jezik futurom svršenih glagola. Na pr.:he will have
writen
- napisat će; we shall have arrived-stići ćemo; she will have left-ona će otići itd.
Izraţavanje budućnosti nesvršenim prezentom
187 . Nesvršenim prezentom izraţavamo unaprijed dogovorenu radnju u bliţoj budućnosti .
Stoga se uz to vrijeme obiĉno upotrebljava neki prilog ili priloška oznaka koja to
oznaĉuje:

We are playing footbal tomorrow . Sutra ćemo igrati nogomet .

 I am coming after lunch . Doći ću poslije ruĉka .
Our orchestra is playing in Switzerland Naš će orkestar svirati u Švicarskoj
next week . idućeg tjedna .

36 .

188 . Glagoli koji se ne upotrebljavaju u nesvršenim vremenima ne mogu izraziti budućnost

na taj naĉin . Npr . : know - znati , understand - razumjeti , hear - ĉuti ...
Budućnost tih glagola izraţava se sa shall i will . Npr . :

I shall know all about it tonight . Sve ću o tome saznati veĉeras .

You will hearfrom me soon . Uskoro ću vam se javiti .
He will understand me better a few On će me bolje razumjeti za nekoliko
minutes . minuta .

189 . Glagol see moţe se upotrijebiti i u nesvršenom prezentu za radnju u blizoj budućnosti ,
ali u drugom znaĉenju . Npr . :

I am seeing him tomorrow . Sastat ću se s njim sutra .

( tako smo se dogovorili ) .

Izraţavanje budućnosti sa " going to "

190 . Budućnost se izraţava i nesvršenim prezentom glagola go ( I am going , you are going
...)
i infinitivom glagola koji mijenjamo . Npr :

I am going to bui - kupit ću

you are going to take - uzet ćete
he is going to leave - on će otputovati ...

191 . Tim se oblikom izraţava buduća radnja koju subjekt poduzima svjesno i po svojoj
odluci
i zato se ĉešće upotrebljava za osobe , a rjeĊe za stvari . Npr . :

I am going to build a garage . Sagradit ću garaţu .

We are going to sped our summer Provest ćemo svoje ljetne praznike
holiday at the seaside . na moru .
He is going to bui a new car . On će kupiti novi auto .

192 . Tim se oblikom moţe takoĊer izraziti da je neko siguran da će se nešto dogoditi . Npr :

Look at the sunset . It is going to be Pogledaj zalaz sunca . Sutra će biti

a lovely day tomorrow . krasan dan .
You have eaten toomany sweets . Pojeo si previše slatkiša . Bojim se da će ti
I am afraid you are going to be sick . biti zlo .

193 . Uz glagole go i come ne upotrebljava se oblik going to . Umjesto njega obiĉno se

 upotrebljava nesvršeni prezent tih glagola . Npr . :

I am going to the cinema ( umjesto: I am going to go ).

He is coming tomorrow ( umjesto : He is going to come )

37 .

Izraţavanje budućnosti obiĉnim prezentom

194 . Katkada se buduća , unaprijed planirana radnja moţe izraziti i obiĉnim prezentom .
Tim se oblikom obiĉno sluţimo kad iznosimo detaljne planove ekog putovanja ,
izleta itd . Npr . :

We leave Zagreb at 10 a . m . , arrive Odlazimo iz Zagreba u 10 sati ujutro ,

in Paris at 950next day , stay in Paris dolazimo u Pariz u 950 idućeg dana .
five hours and reach Calais about 9 p. m . Ostajemo u Parizu pet sati i stiţemo u
Calais oko 9 uveće .

To bi se isto moglo izraziti i svim ostslim naĉinima za izraţavanje buduĉnosti, ali je

ovaj
naćin, zbog svoje kratkoće, za takve svrhe najpodesniji.

Napomena

195.Ako ste u sumnji kojim da se od navedenih naĉina posluţite za izraţavanje buduĉnosti

najmanje ćete pogriješiti ako se odluĉite za futur sa shall i will.

KONDICIONAL

T h e Co n d i t i o n a l
196. Kondicional se tvori od pomoĉnog glagola should i would i infinitiva /bez to/ glagola
koji mijenjamo.

197. Sadašnji kondicional tvori se sa should i would i infinitivom perfekta glagola koji mije-
njamo./Za tvorbu infinitiva perfekta vidi 222/ Na pr.:
 I should take - uzeo bih
Sadašnji kondicional
you would take - ti bi uzeo i td.

38.

Ishould have taken - bio bi uzeo

Prošli kondicional
you would have taken - ti bi bio uzeo i td.

198.Odriĉni oblik kondicionala tvori se tako da se iza should i would stavi not. Na pr.:

I should not take - ne bih uzeo

you would not take - ti nebi uze i td.
I should not have taken - ne bih bio uzeo i td.
you would not have taken - ti ne bi bio uzeo i td.

199.Upitni oblik tvori se tako da se should ili would stavi pred subjekt. Na pr.:

should I take? - da li bih uzeo?

would you take? - da li bi ti uzeo? itd.
should I have taken?- da li bih bio uzeo?
would you have taken?-bi li ti bio uzeo? itd.

200.Odriĉno-upitni oblik tvori se tako da se iza should ili would i subjekta umetne not.Npr.:

should I not take?- ne bih li uzeo ?

would you not take - ne bi li ti uzeo? itd.
should I not have taken? - ne bih li bio uzeo?
would you not have taken - ne bi ji ti bio uzeo? itd.

201.U mjesto punih oblika upotrebljavaju se ĉesto saţeti oblici. Na pr.:

I should take - I'd take

you would take-you'd take
I should not take - I shouldn't take
you would not take - you wouldn't take
should I not take - shouldn't I take?
would you not take - wouldn't you take?
 Kondicional sadašnji i kondicional prošli upotrebljavaju se u pogodbenim reĉenicama.

39.

Pogodbene reĉenice
202. Pogodbene reĉenice su zavisno-sloţene reĉenice kojima se kazuje:

da će se nešto ostvariti ako se ispuni neki uslov;

da bi se nešto ostvarilo kad bi se ispunio neki uslov;
da bi se nešto bilo ostvarilo da se ispunio neki uslov.
Na pr.:

Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.

Kad bi prestala kiša, pošli bi smo u šetnju.
Da je prestala kiša bili bismo pošli u šetnju.

I u engleskom jeziku pogodbene reĉenice sastoje se od dva dijela: glavne reĉenice i

zavisne
reĉenice. Zavisna reĉenica obiĉno poĉinje veznikom "if" pa se ĉesto zove "if" clause.
Glavna reĉenica moţe stajati ispred "if" reĉenice ili iza nje.
Na pr.:
We shall go for a walk if the rain stops. Poći ćemo u šetnju ako prestane kiša.
If the rein stops,we shall go for a walk. Ako prestane kiša, poći ćemo u šetnju.

203. U engleskom jeziku postoje tri glavna tipa pogodbenih reĉenica.

Glavna reĉenica "if" reĉenica

futur prezent

I shall come if you invite me.

Doći ću ako me pozoveš.
II

kondicional preterit

I should come if you invited me.

Došao bih kad bi me ti pozvao.

III
 Kondicional prošli pluskvamperfekt

I should have come if you had invited me.

Bio bih došao da si me pozvao.
40 .

204. Prvim tipom /u glavnoj reĉenici futur, u zavisnoj prezent/ izraţava se vjerovatna
pogodba
/probable condition/, što znaĉi da će se vjerovatno ostvariti posljedica ako se ispuni
uslov
izraţen u "if" reĉenici. Na pr.:

He will arrive in time if he catches Stići će na vrijeme ako ulovi voz u 7 sati.
the 7 o'clock train.

You will spend less money if you stop Potrošit ćeš manje novaca ako prestaneš
pušiti.
If you come to London, I will meet at Ako doĊeš u London , doĉekat ću te na
the station. stanici.

205. Drugim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici kondicional ,u zavisnoj preterit/
izraţava se nevjerovatna pogodba /improbable condition/.Takvim se reĉenicama kazuje
da
je malo vjerovatno , a katkada i sasvim nemoguće , da se ispuni uslov izraţen u "if"
reĉe-
nici. Na pr.:

If he had money, he would travel Kad bi imao novaca putovao bi oko

svijeta.
round the world.

Theuy would be successful if they Imali bi uspjeha kad bi više radili.

worked harder.

If I were you, I would not wear Kad bih bio na tvom mjestu , ne bih
such a hat. nosio takav šešir.

206. Treĉim tipom pogodbenih reĉenica /u glavnoj reĉenici prošli kondicional, u zavisnoj
plus-
kvan perfekt/ izraţavamo neostvarenu pogodbu u prošlosti /unfulfilled condition/. Na
pr.:

If I had been more careful, the accident Da sam bio oprezniji , nesreća se ne bi
bila
would not have happened. dogodila.

If he had not been abroad last winter, he Da nije prošle zime bio u inostranstvu,
bio
he would have got the job. bi dobio to namještenje.
 He would have caught cold if he had Bio bi se prehladio da je skoĉio u hladnu
jumped into the cold water. vodu.

41.

207. Ako pogodbenom reĉenicom izraţavamo prirodne zakone i njihove nuţne

posljedice,stoji
u glavnoj i u "if" reĉenici prezent. Na pr.:

If it does not rain, the soil gets dry. Ako ne pada kiša, tlo se sasuši.
If I drink too much coffee,I cannot sleep. Ako pijem previše kafe, ne mogu spavati.
If the sky is covered with clouds, the night Ako je nebo pokriveno oblacima, noć je
is dark. tamna.

.
Izostavljanje veznika "if"

208. U knjiţevnom se jeziku katkada u pogodbenim reĉenicama izostavlja "if", a glagol se

stavlja pred subjekt. Na pr.:

Had I met you before , I should have Da sam te prije sreo, bio bih ti pomogao.
helped you.

Had we lost the game , they would have Da smo izgubili igru , oni bi bili sretni .
been happy .
Should I be late for lunch , dontworry . Ako bih zakasnio na ruĉak , nemoj se
zabrinjavati .
Shall - will Should - would
209 . Shall i will +infinitiv itraţavaju ĉistu buduĉnost samo ako shall stoji u 1. licu jednine
i mnoţine, a will u 2.i 3. licu.

Ostale upotrebe shall i will

210. Shall I answer the telephone  Što da joj kaţem o tom pismu 

211 . Shall u 2 . i 3 . licu jednine i mnoţine izraţava odluku , prijetnju ili obećanje ,
a u odriĉnom obliku zabranu . Npr . :

You shall speak to him ; it is my
firm decision .
He shall not marry her .
He said to me : " You shall have
your raise "
Ti ćeš s njim govoriti ; to sam ĉvrsto odluĉio .
Neću dopustiti da se njome oţeni .
Rekao mi je " Ja vam obećavam da ćete
dobiti povišicu ."

212 . Will u 1 . licu izraţava namjeru , odluku ili obećanje . Npr . :

I will forget everything if you do Sve ću zaboraviti ( obećavam ti ) ako to više

 not mention it any more . ne budeš spominjao .
I will work harder because I want to Radit ću marljivije ( odluĉio sam da radim )
pay my fathers debts . jer ţelim isplatiti oĉeve dugove .

42 .

213. Will u upitnim reĉenicama izraţava poziv ili molbu . Npr . :

Will you come to the cinema with me  Hoćete li poći sa mnom u kino 
Will you open the door for me , please  Hoćete li mi , molim vas , otvoriti vrata 
Will you have a cup of tea  Izvolite li šalicu ĉaja 

214 . Should i would  infinitiv ne izraţavaju samo kondicional , već se upotrebljavaju

i u nekim posebnim sluĉajevima .

Should u svim licima izraţava moralnu obavezu ili duţnost . Npr . :

You should show more understanding for Morali biste pokazivali više razumjenja
these old people . za te stare ljude .
She should pay more atention to her Morali bi obratiti više paţnje svome
pronunciation . izgovoru .

215 . Should s infinitivom perfekta izraţava neispunjenu duţnost . Npr .

You should have come to his Trebalo je da doĊeš na sprovod njegove

majke .
mothers funeral
He should have consulted the doctor . Trebalo je da upita lijeĉnika za savjet .

216 . Would u upitnim reĉenicama izraţava uljudnu molbu . Npr . :

Would you kindly give me that ashtray  Hoćete li mi , molim vas dati onu pepeljaru

Would you , please , mail this letter Hoćete li mi , molim vas , predati ovo pismo
for me  na poštu 

217 . Would izraţava uobiĉajenu radnju u prošlosti . Npr . :

Every afternoon the old man would sit Starac bi svako popodne sjedio kraj prozora
in his armchair by the window . u svom naslonjaĉu .
Whenever he was free , he would play Kad god je bio slobodan , igrao se sa svojim
with his little son . sinĉićem .

218 . Would se upotrebljava u frazama I would sooner , I would rather - bilo bi mi milije ,
ja bih radije . Iza tih fraza dolazi infinitiv bez to . Npr . :
 He would rather live in his own country On bi radije ţivio u svojoj zemlji
than abroad . nego u inozemstvu .
They would sonner die than break Oni bi radije umrli nego prekršili
their promise . svoje obećanje .
43 .

INFINITIV
The Infinitive
219 . Infinitiv ili neodreĊeni oblik glagola u engleskom jeziku obiĉno dolazi sa prijedlogom
to .
U bosanskom postoji samo jedan oblik za infinitiv , dok u engleskom razlikujemo
nekoliko
oblika infinitiva .

220 . Infinitiv prezenta : to come - doći , to speak - govoriti , to learn - uĉiti itd . Npr :

He wantid to come at once . Htio je odmah doći .

221 . Nesvršeni infinitiv prezenta : to be working - raditi , to be coming - dolaziti itd . Npr . :

She seems to be coming regularly. Ĉini se da ona redovito dolazi .

Nesvršeni infinitiv prezenta tvori se od infinitiva glagola to be i participa prezenta

glagola
koji mijenjamo . Npr . :

222 . Infinitiv perfekta : to have come , to have spoken , to have understood itd . Npr . :

He was sorry to have come . Bilo mu je ţao da je došao .

Infinitiv perfekta tvori se od infinitiva pomoćnog glagola to have i participa perfekta

glagola koji mijenjamo .

223 . Nesvršeni infinitiv perfekta : to have been reading , to have been writing ,
to have been sending itd . Taj se infinitiv vrlo rijetko upotrebljava .
Nesvršeni infinitiv perfekta tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been )
i participa prezenta glagola koji mijenjamo .

224 . Infinitiv prezenta pasivni : to be taught - biti pouĉavan , to be sent - biti poslan , to be
closed - biti zatvoren itd . Npr . :

To punish is sometimes worse than Katkada je gore kazniti nego biti kaţnjen .
to be punished .

225 . Infinitiv perfekta pasivni : to have been cured , to have been sent ,
to have been punished itd . Npr . :

It is a good thing for him to have been Za njega je dobro da su ga poslali u

 sent to an English school . englesku školu .

Infinitiv perfekta pasivni tvori se od infinitiva perfekta glagola to be ( to have been )

i participa perfekta glagola koji mijenjamo .

44 .

Infinitiv se upotrebljava :
226 . za izraţavanje namjere . Npr . :

She went to the country to see her friend . Pošla je na selo da posjeti svoju prijateljicu .
His uncle sent him to London to study Njegov ga je stric poslao u London da
English literature . studira englesku literaturu .
He got up early in order to have a walk . Ustao je rano ( s namjerom )
da bi se prošetao .

Znaĉenje namjere pojaĉava se ako se fraza in order stavi pred infinitiv .

227 . iza mnogih glagola u konstrukciji objekat  infinitiv ( tzv . akuzativ s infinitivom ) .
To su glagoli koji izraţavaju : ţelju (npr . want , wish , desire ) ; zapovijed ( npr . order -
naloţiti , command - zapovjediti ; ask - traţiti ) ; izricanje ( npr . tell - reći , invite -
pozvati ) ; osjećanje ( npr .like - voljeti , love - ljubiti , hate - mrziti , dislike - ne voljeti ) i
mnogi drugi . Npr . :

His father wanted him to become a doctor .
.
They ordered him to leave the room .
She asked me to lay the table .
I told him to stay at home .
They invited him to come to dinner .
I like my coat to be well cut .
He hates his room to be too hot .
Njegov je otac ţelio da on postane lijeĉnik
Naloţili su mu da iziĊe iz sobe .
Zamolila me je da prostrem stol .
Rekao sam mu neka ostane kod kuće .
Pozvali su ga da doĊe na većeru .
Volim da mi je kaput dobro skrojen .
On ne voli kad mu je soba prevruća .

Napomena :
228 . Ta se konstrukcija ( akusativ s infinitivom ) prevodi na bosanski redovito zavisnom
reĉenicom , kao što to vidimo iz navedenih prijevoda .

229 . iza nekih glagola , npr . to know - znati , to teach - pouĉavati , to learn - uĉiti itd.
stavlja se pred infinitiv rijeĉ how . Npr . :

She does not know how to dance . Ona ne zna plesati .

He taught him how to draw . Nauĉio ga je crtati .
By reading good authors we learn how Ĉitajući dobre pisce nauĉimo taĉnije
to express our thoughts more precisely . izraţavati svoje misli .
Napomena :

Vidimo da se how  infinitiv obiĉno prevodi na bosanski samo infinitivom .

45 .

230 . iza pridjeva koji izraţavaju osjećaje , npr . : happy - sretan , glad - veseo , sad -
ţalostan , furious - bijesan , delighted - oduševljen itd . Npr . :

I was delighted to spend the
afternoon with you .
I shall be happy to meet your parents .
He was sad to part with her.
He told me how furious they were
to have lost the game .
Bilo mi je vrlo lijepo provesti popodne s vama .
Bit ću sretan da upoznam vaše roditelje .
Bio je ţalostan što se rastaje od nje .
Rekao mi je kako su bijesni što su izgubili igru .

231 . iza too i enough . Npr . :

He was too young to understand Bio je premlad da bi razumio odluku svog

oca .
hisfathers decision .
He was too weak to climb the steps . Bio je preslab da se popne uza stepenice .
I am old enough to look after muself . Dovoljno sam star da se brinem za sebe .
He did not run fast enougt to catch Nije dovoljno brzo trĉao da bi ulovio autobus
.
the bus .

232 . Iz prijevoda gotovo svih ovih primjera vidimo da se engleski infinitiv prevodi na
bosanski jezik zavisnom reĉenicom . Tako npr. infinitiv to come to dinner prevodimo :
da doĊe na veĉeru , to see her friend - da posjeti svoju prijateljicu , to have lost the game
-
što su izgubili igru , too weak to climb - preslab da se popne itd .

Infinitiv bez " to "

Infinitiv bez " to " upotrebljava se :

233 . iza defektnih glagola : can , could , must , may might , shall , should , will would.Npr:

Can you lend me your pen  Moţeš li mi posuditi pero 

You must read this book . Morate proĉitati ovu knjigu .
It might rain today . Danas bi moglo biti kiše .
I should be at home now . Sada bih morao biti kod kuće .
He will forgive you . On će ti oprostiti .

234 . iza glagola " make " ( kad znaĉi prisiliti , navesti , nagovoriti ) i glagola let . Npr . :
 He made her cry . Natjerao ju je na plaĉ .
The judge made him confess his crime . Sudac ga je naveo da prizna svoj zloĉin .
Let him do as he pleases . Pusti ga da radi po svojoj volji .
Let him repeat the sentence . Neka ponovi reĉenicu .

46 .

235 . iza glagola osjećanja , kao što su : hear - ĉuti , watch - promatrati , see - vidjeti ... Npr
:

I heard him open the door . Ĉuo sam ga kako je otvorio vrata .
Frommy window I saw her cross Vidio sam je sa svoga prozora kako
the street . je prešla ulicu .
I watched the boys climb the tree . Promatrao sam djeĉake kako se penju na drvo .

236 . iza fraza kao što su : had better , would rather , would sooner . Npr . :

You had better go for a walk than Bit će bolje da poĊeš na šetnju nego da
stay at home . ostaneš kod kuće .
I would rather go with you . Ja bih radije išao s vama .
He would sooner die than be dishonest . On bi prije umro nego bio nepošten .

237 . Katkada prijedlog to moţe zamijeniti infinitiv s to . Takav se to upotrebljava da bi se

izbjeglo ponavljanje glagola koji je već spomenut . Npr . :

She did not want to go to the party
but she had to ( go ) .
They asked her to bring her little
ona
daughter but she did not want to
( bring her ) because it was too cold .
Nije htjela ići na zabavu , ali je morala ( ići ) .
Zamolili su je da povede svoju kćerkicu , ali
nije htjela ( da je povede ) jer je bilo suviše
hladno .

Oblici na - ing (- ing Forms )

238 . Oblici koji se tvore od infinitiva i nastavka - ing mogu biti :

gerund

I am fond of walking through the fields . Volim šetati kroz polja .

particip prezenta

I saw him carrying a big basket . Vidio sam ga kako nosi veliku košaru .
 imenica

The building on the left is our school . Zgrada nalijevo je naša škola .

47 .

GERUND
The Gerund
239 . Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice .

Glagolske osobine gerunda jesu :

240 . iza njega moţe stajati objekt .

I do not like drinking wine before lunch . Ne volim piti vino prije ruĉka .

241 . iza njega moţe stajati prilog .

He is fond of walking quickly . On voli brzo hodati .

242 . gerund moţe stajati u raznim vremenima : gerund sadašnji ( reading ) gerund prošli
(having read ) , a kod prelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda : sadašnji (
being
taught ) i prošli ( having been taught ) .

Before translating a pasage , you must
read it several times .
After having got her letter , he felt
very unhappy .
I hate being advised all the time .
Prije nego što prevedeš jedan odlomak ,
moraš ga nekoliko puta proĉitati .
Pošto je dobio njeno pismo , bio je
vrlo nesretan .
Ne volim da mi se neprestano daju savjeti .

Imeniĉke osobine gerunda jesu :

243 . pred njim moţe stajati prijedlog .

Istead of doing his work he went to Umjesto da radi svoj posao otišao je u kino .
the cinema .

244 . pred njim moţe stajati atribut .

His being nervous is due to his illness . To štoje nervozan posljedica je njegove bolesti
.
245 . pred njim moţe stajati genitiv .

Johns being lazy makes his parents Johnovi su roditelji nesretni zbog toga što je
unhappy . on lijen
48 .

Gerund se upotrebljava :
246 . iza glagola koji znaĉe poĉetak , svršetak ili nastavak neke radnje . Takvi su glagoli :

begin -poĉeti , start - poĉeti , end - završiti , finish - svršiti , stop - prestati ,
continue - nastaviti , go on - nastaviti itd . Npr . :

He began writing at the age of eighteen . Poĉeo je pisati u dobi od osamnaest godina .
After his heart attack he stopped smoking . Nakon srĉanog napadaja prestao je pušiti .
He went on playing after everybody Nastavio je sa sviranjem pošto su već
had left . svi otišli .

247 . iza glagola koji izraţavaju neki osjećaj . Takvi su glagoli :

like - voljeti , love - voljeti , enjoy - uţivati u , dislike - ne voljeti , hate - mrziti ,
detest - mrziti , resent - negodovati , prigovarati , zamjerati ...

I dont like travelling alone . Ne volim sam putovati .

We enjoyed swimming in the river . Uţivali smo u plivanju u rijeci .
She resents his being late . Zamjera mu što zakašnjava .

248 . iza izraza : it is no use - nema smisla , it is no good - ne vrijedi , I cant help -
ne mogu a da ne , i iza pridjeva worth i busy . Npr . :

It is no use trying to persuade him , Nema smisla pokušati ga nagovoriti ,

he is too obstinate . on je previše tvrdoglav .
She couldnt help admiring his skill . Nije mogla a da se ne divi njegovoj spretnosti .
His sculptures are worth seeing . Vrijedi vidjeti njegove skulpture .
She was busy cleaning her flat . Bila je zaposlena ĉišćenjem svoga stana .

249 . iza fraza : do you mind - imate li što protiv  would you mind  -
da li biste imali što protiv  i sliĉnih . Npr . :

I dont mind being told the truth .
Would you mind mailing this
letter for me 
Do you mind my going to bed
earlier today 
Nemam ništa protiv toga da mi se kaţe istina .
Da li biste mi htjeli poslati ovo pismo 
Bili vas smetalo ako danas poĊem
ranije spavati 

250 . iza svih prijedloga . Npr . :

I will send you the book after Poslat ću ti knjigu pošto je proĉitam .
having read it .
By marrying against the will of Time što se udala protiv volje svojih roditelja
 her parents she made a great mistake . naĉinila je veliku pogrešku .
You cannot enter the playground Ne moţete ući u igralište a da ne platite
ulaznicu .
without paying the fee .
They prevented her from seeing her son . Nisu joj dali da vidi svoga sina .
49.

PARTICIP PREZENTA
The Present Participle
251 . Particip prezenta je glagolski oblik koji ima osobine pridjeva . On se moţe upotrijebiti
atributivno , tj . da pobliţe oznaĉi neku imenicu , i predikativno , kao dio imenskog
predikata .

Atributivno upotreba participa prezenta

252 . Kad se particip prezenta upotrebljava kao atribut , on je ĉesto po znaĉenju pravi
pridjev :

This is an interesting book . Ovo je zanimljiva knjiga .

Study also the following chapters Prouĉite takoĊer iduća poglavlja .
I want a room with running cold Ţelim sobu s tekućom hladnom i toplom
and hot water . vodom .
That was a very exciting day . To je bio vrlo uzbudljiv dan .

Predikativna upotreba participa prezenta

253 . Nesvršena se vremena ( Continous Tenses ) tvore pomoću participa prezenta . U tim
se vremenima particip prezenta upotrebljava predikativno . Npr . :

When he entered the room , Kad je ušao u sobu , ja sam pisao pismo .
I was writing a letter .
I have been learing English for Već ĉetiri godine uĉim engleski .
four years .

Samostalna upotreba participa prezenta

254 . Particip prezenta moţe stajati i samostalno . On u takvim sluĉajevima stoji umjesto
usporedne ili zavisne reĉenice . Npr . :

I saw her waving to him and smiling . Vidio sam je kako mu maše i kako se smiješi
Thinking that he was ill I sent him Budući da sam mislio da je bolestan ,
to the doctor . poslao sam ga k lijaĉniku .

Passing by the house I could hear Dok sam prolazio pokraj kuće , ĉuo sam ih
them laugh . kako se smiju .
They approached walking hand in hand . Pribliţavali su se drţeći se za ruke .
Imenice na - ing
255 . Neke rijeĉi na - ing , koje su izvedene od glagola , izgubile su osobine glagola
i postale prave imenice . Npr . :

He has a meeting almost every day . Onima sastanak gotovo svaki dan .
50 .

The surroundings of our town are very
attractive .
The policeman told him to the left .
nalijevo
Have you seen the collection of his drawings 
Okolica našeg grada vrlo je privlaĉljiva .
Policajac mu je rekao da skrene ulicu
Jeste li vidjeli zbirku njegovih crteţa 

ZAPOVJEDNI NAĈIN
The Imperative
256 . Imperativ je glagolski oblik kojim se izriĉe zapovijed , zabrana ili molba .

257 . Imperativ za 2 . lice jednine i mnoţine jednak je infinitivu bez to . Npr . :

Give me that book . Daj mi onu knjigu .

Show her the garden . Pokaţite joj vrt .
John and Henry , stop that noise . John i Henry , prestanite s tom bukom .

258 . Odriĉni oblik imperativa za 2 . lice jednine i mnoţine tvori se tako da se ispred glagola
stavi do not ( dont ) . Npr . :

Dont jump from the tram before Ne skaĉi s tramvaja prije nego što
it stops . se zaustavi .
Dont eat too much ice - cream . Nemoj jesti previše sladoleda .
Dont listen to him . Nemojte ga slušati .

259 . Imperativ za 1 . i 3 . lice jednine i mnoţine tvori se s glagolom let . Iza let dolazi
imenica ili zamjenica u padeţu objekta i infinitiv bez to glagola koji mijenjamo . Npr . :

Let him do as he pleases . Neka radi po svojoj volji .

Let Mary do the cooking Neka Mary kuha umjesto tebe .
instead of you .
Let us consider the matter Hajde da sutra razmotrimo ovu stvar .
tomorrow .
Let them do their home - work Neka ponovno izrade svoju domaću zadaću .
again .

260 . Odriĉni oblik 1 . i 3 . lica jednine i mnoţine tvori se tako da seispred let stavi odriĉni
oblik glagola do ( do not ili dont ) . Npr . :
 Dont let them punish the child for Nemojte im dopustiti da kazne dijete
such a trifle . zbog takve sitnice.
Dont let us make the same Nemojmo ponovno uĉiniti istu pogrešku .
mistake again .
Dont let her marry that man . Nemojte joj dopustiti da se uda za tog ĉovjeka .
51 .

261 . Ako se pred imperativ stavi do , zapovijed ili molba su istaknute i jaĉe naglašene . Npr

Do take another cake . Molim te uzmi još jedan kolaĉ .

Do stop whistling , you will drive Ta prestani s tim zviţdanjem , natjerat ćeš me
me mad . u ludilo .
Do come and have tea with us DoĊite , molim vas , sutra k nama na ĉaj .
tomorrow .

KONJUKTIV
The Subjektive

262 . Konjuktivom se izraţava nešto nestvarno , nešto što samo zamišljamo , ţelimo
ili ĉemu se nadamo .

263 . Konjuktiv ima zaseban oblik samo u 3 . licu jednine prezenta svih glagola , a razlikuje
se
od obiĉnog prezenta po tome što nema nastavka - s . Npr . :

( if ) he come
( if ) she send

Napomena

Konjuktiv se u modernom engleskom jeziku vrlo rijetko upotrebljava .

264 . Glagol be ima u svim licima konjuktiva prezenta oblik be , a u svim licima konjuktiva
preterita oblik were . Npr .:

konjuktiv prezenta konjuktiv preterita

( if ) I be ( if ) I were
( if ) he be ( if ) he were
( if ) they be ( if ) they were

Konjuktiv se upotrebljava :

265 . u nekim izrazima , Npr . :

 Long live the young couple  Ţivio mladi par 
Come what may , I will stay Ma što došlo , ja ću ostati uz svoju
with my children . djecu .
Far be it fromme to do him any harm . Nisam ni pomislio da mu uĉinim nešto naţao .

52 .

266 . iza : I wish - kamo sreće da , if only - kad bi barem , it is high time - krajnje je vrijeme
I would sooner - radije bih , I would rather - bilo bi mi milije , as if - kao da , koji svi
oznaĉuju nešto što nije ostvareno ili se ne moţe ostvariti . Npr . :

I wish he were my son . Ţeljela bih da mi je on sin .

If only he recovered . Kad bi se barem oporavio .
It is high time he finished his studies . Krajnje je vrijeme da završi svoje studije .
I would sooner you went with me . Njemu bi bilo milije da mu ţena vodi brigu
o djeci .
He speaks as if he were a psilosopher . On govori kao da je filozof .

Iz tih primjera vidimo da se konjuktiv razlikuje od obiĉnog preterita samo kod glagola be ,
dok svi ostali glagoli imaju isti oblik za konjuktiv preterita i za obiĉni preterit .

PASIV
The Passive Voice
267 . U engleskom se jeziku ĉesto upotrebljavaju pasivne reĉenice . U takvim reĉenicama
subjekt nije vršitelj radnje , nego se radnja vrši na subjektu .

U reĉenici :

Our workers have built this bridge . Naši su radnici sagradili ovaj most .

subjekt Our workers ( Naši radnici ) izvršio je radnju te reĉenice . Ta je reĉenica u

aktivu .

U reĉenici :

This bridge has been built by our workers . Ovaj je most sagraĊen od naših radnika .

subjekt This bridge ( Ovaj most ) nije izvršio radnju te reĉenice , već se radnja izvršila na
njemu .

268 . U pasivnim se reĉenicama upotrebljavaju pasivni glagolski oblici . Pasivne glagolske

oblike mogu tvoriti samo prelazni glagoli , tj. takvi koji mogu uza se imati objekt .

Ativ Pasiv
prezent : I teach - pouĉavam I am taught - bivam pouĉavan
preterit : I taught I was taught
futur : I shall teach I shall be taught

Pasivni oblici tvore se tako da se uzme ono vrijeme glagola to be koje nam je potrebno i doda
se particip perfekta glagola koji mijenjamo . Prema tome se pasivni prezent tvori od prezenta
glagola to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo , a pasivni futur od futura glagola
to be i participa perfekta glagola koji mijenjamo .

53 .

269 Pasiv se u engleskom jeziku najĉešće upotrebljava ako je subjekt aktivne reĉenice
nepoznat ili nije vaţan , tj . ako je objekt vaţniji od subjekta . Npr . :

Our neighbours car was stolen Prošle su noći ukradena kola našeg susjeda .
last night .
The boy will be taken to the hospital . Djeĉak će biti odvezen u bolnicu .

Kad bismo ova dva primjera stavili u aktiv , vidjeli bismo da su njihovi subjekti nepoznati ili
nevaţni . Npr . :

Somebody stole our neighbours Netko je ukrao kola našega susjeda prošle
noći .
car last night .
They will take the boy tothe hospital . Odvest će djeĉaka u bolnicu .

270 . vidimo da u navedenim pasivnim reĉenicama nije spomenut vršitelj radnje ( somebody
they ) . Ima , meĊutim , sluĉajeva kad osjećamo da je potrebno spomenuti vršitelja radnje .
Npr:

The first aeroplane was constructed by Prvi avion su konstruisala braća Wright .
the brothers Wright .

Ispred rijeĉi koja oznaĉuje vršitelja radnje stavlja se prijedlog by . Takve reĉenice nisu ĉeste .

271 . Pasiv nije u duhu bosanskog jezika . Stoga se engleske pasivne konstrukcije prevode
na bosanski aktivnom reĉenicom ili povratnim glagolom , a rjeĊe pasivom . Npr . :

Foreign lauguages are taught Strani jezici pouĉavaju se po cijelom svijetu .

all over the world .
The tickets will be sold one hour Karte će se prodavati jedan sat prije predstave .
before the performance .
My drawer has been opened . Netko je otvorio moju ladicu .
This book was translated to years ago . Ova je knjiga prevedena prije dvije godine .

272 . Iza glagola koji traţe dva objekta , jedan u dativu , a drugi u akuzativu , moguća su
dva oblika pasivne reĉenice . Takvi su glagoli : show - pokazati ( kome što ) , refuse - odbiti (
kome što ) , give - dati ( kome što ) ,send - poslati ( kome što ) itd . Npr . :

aktiv
Somebody sent my daughter a box Netko je poslao mojoj kćerki kutiju
of sweets . slatkiša .

pasiv
 Abox of sweets was sent to my daughter .

ili

My daughter was sent a box of sweets .

54 .

Duhu engleskog jezika više odgovara da objekt u dativu , koji oznaĉuje lice ( u gornjem
primjeru
my daughter ) , postane subjekt pasivne reĉenice . Evo nekoliko primjera :

They showed me the old Pokazali su mi stare rukopise .

maniscripts ( aktiv ) .
I was shown the old Pokazali su mi stare rukopise .
manuscripts ( pasiv ) .

They refused him a passport . Odbili su da mu izdaju putovnicu .

He was refused a passport (pasiv) . Odbili su da mu izdaju putovnicu .

They have told me the truth (aktiv ) Rekli su mi istinu .

I have been told the truth ( pasiv ) . Rekli su mi istinu .

273 . Glagoli s prijedlogom , npr . look after - brinuti se za , provide for - opskrbiti itd .
zadrţavaju taj prijedlog i u pasivu . Npr . :

Her children are well provided for .
You will be laughed at if they see
you with him .
This event has been spoken about
for a long time .
The old lady likes being read to .
Njena su djeca dobro opskrbljena .
Smijat će vam se ako vas vide s njim .
O tom se dogaĊaju dugo vremena govorilo .
Stara gospoĊa voli da joj se ĉita .

NEUPRAVNI GOVOR
Indirekt Speech
274 . Neĉije rijeĉi moţemo ponoviti na dva naĉina : ako ih ponavljamo taĉno onako kako ih
je tko rekao , upotrebljavamo upravni govor ( Direkt Speech ) . Npr . : On mi je rekao : "
Sastat ćemo se u 10 sati . " Ako izvještavamo što je netko rekao , onda se sluţimo
neupravnim govorom
( Indirekt or Reported Speech ) . Npr . : Rekao mi je da ćemo se sastati u 10 sati .

U engleskom jeziku u neupravnom govoru vrijede pravila o slaganju vremena .

Slaganje vremena ( Sequence of Tenses )

275 . U sloţenim se reĉenicama vrijeme glagola zavisne reĉenice ravna prema vremenu
glagola glavne reĉenice . Npr . :

I know that he is ill . Znam da je bolestan .

I knew that he was ill . Znao sam da je bolestan .
276 . Budući da je u glavnoj reĉenici preterit , u zavisnoj reĉenici , po pravilu o slaganju
vremena , mora za istovremenu radnju stajati preterit.

277. I knew that he had been ill. Znao sam daje bio bolestan.
55 .

Ako je u glavnoj reĉenici preterit, onda se za radnju koja se dogodila prije upotrebljava plus-
kvamperfekt /pretprošlo vrijeme/.

278. I knew that he would be ill. Znao sam da će biti bolestan.

Ako je u glavnoj reĉenici preterit , onda se za radnju koja se dogodila kasnije upotre-
bljava futur u prošlosti.

279. Kako u bosanskom jeziku nema slaganja vremena, prevodi se preterit prezentom, plus-
vamperfekt perfektom, a futur u prošlosti futurom.

Futur u prošlosti upotrebljava se samo u zavisnim reĉenicama, a po svom je obliku

jednak
kondicionalu.

280. Ako je u glavnoj reĉenici prezent , perfekt ili futur , onda se upotreba vremena u
zavisnoj
reĉenici ne razlikuje od upotrebe vremena u bosanskom jeziku, tj. za sdašnjost se
upotreb-
ljava prezent, za prošlost jedno od prošlih vremena, a za buduĉnost futur. Na pr.:

Znam
that he is ill. Znat ću  da je bolestan.
Znao sam

I know that he was ill. Znam da je bio

I shall know that he has been ill. Znat ću  bolestan.
I have known that he had been ill. Znao sam

Znam
that he will be ill. Znat ću  da će biti
Znao sam bolestan.
281. Budući da je neupravni govor zavisno sloţena reĉenica , primjenjuju se u njemu
pravila o slaganju vremena . Uzmimo kao primjer reĉenicu : I study music . - Studiram
muziku .

Upravni govor Neupravni govor

She said : " I study music . " She said that she studied music .

She said : " I studied music "

 She said that she had studied music .
She said : " I have studied music "

She said : " I shall study music . " She said that she would study music .
She said : " Study music ! " She told me to study music .

56.

Iz ovih primjera vidimo da se pri prenošenju upravnog u neupravni govor vremena

mijenjaju :

282 . Upravni govor Neupravni govor

prezent preterit

preterit
 pluskvamperfekt
perfekt

futur futur u prošlosti

imperativ infinitiv

Upotreba glagola say i tell

283 . U upravnom se govoru upotrebljava say . Npr . :

He said: " I am your friend." Rekao je : " Ja sam ti prijatelj."

He said to me : "I am your friend." Rekao mi je :" Ja sam ti prijatelj."

284. U neupravnom se govoru moţe upotrijebiti say ili tell. Na pr.:

He said that he was my friend. Rekao je da mi je prijatelj.

He teld me that he was my friend. Rekao mi je da je moj prijatelj.

285. U neupravno govoru upotrebljava se say samo ako nije spomenuta osoba kojoj se
govori.
Kad je ta osoba spomenuta , mora se upotrijebiti tell.

286. Imperativ upravnog govora postaje u neupravnom govoru infinitiv sa to. Pred takvim se
infinitivom uvijek upotrbljava tell, jer je uvijek spomenuta osoba kojoj je neko nešto
zapo-
vijedio. Na pr.:

"Bring me a glass of water ." " Donesi mi ĉašu vode ."

He told me to bring him a glass of water . Rekao mi je da donesem ĉašu vode .
Evo još nekoliko primjera za upotrebu say i tell :

287 . He said : " The plane crashed near Rekao je : " Avion se survao blizu
the airport ." aerodroma . "
He said that the plane had crashed Rekao je da se avion survao blizu
57.

near the airport . aerodroma .

He told us that the plane had crashed Rekao nam je da se avion survao
near the airport . blizu aerodroma .
She said : " I shall visit the World Fair . " Rekla je : " Posjetit ću Svjetsku izloţbu " .
She said she would visit the World Fair . Rekla je da će posjetiti Svjetsku izloţbu .
She told her sister she would visit the Rekla je svojoj sestri da će posjetiti
World Fair . Svjetsku izloţbu .

Napomene uz neupravni govor

288 . Pri prenošenju iz upravnog govora u neupravni mijenjaju se zamjenice prema smislu
.Npr:

She said : " I am in a hurry . " Rekla je " Meni se ţuri . "
She said she was in a hurry . Rekla je da joj se ţuri .
They said : " We have arrived ." Rekli su : " Stigli smo "
They said they had arrived . Rekli su da su stigli .

289 . This i these postaju u neupravnom govoru that i those ako je uvodni glagol u preteritu
:

The porter said : " Smoking is Vratar je rekao :" Pušenje je u ovoj
forbidden in this room . " prostoriji zabranjeno . "
The porter said that smoking was Vratar je rekao da je pušenje u onoj
forbidden in that room . prostoriji zabranjeno .
I said : " I don't like these colours . " Rekao sam : " Ne sviĊaju mi se ove boje . "
I said I didn't like those colours . Rekao samda mi se ne sviĊaju one boje .

290 . Prilozi mjesta i vremena mijenjaju se u neupravnom govoru ako je uvodni glagol u
preteritu . Tako here postaje there , today - that day , tomorrow - the next day ili the
following day , yesterday - the day before ili the previous day . Npr . :

He said : " I shan't stay here any Rekao je : " Neću više ovdje ostati . "
longer . "
He said that he wouldn't stay there Rekao je da neće više ondje ostati .
any longer .
Jane said : " We are leaving tomorrow." Jane je rekla : " Odlazimo sutra . "
Jane said that they were leaving Jane je rekla da odlaze sutradan
the next day ( the following day ). ( idućega dana ) .
He said : " I was very tired yesterday." Rekao je : " Juĉer sam bio vrlo umoran ."
He told me that he had been very tired Rekao mi je da je bio dan prije
the day before ( the previous day ) . vrlo umoran .
 58.

Zavisno - upitna reĉenica ( Neupravno pitanje )

291 . Zavisno - upitnom reĉenicom izvještavamo što je netko upitao .Upravno pitanje :
" When shall I see you ? "" Kad ćemo se vidjeti ? " glasit će u neupravnom obliku :
" He asked me when he would see me ." " Upitao me kad ćemo se vidjeti . "
U zavsno- upitnoj reĉenici , kao i u neupravnom govoru , vrijede pravila o slaganju
vremena .

292 . Glagol u zavisno - upitnoj reĉenici ne stoji u upitnom obliku , nego u potvrdnom .
Usporedite :

Where have you bought it ? Gdje ste to kupili?

She asked me where I had bought it . Upitala me je gdje sam to kupio .

Do you like modern poetry ? SviĊa li vam se moderna poezija ?

He asked me if I liked modern poetry . Upitao me da li mi se sviĊa moderna
poezija.

Vidimo da se upitni oblik glagola u direktnom pitanju mijenja u zavisno - upitnoj reĉenici u
potvrdni oblik : have you bought ? postalo je I had bought , do you like ? postalo je I liked .

293 . Uvodni glagol u zavisno - upitnoj reĉenici oznaĉuje pitanje ili neizvjesnost . Takvi su
glagoli : ask - pitati , want to know - ţeljeti znati , wonder - pitati se , inquire - pitati ,
not to know - ne znati , not to be sure - ne biti siguran itd. Npr . :

She asked me if I felt better . Upitala me da li se osjećam bolje .

I wantid to know how long it Ţelio sam znati kako će dugo trebati
would take me to reach London . da doĊem do Londona .
I wonder how much that will cost me . Zanima me koliko će me to stajati .
They inquired if the train was late . Informirali su se da li vlak kasni .
I did not know if he would deliver Nisam znao hoće li on predati poruku .
the message .

294 . Upravno ( direktno ) pitanje moţe poĉeti upitnom rijeĉi ili glagolom . Ako poĉinje
upitnom rijeĉi , npr . who , whose , whom ,what , which , when , where , why , how , zavisno
upitna reĉenica poĉinje tom istom upitnom rijeĉi . Npr . :

Where have you been ? Gdje si bio ?

He asked me where I had been . Upitao me gdje sam bio .
Who wil fetch the milk today ? Tko će danas otići po mlijeko ?
I don't know who will fetch the milk today. Ne znam tko će danas otići pomlijeko .
 Why did you not shut the door ? Zašto niste zatvorili vrata ?
She asked me why I had not shut the door . Upitala me zašto nisam zatvorio vrata .

59.

295 . Ako upravno pitanje poĉinje glagolom , zavisno - upitna reĉenica uvodi se veznikom
if ili whether . Npr . :

Will you come tomorrow ? Hoćete li doći sutra ?

I don't know if you will come tomorrow . Ne znam hoćete li doći sutra .
Did you follow my advice ? Jesi li se drţao moga savjeta ?
He asked me if I had folowed his advice . Upitao me da li sam se drţao njegova
savjeta .
Shall I get my money or not ? Hoću li dobiti svoj novac ili neću ?
He wanted to know whether he would Ţelio je znati da li će dobiti svoj novac
get his money or not . ili neće .

IMENICE
Nouns
296 . Imenice su rijeĉi kojima nešto imenujemo . Npr . : boy - djeĉak , table - stol , goodness
-
dobrota itd .

Vrste imenica

Prema znaĉenju dijelimo imenice na nekoliko vrsta . One mogu biti :

297 . opće imenice ( common nouns ) , koje sluţe kao nazivi za sva bića ili stvari iste vrste
Npr . :

desk - pisaći stol , window - prozor , woman - ţena , horse - konj , hand - ruka itd . ;

298 . vlastita imena ( proper names ) , tj . imenice koje sluţe kao nazivi za pojedina bića ,
mjesta itd . Npr . :

Anna - Ana , Robert - Robert , Amerika - Amerika , Glasgow - Glasgow itd . ;

299 . zbirne imenice ( collective nouns ) , koje u jednini oznaĉuju skup ili mnoštvo . Npr . :

team - momĉad , army - vojska , navy - mornarica , crowd - gomila , mnoštvo , police -
policija , flock - jato , herd - krdo , cattle - stoka itd . ;

300 . gradivne imenice ( materijal nouns ) koje oznaĉuju tvar ili materiju . Npr . :

wine - vino , copper - bakar , milk - mlijeko , food - hrana , ice - led , air - zrak ,
 lead - olovo itd . ;

fear - strah , thirst - ţeĊa , courage - smjelost , health - zdravlje , illness - bolest ,
intelligence - inteligencija itd .

60.

ROD IMENICA
Gender
302 . U engleskom jeziku imenice imaju prirodni rod . To znaĉi :

303 . muškog su roda ( masculine gender ) one imenice koje oznaĉuju muško biće . Npr . :

boy - djeĉak , father - otac , uncle - ujak , brother - brat itd . ;

304 . ţenskog su roda ( feminine gender ) one imenice koje oznaĉuju ţensko biće . Npr . :

sister - sestra , mother - majka , aunt - tetka , girl - djevojka itd . ;

305 . srednjeg su roda ( neuter ) stvari . Npr . :

picture - slika , shoe - cipela , carpet - sag , plum- šljiva itd . ;

Napomena

306 . Osnovna je razlika izmeĊu imenica u engleskom jeziku i bosanskom jeziku da u našem
jeziku stvari mogu biti muškog , ţenskog ili srednjeg roda . Npr . ovaj stol , ovaj prozor , ova
klupa , ova kuća , ovo pero , ovo sedlo itd.U bosanskom jeziku imenice imaju katkada
prirodni, katkada gramatiĉki rod .

307 . zajedniĉkog roda ( common gender ) su one imenice koje u istom obliku sluţe za
muški i za ţenski rod . Tako na primjer imenica pupil moţe znaĉiti uĉenik i uĉenica , friend -
prijatelj ili prijateljica , writer - pisac ili spisateljica , cousin - bratić i sestriĉna itd .

Napomena

Usporedite u bosanskom : on je dobar vozaĉ , ona je dobar vozaĉ , on je po

struci matematiĉar , ona je po struci matematiĉar itd .

ŢENSKI ROD IMENICA

Feminine Gender
308 . Neke imenice ţenskog roda tvore se tako da se muškom rodu doda nastavak - ess . Npr
 lion - lav lioness - lavica
prince - kraljević princess - kraljevina
heir - nasljednik heiress - nasljednica
61.

309 . Ako se imenica muškog roda svršava na - er ili -or , onda ispred nastavka - ess
samoglasnik e ili o ispada . Npr . :

tiger - tigar tigress - tigrica

waiter - konobar waitress - konobarica
actor - glumac actress - glumica
emperor - vladar empress - vladarica

311 . Katkada se pred imenicu stavi neka rijeĉ koja oznaĉuje rod . Npr . :

man - servant - sluga maid - servant - sluţavka

boyfried - prijatelj girlfriend - prijateljica
he - goat - jarac she - goat - koza
tom - cat - maĉak she - cat - maĉka

312 . Katkada se rijeĉ koja oznaĉuje rod stavlja iza imenice . Npr . :

turkey- cock - puran turkey - hen - pura

peacock - paun peahen - paunica

313 . Neke imenice imaju za ţenski rod posebnu rijeĉ . Npr . :

man - muškarac woman - ţena

father - otac mother - majka
brother - brat sister - sestra
uncle - ujak aunt - tetka
king - kralj quen - kraljica
bachelor - neţenja spinster - neudata ţena
nephew - nećak niece - nećakinja
boy - djeĉak girl - djevojka
husband - muţ wife - supruga
son - sin daughter - kći
gentleman - gospodin lady - gospoĊa
cock - pijetao hen - kokoš
bull - bik cow - krava
dog - pas bitch - kuja
 62.

MNOŢINA IMENICA
Prular of Nouns
314 . Mnoţina imenica obiĉno se tvori tako da se jednini doda nastavak - s . Taj se nastavak
izgovara iza zvuĉnih suglasnika i samoglasnika ( z ) , a iza bezvuĉnih suglasnika (s ) . Npr . :

chair - stolac chairs

window - prozor windows  izgovor ( z )
table - stol tables

street - ulica streets

duck - patka ducks  izgovor ( s )
shop - trgovina shops

315 . Ako se imenica u izgovoru svršava na s , z , š , ţ , ĉ , dţ , dodaje se nastavak - es ( ili

samo - s ako se imenica završava na muklo - e ) . Kod takvih se imenica nastavak - es
izgovara ( iz ) :

bus - autobus buses

wish - ţelja wishes
match - šibica matches
church - crkva churches
rose - ruţa roses
bridge - most bridges

316 . Imenice na -o tvore mnoţinu tako da se jednini doda nastavak - es . Taj se nastavak
izgovara ( z ) . Npr . :

potato - krompir potatoes

tomato - paradajz tomatoes
volcano - vulkan volcanoes
negro - crnac negroes
hero - heroj heroes

317 . Neke imenice na - o tvore mnoţinu pravilno . Npr. :

piano - klavir pianos

photo - fotografija photos

318 . Kod imenica dolazi u mnoţini do pravopisnih promjena . Tako se kod imenica na - y ,
ispred kojega stoji suglasnik ,mijenja y u i i dodaje nastavak - es . Npr . :
 factory - tvornica factories
lorry - kamion lorries
country - zemlja countries
flay - muha flies

63.

319 . Ako se ispred y nalazi samoglasnik , mnoţina se tvori pravilno , dodavanjem nastavka -
s:

way - put ways

toy - igraĉka toys
donkey - magarac donkeys
bay - zaton bays

320 . Mnoge imenice na - f ili fe mijenjaju f u v i dobivaju nastavak - es . Npr . :

calf - tele calves

half - polovina calves
leaf - list leaves
loaf - kruh loaves
shelf - polica shelves
thief - tat thieves
wolf - vuk wolves
knife - noţ knives
life - ţivot lives
63 .

321 . Neke imenice na - f ili fe tvpre mnoţinu dodavanjem nastavka - s . To au obiĉno

imenice koje se svršavaju na - oof , -ief , -rf i - ff . Npr . :

roof - krov roofs

chief - poglavica chiefs
handkerchief - rupĉić handkerchiefs
dwarf - patuljak dwarfs
cliff - stijena cliffs

Neke imenice tvore mnoţinu nepravilno :

322 . promjenom osnovnog samoglasnika :

man - muškarac - men

woman - ţena - women
foot - stopalo - feet
tooth - zub - teeth
groose - guska - geese
mouse - miš - mice
louse - uš - lice
323 . nastavkom - en ili -ren. Npr . :

ox - vol - oxen
child - dijete - children
64.

324 . Neke imenice ostaju u mnoţini nepromijenjene . Npr . :

fish - riba , ribe

sheep - ovca , ovce
trout - pastrva , pastrve
salmon - losos , lososi
deer - jelen , jeleni

Napomena

Kad mislimo na razne vrste riba , imenica fish stoji u mnoţini . Npr . :

There are all kinds of fishes U našem moru ima riba svih vrsta
in our sea .

325 . Neke imenice dolaze samo u mnoţini . Glagol uz takve imenice stoji takoĊer u mnoţini
. Npr . : goods - roba , gallows - vješala , scissors - škare , wages - nadnica , trousers - hlaće
...

The goods have been damaged Roba je oštećena poţarom .

by the fire .
His pyjamas were striped . Njegova je pidţama bila prugasta .

Where are the scissors ? Gdje su škare ?

Where are your trousers so dirty ? Zaštosu tvoje hlaĉe tako prljave ?

326 . Neke su imenice po obliku u mnoţini , a znaĉe jedninu . Glagol uz takve imenice stoji
u jednini . Npr . :

mathematic - matematika , physics - fizika , phonetics - fonetika , statistics - statistika ,

news - novost , vijest .

Mathematics is very important in Matematika je vrlo vaţna u tehnici .

engineering .
Physics was his favourite subjekt . Fizika je bila njegov najomiljeniji predmet .
Phonetics has always been his hobby . Fonetika je uvijek bila njegov hobi .
This news is very suprising . Ova vijest vrlo iznenaĊuje .

Mnoţina sloţenica

327 . Sloţenice su rijeĉi koje su sastavljene od dva ili više dijelova . Obiĉno tvore mnoţinu
tako da se jednini doda nastavak - s . Npr . :

grandfather - djed grandfathers

 ashtray - pepeljara ashtrays
deck - chair - leţaljka deck - chairs
waiting room - ĉekaonica waiting - rooms
writing desk - pisaći hastal writing desks
65.

328 . Kad je jedan dio sloţenice prijedlog ili prilog , samo glavna rijeĉ dobiva nastavak za
mnoţinu . Npr . :

passer - by - prolaznik passers - by

son- in - law - zet sons - in law

329 . Ako man ili woman ĉine prvi dio sloţenice , stavljaju se oba dijela u mnoţinu . Npr . :

man - servant - sluga men - servants

woman - teacher - nastavnica women - teachers

Napomena :

330 . Sloţenice se mogu pisati kao jedna rijeĉ ( npr . armchair - naslonjaĉ ) , s crticom
( npr . man - servant ) ili kao dvije rijeĉi ( npr . dining room - trpezarija ) Za to nema
odreĊenih pravila .

BROJIVE I NEBROJIVE IMENICE

Countable and Uncountable Nouns
331 . Mnoţinu redovito tvore samo opće imenice . One obiĉnooznaĉuju nešto što se moţe
brojati te ih zovemo brojivim imenicama ( Countable Nouns ) . Npr : two boys - dva djeĉaka
, five days - pet dana , twenty - four hours - dvadeset ĉetiri sata itd .

332 . Gradivne i apstraktne imenice , uzete u općem smislu , ne mogu se brojati . One su
nebrojive ( Uncountable Nouns ) i prema tome ne mogu se upotrebljavati u mnoţini . Npr . :

silver - srebro , coal - ugljen , courage - hrabrost , kindness - ljubaznost itd.

PADEŢI IMENICA
Cases of Nouns
333 . U bosanskom jeziku imenice se dekliniraju , tj. primaju razliĉite padeţne nastavke . U
engleskom jeziku ne postoje padeţni nastavci , osim u genitivu . Ono što u bosanskom jeziku
izraţavaju padeţni nastavci , u engleskom se izraţava prijedlozima ili odreĊenim poloţajem
te imenice u reĉenici . Npr . :

334 . Mary is my sister . Marija je moja sestra .

This is my sister's room . To je soba moje sestre .
I gave it to my sister . Dao sam to svojoj sestri .
 I saw my sister there .
Don't cry , sister !
I spoke about my sister .
I went with my sister .
Vidio sam tamo svoju sestru .
Ne plaĉi , sestro !
Govorio sam o svojoj sestri .
Otišao sam sa svojom sestrom .
66.

335 . Budući da je nominativ jednak akuzativu , razlikovat ćemo subjekt od objekta samo po
poloţaju imenice u reĉenici . Subjekt redovito stoji na prvom mjestu , a objekt iza glagola .
Npr:

s. o. s. o.
John teaches Robert . John pouĉava Roberta .
Robert teachers John . Robert pouĉava Johna .

Genitiv ( The Genitive Case )

336 . Genitivom se najĉešće izraţava pripadanje . Utakvim se sluĉajevima u bosanskom

jeziku
upotrebljava prisvojni pridjev .

337 . Genitiv se tvori tako da se iza imenice u jednini stavi apostrof i doda nastavak - s .
Npr :

Anna's dress - Anina haljina

father's umbrela - oĉev kišobran
Shaw's plays - Shawove drame
John's family - Johnova familija

338 . U mnoţini se stavlja samo apostrof iza nastavka -s .Npr . :

girls' club - djevojaĉki klub

ladies' shoes - ţenske cipele
boys' games - djeĉaĉke igre

339 . Ako imenica ne tvori mnoţinu s nastavkom -s , tj . ako ima nepravilnu mnoţinu ,
popstupak je isti kao u genitivu jednine . Npr . :

children's books - djeĉje knjige

men's gloves - muške rukavice
women's journals - ţenski ĉasopisi

340 . Nastavak - s u genitivu izgovara se jednako kao nastavak - s u mnoţini , tj. iza zvuĉnih
suglasnika i samoglasnika izgovara se kao ( z ) , iza bezvuĉnih suglasnika kao ( s ) , a iza ( s
)
( z ) . (  ) . (  ) ,( t  ) i ( d3 ) kao ( iz ) .
 67.

Genitiv se upotrebljava :

341 . kad imenica oznaĉuje ţivo biće , dok se genitiv imenica koje oznaĉuju stvari tvori
redovito s prijedlogom of . Npr . :

Robert's school - Robertova škola

grandfather's armchair - djedov naslonjaĉ
the lion's share - lavlji dio ( najveći dio )
the drawers of my desk - ladice moga pisaćeg stola
the furniture of his study - namještaj njegove radne sobe

342 . za oznaku mjere , vremena i vrijednosti . Npr . :

a day's journey - putovanje od jednog dana

a mile's distance - udaljenost od jedne milje
a pound's worth - vrijednost od jedne funte
a two - hours' walk - šetnja od dva sata

343 . u nekim izrazima , kao :

at the greengrocer's - kod povrćara

at St . Paul's - kod sv. Pavla ( u crkvi sv. Pavla )
at my aunt's - kod moje tetke ( u kući moje tetke )
67 .

ĈLAN
The Article

344 . Ĉlan se u engleskom jeziku stavlja pred imenicu . Kad u bosanskom jeziku kaţemo :
uĉenik , dijete grad , kuća itd . , u engleskom moramo u takvom sluĉaju staviti pred imenicu
ĉlanjer je ona tek s ĉlanom potpuna . Tako kaţemo : the pupil - uĉenik , the child - dijete ,
the town - grad , the house - kuća .

U bosanskom jeziku nema ĉlana . Prema tome se ĉlan ne moţe prevesti na naš jezik .
 68.

NEODREĐENI ĈLAN
The Indefinite Artikle
NeodreĊeni ĉlan ima dva oblika : a i an .

345 . Oblik a se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju suglasnikom ili samoglasnikom koji
se izgovara kao suglasnik . Npr . :

a boy - djeĉak
a lamp - svjetiljka
a universal language - svjetski jezik
a useful invention - koristan izum
a one - eyed man - jednooki ĉovjek

Napomena :
Premda se rijeĉi universal , useful i one - eyed pišu samoglasnikom , one u
izgovoru poĉinu suglasnikom. Izgovaraju se : ( ' ju:niv :sl )( ' ju:sful )
( 'w naid ) .

346 . Oblik an se upotrebljava ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom ili suglasnikom
koji se ne izgovara . Npr . :

an animal - ţivotinja
an evening - veĉe
an inn - gostionica
an honest man - pošten ĉovjek

NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava :

347 . pred imenicom u jednini kad se ona prvi put spominje ili kad se uzima u općem smislu

I can see a bus on the other Na drugoj strani ulice vidim autobus .
side of the street .
Couldyou lend me a pencil ? Bili mi mogao posuditi olovku ?
It is so useful to have a car . Vrlo je korisno imati auto .

348 . pred imenicom u jednini koja predstavlja vrstu . Npr . :

A rose has a pleasant smell . Ruţa ima prijatan miris .

An orange is rich in vitamins . Naranĉa je bogata vitaminuma .
A lamb is a pretty animal . Janje je draţesna ţivotinja .
Uovim primjerima imenice a rose , an orange , a lamb predstavljaju vrstu , tj . a rose znaĉi
roses - sve ruţe , an orange znaĉi oranges - sve naranĉe itd.

69.

349 . pred većinom imenica koje ĉine dio predikata . Takvim se predikatom obiĉno oznaĉuje
narodnost , zanimanje ili neka karakteristika subjekta . Npr . :

He was a sailor . On je bio mornar .

G . B . Shaw was an Irishman . G . b . Shaw bio je Irac .
I want to become a painter . Ţelim postati slikar .
He is an intelligent man . On je inteligentan ĉovjek .
Mary is a pretty girl . Marija je draţesna djevojka .

Napomena :

NeodreĊeni ĉlan moţe biti odijeljen od svoje imenice pridjevom ( an inteligent man -
inteligentan ĉovjek , a big house - velika kuća , a green leaf - zeleni list itd . )

350 . ispred nekih brojnih izraza : a dozen - tuce , half a dozen - pola tuceta , a score -
dvadeset , a hundred - stotina , a thousand - tisuća , a million - milijun itd. Npr. :

There are at least half a dozen Na njegovu pisaćem stolu ima barem
pencils on his desk . šest olovaka .
She bought a thousand sheets of paper . Kupila je tisuću araka papira .

351 . u nekim izrazima kojima se oznaĉuje cijena i vrijeme . Npr . :

He lives on fifty pence a day . On ţivi od pedeset penija na dan .

The speed limit on this road is Dopuštena brzina na ovoj cesti je
sixty miles an hour . šezdeset milja na sat .
This cloth is two pounds a yard . Ovo sukno stoji dvije funte po jardu .
I used to meet him four times a week . Sastajao sam se s njim ĉetiri puta tjedno .

352 . u izrazima a few - nekoliko , a little -nešto , a lot of - mnogo , a great deal of -
mnogo itd . Npr . :

He has a few friends , who keep On ima nekoliko prijatelja koji

him company .
She earns a little money and so she
can buy the most necessary things .
At two o'clock there were a lot of
people waiting for the tram.
mu prave društvo .
Ona zaraĊuje nešto novaca pa moţe
kupiti najpotrebnije stvari .
U dva sata bilo je mnogo ljudi koji
su ĉekali na tramvaj.

Napomena
353.Treba paziti na razliku izmeĊu few - mali broj, malo njih i a few - nekoliko. Sliĉna
razlika
postoji i izmeĊu little - malo i a little-nešto, nešto malo. Na pr.:
 He has few friends and often feels lonely. On ima malo prijatelja i ĉesto se osjeća
usam-
ljen.
70.

He has so little money that he cannot help On ima tako malo novaca da mi ne moţe
po-
me. moći.

354.U uskliĉnim reĉenicama koje poĉinju sa what neodreĊeni ĉlan stoji iza what ispred
brojivih imenica u jednini.Na pr.:

What a lovely day! Krasna li dana!

What a pretty girl! Draţesne li djevojke!
What an exciting story! Uzbudljive li priĉe!

355.iza such,quite i half. Na pr.:

You should never say such a thing.
Don't be in such a hurry!
She is quite a good pupil.
He drank half a bottle of wine.
They talked for half an hour.
She gave the child half an orange.
Ne bi smio nikada kazati tako nešto.
Nemoj se tako ţuriti!
Ona je priliĉno dobra uĉenica.
Popio je pola boce vina.
Razgovarali su pola sata.
Dala je djetetu pola naranĉe.

Napomena

356. Umjesto neodreĊenog ĉlana ne smije se upotrijebiti one.Ne valja reći:I saw one man
nego I saw a man. U bosanskom moţemo u takvom sluĉaju reći: Vidio sam jednog
/nekog/ ĉovjeka.U engleskom se one upotrbljava samo u brojnom smislu. Na pr.:

There is only one more day before the Još je samo jedan dan do praznika.
holidays.

IZOSTAVLJANJE NEODREĐENOG ĈLANA

Omission of the Indefinite Article

NeodreĊeni ĉlan se upotrebljava:

357.ispred imenica u mnoţini. Na pr.:

Tickets in the circle are expensive. Karte u serklu su skupe.

/Jednina : A ticket in the circle is expensive./

 Towns should be clean. Gradovi bi morali biti ĉistiji.

/Jednina: A town should be clean./

71.

Robert and John are architects. Robert i John su arhitekti.

/Jednina: Robert is an architect./

ispred nebrojivih imenica /Uncountable Nouns/

358. koje oznaĉuju neku materiju. Na pr.:

Milk is healthy and good. Mlijeko je zdravo i dobro.

We write on paper. Pišemo na papiru.
Steel and iron are useful metals. Ĉelik u ţeljezo su korisni metali.

359. koje oznaĉuju nešto apstraktno . Na pr.:

Courage and honsety often go together. Hrabrost i poštenje ĉesto idu zajedno.
Beauty is only skin-deep. Ljepota je prolazna.
The whole world is fighting for peace. Cijeli svijet se bori za mir.

360. Ako se nebrojive imenice upotrbljavaju u odreĊenom smislu, ispred njih stoji odreĊeni
ĉlan. Na pr.:

The beauty of the Dalmatian coast is Ljepota dalmatinske obale je glasovita.

famous.

A lot has been written about the courage Mnogo se pisalo o hrabrosti naših vojnika.
of our soldiers.

ODREĐENI ĈLAN
The definite Article

361. OdreĊeni ĉlan ima isti oblik za jedninu i mnoţinu: the. Na pr.:

the worker - radnik the workers - radnici

the engine - stroj the engines - strojevi
the field - polje the fields - polja

Izgovor odreĊenog ĉlana

362. OdreĊeni ĉlan se izgovara na dva naĉina: ispred rijeći koje poĉinju suglasnikom
izgovara
se/d/, a ispred rijeĉi koje poĉinju samoglasnikom /di/. Na pr.:
 the station the elephant
the woman  / d / the underground  / di /
the hat the admiral
72.

OdreĊeni ĉlan se upotrebljava:

363. ispred imenica od kojih postoji samo jedna te vrste. Na pr.:

In the future it wil be possible for many U bliţoj buduĉnosti bit će mnogim ljudima
people to reach the Moon. moguće doći na Mjesec.
The sun is very hot today. Danas je sunce jako vruće.
They reached the Pole on January 18th. 18. januara stigli su na Pol.

364. ispred imenica koje su postale odreĊene time što se spominju drugi put. Na pr.:

There is a man standing at the door.
The man is old and weak.
My friend John attends a technical
school. The school belongs to a tex-
factory.
Pred vratima stoji neki ĉovjek. Taj ĉovjek
je star i slab.
Moj prijatelj John ide u tehniĉku školu.
Škola pripada tvornici tekstila.

365. ispred imenica koje su pobliţe odreĊene odnosnom reĉenicom , pridjevom ili nekom
frazom. Na pr.:

The vilage where he was born is pretty.
The man in blue car is an actor.
The girl who opened the door is their niece.
ne-
The grey building is a hospital.
Selo u kojem se on rodio je lijepo.
Ĉovjek u plavom automobilu je glumac.
Djevojka koja je otvorila vrata je njihova
ĉakinja.
Siva zgrada je bolnica.

366.ispred pridjeva u superlativu i ispred rednih brojeva. Na pr.:

London is the biggest city in Europe. London je najveći grad u Evropi.

She bought the most expensive coat
in the shop.
She was the first person he saw when
he opened the door.
This is the third time he is abroad.
Kupila je najskuplji kaput u trgovini.
Ona je bila prve osoba koju je vidio kad je
otvorio vrata.
To je treći put da je on u inostranstvu.

367.ispred imenica u jednini koje predstavljaju vrstu. Na pr.:

The dog is a faithful animal. Pas je vjerna ţivotinja.

The bee is industrious. Pĉela je marljiva.

Napomena
 Pred imenicama koje predstavljaju cijelu vrstu moţe se upotrijebiti neodreĊeni i
odreĊeni
ĉlan/vidi poglavlje o neodreĊenom ĉlanu,348/.
73.

368.ispred pridjeva, da oznaĉi skup osoba koje imaju svojstva što ga izraţava taj pridjev.
Na pr.:

This is home for the blind. To je dom slijepih.

Have you read the novel "The Naked Jesi li ĉitao roman" Goli i mrtvi"?
and the Dead"?

369.ispred imena rijeka, mora, okeana, planinskih lanaca, otoĉja, kao i uz imena zemalja
koja stoje u mnoţini. Na pr.:

London is situated on the Thames. London leţi na Temzi.

The Atlantic is smaller than the Pacific.
The tops of the Alps are always covered
snijegom.
with snow.
The Hebrides are a group of islands in
the north of Scotland .
In the United States industry is highly
developed .
Atlanski ocean je manji od Pacifika.
Vrhunci Alpa uvijek su pokriveni
Hebridi su grupa otoka na sjeveru
Škotske .
Industrija je u Sjedinjenim Drţavama
visoko razvijena .

370 . ispred porodiĉnih imena u mnoţini da se oznaĉe svi ĉlanovi jedne porodice . Npr . :

The Thompsons have a house Thompsonovi imaju kuću na selu .

in the country .
The Browns have lived in this Brownovi već mnogo godina ţive
village for many years . u ovom selu .

IZOSTAVLJANJE ODREĐENOG ĈLANA

Omission of the Definite Article

OdreĊeni ĉlan se ne upotrebljava :

371 . ispred imena osoba , gradova , ulica , pojedinaĉnih brda i vrhunaca , kao i imena
zemalja koja stoje u jednini . Npr . :

He went to France and settled On je otišao u Francusku i nastanio se

in Paris . u Parizu .
The shops in Regent Street are Trgovine u Regent Streetu vrlo su
vere attractive . privlaĉne .
 The have two children , Ann and Peter .
Etna is a volcano in Italy .
On a clear day you can see from Calais
the white cliffs of Dover .
74.
Oni imaju dvoje djece , Anu i Petra .
Etna je vulkan u Italiji .
Po jasnom danu vide se iz Calaisa
bijele stijene Dovera .

372 . ispred apstraktnih i gradivnih imenica kad o njima govorimo općenito . Npr . :

She played the piano so well that I was
filled with admiration .
Success is impossible without
hard work .
Coffee and tea do not grow in our
country .
Cotton is not so warm as wool .
Svirala je klavir tako dobro da sam
bio ispunjen divljenjem .
Uspjeh je nemoguć bez marljivog
rada .
Kahva i ĉaj ne rastu u našoj
zemlji .
Pamuk nije tako topao kao vuna .

373 . Ako se apstraktne i gradivne imenice upotrijebe u odreĊenom smislu , onda pred
njima stoji odreĊeni ĉlan . Npr . :

The admiration he felt for his doctor
him interested in medicine .
The success of the firm is due to
good management .
The tea I bought in England is exellent .
odliĉan je.
Divljenjem što ga je osjećao prema svom
lijeĉniku pobudilo je njegov interes za
medicinu .
Uspjeh firme treba zahvaliti
dobroj upravi .
Ĉaj što sam ga kupio u Engleskoj

374 . ispred imenica koje oznaĉuju obroke . Npr . :

For my friend John breakfast is the Za mog prijatelja Johna doruĉak

most important meal . je najvaţniji obrok .
After dinner rest a whille after supper Poslije ruĉka odmori se naĉas , poslije
walk a mile . veĉere prošeći jednu milju .
We always have a cup of coffee after Poslije ruĉka uvijek popijemo šalicu kahve .
lunch .

Kad se misli na odreĊene obroke , mora se upotrijebiti ĉlan . Npr . :

The breakfast the serve in this Doruĉak što ga serviraju u ovom restoranu
restaurant is far from being good . sve je prije nego dobar .
The lunch we had yestarday was the Ruĉak što smo ga imali juĉer bio je
best I can remember . najbolji koga se mogu sjetiti .

375 . ispred imenica school - škola , prison - zatvor , market - trg , bed -krevet , table - stol ,
kad mislimo na svrhu kojoj sluţe , a ne na samu zgradu ili predmet . Npr . :

When school was over , he went Kad je obuka bila završena , pošao je
 straight home . ravno kući .
He was found quilty and sent to prison . Pronašli su ga krivim i zatvorili .
When I entered , they were all at table . Kad sam ušao , oni su svi bili za stolom
( kod jela ) .
75.

376 . Kad mislimo na samu zgradu ili predmet , upotrebljavamo pred tim imenicama ĉlan .
Npr:

The white building on the left is Bijela zgrada na lijevoj strani je škola .
the school .
The old castle in the valey is Stari dvorac u dolini je zatvor našega grada .
the prison of our town .
The table in our sitting room is very old . Stol u našoj dnevnoj sobi vrlo je star .

377 . umnogim ustaljenim izrazima , kao i izrazima koji se sastoje od dva paralelna dijela :

hand in hand - drţeći se za ruke , frommorning till night - od jutra do noći itd . Npr . :

We travelled by day . Putovali smo danju .

Some peple prefer working at night . Neki ljudi vole raditi noću .
In our age of mashinery few things U našem vijeku strojeva malo se stvari
are made by hand . izraĊuje rukom .
They walked hand in hand . Hodali su drţeći se za ruku .
She works from morning till Ona radi od jutra do mraka .
night .

PRIDJEVI
Adjectives
378 . Pridjevi se u engleskom jeziku znatno razlikuju od pridjeva u bosanskom jeziku . Oni
su
( osim pokaznih ) nepromjenjljive rijeĉi .

John is a good boy . John je dobar djeĉak .

Mary is a good girl . Marija je dobra djevojka .
She is a good child . Ona je dobro dijete .
My mother is a techer . Moja majka je nastavnica .
My father is a doctor . Moj otac je lijeĉnik .

379 . Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom jeziku ( good , my , kao i svi ostali )
imaju jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom jeziku pridjev ima posebni oblik za svaki
rod

380 . London is a big city . London je velik grad .

London and Paris are big cities . London i Paris su veliki gradovi.
His uncle is a farmer . Njegov amidţa je farmer .
His uncles are farmers . Njegove amidţe su farmeri .
Iz ovih primjera vidimo da se pridjevi u engleskom ( big , his , kao i svi ostali ) imaju jedan
oblik za jedninu i mnoţinu , dok u bosanskom jeziku pridjev ima poseban oblik za jedninu i
mnoţinu .
76.

381 . His new coat is very expensive . Njegov je novi kaput vrlo skup .
He is not satisfied with his new coat . On nije zadovoljan svojim novim kaputom .
Everybody speaks about his new coat . Svi govore o njegovom novom kaputu.

Iz ovih primjera vidimo da pridjevi u engleskom /new, his, kao i svi ostali/ imaju jedan oblik
za sve padeţe, dok u bosanskom jeziku postoji poseban oblik za svaki padeţ.

Pridjev se u reĉenici upotrebljava :

382. kao atribut. Na pr.:

The young man returned home last week. Mladi ĉovjek se vratio kući prošle sedmice.
A small child needs a lot of care. Malom je djetetu potrebno mnogo njege.
A good book is a good companoin. Dobra je knjiga dobar drug.

Napomena

Atribut je rijeĉ koja stoji uz imenicu i pobliţe je oznaĉava.

383. kao dio imenskog predikata. Na pr.:

This lesson is long. Ova lekcija je dugaĉka.

In winter the nights are cold. Zimi su noći hladne.

This hotel is modern and comfortable. Ovaj hotel je moderan i udoban.

384. U engleskom jeziku ima nekoliko pridjeva koji se ne mogu upotrijebiti atributivno, već
samo kao dio imenskog predikata. Na pr.:

You cannot spesk to him he is asleep. Ne moţete s njim razgovarati on spava.

This child is not afraid of anything. Ovo se dijete niĉega ne boji.
I am not fond of sweets. Ne volim slatkiše.

385. Ako pred pridjev stavimo odreĊeni ĉlan, on dobiva znaĉenje imenice u mnoţini: the
dead-mrtvaci, the poor-siromasi,the just- pravednici, the rich- bogataši. Na pr.:

The old often cannot understand Stari ĉesto ne razumiju mlade .

the young .
" The Naked and the Dead " is the " Goli i mrtvi " je naslov poznatog romana .
title of a well - known novel .
Napomena :

Vidi takoĊer poglavlje o odreĊenom ĉlanu , taĉka 368 .

77.

KOMPARACIJA PRIDJEVA
Comparison of Adjectives

386 . Opisni pridjevi , npr . : small - malen , big - velik , beatiful - lijep , high - visok itd .
imaju u engleskom kao i u bosanskom jeziku tri stupnja komparacije : pozitiv (the positive ) ,
komparativ ( the comparative ) i superlativ ( the superlative ) .

Pozitiv je osnovni oblik pridjeva . Njime izraţavamo osobinu bića ili predmeta . Npr . :
This man is old . - Ovaj ĉovjek je star .

Komparativom kazujemo da neko svojstvo kod jednoga postoji u većoj mjeri kod drugoga .
He is older than my father . - On je stariji nego moj otac .

Superlativom kazujemo da neko svojstvo kod nekog postoji u najvećoj mjeri . John is the
best
pupil in the class . - John je najbolji uĉenik u razredu .

Tvorba komparativa i superlativa

387 . Jednosloţni pridjevi ( Adjectives of one syllable ) tvore komparativ tako da se

komparativu doda nastavak -er , odnosno - r ako se pridjev svršava u pozitivu na - e . Npr . :

small- er - manji wide - r

old - er - stariji wise - r
clean - er - ĉišći pale - r

388 . Superlativ jednosloţnih pridjeva tvori se tako da se pozitivu doda nastavak - est , a ako
se pozitiv doda nastavak - est , a ako se pozitiv svršava na - e , nastavak - st . Pred superlativ
pridjeva stavlja se odreĊeni ĉlan . Npr . :

the small - est - najmanji the wide - st - najširi

the old - est - najstariji the wise - st - najmudriji
the clean - est - najĉišći the pale - st - najbljeĊi

Napomene uz komparativ i superlativ

389 . Ako se jednosloţni pridjev svršava na jedan suglasnik pred kojim stoji kratak
samoglasnik podvostruĉava se krajnji suglasnik , podvostruĉuva se krajnji suglasnik ispred
nastavka
- er i est Npr . :
 fat - debeo fattest the fattest
thin - tanak thinner the thinnest
sad - ţalostan sadder the saddest
78.

390 . Ako se jednosloţni pridjev svršava na - y pred kojim stoji suglasnik , -y se mijenja u i :

dry - suh drier the driest

sly - lukav slier the sliest

391 . Dvosloţni , trosloţni i višesloţni pridjevi ( Adjectives of two , three or more syllables )
tvore komparativ tako tako da se pred pozitiv pridjeva stavi more , a superlativ tako da se
pred pozitiv pridjeva stavi the most . Npr . :

careful - oprezan more careful the most careful

splendid - sjajan more splendid the most splendid
interesting - zanimljiv more interesting the most interesting
dangerous - opasan more dangeroust the most dangerous

Neki dvosloţni pridjevi tvore komparativ i superlativ na isti naĉin kao i jednosloţni pridjevi .
To su :

392 . pridjevi koji se svršavaju na - er , -le , i - y . Npr . :

clever - pametan clever - er the clever - est

noble - plemenit noble - r the noble - st
easy - lak easie - r the easi-est

393 . pridjevi sa naglaskom na drugom slogu . Npr . :

severe - strog severe - r the severe - st

polite - uljudan polite - r the polite - st
complete - potpun complete - r the complete - st
acute - oštar acute - r the acute - st
 79.

NEPRAVILNA KOMPARACIJA
Irregular Comparison
394 . Neki vrlo obiĉni i ĉesti , pridjevi imaju nepravilnu komparaciju . To su :

good - dobar better the best

bad - zao worse the worst

much
 -mnogo more the most
many

little - malen , malo less the least

farther the farthest

far - dalek 
further the furtherst

older the oldest

old - star 
elder the eldest

later
late - kasan  the latest
latter the last

Little

395 . Kad little znaĉi malo , upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju
ili nešto nebrojivo . Npr . :

There is little sugar in this lemonade . U ovoj limunadi ima malo šećera .
We have very little coal in our cellar . Imamo vrlo malo ugljena u našem podrumu .
He had little pleasure in his life . On je u ţivotu imao malo radosti .

396 . Uz imenice u mnoţini ne moţe se upotrijebiti little , nego few . Npr . :

There are few things he likes better Ima malo stvari koje su mu milije od
than his car . njegova auta .
Today there have been few customers Danas je bilo malo mušterija
 in the shop . u trgovini .

( Za a few i a little pogledajte poglavlje o upotrebi neodreĊenog ĉlana , taĉka

352 . )

80.
Much

397 . Much znaĉi mnogo , a upotrebljava se uz imenice u jednini koje znaĉe neku materiju
ili nešto nebrojivo . Npr . :

There is not much bread left Za veĉeru nije ostalo mnogo kruha .
for supper .
I haven't got much time . Nemam mnogo vremena .
Is there much snow in the street ? Ima li mnogo snijega na ulici ?

Many

398 . Many znaĉi mnogo , a upotrebljava se uz imenice u mnoţini . Npr . :

In winter there are not many visitors
in this hotel .
Were there many tickets left ?
There were not many original
thoughts in his speech .
Zimi nema mnogo gostiju u ovom
hotelu .
Je li preostalo mnogo karata ?
Nije bilo mnogo originalnih misli
u njegovu govoru .

Farther , the farthest , further , the furthest

399 . Oblici sa " a " ne razlikuju se znatno p3o znaĉenju od oblika sa " u " . Moglo bi se
reći da je oblik further i furthest obiĉniji te da se upotrebljava i za udaljenost i u prenesenom
smislu , dok se oblik farther i the farthest upotrebljava samo za udaljenost . Npr . :

He was too tired to go any further . Bio je odviše umoran da ide dalje .
The reporter asked for further Reporter je zatraţio dalje obavijesti o nesreći .
information about the accident .

Older , the oldest , the eldest

400 . Older i the oldest upotrebljava se kad se usporeĊuje starost ili dob , a elder i eldest
samo atributivno uz nazive ĉlanova porodice . Npr . :

This book is older than its owner . It Ova je knjiga starija nego njezin vlasnik . To
is the oldest book in his library . je najstarija knjiga u njegovoj knjiţnici .
 His son is older than my sister Mary . Njegov je sin stariji nego moja sestra Mary .
My older brother is a student of medicine . Moj je stariji brat student medicine .
Our eldest sister keeps house for all of us . Naša najstarija sestra vodi kućanstvo za sve
nas .

81.

Late

401 . Late ima pravilnu komparaciju , i onda mu komparativ znaĉi kasniji ,a superlativ
najkasniji ili najnoviji . Nepravilni komparativ latter znaĉi drugi od dva , a superlativ the
last
znaĉi posljednji od veĉeg broja . Npr . :

If she had a choice between a detective Kad bi mogla birati izmeĊu kriminalnog
story and a serious novel she would i ozbiljnog romana , sigurno bi izabrala
surely choose the latter . ovaj potonji .
He was the last passenger to get a sleeper . On je bio posljednji putnik koji je dobio
a sleeper . spavaća kola .
Is there any later bus today ? Ima li danas koji kasniji autobus ?
His latest work is said to be his best . Kaţu da je njegovo posljednje djelo
njegovo najbolje djelo .

Napomena

402 . Last bez odreĊenog ĉlana the znaĉi prošli . Npr . :

He returned home last year . Vratio se kući prošle godine .

I met him last week . Sreo sam ga prošlog tjedna .

VRSTE KOMPARACIJA
403 . Komparacijom se moţe izraziti :

1 . jednakost
2 . nejednakost
3 . nadmoćnost .

404 . Jednakost se izraţava sa as...as i pozitivom pridjeva . Npr . :

The meals in this restaurant are as Hrana je u ovom restoranu jednako dobra
good as at home . kao kod kuće .
He is as strong as a horse . Jak je kao konj .

405 . Nejednakost se izraţava sa not so ... as i pozitivom pridjeva . Npr . :

 Their garden is not so large as ours . Njihov vrt nije tako velik kao naš .
In Bosnia and Herzegovina rugby is U Bosni i Hercegovini rugby nije tako
not so popular as football . popularan kao nogomet .

82.

406 . Nadmoćnost se izraţava komparativom , iza kojega stoji than . Npr . :

Asia is bigger than Europe . Azija je veća od Evrope .

My typewriter is better than yours . Moj pisaći stroj je bolji nego tvoj .
Travelling by aeroplane is more Putovanje avionom je skuplje nego
expensive than by train . vlakom .

407 . UsporeĊivanje triju ili više osoba ili stvari izraţava se superlativom , iza kojega stoji of
ili among , a pred imenima mjesta in . Pred superlativom uvijek stoji the . Npr. :

This is the most interesting novel Ovo je najzanimljiviji roman od svih

of all the novels I nave read . romana što sam ih proĉitao .
He was the youngest among On je bio najmlaĊi meĊu svim
all the players . igraĉima .
She is the prettiest girl in our village . Ona je najljepša djevojka u našem selu .

408 . Komparativom se moţe izraziti i usporedno povećanje ili smanjivanje dvaju svojstava .
To se izraţava sa the + komparativ ... the + komparativ . Npr . :

The longer the journey , the more Što dulje putovanje , to će više stajati .
it will cost .
The better the child , the happier Što bolje dijete , to sretniji roditelji .
the parents .
The sooner you come , the better Što prije doĊete , to bolje po vas .
for you .

409 . Komparativom se moţe izraziti i postepeno povećanje ili smanjivanje . To se izraţava

sa dva komparativa , izmeĊu kojih stoji and . Npr . :

He is growing fatter and fatter . On postaje sve deblji .

In spring the days become longer U proljeće dani postaju sve dulji .
and longer .
I am getting more and more Taj me problem sve više zanima .
interested in this problem .

PRIDJEVI I ZAMJENICE
Adjectives and Pronouns
410 . U engleskom jeziku postoje neke rijeĉi koje se upotrebljavaju kao pridjevi tj . ispred
imenice , i kao zamjenice , tj . samostalno ( umjesto imenice ) . Takve su rijeĉi :

pokazni pridjevi i zamjenice ( Demonstratives )

posvojni pridjevi i zamjenice ( Possessives )
 upitni pridjevi i zamjenice ( Interrogatives )
neodreĊeni pridjevi i zamjenice ( Indefinites )

Sve te rijeĉi imaju isti oblik kao pridjevi i kao zamjenice , osim posvojnih , koji imaju
posebne oblike kao pridjev , a posebne kao zamjenice .
83.

POKAZNI PRIDJEVI I ZAMJENICE

Demonstratives
411 . Najobiĉniji pokazni pridjevi i zamjenice jesu : this - ovaj i that - taj , onaj.
This i that su jedini pridjevi koji imaju poseban oblik za mnoţinu :

jednina mnoţina
this these
that those

Npr . :

This building is our school . Ova zgrada je naša škola .

These houses belong to a textile Ove kuće pripadaju tvornici
factory . tekstila .
I like that car . Is it yours ? SviĊa mi se onaj auto . Je li vaš ?
Are those girls French ? Jesu li one djevojke Francuskinje ?

412 . This i these odnose se na nešto što je blizu po prostoru i vremenu that i those na nešto
što je udaljenije od osobe koja govori .

This , these , that i those upotrebljavaju se kao pridjevi i kao zamjenice . Npr :

413 . This man is her husband . Ovaj ĉovjek je njezin muţ .

pridjev 
Could you lend me that pencil ? Da li biste mi mogli posuditi tu olovku ?

Is this your brother ? No , this Je li to vaš brat ? Ne ,

414 . zamjenica  is my friend Dick . to je moj prijatelj Dick .
When did that happen ? Kada se to dogodilo ?
Kao pokazni pridjevi i zamjenice upotrebljavaju se takoĊer such , the same i one .

such

415 . Kao pokazni pridjev , such znaĉi takav , takve vrste . Npr . :

He talks too much . I don't On previše govori . Ne volim takve

like such people . ljude .
Such accidents are very common . Takve su nesreće vrlo ĉeste .
416 . Such moţe znaĉiti i velik . Npr . :

She made such a mistake . Napravila je veliku pogrešku .

He is such a fool . On je velika budala .
84.

417 . Such se upotrebljava i kao zamjenica . Npr . :

If you behave like a child , you Ako se ponašaš kao dijete ,

must be treated as such . mora se s tobom tako i postupati .
The result was such that everybody Rezultat je bio takav da su svi
was suprised . bili iznenaĊeni .

the same

418 . The same oznaĉuje jednakost i uvijek se upotrebljava s odreĊenim ĉlanom . Moţe se
upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :

The were born in the RoĊeni su u istoj kući .

same house .
pridjev 
Her eyes and her hair are Njene su oĉi i kosa iste boje .
the same colour .

A Happy New Year ! Sretnu novu godinu !

The same to you . I tebi .
zamjenica 
She is the same as her mother : Ona je ista kao njena majka :
intelligent , gay and pretty . pametna , vesela i draţesna .

one

419 . Iza pokaznih zamjenica the , this , that , these i those ĉesto se dodaje one ( u mnoţini
ones ) da se izbjegne ponavljanje prije spomenute imenice . Npr . :

I like this cake better than that one .
You will take the brown boxes and
I will take the black ones .
The window of my room is the one
with a green blind .
Više mi se sviĊa ovaj kolaĉ nego onaj .
Ti ćeš ponijeti smeĊe kutije , a ja
ću uzeti crne .
Prozor moje sobe je onaj sa
zelenim zastorom .
 85.

PRISVOJNI PRIDJEVI I ZAMJENICE

Possessives
420 . Posvojni pridjevi i zamjenice su rijeĉi koje izriĉu pripadanje . Ubosanskom jeziku
prisvojni pridjevi i zamjenice imaju isti oblik . Npr . :

pridjev zamjenica

Moja je zadaća dobra . Ĉija je zadaća dobra ? - Moja .

Ovo je njezina lopta . Ova lopta je njezina .

U engleskom jeziku razlikuje se oblik posvojnog pridjeva od oblika posvojne zamjenice .

Navedeni primjeri , prevedeni na engleski , glase :

pridjev zamjenica

My homework is good . Whose homework is good ?

- Mine .
This is her ball . This ball is hers .

Iz ovih primjera vidimo da mine i hers stoje umjesto my homework i her ball , tj . posvojna
zamjenica zamijenjuje posvojni pridjev s imenicom .

421. Posvojni pridjevi Posvojne zamjenice

my moj mine
your tvoj yours
his njegov his
her njezin hers
its ( za stvari ) its
our naš yours
their njihov theirs

my - mine

422 . Posvojni pridjev za 1 . lice je my , a zamjenice mine . Npr . :

Is that my umbrella ? Je li to moj kišobran ?

 No , I believe it is mine . Ne , mislim da je moj .

86.

your - yours

423 . Posvojni pridjev za 2 . lice jednine i mnoţine je your , a zamjenica yours . Npr . :

Your answer was the best . Tvoj je odgovor bio najbolji .

Is this copybook yours . Je li biljeţnica tvoja ?

424 . Posvojni pridjevi za 3 . lice jednine jesu his , her i its , a zamjenica his , hers i its .

his

425 . His se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica ako nešto pripada muškom biću . Npr .
:

Albert and his brother are Albert i njegov brat su

good footballers . dobri nogometaši .
My gloves are newer than his . Moje su rukavice novije nego njegove .

her - hers

426 . Her se upotrebljava kao pridjev , a hers kao zamjenica ako nešto pripada ţenskom
biću :

Mary and her friend are fond of Marija i njezine prijateljice vole dţez .
jazz muzic .
Robert's moters tonque is Englis , Robertov je maternji jezik engleski , a njezin
and hers is French . francuski .

its

427 . Its se upotrebljava kao posvojni pridjev za stvari i za ţivotinje . Npr . :

If you do not shut the tin , the coffee Ako ne zatvorite limenku , kahva će izgubiti
will lose its flavour . svoj miris .
The rabbit protected its little ones Kunić je štitio svoje mlade od hladnoće .
from the cold .
 87.

our - ours

Our se upotrebljava kao prisvojni pridjev , a ours kao posvojna zamjenica za 1. lice mnoţine
:

Our school is on the other side Naša je škola na drugojstrani parka .

of the park .
American newspapers are bigger Ameriĉke su novine veće nego naše .
than ours .

their - theirs

429 . Their se upotrebljava kao posvojni pridjev , a theirs kao posvojna zamjenica za 3 . lice
mnoţine . Npr . :

Their expedition was a great success . Njihova je ekspedicija bila vrlo uspješna .
Our car is a Ford and theirs is a Fiat . Naš auto je Ford , a njihov je Fijat .

430 . ovih primjera vidimo da engleski posvojni pridjevi ( my , your , his itd . ) imaju samo
jedan oblik za sva tri roda , dok u bosanskom imamo posebni oblik za muški , ţenski i
srednji rod ( englesko my moţe znaĉiti moj , moja , moje , your , tvoj , tvoja , tvoje itd . )

431 . Posvojni se pridjev u engleskom jeziku , redovito upotrebljava ispred imenica koje
oznaĉuju dijelove tijela i odjevne predmete . Npr . :

She carried an umbrella in her Nosila je kišobran u desnoj ruci .

right hand .
He took his handkerchief from Izvadio je iz dţepa rupćić i obrisao lice .
his pocket and wiped his face .

Takve posvojne zamjenice , kako to vidimo iz prijevoda , ne prevode na bosanski jezik .

432 . Posvojne se zamjenice upotrebljavaju u nekim ustaljenim izrazima . Npr . :

a ffriend of mine - jedan moj prijatelj

a cousin of hers - jedan njen bratić
some books of theirs - neke njihove knjige

433 . Posvojne zamjenica yours vrlo ĉesto upotrebljava u završnoj fazi u pismima . Npr . :
 Yours sincerely - Srdaĉno Te pozdravlja
Yours faithfuly - S poštovanjem
Very respektfully yours - S osobitim poštovanjem

88.

UPITNI PRIDJEVI I ZAMJENICE

Interrogatives

434 . Pitanja ĉesto zapoĉinju upitnim pridjevima ili zamjenicama .kao što su :

who , whose , whom , which i what .

who

435 . Who se moţe upotrebiti samo kao zamjenica . Oblici zamjenice who jesu : genitiv
whose - ĉiji i akuzativom whom- koga . Zamjenicom who pitamo za osobe . Npr . :

Who is our greatest conductor ? Tko je naš najveći dirigent ?

Who went to fetch bread this morning ? Tko je jutros išao po kruh '

436 . U ovim primjerima zamjenica who je u nominativu . Ona je subjekt reĉenice .

Who ( whom ) are you O kome razgovarate ?

talking about ?
Who ( whom ) did you give Kome si dao kartu ?
did you give the tiket to ?

437 . U ovim primjerima who nije subjekt reĉenice . On zamjenjuje oblikom whom . U
modernom se engleskom jeziku oblik who sve više upotrebljava umjesto whom .

whose

438 . Whose se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Npr . :

Whose car is parked in front
of our house ?
Whose room is the one on the left ?
Whose was that voice ?
Whose are these flowers ?
Ĉiji je auto parkiran ispred naše kuće ?
Ĉija soba je ona nalijevo ?
Ĉiji je to bio glas ?
Ĉije je ovo cvijeće ?
 89.

what

439 . What se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica . Kao pridjev znaĉi koji , kakav , a
kao zamjenica što . Npr . :

Whot sise are your shoes ? Koji broj su vaše cipele ?

What time does your train leave
What kind of music do you like
better , jazz or classical music ?
What was it you wanted to know ?
What did you bring her from Italy ?
What were they doing when you
arrived ?
U koje vrijeme odlazi vaš vlak ?
Koju vrstu glazbe više volite ,
dţez ili klasiĉnu glazbu ?
Što si ono htio znati ?
Što si joj donio iz Italije ?
Što su radili kad ste vi stigli?

440 . What se redovno upotrebljava kad pitamo za neĉije zvanje . Npr . :

What is his son ? - He is a mechanic . Što je njegov sin ? - On je mehaniĉar .

What was your grandfather ? - He Što je bio tvoj djed ? - On je bio oficir .
was an officer .

441 . U upitnim se reĉenicama u engleskom jeziku prijedlog ĉesto stavlja na kraj reĉenice .
Tako se umjesto : About what are you writing ? kaţe : What are you about ? - O ĉemu pišeš?
Ili : With whom did she go ? bit će : Who did she go with ?

U takvim se sluĉajevima whom obiĉno mijenja u who . Evo još nekoliko primjera :

Who are you waiting for ? Koga ĉekaš ?

Who is this letter for ? Za koga je ovo pismo ?
What did you break the Ĉime si razbioprozor ?
window with ?
What was the conference about ? O ĉemu se govorilo na konferenciji ?

which

442 . Which se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica kad odabiremo jedno ili više od
odreĊenog broja osoba ili stvari . Npr . :

Which way is shorter ? Koji je put najkraći ?

Which train do you want to take , Kojim vlakom ţelite putovati , prvim ili
the first or the second in the morning ? drugim jutarnjim ?
Which of the sisters Brown has Koja vas je od sestara Brown
 invited you to her party ? pozvala na svoju zabavu ?
Which do you like better , Što više voliš , ĉaj ili kahvu ?
tea or coffee ?

90.

443 . Upitna je zamjenica vrlo ĉesto subjekt reĉenice . U takvom se sluĉaju ne upotrbljava
glagol do . Npr . :

Who told you to leave the Tko ti je rekao da ostaviš

door open ? vrata otvorena ?
What caused the train to be late ? Koji je uzrok da je vlak zakasnio ?
Wich of the boys won the game ? Koji je od djeĉaka pobijedio u igri ?

444 . Ako je upitna zamjenica objekat reĉenice , mora se upotrijebiti glagol do . Npr :

What did you see there ? Što ste tamo vidjeli ?

Who did you speak to last night ? S kime si sinoć razgovarao ?

NEODREĐENI PRIDJEVI I ZAMJENICE

Indefinites
445 . Ako ţelimo oznaĉiti neku osobu , stvar , koliĉinu ili broj , upotrebit ćemo neodreĊeni
pridjev ili zamjenicu . U bosanskom jeziku su najobiĉnije takve rijeĉi : netko , nešto , itko ,
išta ,
svatko , svašta , nitko , ništa neĉiji , iĉiji , niĉiji itd . NeodreĊeni pridjevi i zamjenice u
engleskom jeziku jesu :

some i sloţenice somebody , someone , something

any i sloţenice anybody , anyone , anything
no i sloţenice nobody , no - one i nothing
every i sloţenice everybody , everyone , everything .

MeĊu neodreĊene pridjeve i zamjenice ubrajamo i each , either , neither , both , all i one .

some

446. Some i sloţenice sa some upotrebljavaju se u potvrdnim reĉenicama .

447 . Some uz nebrojive imenice oznaĉuju neodreĊenu koliĉinu . Npr . :

Yesterday I bought some oil Juĉer sam kupio ulja za svoj auto .
for my car .
I need some money . Treba mi novaca .

448 . Some uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊeni broj . Npr . :

 He has some interesting photographs On ima interesantnih fotografija
from Africa . iz Afrike .
There are some very good students U njegovu razredu ima vrlo dobrih
in his class . studenata .

91.

somebody i someone

449 . Somebody i someone oznaĉuju neodreĊenu osobu . Npr . :

There is somebody in the next room . Netko je u susjednoj sobi .

Somebody has asked for you . Netko je pitao za tebe .
Someone wil have to pay for it . Netko će to morati platiti .
Here are somebody's gloves . Ovdje su neĉije rukavice .

Napomena :

Sloţenice sa body i one upotrebljavaju se u genitivu ( somebody's , someone's , anybody's ,

everyone's itd . ) da oznaĉe pripadanje neodreĊenoj osobi .

something

450 . Something oznaĉuje neodreĊenu stvar . Npr . :

There is something wrong with Nešto nije u redu s tim vratima .

that door .
Give me something to eat . Daj mi nešto za jelo .

451 . Some i sloţenice sa some mogu se upotrijebiti i u upitnoj reĉenici , i to :

ako oĉekujemo potvrdan odgovor . Npr . :

Can I have some sugar ? Mogu li dobiti šećera ?

I can see that you have laid the table . Vidim da ste prostrli stol .
Are you expecting someone ? Oĉekujete li nekoga ?

u pitanjima koja izraţavaju poziv ili molbu . Npr . :

Will you have some more cake ? Hoćete li još kolaĉa ?

Won't you have some more coffee ? Zar nećete još malo kahve ?

any

452 . Any i sloţenice sa any upotrebljavaju se u upitnim i odriĉnim reĉenicama .

453 . Any uz nebrojive imenice oznaĉuje neodreĊenu koliĉinu . Npr . :

 Is there any sugar in the cupboard ? Ima li šećera u ormaru ?
There was not any possibility to Nije bilo moguće dobiti taksi .
get a taxi .

92.

454 . Any uz brojive imenice znaĉi neodreĊen broj . Npr .:

Are there any words in this text Ima li u tom tekstu rijeĉi
that you don't knov ? koje ne poznajete ?
He has not any rellatives abroad . On nema roĊaka u inozemstvu .

455 . Imenica ispred koje stoji some ili any prevodi se obiĉno na bosanski genitivom koji
oznaĉuje dio neke cjeline ( partitivnim genitivom ) . To moţemo vidjeti iz prijevoda
navedenih primjera .

456 . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se uz rijeĉi hardly , scarcely - jedva , gotovo ne ,
without - bez , koje imaju u znaĉenju nešto odriĉno . Npr . :

I have done hardly any work today . Danas nisam gotovo ništa uradio .
There were scarcely any houses there . Tamo gotovo i nije bilo kuća .
He did it without anybody's help . On je to uĉinio bez iĉije pomoći .

457 . Any i njegove sloţenice upotrebljavaju se i u potvrdnim reĉenicama . Onda im je

znaĉenje
bilo koji , bilo kakav , koji god , bilo tko itd . Npr . .

You can choose any book youlike .
You can find me at home any day
next week .
It is not a difficult task.
Anybody can do it .
Moţeš izabrati bilo koju god knjigu ţeliš .
Moţete me naći kod kuće svaki ( bilo koji )
dan iduĉeg tjedna .
To nije teţak zadatak .
To moţe svatko ( bilo tko ) uĉiniti .

no

458 . No se upotrebljava kao pridjev , a stoji umjesto not any , Npr . :

I have no ( not any ) time today . Danas nemam vremena .

There has been no rain for weeks . Već tjednima nije bilo kiše .

none

459 . None se upotrebljava kao zamjenica , a stoji umjesto no i imenice koja je prije
spomenuta Npr . :

Can I have some butter ? Mogu li dobiti malo maslaca ?

- I am afraid there is none - Bojim se da ga nemamo kod kuće.
( no butter ) at home .
 All the boys were inwited but none Svi su djeĉaci bili pozvani , ali nijedan
were able to come . nije mogao doći .

93.

nobody , no - one

460 . Nobody i no - one su zamjenice , a znaĉe nitko . Stoje umjesto not , anybody , not
anyone: Npr . :

Nobody came to see me on my birthday . Nitko me nije došao posjetiti za moj

roĊendan .
There was no - one to meet me . Nije bilo nikoga da me doĉeka .

nothing

461 . Nothing je zamjenica koja stoji umjesto not anything , a znaĉi ništa . Npr . :

There is nothing to be done . Ništa se ne moţe uĉiniti .

They searched him but found Pretraţili su ga , ali nisu našli ništa
nothing in his pockets . u njihovim dţepovima .

462 . Iz prijevoda odriĉnih reĉenica sa any i no ( i njihovim sloţenicama ) vidimo da se u

bosanskom upotrebljavaju dvije negacije , dok u engleskim odriĉnim reĉenicama stoji samo
negacija , Npr . :

Nitko nije došao . Nobody came .

Nemam ništa . I have nothing .
Nitko nije bio tamo . There was not anybody there .

every

463 . Every je samo pridjev , a znaĉi svaki . Upotrebljava se za više od dvoje kad se o njima
govori kao o grupi u kojoj svi ĉlanovi imaju neke zajedniĉke oznake . Npr . :

You can find it in every small To moţete naĉi u svakom malom selu
village in England . u Engleskoj .
He used to come every day . Dolazio je svaki dan .

everybody i everyone

464 . Everybody i everyone su zamjenice , a znaĉe svatko . Npr . :

In this house everybody has a U ovoj kući svatko ima televizor .

television set .
 The earthquake was a great blow Potres je bio teţak udarac za svakoga .
to everyone .

94.

everything

465 . Everything je zamjenica , a znaĉi svašta , sve . Npr . :

Almost everything in his Gotovo je sve u njegovoj domaćoj zadaći

homework was wrong . bilo pogrešno .
I ate a little of everything . Jeo sam pomalo od svaĉega .

each

466 . Each znaĉi svaki , a upotrebljava se kao pridjev i kao zamjenica za dvoje ili više njih
kad se o njima govori pojedinaĉno . Npr . :

I sent some chocolate to each girl . Poslao sam ĉokolade svakoj od djevojĉica .
Each of them had to write an essay . Svaki pojedini od njih morao je napisati
jedan sastavak .

either

467 . Either se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi jedan ili drugi od dva , ili
jedan i drugi od dva . Npr . :

Have you written to either of them ? Jesi li pisao kojem od njih dvojice ?
People walked on either side of the street . Ljudi su hodali na obje strane ulice .

neither

Neither se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi nijedan ni drugi . Npr . :

They showed her both houses but she
liked neither .
Neither of the two novels is
worth reading .
In neither case can I join you .
Pokazali su joj obje kuće , ali joj se
ni jedna nije sviĊala .
Ne vrijedi proĉitati ni jedan od
ta dva romana .
Ne mogu vam se pridruţiti ni u jednom
ni u drugom sluĉaju .
 95.

other

469 . Other se moţe upotrebiti kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi drugi , ne taj , ne isti .
Moţe stajati s odreĊenim i s neodreĊenim ĉlanom . S neodreĊenim ĉlanom piše se uvijek kao
jedna rijeĉ another . Npr . :

I have seen other people do the
same thing .
I don't like this television set . Show
me the other .
I have lost my watch and have
buy another .
What was the other's name ?
Tell the others that the meeting
won't take place .
Vidio sam da drugi ljudi rade to isto .
Ne sviĊa mi se ovaj televizor . Pokaţite mi
onaj drugi .
Izgubio sam sat pa moram kupiti drugi .
Kako se zvao onaj drugi ?
Reci ostalim da se sastanak neće odrţati .

napomena

470 . Other i another kao zamjenice imaju genitiv ( other's , another's ) a other ( kao
zamjenica ) upotrebljava se i u mnoţini ( others - drugi , ostali )

all

471 . All se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a znaĉi sav , cijeli , svi , sve itd . Glagol
uz all moţe stajati u jednini i u mnoţini .

472 . Kad all znaĉi sve ( za oznaku koliĉine ) , glagol stoji u jednini . Npr . :

They had to stop building the house Morali su prestali s gradnjom kuće jer je
because all timber was ruined by the rain . svu drvenu graĊu uništila kiša .
All my time is taken up by reading Sve vrijeme trošim na pripremanje za ispit .
for the exam .

473 . Kad all znaĉi svi , glagol stoji u mnoţini . Npr . :

All the girls admired his voice . Sve su se djevojke divile njegovu glasu .
There are so many films on that Daje se toliko filmova da ih ne moţeš
you can't see themall . sve vidjeti .

both
474 . Both se upotrebljava kao pridjev i kao zamjenica , a tnaĉi oba , jedan i drugi . Glagol
uz both stoji uvijek u mnoţini .

Both rooms are on the first floor . Obje su sobe u prvom katu .
They were both the same height . Bili su obojica iste visine .

96.

napomena

475 . U engleskom jeziku postoje tri neodreĊene zamjenice koje se upotrebljavaju kad se
radi o dvije osobe ili stvari , a to su : both , either i neither .

one

476 . One je zamjenica koja oznaĉuje neku neodreĊenu osobu . U tom se sluĉaju u
bosanskom jeziku obiĉno upotrebljava rijeĉ " ĉovjek " Npr . :

One cannot believe her , she is Ĉovjek joj ne moţe vjerovati , nikada
never serious . nije ozbiljna .
One cannot but admire him . Ĉovjek ne moţe a da mu se ne divi .

477 . One se ĉesto upotrebljava umjesto brojive imenice koja je već prije u reĉenici
spomenuta . Npr . :

After selling his house in the country , Pošto je prodao svoju kuću na selu ,
he bought one in the town . kupio je jednu ( kuću ) u gradu .

478 . Ako one zamijenjuje imenicu u mnoţini , onda se stavlja u mnoţinu . Npr . :

I should like to bui a tie . Could you Ţelio bih kupiti jednu kravatu . Da li biste mi
show me the ones you have in the window .mogli pokazati one što ih imate u izlogu ?
Modern buildings have much more Moderne zgrade imaju mnogo više svijetla
light than the old ones . nego stare .

LIĈNE ZAMJENICE
Personal Pronouns
479 . Liĉne zamjenice oznaĉuju :

1. lice , tj . osobu koja govori . Npr . :

I know him very well . Poznam ga vrlo dobro ;

2 . lice , tj . osobu kojoj se govori Npr . :

You know him very well . Ti ga vrlo dobro poznaš ;
 3 . lice , tj osobu o kojoj se govori . Npr . :
She knows him very well . Ona ga vrlo dobro pozna .

97.

480 . Liĉne imaju za svako lice poseban oblik , osim za 2 . lice jednine i mnoţine . Nominativ
liĉnih zamjenica glasi :

I - ja we - mi
you - ti you - vi
he - on
she - ona they - oni , one , ona
it - on , ona , ono ( za stvari i ţivotinje )

481 . I je liĉna zamjenica za 1 . lice jednine . Piše se uvijek velikim slovom . Npr . :

I know that I must write this letter . Znam da moram napisati to pismo .

you

482 . You je liĉna zamjenica za 2 . lice jednine i mnoţine . Npr . :

She said to her son " You must
not do that . "
Our teacher always says : Boys and
djevojke ,
girls , you must work harder . "
Rekla je svojem sinu : " To ne smiješ uĉiniti ."
Naš nastavnik uvijek kaţe : " Djeĉaci i
morate marljivije raditi . "

he

483 . He je liĉna zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za muška bića . Npr . :

The policeman stands at the Policajac stoji na raskršću . On upravlja

crossroads . He controls the traffic . prometom .

she

484 . She je liĉna zamjenica za 3 . lice , a upotrebljava se za ţenska bića . Npr . :

My mother works in an office . Moja majka radi u uredu . Ona nema vremena
She has no time to go shopping . da ide po trgovinama .
 98.

it

485 . It se upotrebljava :

za stvari i ţivotinje . Npr . :

I like your new tie , it is very smart . SviĊa mi se tvoja nova kravata , vrlo je
elegantna .
The television set was on a little table . Televizor je stajao na stoliću . Bio je sasvim nov
.
It was quite new .
Look at my puppy . Isn't it pretty ? Pogledaj moga psića . Zar nije draţestan ?

486 . u nekim bezliĉnim izrazima . Npr . :

It sometimes rains in winter . U zimu katkad pada kiša .

It is warmer in Italy than here . Toplije je u Italiji nego ovdje .
It is very cold today . It is freezing . Danas je vrlo hladno .Smrzava se .

487 . u izrazima koji oznaĉuju vrijeme ili udaljenost .Npr . :

It was five o'clock when we arrived . Bilo je pet sati kad smo stigli .
It is too late to go for a walk now . Prekasno je da se sada ide na šetnju .
How far is it to the station ? Kako je daleko do stanice ?
It is twenty miles to London . Do Londona ima dvadeset milja .

we

488 . We se upotrebljava kad osoba koja govori ukljuĉuje još neke druge osobe . Npr . :

I have discussed the matter with my Razgovarao sam o toj stvari sa svojim
colleagues and we have decided not kolegama , pa smo odluĉili da ne idemo .
to go .

they

489 . They se upotrebljava za 3 . lice mnoţine i znaĉi oni , one , ona . Npr . :

Here are my sons . They will help you . Evo mojih sinova . Oni će vam pomoći .
Mary and Ann don't like tennis but Mary i Ann ne vole tenis , aji ( one ) vole
they are fond of other sports . druge sportove .
 Look at the children . They seem to be Pogledaj djecu . Ĉini da su ( ona )
zadovoljna
happy in the garden . u vrtu .

99.

Padeţi liĉnih zamjenica

490 . Nominativ liĉne zamjenice ( I , you , he , she , it , we , they ) najĉešće je subjekt u

reĉenici . Npr . :

I must try to do it . Moram pokušati da to naĉinim .

She left five minutes ago . Otišla je prije pet minuta .
Unfortunately , we cannot Na ţalost , ne moţemo prihvatiti vašu ponudu .
accept your offer .

491 . Padeţ objekta ( Objective Case ) glase :

me - meni , mene , mi , me
you - tebi , tebe , ti , te
him - njemu , njega , mu , ga
her - njoj ,nju , joj , je
it - za stvari sva tri roda
it - za stvari sva tri roda
us - nama , nas
you - vama , vas
them - njima , njih im ,ih

Padeţ objekta se upotrebljava :

492 . kad je liĉna zamjenica pravi ili direktni objekt reĉenice . Npr . :

I met him yesterday . Sreo sam ga juĉer .

He has taught them for five years . On ih pouĉava već pet godina .

493 . kad je liĉna zamjenica nepravi ili indirektni objekt . Npr . :

He gave me a lot of work to do . Dao mi je mnogo posla .

I showed him my stamps . Pokazao sam mu svoje marke .

494 . kad liĉna zamjenica stoji iza prijedloga . Npr . :

We have been speaking about him . Razgovarali smo o njemu .

Were are my spectacles ? Will you Gdje su moje oĉale ? Hoćeš li ih
 look for them ? potraţiti ?

100.

Poloţaj liĉnih zamjenica u reĉenici

495 . Nominativ liĉne zamjenice stoji redovito na poĉetku reĉenice . Npr . :

We can't believe him . Ne moţemo mu vjerovati .

They are late again . Oni su opet zakasnili .

496 . Ako je zamjenica direktni objekt , ona stoji iza glavnog glagola . Npr . :

I have seen him many times . Vidio sam ga mnogo puta .

They sent her to school last year . Prošle su je godine poslali u školu .

497 . Ako je liĉna zamjenica indirektni objekt , ona moţe stajati ispred direktnog objekta ili
iza njega . Ako stoji iza direktnog objekta , dolazi uvijek s prijedlogom to . Npr . :

I gave him three books . Dao sam mu tri knjige .

ali :

I gave three books to him . Dao sam tri knjige njemu .

ili :

I 'll send her some flowers . Poslat ću joj cvijeća .

ali :

I 'll send some flowers to her . Poslat ću cvijeća njoj .

498 . U primjerima s prijedlogom to vidimo da je indirektni o objekat naglašen ili istaknut .

Takvo isticanje je osobito izraţeno u primjeru :

She gave the sweets to them Dala je slatkiša njima , a ne tebi .

and not to you .

POVRATNE ZAMJENICE
Reflexive Pronouns
499 . Povratne su zamjenice rijeĉi koje stoje uz prelazne glagole i oznaĉuju da se radnja
vraća
na subjekt . Drugim rijeĉima , one oznaĉuju da su subjekt i objekt isto lice . Tako npr . :
Ona pere rublje , radnja ( tj . pranje ) prelazi na rublje .

101.

500 . Oblik povratne zamjenice za sva lica glasi :

myself ourselves
yourself yourselves
himself
herself  themselves
itself

501 . Kako vidimo , 1 . i 2 . lice jednine i mnoţine povratne zamjenice tvore se od posvojnog
pridjeva my , your , our , your b) a 3 . lice od padeţa objekta liĉne zamjenice ( him ,
her , it , them ) i rijeĉi self za jedninu , a selves za mnoţinu .

U engleskom jeziku povratna zamjenica ima poseban oblik za svako lice , dok je ona u
bosanskom jeziku za sva lica jednaka .

Povratna se zamjenica upotrebljava :

502 . kad su subjekt i objekt isto lice . Npr . :

He was not able to protekt himself Nije se mogao zaštititi od

fromthe cold . hladnoće .
She helped herself to some more sugar . Posluţila se sa još malo šećera .
Go and wash yourself , John ! Hajde se oprati , John !

503 . uz prijedloge . Npr . :

From my room I could hear speak
to herself .
In all his works he writes only
about himself .
He was standing in front of the mirror
looking at himself .
Ĉuo sam iz svoje sobe kako sama sa
sobom razgovara .
U svim svojim djelima piše samo o sebi .
Stajao je pred zrcalom gledajući se .

U engleskom jeziku postoji tendencija da se povratna zamjenica upotrebljava sve manje i

manje .
Jedan je od razloga tome vjerovatno i taj što su te rijeĉi dugaĉke i nespretne , dok je
povratna
zamjenica ubosanskom jeziku kratka rijeĉ koja se lako dodaje glagolu . Stoga se mnogi
glagoli koji se u bosanskom jeziku upotrebljavaju s povratnom zamjenicom mogu u
engleskom upotrebljavati i bez nje . Npr .
 prati se - wash , brijati se - shave , oblaĉiti se - dress , itd

102.

Zamjenice za isticanje ( Emphatic Pronouns )

504 . Zamjenice myself , yourself itd . upotrebljavaju se takoĊer ako ţelimo naglasiti
imenicu ili liĉnu zamjenicu u reĉenici . Npr . :

The headmaster himself opened Sam je direktor otvorio sastanak .

the meeting .
She decided to answer the letter herself . Odluĉila je da sama odgovori na pismo .

ODNOSNE ZAMJENICE
Relatives
505 . Odnosne zamjenice upotrebljavaju se u odnosnim reĉenicama . Npr . : Ovo je uĉenik
koji
je najbolje izradio svoju zadaću .

Odnosne reĉenice sastoje se od dviju reĉenica , od kojih jedna ( obiĉno druga ) poĉinje
odnosnom zamjenicom i pobliţe oznaĉuje neku rijeĉ , najĉešće imenicu , iz prve reĉenice .
Tako u navedenom primjeru reĉenica " koji je najbolje izradio svoju zadaću " pobliţe
oznaĉuje
imenicu " uĉenik "

Odnosne su zamjenice u engleskom jeziku ove :

who , whom , whose , which , that i what .

who

506 . Oblici zamjenice who jesu :

nominativ : who -tko

genitiv : whose - ĉiji
padeţ objekta : whom - koga

507 . Who i whom upotrebljavaju se samo onda kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje neku
osobu . Npr . :

The girls who live in his house Djevojke koje stanuju u njegovoj kući
are his nieces . njegove su nećakinje .
The boy who was talking to me Djeĉak koji je sa mnom razgovarao o
 about the concert is a student of music . koncertu jest student muzike .
The tall man whom we met in the Visoki ĉovjek kojeg smo sreli na ulici
street is my headmaster . jest moj direktor .
The young lady whom you can see Mlada gospoĊica koju vidite meĊu
among the students is a well-known studentima poznata je pjevaĉica .
singer .
103.

508 . Whom je u ovim primjerima gramatiĉki ispravan oblik , ali se u govornom engleskom
jeziku taj oblik sve rjeĊe upotrebljava te se zamjenjuje oblikom who ili that . Ĉesto se
relativna
zamjenica moţe i izostaviti . Tako navedeni primjeri mogu glasiti i ovako :

The tall man who we met in the street ...

The tall man that we met in the street ...
The tall man we met in the street ...
The young lady who you can see ...
The young lady that you can see ...

509 . Whom se zamjenjuje sa who i onda kad dolazi sa prijedlogom . U takvim sluĉajevima
prijedlog se stavlja na kraj reĉenice . Umjesto who moţe se upotrijebiti i that , ili se
zamjenica
izostavi . Npr . :

The girl to whom I wrote the letter Djevojka kojoj sam pisao pismo jest
is a friend of mine . moja prijateljica .

moţe glasiti i ovako :

The girl who I wrote the letter to ...

The girl that I wrote the letter to ...
The girl I wrote the letter to ...

ili :

This is the man about whom I spoke . To je ĉovjek o kojem sam govorio .

This is the man who I spoke about .

This is the man that I spoke about .
This is the man I spoke about .

whose

510 . Whose se obiĉno upotrebljava za osobe , rjeĊe za stvari . Npr . :

The doctor whose picture you saw in Lijeĉnik ĉiju si sliku vidio u Lijeĉniĉkom
the Medical journal is a friend of mine . vjesniku moj je prijatelj .
 The boy whose bicycle was stolen Djeĉak kojemu su ukrali bicikl
went to the police . otišao je na miliciju .
The people whose houses were damaged Ljudi kojima je poplava oštetila kuće
by the flood had to move to another village . morali su se preseliti u drugo selo .
A river whose banks are steep is not Rijeka kojoj su obale strme nije
convenient for bathing . pogodna za kupanje .

104.

Which

511 . Which se upotrebljava kao odnosna zamjenica kad imenica u prvoj reĉenici oznaĉuje
neku stvar ili ţivotinju . Npr . :

The grammar which you are studying Gramatika što je sada uĉite mnogo
now will help you a lot . će vam pomoći .
The courage which he showed Hrabrost što ju je pokazao bila
was amazing . je izvanredna .
The picture which is hanging in his drawing Slika što visi u njegovu salonu
room is very valuable . vrlo je vrijedna .

512 . U svim se ovim primjerima moţe which zamijeniti sa that , a kad te zamjenice nisu
subjekt reĉenice , mogu se i izostaviti . Prema tome bi navedeni primjeri mogli glasiti i ovako
:

The grammar that you are stuying ...

The grammar you are stuying ...
The courage that he showed ...
The courage he showed ...

U primjeru :

The picture which is hanging in his drawing room ...

moţemo which zamijeniti sa that , ali ga ne moţemo izostaviti jer je u nominativu .

Ispred which moţe stajati i prijedlog . Npr . :

The film about which I told you Film o kojem sam ti govorio
is very amusing . vrlo je zabavan .

Ako u takvom sluĉaju umjesto which upotrebimo that , prijedlog mora doći na kraj .
Prema tome ovaj će primjer glasiti :
 The film that I told you about ...

ali se that moţe i izostaviti :

The film I told you about ...

105.

that

That se upotrebljava :
513 . iza superlativa . Npr . :
Shakespeare was the greatest dramatist
that ever liwed
This is the most interesting book that
I have ever read .
Shakespeare je bio najveći dramatiĉar
koji je ikada ţivio .
To je najzanimljivija knjiga što sam
je ikada ĉitao .

514 . iza all , everything , nothing , much i little . Npr . :

You are welcome to all that is on Izvolite se posluţiti svime što je na
the table . stolu .
He offered his frijend everything that Ponudio je svome prijatelju sve što
he had in his house . je imao u svojoj kući .
In the museum they saw nothing that U muzeju nisu vidjeli ništa što već
they had not seen before . prije nisu vidjeli .
There was nobody that wanted to help her . Nije bilo nikoga tko joj je htio pomoći .
Much that people read is nonsense . Mnogo toga što ljudi ĉitaju jest glupost .

515 . kad izvećeg broja osoba , ţivotinja ili stvari izdvajamo jednu ili više njih . Npr . :

The boy that opened the door for me is
my friend's son .
The coat that I bought last year is still
very good .
This is the dog that bit my little son .
Djeĉak koji mi je otvorio vrata sin je
moga prijatelja .
Kaput što sam ga kupio prošle godine
još je vrlo dobar .
To je pas što je ugrizao moga sinĉića .

516 . That se ne moţe nikada upotrijebiti ako postoji samo jedno takvo biće ili stvar . U
takvom se sluĉaju za osobe upotrebljava who , a za stvari i ţivotinje which . Npr . :

My father , who is a worker , works Moj otac , koji je radnik , radi

in a coal - mine . u ugljenokopu .
St . Paul's Cathedral , which is one Katedralu sv . Pavla , koja je jedna od
of the finest buildings in London was najljepših zgrada u Londonu , sagradio
built by Sir Christopher Wren . je Sir Chrisopher Wren .

U ova je dva primjera odnosna reĉenica uklopljena u glavnu reĉenicu .Ona nije bitna za
sadrţaj
cijele reĉenice , već samo daje samo jednu dodatnu informaciju o imenici u glavnoj reĉenici
I bez te uklopljene reĉenice smisao glavne reĉenice bio bi potpun , pa bi gornje reĉenice
mogle glasiti :
 My father works in a coal - mine .
St . Paul's Cathedral was built by Sir Christhopher Wren .

Uklopljene odnosne reĉenice odvajaju se zarezom od ostalog dijela reĉenice jednako kao
uklopljene odnosne reĉenice u bosanskom jeziku .
106.

517 . What znaĉi ono što i upotrebljava se kao odnosna zamjenica samo onda kad u glavnoj
reĉenici nema imenice na koju se zamjenica odnosi . Npr . ;

He refused to do what he was Nije htio naĉiniti ono što su mu rekli

told to . da naĉini .
She told me what I did not want Rekla mi je ono što ja nisam ţelio
to hear . ĉuti .
He did not want to believe what Nije htio vjerovati što su mu ljudi
people told him about his son's behaviour . govorili o vladanju njegova sina .

PRILOZI
Adverbs
518 . Prilozi su rijeĉi koje pobliţe oznaĉuju glagole , pridjeve ilipriloge . Npr . :

He writes neatly . On piše uredno .

The film is rather good . Film je priliĉno dobar .
He speaks quite well . Ongovori sasvim dobro .

519 . Najobiĉnije vrste priloga jesu :

prilozi naĉina ( adverbs of manner ) . Npr. :

badly - loše , slowly - sporo , bradvely - hrabro , well - dobro itd . ;

prilozi mjesta ( adverbs of place ) . Npr . :

here - ovdje , everywhere - posvuda , down - dolje itd . ;

prilozi odreĊenog vremena ( adverbs of definite time ) . Npr . :

today - danas , now - sada , yesterday - juĉer itd . ;

prilozi neodreĊenog vremena ( adverbs of indefinite time ) . Npr . :

sometimes - katkada , always - uvijek , often - ĉesto itd .;

prilozi stupnja ( adverbs of degree ) . Npr . :

very - vrlo , too - previše , enough - dovoljno , quite - sasvim itd .

107..

520 . Prilozi naĉina obiĉno se tvore tako da se pridjevu doda nastavak - ly . Npr . :

pridjev prilog
quick quick - ly - brzo
quiet quiet - ly - mirno
stupid stupid - ly - glupo
useful useful - ly - korisno

521 . Ako pridjev svršava na - y , taj se y ispred nastavka - ly mijenja u i . Npr . :

happy happily - sretno

pretty prettily - draţesno
gay gaily - veselo
easy easily - lako

522 . Pridjevi koji završavaju na - ly nemaju odgovarajuĉeg priloga . Kod takvih pridjeva
umjesto priloga upotrebljava se priloška fraza . Npr . :

friendly - prijazan in a friendly way - prijazno

manly - muţevan in a manly way - muţevno

523 . Pridjevu good odgovara prilog well . Npr . :

He is a good driver . He drives well . On je dobar vozaĉ . On vozi dobro .

524 . Neke rijeĉi imaju isti oblik za pridjev i za prilog . To su :

fast - brz , brzo , early - ran , rano , late - kasan , kasno , hard - teţak , teško . far - dalek
, daleko itd . Npr . :

Yours is a fast car . Vaš auto je brz .

It runs fast .
I don't like early trains .
I don't like getting up early .
Mining is hard work .
Miners work hard .
They know very little about
the far past of their town .
His house is far from the shops .
On vozi brzo .
Ne volim rane vlakove .
Ne volim ustajati rano .
Kopanje u rudniku je teţak posao .
Rudari teško rade .
Oni znaju vrlo malo o dalekoj prošlosti
svoga grada .
Kuća mu je daleko od trgovina .

525 . Neki prilozi imaju dva oblika : jedan koji je jednak pridjevu i drugi s nastavkom
-ly . U takvom sluĉaju oblik na -ly ima drukĉije znaĉenje . Npr . :

She has worked hard all her life . Cijeloga je svoga ţivota teško radila .
I am so busy that I can hardly find Tako sam zaposlen da jedva mogu naći
time to write my private letters . vremena za svoja privatna pisma .
Last night I went to bed very late . Sinoć sam išao vrlo kasno spavati .

108.

Lately some serious traffic accidents U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko

have happened . ozbiljnih prometnih nesreća .
He lives so near that we can easly On stanuje tako blizu da moţemo lako
walk it . otići onamo pješice .
I have nearly forgotten where it is . Gotovo sam zaboravio gdje je to .
Their cottage is high up inthe mountain , Njihova je kućica visoko u planini ,
but I was highly pleased when they ali mi je bilo drago kad su me pozvali
invited me to visit them . da ih posjetim .

KOMPARACIJA PRILOGA
Comparison of Adverbs
Za komparaciju priloga vrijede ista pravila kao i za komparaciju pridjeva .

526 . Jednosloţni prilozi i prilog early tvore komparativ s nastavkom - er , superlativ s

nastavkom - est . Npr . :

fast - brzo fast - er fast -est

hard - teško hard - er hard - est
near - blizu near - er near - est
early - rano earli - er earli - est .

527 . Budući da su svi prilozi s nastavkom - ly dvosloţni ili višesloţni ,oni tvore komparativ
s more , a superlativ s most . Npr . :

slowly - sporo more slowly most slowly

bravely - hrabro more bravely most bravely
politely - uljudno more politely most politely

Za razliku od superlativa pridjeva , pred superlativom priloga nikada ne stoji odreĊeni ĉlan .

Nepravilna komparacija priloga

528 . Neki prilozi imaju nepravilnu komparaciju . To su :

 well - dobro better best
badly - loše worse worst
little - malo less least
much - mnogo more most
far - daleko farther farthest
further furthest

109..

POLOŢAJ PRILOGA U REĈENICI

Position of Adverbs

529 . Prilozi obiĉno stoje na kraju reĉenice . Ako u jednoj reĉenici ima više vrsta priloga ,
oni
stoje ovim redom : prilog naĉina , mjesta , vremena . Npr . :

I didn't fell well at school yesterday . Juĉer se nisam u školi dobro osjećao .
She played her part excellently in the Ona je sinoć odliĉno odigrala svoju
new theatre last night . ulogu u novom kazalištu .

Da bi se izbjeglo gomilanje priloga na kraju reĉenice , moţe se prilog vremena staviti i na

poĉetak . Onda će ove reĉenice glasiti :

Yesterday I didn't feel well at school .

Last night she played her part excellently in the new theatre .

530 . Prilozi naĉina ( Adverbs of Manner )

Prilozi naĉina odgovaraju na pitanje kako ? i obiĉno stoje uz objekt ili , ako nema objekta ,
neposredno iza glagola . Npr . :

She answered my letter quicly . Brzo je odgovorila na moje pisma .

He delivered the message promptly . On je spremno predao poruku .
He spoke slowly . Govorio je sporo .
She sang beautifully . Pjevala je lijepo .

Napomena :
Prilog se nikada ne smije staviti izmeĊu glagola i objekta . Ne valja reći :
She answered quicly my letter , nego , : She answered my letter quicly .

531 . Prilozi mjesta ( Adverbs of Place )

Prilozi mjesta odgovaraju na pitanje gdje ? kamo ? kuda ? itd .
Njihov je poloţaj isti kao i poloţaj priloga naĉina . Npr . :

Did you writte your homework here ? Jesi li ovdje napisao svoju domaću zadaću .
You won't find such grapes anywhere . Nigdje nećete naći takvog groţĊa .
We went home but she wasn't in . Pšošli smo kući , ali nje nije bilo kod kuće .

110.

Prilozi vremena ( Adverbs of Time )

Prilozi vremena odgovaraju na pitanje kada ? itd . Njima se moţe oznaĉiti odreĊeno ili
neodreĊeno vrijeme .

532 . Prilozi odreĊenog vremena ( Adverbs of Definitive Time ) ( today - danas , now - sada ,
yesterday - juĉer , tomorrow - sutra itd . ) obiĉno stoje na kraju reĉenice , a mogu stajati
i na poĉetku . Npr . :

Let's go to the cinema tonight . PoĊimo veĉeras u kino .

He won't be at home tomorrow . Sutra ga neće biti kod kuće .
Today the shops are closed . Danas su trgovine zatvorene .
Now it is too late to change anything . Sada je prekkasno da se bilo što izmijeni .

533 . Prilozi neodreĊenog vremena ( Adverbs of Indefinite Time )

( often - ĉesto , seldom - rijetko , sometimes - katkada , never - nikada itd ) stoje uvijek
ispred glavnog glagola . Prema tome , ako je sloţeno vrijeme , prilozi neodreĊenog
vremena
stoje iza pomoćnog glagola . Npr . :

They often go to the country to see
their parents .
I sometimes listen to the news
from London .
She never speaks about herself .
I have always been a bad swimmer .
Oni ĉesto odlaze na selo da posjete
svoje roditelje .
Katkada slušam vijesti iz Londona .
Ona nikada ne govori o sebi .
Uvijek sam bio slab plivaĉ .

534 . Prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta ili preterita glagola to be . Npr .

Our trams are always crowded . Naši su tramvaji uvijek puni .

I often came to see him but he was Došao sam ĉesto da ga posjetim , ali ga
never at home . nikada nije bilo kod kuće .
535 . Prilog ago stoji uvijek iza imenice koja oznaĉuje vrijeme . Npr . :

They moved to their new flat Preselili su se u novi stan

three months ago . prije tri mjeseca .
She bought a new villa a year ago . Kupila je novu vilu prije godinu dana .

111.

Prilozi stupnja ( Adverbs of Degree )

536 . Prilozi stupnja ( too - previše , quite - sasvim , rather - priliĉno , enough - dosta itd )
pobliţe oznaĉuju pridjeve ili priloge , a rijetko glagole . Osim priloga enough , oni uvijek
stoje ispred pridjeva ili priloga što ga oznaĉuju . Npr . :

It is too cold to go swimming . Prehladno je da se poĊe na kupanje .

The story is quite interesting . Priĉa je priliĉno zanimljiva .
This coffee is rather bitter . Ova je kahva priliĉno gorka .

enough

537 . Enough seupotrebljava kao pridjev i kao prilog . Kao prilog stoji iza pridjeva ili
priloga
što ga pobliţe oznaĉuje . Npr . :

He is not strong enough for this job . On nije dovoljno jak za taj posao .
He knows the town well enough On poznaje grad dosta dobro da se
to find his way . u njemu snaĊe .

538 . Enough kao pridjev stoji ispred imenice . Npr . :

She never puts enough sugar in my tea . Ona nikada ne stavi dovoljno šećera u moj ĉaj
.
I have not enough time to read fiction . Nemam dovoljno vremena da ĉitam
beletristiku .
 112.
BROJEVI
Numerals
539 . Glavni brojevi kazuju koliko je ĉega , a redni koji je po redu .

Glavni brojevi Redni brojevi

Cardinal Numbers Ordinal Numbers

1 one the first

2 two the second
3 three the third
4 four the fourth
5 five the fifth
6 six the sixth
7 seven the seventh
8 eight the eighth
9 nine the ninth
10 ten the tenth
11 eleven the eleventh
12 twelve the twelfth
13 thirteen the thirteenth
14 fourteen the fourteenth
15 fifteen the fifteenth
16 sixteen the sixteenth
17 seventeen the seventeenth
18 eighteen the eighteenth
19 nineteen the nineteenth
20 twenty the twentieth
21 twenty - one the twenty - first
22 twenty - two the twenty - second
23 twenty - three the twenty - third
30 thirty the thirtieth
40 forty the fortieth
50 fifty the fiftieth
60 sixty the sixtieth
70 seventy the seventieth
80 eighty the eightieth
90 ninety the ninetieth
100 a hundred the hundredth
101 a hundred and one the hundred and first
 200 two hundred the two hundredth
221 two hundred and twenty - one the two hundred and twenty - first
250 two hundred and fifty the two hundred and fiftieth
1000 a thousand the thousandth
1003 a thousand and three the thousand and third
1000000 a million the millionth

113.

540 . Prva tri redna broja tvore se nepravilno . Ostali se redni brojevi tvore tako da se
glavnom
broju doda nastavak -th . U pismu se redni brojevi skraćuju tako da se uz brojku stave
posljednja
dva slova . Npr . : first - 1st , second - 2nd , third - 3rd , fourth - 4th itd .

541 . Napomene uz pisanje nekih brojeva

Five i twelve u rednom broju mijenjaju ve u f i dobivaju nastavak th ( fifth , twelfth ) .

Nine u rednom broju gubi krajnje -e ( nine - the ninth ) .
Eight u rednom broju dobiva samo nastavak - h ( eight - h ) .
Twenty , thirty i svi ostali brojevi na -y mijenjaju to y ispred nastavka -th u ie ( twentieth
,
thirtieth itd )
Four , fourteen ali forty .

542 . Pri ĉitanju sloţenih brojeva stavlja se ispred desetice , pred jedinice , and . Npr . :

212 - two hundred and twelve

366 - three hundred and sixty - six
3418 - thre thousand four hundred and eighteen
1000002 - one million and two

543 . Kad ispred rijeĉi hundred , thousand , million stoji odreĊeni broj , onda one ne
dobivaju
u mnoţini nastavak -s . Npr . :

four hundred dollars - 400 dolara

five thousand and twenty students - 5020 studenata
three million inhabitans - 3000000 stanovnika .

544 . Ako ispred tih rijeĉi ne stoji odreĊeni broj , one u mnoţini dobivaju nastavak -s . Npr. :

hundreds of years - stotine godina

thousands of people - tisuće ljudi
millons of pounds - milijuni funti .

U tom sluĉaju iza tih brojeva dolazi prijedlog of .

545 . Kad brojevi oznaĉuju godine , upotrebljava se hundred umjesto thousand . Npr . :

1786 . - seventeen hundred and eighty six

1947 . - nineteen hundred and forty - seven

ili samo : seventeen eighty - six

nineteen forty - seven itd .
114.

546 . Uz godine se upotrebljava prijedlog in , uz dane on . Npr . :

in eighteen forty - eight - tisuću osamsto ĉetrdeset osme

on June 15th - 15. lipnja .

547 . Umnoţeni su brojevi :

once - jedanput
twice - dvaput
three times - triput ( ili thrice , ali samo u pjesništvu )
four times - ĉetiri puta itd .

548 . Razlomci imaju u nazivniku redni broj :

4 / 5 - four fifths
6 / 7 - six sevenths
8 / 10 - eight tenths

Razlika je jedino kod 1 / 2 - one half , i 1 / 4 - one quarter ili a quarter , 3 / 4 - three quarters

549 . Ispredrednog broja stoji odreĊeni ĉlan . Npr . :

the first lesson - prva lekcija

the second year - druga godina
the hundredth car - stoti auto

550 . Uz imena kraljeva pišu se rimski brojevi . Npr . :

Henry VI I I ( ĉitaj : Henry the Eight )

Elisabeth I ( ĉitaj : Elisabeth the First )

551 .

Dani u tjednu ( hevti ) Mjeseci u godini

Sunday - nedjelja January July

Monday - ponedeljak February August
Tuesday - utorak March September
Wednesday - srijeda April Oktober
Thursday - ĉetvrtak May November
 Friday - petak June December
Saturday - subota

115.

552 . Datume izraţavamo rednim brojevima . Kad ĉitamo ili govorimo , kaţemo :

October the second ili the second of October , a to se moţe pisati na razne naĉine :
October 2 , October 2nd , 2nd October , 2nd of October .

553 . Vrijeme se kazuje ovim izrazima :

What is the time ? What time is it ? - Koliko je sati ?

It is eight o'clock . Osam je sati .
It is five ( minutes ) past eleven . Sada je jedanaest sati i pet minuta .
It is a quarter past twelve . Sada je dvanaest i ĉetvrt .
Half past nine . Devet i po .
Twenty - five minutes to ten . Dvadeset i pet minuta do deset .
A quarter to three . Ĉetvrt do tri .

Napomena :

Izraz past upotrebljava se sve do polovice sata ( ukljuĉivši i polovicu ) , a od polovice dalje
do punog sata upotrebljava se prijedlog to s idućim satom .

554 . Uz satove stoji prijedlog at . Npr . :

At seven o'clock . - U sedam sati .

At half past three . - Utri i po .
At a quarter to eleven . - Uĉetvrt do jedanaest .

555 . Uz dijelove dana stoji prijedlog in . Npr . :

In the morning . - Ujutro .

In the afternoon . - Popodne .
In the evening . - Uveĉe .

Noću se kaţe at night , a danju by day .

556 . Vrijeme dolaska ili odlaska vlakova kazuje se ovako :

The next passenger train arrives at 4 55 ( at four fifty - five ) .

Idući putniĉki vlak dolazi u 4 55 .
It leaves at 6 20 . - Odlazi u 6 20 ( at six twenty )

116.

Napomena :

Da bi se oznaĉilo da li je , recimo , 5 sati ujutro ili popodne , upotrebljavaju se latinske

kratice
a . m . ( ante meridiem - prije podne ) i p . m . ( post meridiem - poslije podne ) .

557 . Dob se izraţava ovim izrazima :

How old is he ? - Koliko mu je godina ?

What is her age ? - Koje je ona dobi ?
John is fifteen . - Johnu je petnaest godina .
Mary is twenty years old . -Mariji je dvadeset godina .
A man of forty . -Muškarac od ĉetrdeset godina .

PRIJEDLOZI
Prepositions

Najobiĉniji su prijedlozi :

on

558 . Prijedlogom on oznaĉujemo mjesto i vrijeme . Npr . :

on the table - na stolu , on top - na vrhu itd

on Monday - u ponedeljak , on my birthday - na moj roĊendan

at
559 . Prijedlog at dolazi u priloškim oznakama mjesta i vremena . Npr . :

at the theatre - u kazalištu , at the table - za stolom , at the Faculty - na fakultetu ,

at the station - na stanici , at the seaside - na moru ;
at seven o'clock - u sedam sati , at a quarter past eight - u osam i ĉetvrt ,
at midnight - u ponoć , at noon - u podne , at night - noću

117.

in

560 . Prijedlog in upotrebljava se za mjesto i za vrijeme . Npr . :

in the room - u sobi , in the hall - u halu , in England - u Engleskoj , in the hospital -
u bolnici ; in August - u kolovozu , in autumn - u jesen , in 1994 , inthe I th century
-
u devetnaestom stoljeću itd .

to

561 . To oznaĉuje kretanje prema nekom cilju . Npr . :

He goes to the river every morning . On svakog jutra ide na rijeku .

She is going to market . Ona ide na trg .

Napomena :

562 . Uz glagol arrive - stići nikada se ne upotrebljava prijedlog to , nego in ili at Npr . :

He arrived in London last night . Stigao je u London sinoć .

The President arrived in Holland Predsjednik je juĉer stigao u
yesterday . Holandiju .
They arrive at Victoria Station at 7 30 p.m. Oni stiţu na Viktorija kolodvor u 7 30 uveĉe
.

into

563 . Into oznaĉuje smjer kretanja . Npr . :

He jumped into the water . - Skoĉio je u vodu .

He ran into the room . - Utrĉao je u sobu

from
564 From izraţava kretanje od nekog mjesta . Npr .:

They came from Dubrovnik by plane . Došli su iz Dubrovnika avionom .

She comes from Spain . Ona je iz Španjolske .

118.

by

565 . By se katkada upotrebljava za mjesto . Npr . . :

by the window - uz prozor , by the fireplace - uz kamin itd .

By se redovito upotrebljava uz razna prevozna sredstva . Npr . :

by train - vlakom , by plane - avionom , by boat - laĊom , by steamer - parobrodom ,

by car - autom , ali : on foot - pješice , on horseback - na konju , on bicycle - na biciklu
.

till

566 . Till je prijedlog koji sluţi samo za vrijeme , nikada za mjesto . Npr . :

from seven till eight - od sedam do osam sati ;

he will be here till next Tuesday - bit će ovdje do idućeg utorka

since

567 . Since se upotrebljava samo za vrijeme , a znaĉi od neke taĉke u prošlosti pa do sada :

I have lived in Zagreb since 1924 . Stanujem u Zagrebu već od 1924 .

I have been ill since March . Već od oţujka sam bolestan .

for

568 . For ( osim svoga obiĉnog znaĉenja za , npr . : He works for me - On radi za mene )
oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :

He has taught in this school On već pet godina pouĉava u

for five years . ovoj školi .
He studied in Paris for three years On je prije rata tri godine
before the war . studirao u Parizu .
Iz ovih prijevoda vidimo da se for ne prevodi na bosanski jezik .

119.

during

569 . takoĊer oznaĉuje trajanje u nekom vremenskom razdoblju . Npr . :

Nobody looked after his office Za vrijeme njegove odsutnosti nitko

during his absence . nije vodio brigu o njegovu uredu .
During our last year's holiday Za vrijeme prošlogodišnjih praznika imali
we had a lot of rain . smo mnogo kiše .

after

570 . After se najĉešće upotrebljava za vrijeme . Npr . :

After lunch I am going to the river . Poslije ruĉka idem na rijeku .

He will be here after seven o'clock . Bit će ovdje poslije sedsm sati .

before

571 . Before se redovito upotrebljava za vrijeme , vrlo rijetko za prostor . Npr . :

I can't meet you before 7 o'clock . Ne mogu se s vama sastati prije sedam sati .
I saw him standing before her with a Vidio sam ga kako stoji pred njom
bunch of flowers . s buketom cvijeća .

behind

572 . Behind se upotrebljava samo prostorno . Npr . :

Behind the house there is a garage . Iza kuće je garaţa .

My seat is just behind yours . Moje je sjedalo baš iza tvoga .

in front of

573 . In front of upotrebljava se samo za prostor . Npr . :

There is a fountain in front of the Ispred kazališta nalazi se zdenac .

theatre .
 I am always shy when I have to Uvijek se plašim kad moram govoriti
speak in front of so many people . pred tolikim ljudima .

120.

between

574 . Between znaĉi izmeĊu dva . Npr . :

Between the railway station and IzmeĊu ţeljezniĉke stanice i moje

my house there is a playground . kuće nalazi se igralište .
The picture is between the door Slika je izmeĊu vrata i kamina .
and the fireplace .

575 . Among znaĉi izmeĊu više predmeta ili osoba . Npr . :

There is a little house among MeĊu drvećem nalazi se jedna kućica .

the trees .
She seems to be quite happy Ĉini se da je priliĉno sretna meĊu
among her girl friends . svojim prijateljicama .

Napomena :

576 . Iza prijedloga se ne moţe upotrijebiti infinitiv , već se umjesto njega upotrebljava
gerund :

After sitting down he began to eat . Pošto je sjeo , poĉeo je jesti .

Before going to bed I shall read Prije nego što poĊem spavati ,
the newspaper . proĉitat ću novine .
We spoke about writing to her . Govorili smo o tome da joj napišemo pismo .

RED RIJEĈI U REĈENICI

Word Order
577 . Budući da imenice u engleskom jeziku nemaju nastavka za pojedine padeţe ( osim za
genitiv ) , njihovo se znaĉenje ĉesto odreĊuje mjestom na kojem stoje u reĉenici , Stoga je red
rijeĉi u reĉenici u engleskom jeziku veoma strogo odreĊen .

578 . Stalan red rijeĉi u reĉenici jest :

 subjekat predikat objekt

The teacher explained this lesson .

Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu .

121.

579 . U bosanskom jeziku mogli bi smo u ovoj reĉenici i promjeniti red rijeĉi , a da se
smisao
reĉenice ne bi izmijenio . Tako bismo mogli reći :

Ovu vjeţbu objasnio je nastavnik .

jer se iz oblika imenice vidi što je subjekt , a što objekt . Takav je poredak u engleskom
nemoguć
jer nema razlike u obliku za nominativ i akuzativ .

580 . Ako tu reĉenicu proširimo adverbalnim oznakama ( naĉina , mjesta ili vremena ) , one
će
obiĉno stajati na kraju reĉenice . Npr . :

subjekt predikat objekt adverbalna oznaka

The teacher explained this lesson in our class .
Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu u razredu .
The teacher explained this lesson clearly.
Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu razumljivo .
The teacher explained this lesson yesterday .
Nastavnik je objasnio ovu vjeţbu juĉer .

581 . Ako reĉenicu proširimo s dvije ili više adverbalnih oznaka , onda one stoje ovim redom
:

naĉin mjesto vrijeme

(clearly ) ( in the class ) ( yesterday )

Npr . :

The teacher explained this lesson clearly in our class yesterday .

582 . MeĊutim da bi se izbjeglo gomilanje adverbalnih oznaka na kraju reĉenice , moţe se

prilog odreĊenog vremena staviti i na poĉetak reĉenice . Npr . :

Yesterday the teacher explained this lesson clearly in our class .

583 . Prilozi neodreĊenog vremena ( often- ĉesto , seldom - rijetko , sometimes - katkada ,
always - uvijek , never - nikada itd . ) stoje uvijek ispred glavnog glagola . Npr . :

They often go to the cinema . Oni idu ĉesto u kino .

I have never spoken to him . Nisam nikada s njim razgovarao .

122.

584 . Treba , meĊutim , upamtiti da prilozi neodreĊenog vremena stoje uvijek iza prezenta i
preterita glagola to be . Npr . :

I am sometimes late . Ja katkada zakasnim .

He was never a good swimmer . On nije nikada bio dobar plivaĉ .

Za poloţaj priloga ago , too , quite , rather i enough vidi taĉke 535 , 536 , 537 . i 538 .

585 . Neki glagoli , npr . give - dati , send - poslati , bring -donijeti itd . traţe dva objekta , tj .
pravi objekt u akuzativu , koji oznaĉuje stvar , i nepravi objekt u dativu , koji oznaĉuje osobu
:

subjekt predikat objekt u dativu objekt u akuzativu

Mr . Brown sent his wife a present .

G . Brown je poslao svojoj ţeni poklon .

subjekt predikat objekt u akuzativu objekt u dativu

Mr . Brown sent a present to his wife .

G . Brown je poslao poklon svojoj ţeni .

Kad objekt u dativu stoji iza objekta u akuzativu , onda je pred njim uvijek prijedlog to .
 123.

OBRNUTI RED RIJEĈI ( INVERZIJA )

586 . Obrnuti se red rijeĉi sastoji u tome da se predikat stavi pred subjekt . Takav se red
rijeĉi
redovito upotrebljava u upitnim reĉenicama . Npr . :

predikat Subjekt

Can You help me ?

Moţeš li mi pomoći ?

Are You alone ?

Jesi li sam ?

Does She like dancing ?

Voli li ona ples ?

Have You any spare time ?

Imaš li slobodnog vremena ?

587 . Inverzija se upotrebljava i u pitanjima koja poĉinju upitnim rijeĉima , kao što su :

where - gdje , when - kada , why - zašto , how - kako itd . Npr . :

Where does she live ? Gdje ona stanuje ?

When will you come ? Kada ćeš doći ?
Why don't you answer ? Zašto ne odgovoriš ?
How do you do it ? Kako vi to radite ?

588 . U neupravnim pitanjima nema inverzije . Prema tome će ova pitanja u neupravnom
obliku
glasiti ovako :

He asked me where she lived . Upitao me gdje ona stanuje .

He asked me when I would come . Upitao me kad ću doći .
He asked me why I did not answer . Upitao me zašto ne odgovorim .
 He asked me how I did it . Upitao me kako ja to radim .

589 . Inverzija se takoĊer upotrebljava iza so i neither .

Potvrdnim reĉenicama dodajemo so , iza kojeg slijedi pomoćni glagol , a zatim subjekt ,
a negativnim reĉenicama dodajemo neither , iza kojega slijedi pomoćni glagol , a zatim
subjekt.
124.

590 . So i neither upotrebljavaju se da bi se izbjeglo ponavljanje jednog dijela prethodne

reĉenice . NPR . :

He is an excellent mechanic , and On je odliĉan mehaniĉar , a

so is his brother . takav mu je i brat .

Znaĉi : He is an excellent mechanic , and his brother is an excellent mechanic too .

ili :

She doesn't like dancing , neither Ona ne voli ples , a ni njena sestra .
does her sister .

Znaĉi : She does'nt like dancing , and her sister does'nt like dancing either .

Vidimo da iza takvog so i neither dolazi inverzija , tj . glagol stoji ispred subjekta .

591 . Inverzija se upotrebljava i u kratkim dodatnim pitanjima kojima govornik traţi

potvrdu za ono što je rekao . Npr . :

a ) This is a good film , isn't it ? To je dobar film , zar ne ?

b ) John can do it , can't he ?
c ) You were not at the match
yesterday , were you ?
d ) Mary won't come tomorrow ,
will she ?
John to moţe uĉiniti , zar ne ?
John to moţe uĉiniti , zar ne ?
Mary neće doći sutra , zar ne ?

Iz ovih primjera moţemo vidjeti :

592 . - ako je prethodna reĉenica potvrdna , dodatno je pitanje negativno , ako je prethodna
reĉenica negativna , dodatno je pitanje potvrdno ;

593 - u dodatnom pitanju ponavlja se isti pomoćni glagol koji je u prethodnoj reĉenici , a iza
njega dolazi zamjenica ( nikada imenica ) . ( Vidi primjere b ) i d ) ! )

594 . Ako je u prethodnoj reĉenici glagol punog znaĉenja , u dodatnom ga pitanju

zamjenjuje
glagol do . Npr . :
 You understad what I say , Ti razumiješ što ja kaţem ,
don't you ? zar ne ?
He didn't arrive yesterday , did he ? On nije stigao juĉer , zar ne ?

125.

595 . Glagol u dodatnom pitanju dolazi uvijek u onom vremenu u kojem se nalazi glagol
prethodne reĉenice . Npr . :

She speaks English , doesn't she ? Ona govori engleski , zar ne ?

Robert broke the window , didn't he ? Robert je razbio prozor , zar ne ?

596 . Ako je u prethodnoj reĉenici sloţeno glagolsko vrijeme ( futur , perfekt itd . ) ponavlja
se
u dodatnom pitanju samo pomoćni glagol , a iza njega se stavlja zamjenica . Npr . :

They will write to you , won't they ? Oni će ti pisati , zar ne ?

You haven't seen him lately , have you ? U posljednje ga vrijeme nisi vidio , zar ne ?

DODATAK

GLAGOLSKI OBLICI

Glagol “to be”—biti

Prezent

potvrdno odriĉno

I‟ am ----- I‟m I am not ---- I‟m not

you are ----- you‟ re you are not ----youaren‟t
he is ----- he‟s he is not ---- he isn‟t
she is ----- she‟s she is not ---- she isn‟t
it is ----- it‟s it is not ---- it isn‟t
we are ----- we‟re we are not ---- we aren‟t
you are ----- you‟re you are not ---- you aren‟t
they are ----- they‟re they are not---- they aren‟t
 126.

upitno upitno-odriĉno

am I ? am I not ? ---- aren‟t I ?

are you ? are you not? ---- aren‟tyou
?
is he ? is he not? ---- isn‟t he ?
is she ? is she not? ---- isn‟t she ?
is it ? is it not ? ---- isn‟t it ?
are we ? are we not? ---- aren‟t we
?
are you ? are you not? ---- aren‟t
you?
are they ? are they not?--
arenm‟tthey?

Preterit

potvrdno odriĉno

I was I was not - I was not

you were you were not - youwern‟t
he was he was not - he wasn‟t
she was she was not - he wasn‟t
it was it was not - it wasn‟t
we were we were not - we wern‟t
you were you were not -you weren‟t
they were they were not - theweren‟t

upitno odrĉno -upitno

was I ? was I not? - wasn‟t I ?

were you ? were you not - weren‟t you ?
was he ? was he not ? - wasn‟t he ?
was she ? was she not ? - wasn‟t she?
was it ? was it not ? - wasn‟t it ?
werer we ? were we not ? - weren‟t we?
were they ? were they not ? -weren‟t they?
 126.

Perfekt

potvrdno upitno

I have been - have I been ?

you have been - have you been ?
he has been itd. - Has he been ? itd

odriĉno

I have not been - I haven‟t been

you have not been - you haven‟t been
he has not been - he hasn‟t been
odriĉno-upitno
have I not been ? - haven‟t I been ?
have you not been ? - haven‟t you been ?
have he not been ? - haven‟t he been ?

Plusvamperfek t

potvrdno odriĉno
I had been I had not been
you had been you had not been
he had been he had not been itd.

upitno odriĉno-upitno
had I been ? had I not been ?
had you been? had you not been?
had he been ? had he not been ?
 128.
Futur
potvrdno odriĉno
I shall be I shall not be
you will be you will not be
he will be itd. he will not be itd.

upitno odriĉno-upitno
shall I be ? shall I not be ?
shall you be ? shall you not be ?
shall he be ? shall he not be ?
Svršeni futur
povratno odriĉno
I shall have been I shall not hav been
you will have been you will not have been
he will have been he will not have been

upitno odriĉno-upitno
shall I have been ? shall I not have been ?
will you have been ? will you not have been?
will he have been ? will you not have been ?

Kondiciona l
potvrdno odriĉno
I should be I should not be
you would be you would not be
he would be itd. he would not be itd.
 upitno odriĉno-upitno
should I be ? should I not be ?
would you be ? would you not be ?
would he be ? itd. would he not be ?

129.

Kondicional prošli

potvrdno
I should have been
you would have been
he would have been itd.
itd.
odriĉno
I should not have been
you would not have been
you would not have been

upitno
should I have been ?
would you have been ?
been ?
would he have been ?
odriĉno-upitno
should I not have been ?
would you not have
would he not have been ?

Imperativ
b e

Infinitiv prezenta
to be

Infinitiv perfekta
to have been

Particip prezenta
being

130.
Particip perfekta
been - having been
Gerund prezenta
being
Gerund perfekta
having been

Glagol “to have” -imati

Prezent
potvrdno odriĉno
I have - I „ve I have not - I haven‟t
you have - you‟ve you have not - youhaven‟t
he has - he‟s he has not - he hasn‟t
it has - it‟s it has not - it hasn‟t
we have - we‟ve we have not - we haven‟t
you have - you‟ve you have not - you haven‟t
they have - they‟ve they have not -theyhaven‟t

upitno o d r i ĉ n o - u p i t no
have I ? have I not ? - haven‟t I?
have you ? have you not? -haven‟tyou
has he ? has he not ? - hasn‟the?
has she ? has she not ? - hasn‟tshe?
has it ? has it not ? - hasn‟t it ?
have we ? have we not? - haven‟t
we ?
 have they ? have they not ? - haven't they?

131.

Preterit
potvrdno odriĉno
I had - I‟d I had not - I hadn‟t
you had - you‟d you had not - you hadn‟t
he had - he‟d he had not - he hadn‟t
she had she‟d she had not - she hadn‟t
it had it had not - it hadn‟t
we had - we‟d we had not - we hadn‟t
you had - you‟d you had not - you hadn‟t
they had - they‟d they had not- they hadn‟t

upitno odriĉno-upitno
had I? had I not ? - hadn‟t I ?
had you ? had you not ? - hadn‟t you ?
had he ? had not he ? - hadn‟t he ?
had she ? had not she ? - hadn‟t she ?
had it ? had it not ? - hadn‟t it ?
had we ? had not we ? - hadn‟t we ?
had you ? had not you ? - hadn‟t you ?
had they ? had not they ? - hadn‟t they ?
Perfekt
po t v r d n o odriĉno
I have had I have not had
you have had you have not had
ha has had itd you have not had
 upitno odriĉno-upitno
have I had ? have I not had ?
have you had ? have you not had ?
has he had ? has he not had ? it

132.

Pluskvamperfekt

potvrdno odriĉno
I had had I had not had
you had had you had not had
ha had had you had not had itd.

upitno odriĉno-upitno
had I had ? had I not had ?
had you had ? had you not had ?
had he had ? had he not had ? itd.

Futur
potv rdno odriĉno
I shall have I shall not have
you will have you will not have
he will have he will not have

upitno odriĉno-upitno
shall I have ? shall I not have ?
will you have ? will you not have ?
will he have ? will he not have ?
Svršeni futur

potvrdno odriĉno
 I shall have had I shall not have had
you will have had you will not have had
ha will have had he will not have had

133.

upitno odriĉno-upitno
shall I have had ? shall I not have had ?
will you have had ? will you not have had ?
wil he have had ? will he not have had ? itd.

Kondicional

potvrdno odriĉno
I should have I should not have
you would have you would not have
he would have itd. he would not have? itd

upitno odriĉno -upitno

should I have? should I not have?
would you have? would you not have?
would he have? itd. would he not have? itd.

Kond icional prošli

potvrdno odriĉno
I should have had I should not have had.
You would have had you would not have had
he would have had itd. he would not have had itd.

upitno odriĉno-upitno
should I have had? should I not have had. ?
would you have had? would you not have had ?
would he have had ? itd. would he not have have had ?

134.

Imperativ
have

Infinitiv prezenta
to have

Infinitiv prezenta
to have had

Particip prezenta
having

Particip perfekt a
had - having had

Gerund prezenta
having

Gerund perfekta
having had
 135.

P r e z e n t ( gl . " to do " )

potvrdno odriĉno
I do I do not - I don‟t
you do you do not - you don‟t
he does he does not - he doesn‟t
she does she does not - she doesn‟t
it does it do not - it doesn‟t
we do we do not - we don‟t
you do you do not - you don‟t
they do they do not - they don‟t
upitno odriĉno-upitno
do I ? do I not ? - don‟t I ?
do you ? do you not ? - don‟t you
does he ? does he not ? - doesn‟t he ?
does she ? does she not ? - doesn‟t she ?
does it ? does it not ? - doesn‟t it ?
do we ? do we not - don‟t we ?
do you ? do you not ? - don‟t you ?
do they ? do they not ? - don‟t they
Preterit

potvrdno odriĉno
I did I did not - I didn‟t
you did you did not - you didn‟t
 he did itd. he did not - he didn‟t itd.
upitno odriĉno-upitno
did I ? did I not ? - didn‟t ?
did you ? did you not ? - don‟t you ?
did he ? did he not ? - didn‟t he ?

136.

Imperativ

do

Glagol “can” - mogu

Prezent

potvrdno odriĉno
I can I can not - I cant‟t
you can you cannot - you can‟t
he can not he cannot - he can‟t
she can not she cannot - she can‟t
we can not we cannot - we can‟t
you can not you cannot - you can‟t
they can not they cannot - they can‟t

upitno odriĉno-upitno
can I ? can I not ? - can‟t I ?
can you ? can you not ? - can‟t you ?
can she ? can she not ? - can‟t she ?
can it ? can not it ? - can‟t it ?
can we ? can not we ? - can‟t we ?
can you ? can not you ? - can‟t you ?
can they ? can not they ? - can‟t they ?

Preterit

potrvdno upitno

I could could I ?
you could could you ?
 he could itd. could he ? itd.

odriĉno

I could not - I couldn‟t

you could not - you couldn‟t
he could not - he couldn‟t

137.

 driĉno-upitno

could I not? - couldn‟t I ?

could you you? - couldn‟t you ?
could he not ? - couldn‟t he ?

Glagol “may” - smijem

Prezent

potvrdno odriĉno
I may I may not
you may you may not
he may he may not
she may she may not
it may it may not
we may we may not
you may you may not
they may they may not

upitno odriĉno-upitno
may I ? may I not ?
may you ? may you not ?
may he ? may he not ?
may she ? may she not ?
may it ? may it not ?
may we ? may we not ?
may you ? may you not ?
may they ? may they not ?

Preterit

potvrdno odriĉno
 I might I might not
you might you might not
he might he might not

upitno odriĉno-upitno
might I ? might I not ?
might you ? might you not ?
might he ? might he not ?

138 .

Glagol “must” - moram

Prezent

potvrdno odriĉno
I must I mus not - I musn‟t
you must you musnt - you musn‟t
he must he must - he musn‟t
she must she must not - she musn‟t
it must it must not - it musn‟t
we must we must not - we musn‟t
you must you must not - you musn‟t
they must they must not - they musn‟t

upitno o d r i ĉ n o -u p i t n o
must I? must I not ? - musn‟t I
must you ? must you not ? - musn‟t you ?
must he ? must he not ? - musn‟t he ?
must she ? must she not ? - musn‟t she ?
must it ? must it not ? - musn‟t it ?
must we ? must we not ? - musn‟t we ?
must you ? must you not ? - musn‟t you ?
must they ? must they not ? musn‟t they ?

Glagol “teach” - pouĉavati

AKTIV

Prezent
potvrdno upitno
I teach do I teach ?
you teach do you teach ?
 he teach does he teach ?
she teach does she teach ?
it teach does it teach ?
we teach do we teach ?
you teach do you teach ?
they teach do they teach ?

139 .

odriĉno

I do not teach - I don‟t teach

you do not teach - you don‟t teach
he does not teach - he doesn‟t teach
she does not teach - she doesn‟t teach
it does not teach - it doesn‟t teach
we do not teach - we don‟t teach
you do not teach - you don‟t teach
they do not teach - they don‟t teach

odriĉno-upitno
do I not teach ? - don‟t I teach ?
do you not teach ? - don‟t you teach ?
does he not teach ? - doesn‟t he teach ?
does she not teach ? - doesn‟t she teach ?
does it not teach ? - doesn‟t it teach ?
do we not teach ? - don‟t we teach ?
do you not teach ? - don‟t you teach ?
do they not teach ? - don‟t they teach ?

Preterit
potvrdno upitno
I taught did I teach ?
you taught did you teach ?
he taught did he teach ?
she taught did she teach ?
it taught did it teach ?
we taught did we teach ?
you tought did you teach ?
they taught did they teach ?

odriĉno
 I did not teach -I didn‟t teach
you did not teach - I didn‟t teach
he did not teach - he didn‟t teach
she did not teach - she didn‟t teach
it did not teach - it didn‟t teach
we did not teach - we didn‟t teach
you did not teach - yoo didn‟t teach
tzhey did not teach - they didn‟t teach

140 .

o d r i ĉn o - u p i t n o
did I not teach ? - didn‟t I teach ?
did you not teach ? - didn‟t you teach ?
did he not teach ? - didn‟t he teach ?
did she not teach ? - didn‟t she teasch ?
did it not teach ? - didn‟t it teach ?
did we not teach ? - didn‟t we teach ?
did you not teach ? - didn‟t you teach ?
did they not teach ? - didn‟t they teach ?

Perfekt

potvrdno
I have taught
you have tought
he has tought itd.

odriĉno upitno
I have not taught have I taught ?
you have not taught have you taught ?

odriĉno-upitno
have I not taught ? - haven‟t I taught ?
have you not taught ? - haven‟t you taught ?
has he not taught ? - hasn‟t he taught ? itd.

Pluskvamperfek t

potvrdno upitno
I had taught had I taught ?
you had taught had you taught ?
he had taught had he taught ?
itd.
odriĉno
Ihad not taught - I hadn‟t taught
you had not taught - you hadn‟t taught
he had not taught - he hadn‟t taught itd.

odriĉno -upitno
had I not taught ? - hadn‟t I taught ?
had not you taught ? - hadn‟t you taught ?
had he not taught ? - hadn‟t he taught ?

141 .

Futur

potvrd no upitno
I shall teach shall I teach ?
you will teach will you teach ?
he shall teach will he teach ?

odriĉno
I shall not taught - I shan‟t teach
you will not teach - you won‟t teach
he will nbot - he won‟t teach

odriĉno-upit no
shall I not teach ? - shan‟t I teach ?
will you not teach ? - won‟t you teach ?
will he not teach ? won „t he teach? itd.

Svršeni futur

potvrdno odriĉno
I shall have taught I shall not have taught
you will have taught you will not have taught
he will have taught he will not have taught
itd.

upitno o d r i ĉ n o - u p i t no
shall I have taught ? shall I not have taught ?
will you have taught ? will you not have taught ?
will he have taught ? will he not have taught ?
itd.

Kondicional
 potvrdno odriĉn o
I should teach I should not teach
you would teach you would not teach
he would teach he would not teach

upitno odriĉno-upitno
should I teach ? should I not teach ?
would you teach ? would you not teach ?
would he teach ? would he not teach ? itd.

142.

K o n d i c i o n a l pr o š l i

potvrdno
I should have taught
you would have taught
he would have taught
itd.
odriĉno
I should not have taught
you would not have taught
he would not have taught

upitno
should I have taught ?
would you have taught ?
?
would he have taught ?
odriĉno-upitno
should I not have taught ?
would you not have taught
would he not have taught?

I m pe r a t i v
teach

Infinitiv
to teach

Infinitiv perfekta
to have taught

Particip prezenta
teaching

P a r t i c i p p e r fe k t a
taught - having taught

Gerund prezenta
teaching
 Gerund perfekta
having taught

143.

P a s i v
Prezent

potvrdno odriĉno
I am taught I am not taught
you are taught you are not taught
he is taught itd. he is not taught itd.

upitno odriĉn -upitno

am I taught ? am I not taught ?
are you tught ? are you not taught ?
is he taught ? itd. is he not taught ? itd

Preterit

potvrdno odriĉno
I was taught I was not taught
you were ta you were not taught
he was taught itd. he was not taught itd.

upitno odriĉno-upitno
was I taught ? was I not taught ?
were you taught ? were you not taught ?
was he taught ? was he not taught ? itd.

Perfekt

potvrdno odriĉno
I have been taught I have not been taught
you have been taught you have not been taught
 he has been taught he has not been taught

upitno odriĉno-upitno

have I been taught ? have I not been taught ?

have you been taught ? have you not been taught ?
has he been taught ? has he not been taught ?
itd.

144 .

Pluskvamperfekt

potvrdno odriĉ no
I had been taught I had not been
taught
you had been taught you had not been taught
he had been taught he had not been taught

upitno odriĉno-upitno
had I been taught ? had I not been taught ?
had you been taught ? had you not been taught ?
had he been taught ? had he not been taught ?

Futur

p o tv r d n o odriĉno
I shall be taught I shall not be taught
you will be taugh you will not be taught
he will be taught he will not be taught itd.

upitno odriĉno-upitno
shall I be taught ? shall I not be taught ?
will you be taught ? will you not be taught ?
will he be taught ? will he not be taught ?

Svršeni futur

potvrdno odriĉno
I shall have been taught I shall not have
been taught
you will have been taught you will not have been
taught
 he will have been taught he will not have
been taught

upitno odriĉno-upitno
Shall I have been taught ? shall I not have been
taught ?
will you have been taught ? will you not have been
taught
will he have been taught ? will he not have been
taught?

145 .

Kondicional

potvrdno odriĉno
I should be taught I should not be taught
you would be taught you would not be taught
he would be taught he would not be taught

upitno odriĉno-upitno
should I be taught? should I not be taught ?
would you be taught ? wopuld you not be taught ?
would he be taught ? would he not be taught ?

Kondicional prošli

potvrdno odriĉno
I should have been taught I should not have been taught
you would have been taught you would not have been taught
he would have been taught he would not have been taught

upitno odriĉno-upitno
should I have been taught ? should I not have been taught ?
would you have been taught ? would yo nothavebeentaught ?
would he have been taught ? would he not have been taught?

Imperativ
be taught

Infinitiv prezenta
to be taught

Infinitiv perfekta
to have been taught
 Particip perfekta
having beeb taught

Gerund pr ezenta
being taught

Gerund perfekta
having been taught

146 .

Nepravilni glagoli

Infinitiv Preterit particip perfekta

arise ( ‟raiz) pojaviti se arose ( `rouz ) arisen (‟rizn) Comment [y1]:

awake (‟weik) probuditi se awoke( ‟wouk) awaked (‟weikt) Comment [y2]:

be (bi:) biti was, were (woz, w:) been (bi:n )
bear (b ) roditi bore (bo: ) bor n ( bo: n)
bear (b) nositi bore (bo: ) bor n (bo:n)
beat (bi:t) tući beat (bi:t) beaten („bi:tn)
become (bi‟km) postati became (bi‟keim) become (bi‟km)
begin (bi‟gin) poĉeti began (bigæn) begun (bi‟gn)
bend (bend) svinuti bent (bent) bent (bent)
bet (bet) kladiti se bet (bet) bet (bet)
bid (bid) zapovijediti bade (bæd, beid ) bidden (bidn)

bind (baind) vezati bound (baund ) bound (baund)

bite (bait ) gristi bit (bit) bitten (bitn)
bleed (bli:d) krvariti bled (bled) bled (bled)
blow (blou) duhati blew (blu) blown (bloun)
break (breik) slomiti broke (brouk) broken (broukn)
breed (bri:d) uzgajati bred (bred) bred (bred)
bring (brig) donijeti brought (bro:t) brought
(bro:t)
build (bild) sagraditi built (bilt) built (bilt)
burn (b:n) gorjeti burnt (be:nt) burnt (be:nt)
burned (be:nd) burned
(be:nd)
burst (b:st) prsnuti burst (b:st) burst (b:st)
buy (bai) kupiti bought (bo:t) bought
(bo:t)
cast (ka:st) bacati cast (ka:st) cast (ka:st)
catch (kæt ) caught (kæt ) caught (kæt
choose (tu:z) chose (tu:z) chosen (tu:z)
cling (kli) prianjati clung (kli) clung (kli)
clothe (klout) odijevati clad (klout ) clad (klout)
 clothed (kloutd) clothed
(kloutd)
come (km) doći came (km) come(km)
cost (kost) koštati, stajati cost (kost) cost (kost)
creep (kri:p) puzati crept (kri:p) crept (kri:p)
cut (kt) rezati cut (k t) cut (kt)
deal (di:l) dijeliti dealt (delt) dealt (delt)
dig (dig) kopati dug (dg) dug (dg)
do (du:) ĉiniti did (did) done (dn)

147 .

Infinitiv Preterit Particip perfekta

draw (dro:) vući, crtati drew ( dru:) drawn (dru:)

dream (dri:m) sanjati dreamt (dremt) dreamt
(dremt)
drink (drik) piti drank (drænk) drunk (drnk)
drive (draiv) tjerati drove (drouv) driven (drivn)
dwell (dwel) boraviti dwellt (dwelt) dwellt (dwelt)
eat (i:t) jesti ate (et) eaten (i:tn)
fall (fo:l) pasti fell (fel) fallen (fo:ln)
feed ((fi:d) hraniti fed (fed) fed (fed)
feel (fi:l) osjećati felt (felt) felt (felt)
fight (fait )boriti se fuoght (fo:t) fought (fo:t)
find (faind) naći found (faund) found
(faund)
flee (fli:) pobjeći fled (fled) fled (fled)
fling (fli) baciti flung (fl) flung (fl)
fly (flai) letjeti flew (flu:) flown (floun)
forbid (f „bid) zabraniti forbade (f „beid) forbidden
(f „bidn)
forget (f „get) zaboraviti forgot (f „got) forgotten (f
„gotn)
forgive (f „giv) oprostiti forgave (f „geiv) forgiven (f „givn)
forsake (f„seik) oprostiti forsook (f „suk) forsaken (f „seikn)
freeze (fri:z) smrzavati se froze (frouz) frozen(frouzn)
get (get) dobiti, postati got (got) got (got)
gotten (gotn)
gild (gild) pozlatiti gilded („gildid) gilded („gildid)
gilt (gilt)
give (giv) dati gave (geiv) given (givn)
go (gou) ići went (went) gone (gon)
grind ( graind) mljeti, brusiti ground (graund) ground (graund)
grow ( grou) rasti grew (gru:) grown (groun)
hang (h æ  ) visjeti, objesiti hung (hæ ) hung (hæ  )
hanged (hæ  ) hanged (hæ )
have (hæ v) imati had (h æd) had (h æd)
hear (hie ) ĉuti heard (h :d) heard (h :d)
 hew (hju:) sjeći hewed (hju:d) hewn (hju:n)
hewed (hju:d)
hide (haid) sakriti hid (hid) hidden (hidn)
hit (hit) udariti hit (hit) hit (hit)
hold (hould) drţati held (held) held (held)
hurt ( h :t) ozlijediti hurt (h :t) hurt (h :t)
keep (ki:p) ĉuvati kept (kept) kept (kept)
kneel (ni:) kleĉati knelt (nelt) knelt (nelt)
knit (nit) plesti knitted („nitid) knitted (nitid)
knit (nit) knit (nit)
148.

know (nou) znati knew (nju:) known (noun)

lay (lei) poloţiti laid (lid) laid (lid)
lead (li:d) voditi led (led) led (led)

lean (li:n) nasloniti (se) leaned (li:nd) leaned

(li:nd)
leant (lent) leant (lent)
leap (li:p) skoĉiti leapt (lept) leapt (lept)
learn (l:n) uĉiti learnt (l:nt) learnt
(l:nt)
learned (l :nd) learned (l :nd)
leave (li:v) ostati left (left) left (left)
lend (lend) posuditi (kome) lent (lent) lent (lent)
let (let ) pustiti let (let) let (let)
lie (lai) leţati lay (lei) lain (lein)
light (lait) upaliti, osvjetliti lit ( lit) lit (lit
lighted („laitid) lighted („laitid)
lose (lu:z) izgubiti lost (lost) lost (lost)
make (meik) napraviti made (meid) made (meid)
mean (mi:n) znaĉiti meant (ment) meant (ment)
meet (mi:t) sresti met (met) met (met)
mow (mou) ţeti mowed (moud) mowed (moun)
overcome(„ouv „km) nadvladati overcame(„ouv „keim)
overcome(„ouv„km)
pay (pei) platiti paid (peid) paid (peid)
put (put) staviti put (put) put (put)
read (ri:d) ĉitati read (red) read (red)
rid (rid) osloboditi ridden (ridden) rid (rid)
rid (rid)
ride (raid) jahati rode (roud) ridden
(ridn)
ring (ri ) zvoniti rang (ræ ) rung (r  )
rise (raiz) dići se rose (rouz) risen (rizn)
rot (rot) trunuti rotted („rotid) rotten („rotn)
run ( r n) trĉati ran (ræ n) run (r n)
saw (sou) šiti sewed (soud) sewn (soun)
sewed (soud)
shake ( eik) tresti shook ( uk) shaken ( eikn)
 shave (eiv) brijati se shaved (eivd) shaved (eivd)
showed (eivn)
shine (ain) sijati shone (on) shone(on)
shoe (u:) potkovati shod (od) shod (od)
shoot (u:t) ustrijeliti shot ( ot) shot ( ot)
show ( ou) pokazati showed ( oud) shown (
oun)
showed ( oud)

149.

shrink ( rik) stegnuti se shrank ( ræk) shrunk ( rk)

shut ( t) zatvoriti shut (  t) shut (  t)
sing (si ) pjevati sang (si ) sung (si )
sink (sik) tonuti sank (sæ k) sunk (sk)
sit (sit ) sjediti sat (sæt) sat (sæt)
slay (slei) zaklati slew (slu:) slain (slein)
sleep (sli:p) spavati slept (slept) slept (slept)

Infinitiv Preterit Particip perfekta

slide (slaid) klizati slide (slid) slide (slid)

smell (smel ) mirisati smelt (smelt ) smelt (smelt
)
smelled ( smeld ) smelled ( smeld )
sow ( sou ) sijati sowed ( soud ) sown ( soun
)
sowed ( soud )
speak ( spi:k ) spoke ( spouk ) spoken (spoukn )
speed ( spi;d ) ţuriti se sped ( sped ) sped ( sped )
spell ( spel ) sricati spelt ( spelt ) spelt ( spelt )
spelled ( speld ) spelled ( speld )
spend ( spend ) trošiti ,provesti spent ( spent ) spent ( spent )
spill ( spil ) proliti spilt ( spilt ) spilt ( spilt )
spilled ( spild ) spilled ( spild )
spin ( spin ) presti spun (spn ) spun (spn )
spit ( spit ) pljunuti spat (spæt ) spat ( spæt )
spit ( spit ) spit ( spit )
split ( split ) raskoliti split ( split ) split ( split )
spoil (spoil ) pokvariti spoilt ( spoilt ) spoilt ( spoilt )
spoiled (spoild ) spoiled ( spoild )
spread ( spred ) raširiti spread ( spred ) spread ( spred )
spring ( spri ) skoĉiti sprang (spræ ) sprung ( spr )
stand ( stænd ) stajati stood ( stud ) stood ( stud )
steal ( sti:l ) ukrasti stole ( stoul ) stolen ( stouln )
stick ( stik ) prionuti stuck ( stk ) stuck ( stk )
sting ( stik ) ubosti stung ( st ) stung ( st )
stink (sti ) zaudarati stank ( stæk ) stunk (stk )
strike ( straik ) udarati struck (strk ) struck ( strk )

strive ( straiv ) boriti se strove ( strouv )
swear ( swε ) zakleti se , kleti swore ( swo: )
(swo:n )
sweat ( swet ) znojiti se sweat ( swet )
sweated ( „swetid )
sweep ( swi:p ) pomesti swept ( swept ) swept ( swept )
swell ( swel ) nabreknuti swelled
150.
stricken ( strikn )
striven ( strivn )
sworn
sweat ( swet )
sweated ( swetid )
swolen
swelled ( sweld )

swim ( swim ) plivati swam ( swæm ) swum ( swm )

swing ( swi ) swung ( sw )
take ( teik ) took ( tuk )
teach ( ti:t ) pouĉavati taught ( to: t )
tear (t ) poderati tore ( to: )
tell ( tel ) reći told ( tould )
think ( Θik ) misliti thought ( Θo:t )
thrive ( Θraiv ) uspijevati throve ( Θrouv )
thrived ( Θraivd )
throw (Θrou ) threw ( Θru: )
thrust ( Θrst ) thrust ( Θrst )
swung ( sw )
taken ( teikn )
taught ( to: t )
torn ( to:n )
told ( tould )
thought ( Θo:t )
thriven ( Θrivn )
thrived ( Θraivd )
thrown ( Θroun )
thrust ( Θrst )

Infinitiv
Preterit Particip perfekta
tread ( tred ) stupati trod ( trod ) trodden ( trodn )
understand (¸ nd „stæ nd) razumjeti understood (¸ nd „stud)
understood(¸nd„stud)
wake (weik) probuditi woke (wouk) woken (woukn)
waked (weikt) waked (weikt)
woke (wouk)
wear ( w ) nositi wore (wo: ) worn (wo: n)
weave (wi:v) tkati wove (wouv) woven ( wouvn)
wove (wouw)
weep (wi:p) plakati wept (wept) wept (wept)
win (win) dobiti won (won) won (won)
wind (waind) vijugati wound (waund) wound (waund)
withdraw (wi‟dro:) povući (se) withdrew (wi‟dru:) withdrawn(wi‟dro:n)
withhold (wi‟hould) zaustaviti withheld (wi‟held) withheld
(wi‟held)
withstand (wi‟st ænd) oduprijeti (se) withstood (wi‟stud) withstood(wi‟stud)
work (w:k) raditi worked (w:kt) worked (w:kt)
wrought (ro:t) wrought (ro:t)
wring (ri) izaţimati wrung (r ) wrung (r)
write (rait) pisati wrote (rout) written (ritn)
 151.

ENGLESKI ALFABET

a b c d e f g h i j k l
m
(ei) (bi:) (si:) (di:) (i:) (ef) (d3i:) (ei ) (ai) (d3ei) (kei) (el)
(em)

n o p q r s t u v w x y z
(en) (ou) (pi:) (kju:) (a:) ( es) (ti:) (ju:) (vi:) (dblju:) (eks) (wai)
(zed)

ZNAKOVI ZA IZGOVOR ENGLESKIH GLASOVAKOJI SE

RAZLIKUJU OD ZNAKOVA ŠTO SE UPOTREBLJAVAJU U PISMU

znak primjer

 butter (bt) - maslac

a: France (fra:ns) - Francuska
æ sad (s æd) - ţalostan
i: leave (li:v) - ostaviti
o fog (fog) - magla
o: short (o:t) - kratak
u: shoe (u:) - cipela
 father („fa:) - otac
: girl (g:l) - djevojka
oi toy (toi) - igraĉka
u poor (pu) - siromašan
i hear (hi) - ĉuti
 bear (b) - medvjed
 bring (bri) - donijeti
 three (ri:) - tri
 they (ei) - oni
  bush (bu) - grm
3 pleasure („ple3e) - uţitak
t chair (t) - stolica
d3 bridge (brid3) - most
w winter („wint) - zima

152.

NAZIVI ZA INTERPUNKCIJU

comma („kom) -zarez

semi-colon („semi‟kouln) -toĉka-zarez
colon („kouln) - dvije toĉke
ful-stop („ful‟stop) - toĉka
mark of interrogation („ma:kvintero‟gein) - upitnik
mark of exclamation (ma:kv‟eksklmein) - uskliĉnik
brackets („brækits) - zagrada
hyphen (haifn) - crtica
dash (dæ) - crta
quotation marks (kwout‟ein‟maks) - navodnici
apostrophe (postrfi) - apostrof

NAZIVI ZA VRSTE RIJEĈI

verb (v:b) - glagol

noun (naun) - imenica
article („a:tikl) - ĉlan
adjective („æd3ektiv) - pridjev
pronoun („prounaun) - zamjenica
adverb („ædv:b) - prilog
prepsition (,prepzin) - prijedlog
interjection (,int:d3ekn) - uzvik
conjunction (kn‟d3ekn) - veznik
numeral („nju:mrl) - broj
 153.

I N D E X
(Brojevi oznaĉavaju paragrafe)

a 345 budućnost ( izraţavanje ) 169, 190,

after 570 194
ago 535 by 565
akuzativ s infinitivom 227 , 228
all 471 - 473 can 45 - 50
among 575 oblik 46
and izmeĊu dva komparativa 409 u znaĉenju moći, biti sposoban
u sloţenim brojevima 542 48
another 470 za dozvolu 49
any 452 - 455 u uljudnom pitanju 50
+ imenica prijevod na hrvat- causative have 33, 34, 36
skosrpski ) 455 causative get 35
uz scarcely , hardly , without 456 could 50
u potvrdnim reĉenicama 457
arrive ( prijedlozi uz ) 564 ĉlan ( općenito ) 344
at 554 , 559 neodreĊeni 345, 436
be 18 - 24 neodreĊeni ( upotreba ) 347 - 356
kao pomoćni glagol 20 izostavljanje 357 - 360
kao glagol punog znaĉenja 21 odreĊeni ( oblik ) 361, 362
kao imenskog predikata 22 odreĊeni ( upotreba ) 363 - 370
u izrazima za dob, udaljenost i
cijenu 24 dani u tjednu 551
konjuktiv 264 datumi 552
before 571 defektivni glagoli 12
behind 572 infinitiv iza def. Glagola 233
between 574 do 18, 37 - 44, 71, 108
bezliĉni glagoli 13 kao pomoćni glagol 38
both 474 , 475 za isticanje 39
brojevi 539 - 557 u kratkim odgovorima 40
glavni i redni 539 uz so 41
glavni 545 u dodatnom pitanju 42
napomene uz pisanje nekih kao glagol punog znaĉenja 43
brojeva 541 skraćeni oblici u prezentu 71
 umnoţni 547 skraćeni oblici u preteritu 108
razlomci 548 u imperativu 261
odreĊeni ĉlan ispred rednog dob 557
broja 549 dodatno pitanje 42, 591 - 596
brojive i nebrojive imenice 331, during 569
332 rod 302 - 306
each 466 zajedniĉki rod 307
either 467, 475 tvorba ţenskog roda 308 -312
elder 400 s posebnim oblikom za
emfatiĉno do 39 ţenski rod 313
154.

enough + infinitiv 231, 537 mnoţina 314

every 463 mnoţina imenica na s, z, š, ţ, ĉ, i dţ 315
everybody 464 mnoţina imenica na -o, 316, 317
everyone 464 mnoţina imenica na -y 318, 319
everything 465 mnoţina imenica na - f i fe 320, 321
nepravilna mnoţina 322, 323
farther 399 nepromjenjena mnoţina 342
few 396 koji ne dolaze u mnoţini 325, na -ics 326
for 138, 568 brojive i ne brojive 331, 332
from 563 padeţi 333 - 335
further 399 genitiv (upotreba) 341 - 343
futur 168, 170 - 193 na -ing 255
tvorba 170 - 174 imperativ 256
upotreba 176, 177, 195 tvorba 257 - 261
nesvršeni ( tvorba ) 178 - 181 istaknut sa do 261
upotreba 182, 183 in 546, 555, 560
svršeni 184 - 186 infinitiv 219 - 236
sa going to 190, 193 prezenta 220
prezenta, nesvršeni 221
genitiv ( imenica )336 - 340 perfekta (tvorba) 222
upotreba 341 - 343 perfekta, nesvršeni 223
gerund 238 - 250, 576 prezenta, pasivni 224
glagolske osobine 240 - 242 perfekta, pasivni 225
imeniĉke osobine 243 - 245 upotreba (za izraţavanje namjere) 226
upotreba 246 - 250, 576 akuzativ sa infinitivom 227, 228
get, causative 35 iza nekih glagola 229
glagoli općenito 1 iza nekih pridjeva 230
na o- 76 iza too i enough 231
na -y 77 prevoĊenje na hrvatskosrpski 232
glavni brojevi 539 bez to 233 - 236
ĉitanje sloţenih brojeva 542 in front of 537
- ing oblici (općenito) 238
have 18, 25 -32 into 562
kao pomoćni glagol 26 inverzija 586, 587, 591 - 596
kao glagol punog znaĉenja 27- 29 u pitanjima sa where, when, why,
itd. 587
have got 30 iza so i neither 589
 u stalnim izrazima 31, 32 u kratkim dodatnim pitanjima 591
causativ have 33 - 36 it 485 - 487
he 438 its 427
hear 99 izgovor nastavka - ed 112 - 114
her, hers 426
his 425
how + infinitiv 229
hundred 543, 544

I 480, 481
155.

if (izostavljanje) 208
imenice 296 - 326, 331 - 343
vrste 297 - 301

komparacija pridjeva (općenito) neodreĊeni ĉlan 245 - 260

386 - 394, 403- 409 oblik 245 , 246 .
nepravilna 394 upotreba 347 - 356
tvorba komparativa i superlativa izostavljanje 357 - 360
387 -393 neodreĊeni pridjevi i zamjenice
vrste 403 - 406 445 - 478
uspore4dno povećavanje ili some 446 - 448 , 451
smanjivanje somebody , someone , something
komparacija priloga 526 - 528 prijevod imenica sa some i any
kondicional ( tvorba ) 196 455
sadašnji 197 - 200 any uz hardly , scarcely , without
prošli 197 - 200 456
saţeti oblici 201 no 458
konjuktiv 262 - 266 none 459
upotreba 265 , 266 nobody , no - one 460
nothing 461
last 402 every 463
late 401 everybody , everyone i every-
let 234 thing 464 , 465
liĉne zamjenice 479 - 498 each 466
oblici 480 either 467
nominativ 490 neither 468
poloţaj u reĉenici 495 - 498 other 469
listen to 99 all 471 - 473
little 395 both 474
look at 99 one 476 - 478
nepravilna komparacija pridjeva
394 - 402
make 234 nepravilni glagoli 2 , 9
many 398 nesvršeni prezent 85 , 87 - 99
may 45 , 51 - 53 za radnju koja se sada dogaĊa
za dozvolu 52 94
za mogućnost 53 za radnju u bliţoj budućnosti
might 54 95
 million 543 , 544 za radnju u toku 96
mine 422 za radnju koja se ponavlja 97
mjeseci u godini 551 nesvršeni perfekt 143 - 149
mnoţina imenica 314 - 326 tvorba 143 - 147
mnoţina sloţenica 327 - 330 upotreba 148 , 149
much 397 nesvršeni futur 178 - 183
must 45 , 55 - 61 tvorba 178 - 181
za obavezu 56 upotreba 182 , 183
upotreba 55 - 59 nesvršeni infinitiv prezenta 221
nesvršeni infinitiv perfekta 223
156.

must not 59 nesvršeni perfekt 143 - 149

my 422 nesvršeni perfekt 143 - 149
tvorba 143 - 147
upotreba 148 , 149
nebrojive imenice 331 , 332 nesvršeni preterit 119 - 126
need not 60 , 61 tvorba 119 -123
negacija u engleskom jeziku 462 upotreba 124 - 126
neither 468 , 475 nesvršeni prezent 85 , 87 - 99
neither + inverzija 589 za radnju koja se sada dogaĊa
upotreba 590 94
za radnju u bliţoj budućnosti particip perfekta pravilnih gla -
95 gola 5 , 129
za radnju u toku 96 pravilnih glagola na - e 6
za radnju koja se ponavlja 97 nepravilnih glagola 7 , 130
neupravni govor ( općenito ) 274 pasiv ( općenito ) 267
slaganje vremena 281 , 282 tvorba 268
say i tell 283 - 285 , 287 upotreba 269 , 270
imperativ 286 prijevod na bosanski 271
promjene priloga i zamjenica u reĉenici sa dva objekta 272
288 - 290 glagola s prijedlogom 273
neupravno pitanje 291 , 293 - 295 infinitiv perfekta 225
red rijeĉi 292 , 588 infinitiv prezenta 224
no 458 perfekt 127 -142
nobody 460 tvorba 128, 131-134
nominativ liĉnih zamjenica 490 upotreba 135-142
none 459 pluskvamperfekt 150-167
nothing 461 tvorba 151-155
upotreba 156-159, 166
objekt nepravi (poloţaj u reĉenici) 585 nesvršeni 160-164
upotreba nesvršenog 165, 167
objekt pravi (poloţaj u reĉenici) 585 pogodbene reĉenice 202,tipovi 203-209
obrnuti red rijeĉi 586 pomoĉni glagoli 11
odnosne zamjenice 505-517 povratne zamjenice 499-504
oblici 505 oblik 500, 501
who 506, 507 upotreba 502, 503
whom 508, 509 povratni glagoli 10
whose 510 povratni glagoli 2
which 511, 512 prelazni glagoli 8
that, 513-516 preterit 98
what 517 pravilnih glagola 5,99,101,103-107,
odreĊeni ĉlan 361-377 112-114
oblik 361, 362 pravilnih glagola na -e 6
upotreba 363-370 napomene uz tvorbu 109-111
izostavljanje 371-377 nepravilnih glagola 7, 102-106
odriĉni oblik defektnih i pomoć- upotreba 115-118, 140
nih glagola 14 nesvršeni 119-126
odriĉni oblik glagola punog zna- prezent 65-70, 72-75, 100
ĉenja 15 upotreba 78-82, 194
157.

older 400 za buduću radnju 83

on uz datume 546, 558 u vremenskim i pogodbenim reĉenicama 84
one 419, 476-478 nesvršeni 85, 92-95, 187, 188
open (0blici) 107 pridjev such 415, 416
pridjev the same 418
other 469, 470 pridjev our 428
ought 62-64 pridjev their 429
our, ours 428 pridjevi (usporedba s bosnskim jezikom 378
padeţ objekta liĉne opĉenito 279-381
zamjenice 491-494 upotreba 382-385
padeţi imenica (opĉenito)333-335 komparacija 386
vrste komparacije 403-406
pokazni,prisvojni,upitni,neod- shall 195,209-211
reĊeni ( općenito) 410 za dozvolu i savjet 210
this, that 411-413 u 2.i 3. licu jednine 211
prijedlog na kraju upitne reĉe- she 484
nice 411 should 214, 215
prijedlozi 558-576 since 137,567
prilozi 518-538 slaganje vremena 275-282
vrste 519 sloţenice ( mnoţina ) 327-330
naĉina 520 so (inverzija) 589,590
tvorba 521-525 some 446-448, 451,455
komparacija 526-528 some + imenica (prevod na bosanski)455
poloţaj u reĉenici 529-530, 580-584 somebody 429
stupnja (too, quite, rather, someone 449
enough) 536-538 something 450
posvojni pridjevi 420-433 such 425
oblik 421 superlativ 407
her 426 superlativ i komparativ
usporedba sa bosanskim jezikom 430 (tvorba) 387-393
uz dijelove tijela i odjevne svojstva glagola 3
predmete 431 svršeni futur 184-186
prisvojne zamjenice u ustaljenim tell i say 283-287
izrazima 432-433 tense 4
quite 536 that 411-414
rather 536 that (odnosno) 512-516
razlomci 548 the 361-377
red rijeći u reĉenici 577-590 the... the + komparativ 408
stalan u engleskoj reĉenici 578 the ispred rednog
pravi i nepravi objekt 585 broja 549
u zavisno-upitnoj reĉenici 292,588 their, theirs 429
redni brojevi 539-542 they 489
rimski brojevi uz imena vladara 550 this 411-414
rod imenica 302-306 thousand 543,544
same 418 till 566
saţeti oblici glagola do to 561
preterita 123 to+infinitiv 233
perfekta 134,147 to umjesto infinitiva 237
158.

pluskvamperfekta 155 too + infinitiv 231

futura 174 too kao prilog stupnja
kondicionala 201 umnoţeni brojevi 547
say i tell 283-285, 287 upitne reĉenice 443,444
see 99,189 upitni oblik pomoĉnih i
sequence of tenses 275-282 defektnih glagola 16
glagola punog znaĉenja 17
upitni pridjevi izamjenice 434-444
vrijeme (kako se kazuje) 533
dolaska i odlaska vozova 556
vrste imenica 297-301
we 488
what 439,440,517
which 442,511,512
who 435-437
kao subjekt 436
kao objekt 437
who (odnosno) 506-509
whose 438, 510
will 175, 195, 209-213
would 216-218
zajedniĉki rod imenica 307
zamjenice (općenito) 410 zamjenice liĉne 479-498
this, that 411-414 zamjenice za isticanje 504
such 417 zapovjedni naĉin 256-261
the same 418 tvorba 257-260
one 419 istaknut sa do 261
hers 426 zavisno- upitne reĉenice 291,293-29
its 42 red rijeći 292,588
ours 428 ţenski rod (tvorba) 308-313
theirs 429 you 482
prisvojne u ustaljenim izrazima 432,433 your, yours 423
who 435
 159.

SADRŢAJ
( Brojevi oznaĉuju stranice )

Glagoli :

svojstva glagola 2 nesvršeni pluskvamperfekt ,

pravilni i nepravilni glagoli 2 tvorba 30
prelazni , neprelazni i povratni nesvršeni pluskvamperfekt ,
glagoli 3 upotreba 31
pomoćni glagoli 3 futur 32
tvorba negativnog oblika upotrba futura 33
glagola 4 nesvršeni futur 34
tvorba upitnog oblika glagola 4 svršeni futur 35
be kao pomoćni glagol 5 svršeni futur , upotreba 35
be kao glagol punog znaĉenja 5 izraţavanje budućnosti ne -
have kao pomoćni glagol 6 svršenim prezentom 35
have kao glagol punog izraţavanje budućnosti sa
znaĉenja 6 " going to " 36
causative have 7 izraţavanje budućnosti obiĉ -
do kao pomoćni glagol 8 nim prezentom 37
do kao glagol punog znaĉenja 9 kondicional 37
can 10 pogodbene reĉenice 39
may 11 upotreba shall i will 41
must 11 upotreba should i would 42
ought 13 infinitiv 43
prezent glagola punog zna - upotreba infinitiva 44
ĉenja 17 infinitiv bez to 45
upotreba prezenta 17 gerund 47
nesvršeni prezent 17 upotreba gerunda 48
upotreba nesvršenog prezenta 19 particip prezenta 49
preterit , tvorba 20 particip prezenta , upotreba 49
preterit , upotreba 23 imenice na - ing 49
nesvršeni preterit , tvorba 23 imperativ 50
nesvršeni preterit , upotreba 24 konjuktiv 51
perfekt , tvorba 25 konjuktiv , upotreba 51
perfekt , upotreba 26 pasiv 52
nesvršeni perfekt , tvorba 28 pasiv , upotreba 52
nesvršeni perfekt , upotreba 28 neupravni govor 54
pluskvamperfekt , tvorba 29 slaganje vremena 54
pluskvamperfekt , upotreba 30 upotreba say i tell 56
zavisno - upitne reĉenice 57

160.

Imenice : Prilozi :

vrsta imenica 59 vrsta priloga 105

rod imenica 59 tvorba priloga 105
mnoţina imenica 61 komparacija priloga 107
brojive i nebrojive imenice 65 poloţaj priloga u reĉenici 108
padeţi imenica 65
genitiv 65
upotreba genitiva 66 Brojevi :
brojevi , glavni i redni 110
Ĉlan : tvorba rednih brojeva 111
neodreĊeni ĉlan , oblik i upo-
treba 67 Prijedlozi :
izostavljanje neodreĊenog najobiĉniji prijedlozi 115
ĉlana 70
odreĊeni ĉlan , oblik i upo-
treba 71 Red rijeĉi u reĉenici :
izostavljanje odreĊenog ĉlana 73
stalan red rijeĉi 119
obrnuti red rijeĉi 121
Pridjevi :
upotreba pridjeva u reĉenici 75 Dodatak :
komparacija pridjeva 76 oblici glagola be 123
nepravilna komparacija 78 have 128
vrste komparacije 81 do 133
can 134
Pridjevi i zamjenice : may 135
pokazni pridjevi i zamjenice 82 must 136
posvojni pridjevi i zamjenice 84 teach 136
upitni pridjevi i zamjenice 87 nepravilni glagoli 144
neodreĊeni pridjevi i zamje- engleski alfabet 148
nice 89 znakovi za izgovor
liĉne zamjenice 96 engleskih glasova 149
povratne zamjenice 100 nazivi za interpunkciju 149
odnosne zamjenice 101 nazivi za vrste rijeĉi 150
indeks 150