TRBUSNI ZID slojevi :

Od spolja ka unutra:
-koza
-potkozno tkivo
-povrsna misicna fascija
-misicni sloj
-fascia transversalis
-ekstraperitonealno masno i vezivno tkivo
-parijetalni peritoneum

Fascia transversalis:
-vezivno tkivo koje pokriva duboku stranu misica prednjeg i zadnjeg trbusnog
zida.
-razdvaja misice trbusnog zida od ekstraperitonelanog masnog tkiva i peritoneuma
koji su smjesteni dublje ispod od ove fascije.
-oblaze adbomen i ima savoje produzetke:
1.umbilikalna fascija
2.femoralna ovojnica
3.frenoezofagealna membrana
4.fascia renalis
5.fascia iliaca
6.fascia spermatica interna
Peritoneum parietale:
-najdublji sloj prednjeg trbusnog zida.

TRBUSNA DUPLJA (Cavitas abdominis)

-od dijafragme do linae terminalis gdje se nastavlja u karlicnu duplju.
-Zidovi i organi trbusne duplje su pokriveni peritoneumom.

PARIJETALNI PEIRTONEUM: obavija duboku stranu prednjeg, bocnog i

zadnjeg trbusnog zida (anterolateralni zid i posteriorni postoje).
Prostor izmedju zadnjeg trbusnog zida i parijetalnog peritoneuma naziva se
spatium retroperitoneale.Organi koji leze u ovom prostoru su crvsto fiksirani za
zadnji trbusni zid i nazivaju se retroperitonealni organi:

Ren dexter et sinister

Glandulae suprarenales
Ureter-gornji dio
Pars abdominalis aortae
v.cava inferior
nervi zadnjeg trbusnog zida.
VISCERALNI PERITONEUM: je nastavak parijetalnog peritoneuma koji daje
serozni omotac trbusnim organima. Oni tako ulaze u peritonealnu duplju-cavitas
peritonealis. Ovi organi su pokretni i pristupacni i nazivaju se intraperitonealnim:
Hepar
Splen (lien)
Gaster
Pars superior duodenui
Jejunum
Ileum
Appendix
Caecum
Colon transversum
Colon sigmoideum.
Neki od intraperitonealnih organa su toko svog razvoja srasli svojim visceralnim
peritoneumom za parijetalni peritoneum zanjeg trbusnog zida i tako postali
sekundarno retroperitonealni organi:
Colon ascendens
Colon descendens
Pancreas
I duodenum osim pocetnog dijela.
Srastanjem visceralnog i parijetalnog peritoneum su nastale vezivne strukture-
TOLDTOVA FASCIJA. Ukoliko zelimo da ove organe odignemo od zadnjeg
trbusnog zida moramo napraviti inciziju Toldtove fascije.

CAVITAS PERITONEALIS: uzak prostor izmedju parijetalnog peritoneuma zida

trbusne duplje i visceralnog peritoneuma koji oblaze organe.U ovoj duplji ima oko
50ml serozne tecnosti.
-ukoliko se tecnost nakuplja u ovoj duplji nastaje ascites.
On nastaje kada je poremecen odnos izmedju apsorpcije i sekrecije peritonealne
tecnosti.(ciroza jetre sa portnom hipertenzijom, stanja hipoalbuminijemije:
nefrotski sindrom, enteropatije sa gubitkom proteina)
Moze biti : nekomplikovan ascites-prozirna tecnost -transudat. Ukoliko dodje
do infekcije ove tecnosti nastaje-eksudat, bogatiji proteinima i celijama. Veoma
je vazno razlikovanje transudata od eksudata jer stanja u kojima se javlja eksudat
zahtjevaju hitniju th. Radi se dg abdominalna punkcija i analiza tecnosti:
difrencijacija se vrsi na osnovu LDH, proteina i specificne tezine tecnosti.

PERITONITISs-zapaljenje peritoneuma.
Ako je parijetalni upitanju imacemo rigidne misice prednjeg trbusnog zida koji
nastoje da svojom kontrakcijom ublaze bol i ogranice i stite taj dio koji je
inflamiran. DEFANS ABDOMINALNE MUSCULATURE.
Zapaljenje visceralnog peritoneuma ce biti praceno difuznim grcevitim bolovima
u vidu cupanja ili kolika koji se mogu reflektovati na odredjene dermatome
trbusnog zida.
Kao posljedica peritonita se javljaju intraperitoenalni apscesi (lokalizuju se u
peritonealnim spagovima) i priraslice.
Subhepaticni spag je najcesce inficirani trbusni prostor.
Adhezije mogu da onemogucavaju normalne pokrete crijeva i time poremecaj
pasaze, pa zahtjevaju atheziolizu.
Jedini primarni karcinom peritoneuma je mezotelium, a javlja se kod osoba
izlozenih azbestu.
Peritoneum se moze koristiti kao organ sa velikom mogucnoscu apsorpcije i
ekskrecije u th renalne insuficijencije-peritonealna dijaliza.

JEDNJAK (Oesophagus)
-je muskulomembranozni tubus koji sprovodi hranu od jednjaka do zeluca.
-na gornjem kraju je fiksiran za kriokidnu hrskavicu, a na donjem je
frenoezofagealnom membranom (ligamentom) fiksiran za dijafragmu.
(Frenoezofagealna membrana je nastavak transvezalne fascije koja oblaze
abdomen)
- duzine je 28 cm i ima tri anatomska dijela:
1.cevikalni-duzine 5 cm, izmedju traheje i crvikalnih prsljenova od C6 do
Th1
2.torakalni-najduzi 20cm, u bliskom odnosu sa descedentnom aortom,
v.azygos i torakalnim duktusom.
3.abdominalni-dug oko 3cm., trpi stalno + pritiskom abdominalne spuljine
-postoje tri anatomska suzenja jednjaka:
1.m.cricopharyngeus-GES
2.na mjestu prelaska luka aorte, odnosno lijevog glabnog bronha
3.u nivou hijatusa jednjaka-DES
-u nivou Th10 prolazi kroz hiatus diaphragmaticus i formira ezofagogastricni spoj.
-zajedno sa njim kroz hiraus prolaze stabla oba n.vagus-a (desnog i lijevog)
-zid mu je gradjen od :
1.mukoze (plocasto-slojeviti epitel bez orozavanja)
2.submukoze
3.misicni sloj
4.adventicija, seroza*
*samo mali abdominalni dio ima serozu, a ostali adventiciju.
-vaskularizacija: a.thyroidea inferior,
grane descedentne aorte
a.gastrica sinistra

v.thyroidea inferior
v.azygos, v.hemiazygos, v.bronhialis
v.gastrica sinistra
-inervacija: psy>vagus>n.laryngeus dexter i n.laryngeus sinister (duzi zaobilazi
luk aorte)
-postoje 2 faze gutanje:
1.faringealna-kontrakcija misica farinksa i relaksacija GES
 2.ezofagealna-peristalticki talas jednjaka i relaksacija DES
-najcesci benigni TU je LEJOMIOM.
-disfagia, afagia, odinofagia, pyrosis, regurgitacija, bol u grudima, hipersalivacija

-morfoloska DG (radiografija-barijumski kontrast, endoskopija, CT,NMR

grudnog kosa i jednjaka)
-funkcionalna DG (ezofagealna manometrija, 24h ph metrija jednjaka-zlatni
standard za GERB)

*v.azygos se uliva u v.cavu superior na vrhu desnog plucnog krila i moze da

doprema krv u desnu pretkomoru kad je blokiran donji kavalni sistem. Krv iz donje
polovine tijela se moze preko ove vene drenirati u v.cavu superior ukoliko postoji
opstrukcija v.cave inferior ili smanjen protok kroz nju. V.azygos je u komunikaciji
sa portalnim sistemom.
-neparna je i nalazi se samo sa desne strane
*v.hemiazygos je lijevi ekvivalent v.azygos i uliva se u v.azygos.

ZELUDAC (Gaster/Ventriculus)
-se nalazi u regio epigastrica i regio hypochondriaca sinistra
-topografski ima 3 regiona:
1.fundus,
2.corpus,
3.antrum.
+mala i velika krivina, pilorus
-5 do 6 cm prokismalno od pilorusa na angulaciji male krivine je incisura
angularis.
-ezofagogastricni prelaz je levo od Th10, a gastroduodenalni desno od nivoa
izmedju L1 i L2.
-vaskularizacija: a.gastrica sinistra i a .gastrica dextra : regija male krivine
a.gastroepiploica dextra i a gastroepiploica sinistra
(gastroomentalis): regija velike krivine
a.lienalis : fundus zeluca
a.gastroduodenalis: svojim grana pilorus
-U zelucu ne postoji polje sa terminalnom vaskularizacijom.
Vene zeluca prate arterije zeluca i venska drenaza zeluca se
obavlja preko v.gastricae sinistre>v.lienalis>v.portae i u manjoj mjeri preko
v.gastricae dextre.
-limfa zeluca se drenira u celijacni ductus, a zatim u ductus thoracicus.
-inervacija PSY
-slojevi zida:

1.mukoza (cilindricni epitel)

2.submukoza
3.misicni sloj
 4.seroza.
-hijatus hernija dovodi do insuficijencije gastroezofagealnog usca sto rezultuje
regurgitacijom zeludcanog sadrzaja u jednjak i nastanak upale sluznice jednjaka
(oesophagitis) sto moze dovesti i do pepticke ulceracije jednjaka.

TANKO CRIJEVO (Intestinum tenue)

-sastoji se iz 3 dijela: duodenum 20cm
Jejunum 100-110cm
Ileum 150-160cm
-Duodenum: u oblika slova C, svojim konkavitetom u potpunosti obuhvata caput
pancreatis, ima 4 dijela:
Pars superior-intraperitonealni dio koji pocinje sa bulbusom.
Pars descedens-sekundarno retroperitonealni dio, na cijoj se sluznici nalaze
dvije papile: papilla duodeni major (Vater ) otvara se ampulla
hepatopancreatica.
papilla duodeni minor (Santroini) ne mora biti prisutna otvara se
ductus pancreaticu acessorius
Pars horizontalis
Pars ascedens
-Flexura duodenojejunalis-duodenum se nastavlja naprijed u jejunum.
-zavrsni dio duodenuma je preko Treizovog ligamenta (musculus suspensorius
duodeni) fiksiran za crus dextrum diaphragmae.
-se uscem ileuma zavrsava u cekumu, u nivou ileocekalne ili Bauhinijeve valvule.
-takodje iduci od pocetka do kraja lumen tankog crijeva se suzava sto znaci da su
opturacioni iluesi zato mnogo cesci na terminalnom ileumu nego na jejunum.
-slojevi zida:
1.mukoza (cilindricni epitel)
2.submukoza
3.misicni sloj
4.supseroza i seroza
-vaskularizacija: od a.mesenterice superior, tj.njenih medijalnih grana.
Ove medijalne grane formiraju arterijske arkade. Terminalni ileum dobija krv iz
arterijske arkade u cijoj izgradnji ucestvuje a.ileocolica. Zbog mogucnosti dotoka
krvi u arkade terminalnog ileuma iz a.ileocolice, pilikom podvezivanja ove arterije
u sklopu desne hemikolektomije obavezno se mora resecirati zadnjih 20cm
tankog crijeva kako taj dio ne bi bio ishemican.
Venska vaskularizacija prati arterijsku i vene se ulivaju u
v.mesentericu superior > v.portae.
-zarastanje anastomoza u digestvinom traktu zavisi od razvijenosti seroznog
omotaca, sto je bolje razvijen, lakse zarastaju.
-tanko crijevo ima te osobine i ono je veoma pogodno za rekonstrukcije
kontinuiteta digestivnog trakta na svim nivoima.
ILEUS – poremecaj u kraniokaudalnoj pasazi crevnog sadrzaja. Moze biti izazvan
paralizom intestinalne muskulature ili mehanickom opstrukcijom.

DEBELO CRIJEVO (Intestinum crassum)

-duzine 2m, od ileocekalne valvule do anusa.
-cekum i kolon u abdomenu, rektum i analni kanal u karlici.
-dijelovi:
1.caecum
2.appendix vermiformis
3.colon ascendens
4.colon transversum-2 krivine (flexura coli dextra-ispod lobus hepatis
dextra, flexura coli sinistra- visi, ostri i deblji od desnog, ispod slezine);
najpokretljiviji dio debelog crijeva u obliku slova U ili V.
5.colon descendens
6.colon sigmoideum -u obliku slova S, nastavlja se u karlicu na rektum.
-najcesci tumori debelog crijeva su tumori rektuma.
-adenocarcinom kolona i rektuma su najcesci visceralni abdominalni tumori.

RECTUM
-Zavrsni dio debelog crijeva.
-Nastavlja se na colon sigmoideum i zavrsava u nivou diaphragme pelvis,
-odatle krece canalis analis.
-duzina od 15-18cm;
-ampula recti je donji prosireni dio, sluzi kao rezervoar za feces i nalazi se
iznad diaphragme pelvis.
-gornje prednje 2/3 pokrivene peritoneumom, donji dio
ekstraperitonealni! Vazno znati zbog operativnih zahvata.

CANALIS ANALIS
-zavrsni dio digestivnog trakta.
-od diaphragme pelvis do anus-a (izlazni otvor na kozi: trigonum anale)
-hirurski analni kanal- duzine 4 cm od anokutane linije do anorektalnog
prstena (anorektalni prelaz)-mjesto gdje rektum prolazi kroz misice karlicnog
poda.
-anatomski analni kanal- duzine 2cm od anokutane linije do lineae
pectinate (zupcaste linije)
-linea pectinata- dijeli analni kanal na:
1.gornji dio: iznad lineae pectinate
pokriven jednorednim cilindricnim epitelom (mukoza
debelog crijeva)
u submukozi ovog dijela je plexus venosus ani internus koji se
drenira u v.rectalis superior (v.haemorrhoidalis superior) i dalje v.mesenterica
inferior, pa u v.portu! vene ovog sistema nemaju zaliske pa se poviseni pritisak
iz v.portae lako prenos na ovaj unutrasnji venski pleksus i dilatira ih.
(unutrasnji hemoridi-submukoza gornjeg dijela analnog kanala)(spoljasnji u
perianalnom dijelu)
vaskularizacija grane a.rectalis superior
2.donji dio: ispod lineae pectinate
pokriven plocasto-slojevitim epitelom bez orozavanja
u submukozi plexus venosus ani externus koji se drenira u
*v.rectalis inferior (v.haemorrhoidalis inferior) u v.pudendu internu pa u v.cava
inferior. u i *v.rectalis mediu (v.haemorrhoidales media) u v.iliacu internu pa u
v.cavu inferiror. Vene ovog sistema imaju zaliske. Izmedju unustasnjeg i
spoljasnjeg venskog pleksusa postoje anastomoze i one dalje omogucavaju
komunikaciju izmedu portnog i sistemskog venskog krvotoka.
Vaskularizacija grane a.rectalis inferior
-anokutana linija- granica izmedju plocasto-slojevitog epitela bez
orozavanja i sa orozavanjem.
2 misica: m.sphincter ani internus i oko njega m.sphincter ani externus.
arterije rektuma i analnog kanala:
a.rectalis superior (od a.mesentericae inferior)
aa.rectales mediae (od a.hypogastricae)
aa.rectales inferor (od aa.pudende)
a.sacralis media (posebna grana aorte)

HEPAR
-najveci dio ispod desnog rebarnog luka, regio hypochondriaca dextra,a
nastavlja se ulijevo u regio epigastrica i doseze do regiod hypochondriaca dextra.
-vezana za dijafragmu peritonealnim vezama pa se u toku disanja spusta i
podize.
-mekani parenhim oko kojeg se nalazi fibrozna kapsula- Glissonova
kapsula.
-jetra u funkcionalnom smislu ima dva lobusa: desni i lijevi koji su odvojeni
lobus quadratus (naprijed) i lobus caudatus (pozadi)(fizicki-anatomski-
odvajaju ova dva lobusa, a funkcionalno pripadaju lijevom rijeznju). Svaki
od ova dva lobusa:

dobija posebnu granu a.hepatice proprie(r.dexter et sinister) i v.portae

hepatis (r.dexter et sinister)
drenira se preko vv.hepaticae (dexter,sinister, intermedium) nezavisno u
v.cavu inferior
i ima svoj izvodni zucni kanal.

Lobusi se dalje dijele na segmente prateci podjelu arterija i odvodnih vena.

Desni lobus: ima 4 segmenta -5,6,7,8
Lijevi lobus: ima 3 segmenta -2,3,4.
1 segment-je lobus caudatus, on je pozadi.
Podsegment segmenta 4 (4a,4b) tj.4b je lobus quadratus-on se nalazi
izmedju zucne kese i lig.falciforme hepatis.
 !posto desna i lijeva hepaticna arterija ne komunciraju, kao ni desni ni
lijevi zucni putevi , kao ni grane v.portae, moguce je raditi desnu i lijevu
lobektomiju, odnosno po potrebu segmentektomiju jetre!
-u hilusu jetre su: vaskularni elementi (a.hepatica propria i v.portae
hepatis), zucni vodovi (ductus choledochus), nervi () i limfatici.
-portnu trijadu grade: a.hepatica propria, v.portae hepatis i ductus
choledochus.
-inervacija jetre: celijacni plekusa, vagus i n.phrenicus dexter.
-jetra je intraperitonealni organ pokriven visceralnim peritoneumom skoro u
potpunosti.Na mjestu prelaza parijetalnog peritoneuma trbusnog zida u visceralni
peritoneum jetre nastaje lig.coronarimu hepatis. Ligament ima dva odvojena
dijela gornji i donji, a izmedju njih se nalazi dio jetre bez peritonealnog pokrivaca-
Area nuda.
-jetra je fiksirana ligamentima za trbusni zid i oni onemogucavaju njeno
pretjerano pomjeranje u obje ravni.Pri deceleracionim povredama povredama oni
mogu da dovedu do cijepanja jetre. (lig: coronarium hepatis, triangulare dexter
et sinister, falciforme, teres). Lig.teres hepatis je fibrozna traka koja ostaje nakon
oblitercije umbilikalne vene. Lig.falciforme se pruza od dijafragme do pupka,
pricvrscuje jetru za prednji trbusni zid, a napred se nastavlja u lig.teres. On je
vazan jer kod razvijene portne hipertenzije taj ostatak umbilikalne vene postaje
prohodan i cini spoj sa perimbulikalnim venama.
-krvarenje iz jetre je obilno jer se njeni venski sudovi ne kontrahuju,a
parenhim je vrlo njezan.
-jetra mjesto mtastaza tumora abdomena preko v.portae, tumora
toraksa preko limfaticnih komunikacija.
-gornja granica jetre je V rebro.
-arterije: aorta – truncus celiacus - a.hepatica communis-
-1.a.hepatica propria dextra et sinistra (desni i lijevi lobus)
-2.a.gastroduodenalnis
-vene: r.dexter et sinister v.portae – v. portae (nastaje od v.lienalis i
v.mesenterice superior i *v.mesenterice inferior ,ali je ona najcesce pritoka
v.lienalis) ,
v.lienalis ( u nju se ulijeva v.mesenterica inferior-dovodi krv iz lijeve polovine
kolona i rektuma, iz pl.venosus ani internus)
pritoke v.portae : v.cornoaria ventriculi/v.gastrica sinistra drenira
zeludac i ezofagogastricni spoj.
Preko portnog sistema apsorbovane hranljive materije iz git-a
dospijevaju u jetru da se metabolisu.
Sistem v.porate nema zalistaka, pa u slucajevima oboljenja jetre
(ciroza) ili kompresije vene (trudnoca) venska krv se zbog nastanka portne
hipertenzije retrogradno usmjerava prema slivu v.cave inferior i v.cave
superior.

U sliv v.cave superior (*)

 v.poratae -preko v.coronarie ventriculi/v.gastrice sinistre-
vv.oesophageales-v.azygos-desna strana i v.hemiazygos-lijeva strana grudnog
kosa (periezofagealne vene)-v.cava superior.

U sliv v.cave inferior

v.porate-preko v.paraumbilicales (kroz donji dio lig.falciforum hepatis)
anastomozuju sa:
1. v.epigastricom superificalis (na prednjem trbusnom zidu distalno od
pupka)-v.saphenu magnu-v.femoralis-v.cava inferior
2. vv.thoracoepigastricae (na prednjem trbusnom zidu prokismalno od
pupka)
-v.thoracicu lateralis-v.axilaris-v.cava sueprior*
v.portae-preko v.mesenterice inferir anastomozuje sa v.rectalis
superiror (unutrasnji pleksus) ona dalje anastomozuje sa :
1.v.rectalis mediom-v.iliaca interna-v.cava inferior
2.v.rectalis inferior-v.pudenda interna-v.cava inferor

PANKREAS:
-sekundarno retroperitonealni organ, na zadnjem trbusnom zidu i pruza se
poprecno preko kicmenog stuba u visini L1,L2; iza zeluca.
-ima glavu(obuhvacena krivinom duodenuma),vrat,tijelo i rep.
-vaskularizacija : a.lienalis, grane a.gastroduodenalis i a.mesenterice superior.
-citavom duzinom pankreasa se pruza ductus pancreaticus (Wirsung) i on se u
najvecem broju slucajeva spaja sa izvodnim zucnim kanalom-ductus
choledochusom u kratki prosireni dio-ampulla hepatopancreatica (Vater), a ona
se otvara u vrhu papillae duodeni major (pars descedens duodeni). Ampula je
okruzena slojem glatkih misica-Oddijev sfinkter koji kontrakcijom regulise
praznjenje enzima pankreasa i zuci u duodenum.
Ductus pancreaticus accessorius (Santorini) pomocni izvidni kanal pankreasa koji
ne mora biti uvijek prisutan, a obicno se otvara na papilli duodeni minor.
-Pankreas luci :
Enzime za varenje u neaktivnom obliku, oni se aktiviraju u duodenumu.
Tripsin, himotripsin,elastaza-proteini.
Amilaza-ugljeni hidrati.
Lipaza, fosfolipaza i holesterol estaraza-masti.
!Ono sto ih u pankreasu odrzava u neaktivnom obliku je: alfa 1
antitripsin-ihnibitor aktivacije tripsina. Ukoliko se on aktivira nastaje
kaskadna aktivacija svih ostalih i dolazi do autodigestije pankreasa,
pankreatitis.!
Hormone: insulin, glukagon, somatostatin,pankreasni polipeptid.

ZUCNA KESA ( Vesica biliaris/fellea/)

-Zucna kesa je smijesten fossi vesicae biliaris, izmedju lobusa dexter i lobusa
quadratus jetre. Ima tri dijela:
1.Fundus
2.Corpus
3.Collum se nastavalja u ductus cysticus koji se spaja sa ductus hepaticus
communis i grade: ductus choledochus. Ductus choledochus se spaja sa ductus
pancreaticusom i gradi kratki prosireni dio ampulla hepatopancreatica Vater koja
se otvara na vrhu papile duodeni major ( u descedentnom dijelu duodenuma).
-vaskularizacija: a.cystica grana a.hepaticae dextre.

-Kalkuloza zucne kese je cest uzrok opstrukcije zucnih puteva, ali uvijek
moramo iskljuciti postojanje tumora glave pankreasa i zucnih puteva!
-Najcesca komplikacija kalkuloze je cholecystitis. Mogu biti holesterolski
kamenovi (rtg vidljivi), od zucnih pigmenata (nisu vidljivi) ili mjesoviti.
-Najcese vidjamo kalkulozu kod zena koje su viserotke i koje su gojazne.
-Zucni kamen moze da se zaglavi na svom putu iz kese u duodenum:
-ukoliko se zaglavi u cyticusu razvija se holecistitis bez zutice, jer se zuc iz
jetre slobodno drenira u dodenum.
-ukoliko se zaglavi u choledochusu razvija se holecistitis sa opstruktivnom
zuticom.

-mali zucni putevi jetre > segmentni putevi jetre (8) > ductus hepaticus
sinister et dexter> ductus hepaticus communis + ductus cysticus = ductus
choledochus.
ductus choledochus +ductus pancreaticus major = ampulla hepatopancreatica
Vater.

Tokom 24h se prosjecno se izluci oko 1000ml zuci. Zuc je vazna za varenje masti i
resorpciju liposolubilnih vitamina D,E,K,A.

SLEZINA (Splen/lien/)
-najveci limfopoetski organ.
-smjestena u regio hypohondiraca sinistra, neposredno ispod dijafragme.
-je intraperitonealni organ,
-najcesce povredjivani abdominalni organ prilikom dejstva tupe sile:
hemodinamski stabilne pacijente lijecimo nadoknadom krvi i tecnosti
pacijente sa razvijenim hemoragijskim sokom-splenektomija.
-splenetkomija se radi i slucaju splenomegalije.
-a.lienalis
-splenektomija-pazljivo zbog mogucnosti veoma lake povrede repa pankreasa.

NADBUBREZNA ZLIJEZDA (Glandula suprarenalis/adrenalis)

-na gornjem polu bubrega, bocno od kicmenog stuba u retroperitonealnom
prostoru.
-ima hilus na prednjoj strani kroz koji v.suprarenalis napusta zlijezdu i uliva se:
na desnoj strani u – v.renalis sinistru
na lijevoj strani u – v.cavu inferior.

-sastoji se od
Korteksa: 3 zone -glomerulosa (ALDOSTERON), fasciculata
(KORTIZOL)
Reticularis (POLNE HORMONE-androstendion i
dihidroepiandrostendion)
Medule:ADRENALIN I NORADRENALIN.

BUBREG (Rhen, Nephros)

-lezi na zadnjem trbusnom zidu, pokriven parijetalnim peritoneumom.
-deni nizi nego lijevi -zbog jetre.
-gradjen je od:
Medule
Korteksa
-vaskularizacije : a.renalis < pars abdominalis aorte. A.renalis u bubregu daje :
r.anterior>segmentne grane i r.posterior.
v.renalis koja pokriva a.renalis u vanbubreznom dijelu.

-bubrezna karlica sakuplja urin koji se stvara u bubregu.

-hilum bubrega: 1.a.renalis
2.v.renalis
3.nervi
4.ureter

URETER
-cjevasti misicni organ, duzine do 30cm, odvodi urin iz bubrezne casice u
mokracnu besiku.
-ima dva dijela:
-abdominalni, on je retroperitonealni dio koji se spusta prednjom stranom
m.psoas major-a i ukrsta sa prednje strane- a.i v.testicularis (ovarica), a za zadnje
strane- n.genitofemoralis.
Ulazi u karlicu preko zavrsne racve a.iliace communis.
-karlicni dio, on je ekstraperitonealni dio i uliva se u mokracnu besiku.
-ima 3 fizioloska suzenja:
1.na mjestu gdje napusta bubreznu karlicu (pelvis renalis)
2.na mjestu gdje ukrsta ilijacne krvne sudove
3.na mjestu gdje ulazi u mokracnu besiku.
Bubrezni kamen prilikom prolaska kroz ureter moze uzrokovati bolove tipa
renalnih kolika. Osim kamena ove bolove moze uzrokovati i krvni koagulum i
nekroticne tumorske mase. Renalna kolika daje najintezivnije bolove koji iradiraju
duz toka uretera prema mokracnoj besici, kako je kamen blizi mokracnoj besici oni
postaju sve intezivniji i javlja se ucestalo mokrenje.
Ako kamen ostane zaglavljen u ureteru moze uzrokovati djelomicnu ili potpunu
blokadu prolaska urina prema mokracnoj besici-straza urina-refluks urina prema
bubregu-refluksna nefropatija,
Tumori urinarnog sistema su tumori prelaznog epitela.

MOKRACNA BESIKA (Vesica urinaria)

-u maloj karlici;
-ima: fundus, apex, corpus, cervix.
-gornja strana corpusa mokracne besike je pokrivena parijetalnim
peitoneumom koji se nja spusta sa prednjeg trbusnog zida.
-kada se puni urinom ona se izdize iznad symphysis pubica sto onda njen
prednji zid cini dostupnim za suprapubicnu punkciju (kod retencije
mokracne besike) -ovaj prednji dio nije pokriven peritoneumom.
-kada nismo u mogucnosti da mokracnu besiku ispraznimo kateterom onda radimo
suprapubicnu punkciju.
-kod muskaraca se peritoneum mokracne besike pozadi prebacuje na prednju
stranu rektuma i formira udubljenje-exvacatio rectovesicalis
-kod zena se peritoneum mokracne besike pozadi prebacuje na prednju stranu
uterusa i formira udubljenje- excavatio vesicouterina.
-oko cervix-a vesicae nalaze se cirkularna vlakna m.detrusora vesicae (m.sphicnter
vesicae) koja imaj ulogu u refleksu mokrenja.
-Ruptura besike moze biti ekstraperitonealna ili intraperitonealna, zavisno od toga
koji dio zida biva povredjen.
-besika lako rupturira kad je prepunjena urinom.

URETRA
-zenska je tri puta kraca nego muska, lake se inficira.
-otvor u predjelu vestibuluma vagine.

GUT- BUBREG I URETERI

DUT-MOKRACNA BESIKA I URETRA
Urotel je prelazni epitel koji se sastoji iz vise slojeva (4do7) celija razlicitog
oblika i velcine, oblaze citav US osim bubrega.

TESTIS
-primarni reproduktivni organ koji stvara SPERMU I ANDROGENE
(TESTOSTERON) – Lejdigove celije pod uticajem prednjeg reznja hipofize FSH i
LH
-normalno je jedan nize postavljen nego drugi (lijevi)
-smjesteni u SKROTALNOJ KESI-MOSNICI.
-put spremne: sperma koja se stvori u testisu SEMINIFERNIM TUBULIMA
TESTISA dospijeva u EPIDIDMIS (tu se skladisti) , a u toku ejakluacije
EPIDIDIMIS (pasjemenik) se prazni u: > ductus deferens – vas deferens
(sjemevod) > sjemene zlijezde > prostata > uretra-penis > uretralni otvor.
U toku ejakulacije, sfinkter mokracne besike zatvori besiku, a u toku
urniranja se zatvori ejakulatorni duktus.
-SJEMENE ZLIJEZDE- proizvode sjemenu tecnost koja se mijesa sa spermom.
-BULBOURETRALNAE ZLIJEZDE- stvaraju alkalni sekret koji eliminise
urinarnu kiselinu iz uretre sto je preduslov da sperma protice kroz alkanu sredinu
(odnosno ne kiselu sredinu uretre ).

FUNICULUS SPERMATICUS
-pruza se od preponskog (ingvinalnog kanala) do sjemenika (testisa)
-sadrzi:
1.a.testicularis, a.cremasterica, a.ductus deferentis
2.ramus genitalis n.genitofemoralis-a, simpaticke nerve
3.VAS DEFERENS -sjemevod
4.plexus pampiniformis-venski splet
5.limfne sudove
6.ostatke processus vaginalis-a

REFLEKS CREMASTER-A
-se izvodi tako sto se podrazi unutrasnja strana butina u nivou testisa
(povrsinski nadrazaj) to ce uzrokovati kontrakciju cremastera te strane i elevaciju
testisa na toj strani.
m.creamster obavija testis i jako je osjetljiv na spoljasnju temperaturu. Ako je
hladno on se kontrahuje i povlaci testis na gore, ako je toplo relaksira se i spusta
testis na dole. Ovaj refleks je veoma vazan jer regulise temperaturu za
spermatogenezu. Spermatogeneza ne moze biti uspjesna ako je temp.> od 37C.
-pored ovog refleksa za spermatogenezu je bitan i plexus pampiniformis-on isto
regulise temperaturu.

PLEXUS PAMPINIFORMIS
-splet vena (vv.testicularis) koje dreniraju testise, epididimis i dio vas deferensa.
-nalazi se u testisu > iz njega polazi v.spermatica (v.testicularis) prolazi dalje kroz
funiculus spermaticus, ingvinalni kanal i ulazi u abdominalnu duplju>
1.na lijevoj strani se v.spermatica (testicularis) drenira pod pravim uglom u
v.renalis
2.na desnoj strani pod kosim uglom direktno u v.cavu inferior.
-varikocela!!

TUNICA VAGINALIS
-serozna membrana koja pokriva testise. Nastaje od processus vaginalis peritonei
u toku spustanja testisa , kao ostatak ovog processusa. Ima parijetalni i visceralni
list. Izmedju njih je cavum vaginalis, prostor u kome testis visi. Testis je zatvoren
u gustu kapsulu tunicu albugineu koja „salje“ produzetke u testis i dijeli ga na
lobuse.

KOSTANI SISTEM

1.ZGLOBOVI GORNJEG EKSTREMITETA i ZGLOBNE POVRSINE

1. Art.sternoclavicularis
Incisura clavicularis (sternum) + facies articularis sternalis (clavicula)
2. Art.acromioclavicularis
Acromion (scapulae) + facies articularis acromialis (clavicula)
3. Art.glenohumeralis (humeri)
Caput humeri + labrum gelnoidale cavitas glenoidalis (scapula)
Lig.coracohumerale, lig.transversum humerii, ligg.glenohumeralia
4. Art.cubiti
a) Art.humeroulnaris
Tochlea humeri + incisura trochlearis (ulnae)
b) Art.humeroradialis
Capitulum humeri + fovea articularis (radialis)
Lig.collaterale ulnarae, lig.collaterale radiale
c) Art.radioulnaris proximalis
Cicumferentia articularis (radius) + incisura radialis (ulnae)
Lig.anulare radii, membrana interossea antebrachii
5. Art.radioulnaris distalis
Incisura ulnaris (radius) + circumferentia articularis (ulnae)
6. Art.radiocarpalis
Facies articulars carpalis (radiusa) discus articulars (ulnae) + os
scaphoideum, os lunatum, os triquetrum
Lig.collaterale carpi ulnare et radiale.
7. Art.carpometacarpalis
8. Art.metacarpophalangea

2.ZGLOBOVI DONJEG EKSTREMITETA i ZGLOBEN POVRSINE

1. Art.coxae
Facies lunata-acetabulum (os coxae), labrun acetabulare + caput femoris
Lig.iliofemorale, lig.pubofemorale, lig.ischiofemorale, lig.transversum
acetabuli, lig.capitis femoris
2. Art.genus
Condylus lateralis et medialis femoris, facies patellaris (femur)
+
Facies articularis superior (tibia), meniscus lateralis et medialis
 +
Facies articularis (patella)
Lig.patellae, lig.collaterale tibiale et fibulare, lig.cruciatum anterius et
posterius
3. Art.tibiofibularis
Facies articularis fibularis (tibiae) + facies articularis capitis (fibulae)
Lig.capitis fibulae anterius et posterius, membrana interossea cruris
4. Art.talocruralis (gornji skocni zglob)
Facies articularis inferior tibiae
Facies articularis malleoli tibiae
Facies articularis malleoli fibulae
+
Facies superior (trochlea tali)
Facies malleolaris medails
Facies malleolaris lateralis
Lig.collaterale laterale et mediale

5. Art.subtalaris (talocalcanea-donji skocni zglob)

Facies articularis calcanea posterior (talus)
+
Facies articularis talaris posterior (calcaneus)
Lig.talocalcaneum laterale et mediale et interosseus (sinus tarsi)
6. Art.talo-calcaneo-navicularis
7. Art.calcaneo-cuboidea
8. Art.tarsometatarsalis

KOSTI RUCJA

-Os scaphoideum, os lunatum, os triquetrum, os pisiforme

-Os trapezium, os trapezoideum, os capitatum, os hamatum

KOSTI STOPALA

-calcaneus, talus
-os naviculare, os cuboideum
-os cuneiforme mediale, intermedius, laterale.
VASKULARNI SISTEM

1.ARTERIJE GORNJEG EKSTREMITETA

1. A.axillaris - > a. circumflexa humeri anterior et posterior

2. A.brachialis - >a. profunda brachii, a. collateralis ulnaris superior et inferior
Zavrsne grane: a. ulnaris, a. radialis
3. A.radialis - > a. recurrens radialis, a. princeps pollicis
Zavrsna grana: arcus palmaris profundus
4. A.ulnaris - > a. recurrens urnalis, a. interossea communis
Zavrsna grana: arcus palmaris superficialis

2.ARTERIJE DONJEG EKSTREMITETA

5. A.femoralis - > a. profunda femoris - > a. circumflexa femoris lateralis et

medialis, aa.perforantes
-> a .genus descedens
6. A.poplitea - > a. genus superior mediale et laterale, a. genus media, a. genus
inferior mediale et laterale, a. suralis mediale et laterale
Zavrsne grane: a. tibialis anterior , a. tibialis posterior
7. A.tibialis anterior - > a. recurrens tibialis, a. malleolaris anterior mediale et
laterale.
Zavrsne grana: a. dorsalis pedis
8. A. dorsalis pedis - > a. tarsalis lateralis, aa. tarsales mediales, a. arcuata, a.
metatarsalis dorsalis prima
Zavrsna grana : a. profunda femoris
9. A. tibialis posterior - > a. fibularis, a. nutritia fibulae, a. nutritia tibiae
Zavrsna grane : a. plnataris medialis, a. plantaris lateralis
10. A. plantaris medialis - > r. superficialis, r. profundus
11. A. plantaris lateralis

3.ARTERIJE GRUDNOG KOSA

 Pars ascedens aortae -

a. coronaria dextra
a. coronaria sinistra
 Arcus aortae-
truncus brachicephalicus – a. carotis communis dextra, a. subclavia dextra
a.carotis communis sinistra
 a. subclavia sinistra
 Pars thoracica aortae
visceralne i parijetalne grane
 A. thoracica interna ( a. mammaria interna ) grana subclaviae
a. epigastrica superior
a. musculophrenica

4. VENE GRUDNOG KOSA

 V.azygos u v.cavu superior

 V.hemiazygos u v.azygos
 V.hemiazygos accessoria u v.azygos
 V.cava superior u atrium dextrum
Nastaje od v.brachiocephalice dextre i v.brachiocephalice sinistre
 V.brachiocephalica u v. cavu superior
Nastaje od v. jugularis interne i v.subclaviae

5. ARTERIJE I VENE TRBUSNE DUPLJE

 Pars abdominalis aortae - Th12 – L4

-parijetalne grane : a.phrenica inferior, aa.lumbales, a. sacralis mediana
-visceralne grane:
1.truncus celiacus – Th 12.
1) a.gastrica sinistra
2) a.hepatica communis – a. hepatica propria i a.gastroduodenalis
3) a.splenica – a.gastroomentalis sinistra, aa.gastricacae breves

2. a. mesenterica suprior – L1
1) desne : a. pancreaticoduodenalis inferior, a. colica media, a. colica
dextra, a. ileocolica
2) lijeve: aa. jejunales, aa.ileales
Brojne su oko15, svaka od njih daje ushodnu i nishodnu granu koje se opet
spoje i grade : intestinalnu arterijsku arkadu I reda, iz arkade krene prema tacnkom
cijevu arterija koja dalje opet ushodnu i nishodnu granu koje se spoje i grae :
intestinalnu arterijsku arkadu II reda. Ova dioba i spajanje moze da se ponovi 3do
5 puta.
Sa desne strane AMS pruza se v.mesenterica superior koja je prati.

3. a. suprarenalis media – L1
4. a. renalis – L1
5. a. testicularis ( ovarica ) – L2
 6. a. mesenterica inferior – L3
1) a. colica sinistra
2) aa. sigmoideae
3) a. rectalis superior

 V.cava inferior – L5
Nastaje od : V.iliaca communis dextra + v.iliaca communis sinistra
Zavrsava u : atrium dextrum
 V.portae hepatis – funkcionalni krvni sud jetre
Nastaje od : 1) v.splenicae, 2) v. mesentericae superior 3) v.mesentericae
inferior
Zavrsava sa r. dexter et sinister u jetri.

NERVI GORNJEG EKSTREMITETA:

Plexus brachialis ( C5,6,7,8 + T1)

Zavrsne grane:
1) Fasciculus lateralis – n.musculocutanues, n.medianus (radix lateralis)
2) Fasciculus medialis- n.medianus (radix medialis), n.ulnaris, n.cutaneus
brachii medialis, n.cutaneus antebrachii medialis
3) Fasciculus posterior-n.radialis, n.axillaris

NERVI DONJEG EKSTREMITETA

Plexus lumbalis ( L1-L4)

Zavrsne grane:
1) N.iliohypogastricus
2) N.ilioinguinalis
3) N.genitofemoralis
4) N.cutaneus femoris lateralis
5) N.femoralis – n.saphenus (koza)
6) N.obturatorius

Plexus sacralis ( L4,5 + S1-3 )

Bocne grane:
1) N.gluteus inferior
2) N.gluteus superior
3) N.cutaneus femoris posterior

Zavrsne grane:
1) N.ischiadicus – N.fibularis communis / n.peroneus ( n.fibularis
profundus, n.fibularis superficialis)
N.tibialis ( n.plantaris medialis, n.plantaris lateralis )