Mr. TATJANA NEIDHARDT, dipl. inz. arh. GRADEVNE KONSTRUKCIJE II. izdanje Zagreb, 2004.SADRZAJ uvop .. 1. GRADITELJSKA TEHNIKA | OBJEKTI VISOKOGRADNJE ..... 1.1 GRADITELISKA TEHNIKA LLL. Objekti visokogradnje 1.1.2. Objekti niskogradnje i hidrogradnje . 1.2, ELEMENTI GRADITELISKIH KONSTRUKCHA 1.2.1. Konstruktivn’ (nosivi) elementi zgrada 1.2.2, Nekonstrubtivni (nenosivi) elementi zgradi 1.2.3. Konstuktivni sustavi objekata visokogradnje 1.2.4. Prostori zgrada Crtanje u omjert 2. PRIPREMNI RADOVE Benes bere eee usr aoe eee guess 15 2.1, RADOVI KOJI PRETHODE GRADENIU, 15 2.1.1. Urbanisti¢ko planiranje 5 : beeen 15 2.1.2, Projekuranie See seen see : 15 2.13, Pomavanje i ispitivanje ta : Sees 19 2.1.4, Organizaeija gradilista i pripremni radovi ie -20 2.2. NEPOSREDNI PRIPREMNI RADOVI : : al 2.2.1, Iskoléavanje tla za buducu zgradu ces a 2.2.2. Nanosna shel a 2.2.3, Zemljani radowi on . . 21 3. TEMELJENJE ZGRADA I HIDROIZOLACUE. oe. eee eeeee ener A 2d 3.1. TEMELH 1 TEMELJENJE : : . 224 3.1.1, Cinitelji koji utjegu na nagin temeljenja cece 24 2. Materijali za izradu temelja 2.6... : : : 25 . PLITKO TEMELJENJE : — cee 25 3.2.1. Trakasti temeljt 25 3.2.2. Temeljne stope rr Ll 26 3.2.3. Temeling ploge ispod eijele povrsine zgrade : 228 3.2.4, Temelji oslonjeni na pojaéano zemljano tle : : — 29 3.3, DUBOKO TEMELIENJE 2» 3.3.1, Temelienye na pilotima 2 3.3.2. Temeljenje na bunarima wee eee eee 3 3.4. HIDROIZOLACHE : : ee weve eeeeeeee BI 3.4.1. Materijali za hidroizolaciju . . a a3 3.4.2. Horizontalna i vertikalna hidroizolaeija - ; 32 3.4.3. Zastita objekta od potiska podzemnih voda . sess Shae 35 3.4.4, Odvodnjavanje (drenaza} : - : 35 3.4.5. Naknadno izvodenye izolacije 30 4, ZIDOVIL OTVORIU ZIDOVIMA ...-..- Soe care deoee ood 4.1. ZIDOVI : 4.1.1. Podjela zidova prema polozaju, konstruktivnim osobinama, materijalu i naginu izrade 2. Modularna koordinaciia freee Seeoae a8 2674.2. IZVODENJE ZIDOVA U TRUSNIM PODRUCJIMA 40 4.2.1. Osnovni propisi.... : Sere bee 4.2.2. Zidane konstrukeije 4.2.3, Armiranobetonske konstrukeije 4.2.4, Montazne konstrukeije 4.2.5, Celigne konstrukeije 4.2.6. Drvene konstrukeije 4.3. ZIDOVL OD CIGLE 43.1.Veste cigle 4.3.2. Mortovi i lepila 4.3.3. Zidanje zidova eiglom 4.4, ZIDOVI OD CIGLARSKIH BLOKOVA 4.4.1. Veste ciglarskih blokova 4.4.2. Zidanje zidova ciglarskim blokovima 4.5. ZIDOVE OD BETONSKIH BLOKOVA 4.5.1, Blokovi od betona 4.5.2. Blokovi od lakog betona 4.6. OPLATE 4.6.1, Oplate za povrsinske konstrukeije 4.6.2. Oplate za stupove 4.7, VISESLOJNI ZIDOVI : ol 4.7.1. Zastita zidova od vlage i kondenzata vodene pare G2 4.7.2. Zvuena izolaeija zidova . beeen es 63 4.7.3. Toplinska izolacyja zidova : feet eee 63 4.8. PRIMJENA KAMENA ZA ZIDOVE : cn Bee cone OB 4.8.1, Kamen kao gradevni materijal : : os 4.8.2. Zidovi od kamena : 6 4.8.3. Oblaganje zidova kamenom n 4.9. PREGRADNI ZIDOVI : : n 4.9.1. Materijali za pregradne zidove = ceceees 7 4.9.2. Izvedba pregradnih zidova a fence eee n 4.10, SKELE : ; cece TD 4.11, OTVORI U ZIDOVIMA See : si 4.11.1. Otvori za prozore : xt 4.11.2. Owvori za vrata : 84 5. DIMOVODNI T VENTILACISKI KANALI ap co = 86 5.1, DIMNJACL | DIMOVODNI KANALT 5 ase 5.2. VODENJE DIMOVODNIH KANALA U ZIDU OD CIGLE 88 5.3. MONTAZNI DIMNIACI coe ea peee eae 90 $.3.1. Dimnjaci od blokova icijevi. 66.2... eee oe 90 5.3.2. Monta?ni katni dimnjaci See oee shoe con 93 3. Rezervni dimnjaci ; oe ween ee eee 96 $4. VENTILACHSKI KANALI eo 6 5.4.1, Pojedinacni ventilacijski kanali ' we : 96 $4.2. Zbirm ventilacijski kanali Bae cee opbeeeae 8 5.5. KANALI ZA ODVOZ OTPADAKA : on 5.5.1. Kanali od biokuva : loo 5.5.2. Katni kanali za odvoz otpadaka : 100 2086. ARMIRANOBETONSKE MEBUKATNE KONSTRUKCUE ......- eee 01 6.1. ZNACENJE | PODJELA Baca : eee OL 6.2. RAVNE PLOCE : : fe 101 2.1, Monolitne plogaste medukatne konstrukeije a : Wl 6.2.2. Montane plogaste medukatne konstrukeije : 106 6.2.3. Oplata armiranobetonskih plota ........ : . 109 63. PLOCE S GREDAMA : - 109 6.3.1, Monolitne ploge s gredama Eee : 109 6.3.2. Montazne ploge s yredama 109 EDNE ARMIRANOBETONSKE MEDUKATNE KONSTRUKCUE mW 6.4.1, Monolitne gredne medukatne konstrukeije im 6.4.2. Polumontazne wredne medukatne konstukeije : id 6.4.3. Montaane gredne medukatne konsteukelje vee eee eee HE 6.5. PODOVI - lis 6.5.1. Struktura poda 115 6.5.2, Drveni podovi : veces : . | 123 6.5.3. Podovi o¢ pritodnog kamena 5 : seve 127 6.5.4. Podovi od pecene zemlje Bee EY 6.5.5, Podovi od pluta. ce boesHe : Se le 6.5.6. Podovi od umjemog kamena .... eee cere e eee Sees 129 6.5.7. Podovi od magnezitnih betona . — bioaee 430 6.5.8. Sinteticki podovr . coves ist 6.6. STROPNE KONSTRUKCUE 133 6.6.1, Ugraden stropowi : 2133 6.6.2. Priljubljeni stropovi - 133 6.6.3. Odvojeni stropovi : : aa 6.6.4, Viseéi (spusteni) stropovi ... eee boree eee 137 7. VERTIKALNE KOMUNIKACIJE, epee dnc u ee couc ade : ee 138) 7.1, STUBISTA I STUBISNI PROSTOR : . weve BS 7.1.1. Veste stubista prema obliku i broju krakova : : es \ 7.1.2, Vrste stubista prema polo2aju u prostoru : | as 7.1.3, Viste stubista prema namjeni : - 139 7.1.4, Viste stubista prema materijalu : - 139 7.1.5, Veste stubista prema nacinu izrade 139 7.2, ELEMENT! STUBISTA | DIMENZIJE 139 7.2.1, Osnovni elementi stubista : 139 7.2.2. Dimenzije stubiSnih elemenata 6... eee Sere 2139 2.3. Dimenzioniranje stubisnog kraka so Roos : 139 4, Stubisne odmoriste : sees : 140 7.2.5, Stubisni prostor : ve ceet eee eee 140 7.2.6. Konstruktivni sustavi stubist fe 140 7.3. KONSTRUKCUE ARMIRANOBETONSKIH STUBISTA : eevee 40 7.3.1, Monolitno izvodenje : coos 140 7.3.2, Momtazna armiranobetonska stubista : : 142 7.4. DRVENE STUBE 147 1. Naalijebliene stube : aa 147 7.4.2, Unliyebliene stube . las 7.4.3, Nalijezuce stube . 148 7.4.4, Prilagodene stube : cence : 148 26916, 17, 18, 79. 7.10, POKRETN! METALNE STUBE 7.3.1, Metalno stubist gazistima preko bognih nosaga 7.5.2. Metalno stubiste s gazistima izmedu boénih nosata 7.5.3. Spiralna metalna stubists ULAZNE STUBE 7.6.1, Ulazne stube s betonskim temeljem na nosivom thu 4 od armiranog betona 7.6.3, Ulazno stubiste nia posebnim temeljnim zidovima 7.6.2. Ulazne stube s konzoinim ploi 7.6.4. Montazne ulazno stubiste PODRUMSKO STUBISTE TAVANSKE STUBE STUBISNE OGRADE UBE TAL, DIZALA 8. RAVNI KROVOVI 81 9. DRY ot 93. 94, 270 VRSTE RAVNIH KROV! OVA 3.1.1. Viste ravnih kroveva prema nagibu slivnih povrsina B12 8.1.3, Viste ravnih kroveva prema prohodnosti 8.1.4. Obrnuti ravi krovovi 8.1.5. Dupli krov ELEMENTI RAVNOG KROVA DETALJ] RAVNOG KROVA 8.3.1, Dilatacijske razdjeinice ravnog krova 8.3.2. Odvodnjavanje s ravnog krova oo 8.3.3. Ograde, atike i drugi detalji zavrSetka ravnog krova 8.3.4. Detalji prodora kroz ravi kroy ¥.3.5, Prijamnici sunceve energije na ravnom krova Viste ravnih krovova prema naéinu provjetravanja 4. ZAOBLJENE ARMIRANOBETONSKE KROVNE KONSTRUKCUE 8.5, ARMIRANOBETONSK! KOSI KROVOVI NE KONSTRUKCHE .. DRVO | DRVENA GRABA 9.1.1, Piljena drvena grad 9.1.2, Tesarske veze drvenih elemenata 9.1.3. Vezivna sredstva 2. DRVENI ZIDOVI 9.2.1. Puni deveni zidovi 9.2.2, Kosturni drveni zidovi 9.2.3. Montazni drvent zidovi DRVENE MEBUKATNE KONSTRUKCUE 9.3.1, Drvene stropne grede 9.3.2. Stropovs drvenih medakatnih Konstruketja 9.3.3, Podovi divenih medukatnih konstrukeija DRVENE KROVNE KONSTRUKCHE 9.4.1. Obliei krovova 94.2, Elementi krova 9.4.3. Tipovi devenih krovnih konsteukeija . 148 150 150 150 153 153 153 153 153 153 154 - 154 1569.5. DVOSTRESNI KROVOVI .....--- oon so a1 197 9.5.1. Sednostavan krov . 5. . Boe Honea onosane 17 2. Krov s razuporama, pajantama ae 9.6. KROV S PODROZNIACAMA (ROZNJACAMA) - KROVNA STOLICA 9.6.1, Jednostruka stojeéa stolica 9.6.2, Dvostruka stojeca krovna stolica 9.6.3, Jednostruka kosa krovna stolica 9.6.4, Dvostruka kosa krovna stolic: 9.6.5, Krovovi s nadviSenjem (nadzitkom) 0.7. KROVS PODROZNIACAMA. KROVNA VISULJA 9.7.1, Jednostraka krovna visulja 9.7.2. Dvostruka krovna visulja 9.8. KOMBINIRANI DVOSTRESNI KROVOVE 9.8.1, Kombinaciye stoliea i visulja 9.8.2. Popreéni nosivi zidovi kao krovni vezaci 9.8.3, Uzduani nosivi zidovi kao oslonci krovne konstruke 9.9. JEDNOSTRESNI KROVOVI 9.9.1. Krovna stolica 9.9.2. Krona visulja : 9.9.3. Kombinirani jednostresni krovovi 9.10. CETVEROSTRESNI KROVOVI 9.10.1. Cetverostresni jednostavni krov 9.10.2. Jednostruka stojeéa stolica Getverostresnog krova 9.10.3. Dvostruka stojeéa stolica 9.11, SLOZENI KROVOVI 9.12. KROVNI RESETKASTI NOSACI 9.13. KROVNE KONSTRUKCUE LAMELIRANOG DRVETA 9.13.1, Gredni nos: : 9.13.2. Konzolni nosae od lametiranog deveta 9.13.3. Okvitni i luéni nosadi od lameliranog drveta 9.13.4. Lomijeni nosadi od lameliranog drveta 9.13.5. Lamelirani prednapre nuti nosaci 10, CELICNE KONSTRUKCE «0.0.0.0 cece renee rece es 10.1, CELICNI NOSACLU MEBUKATNIM KONSTRUKCUAMA 10.2, CELICNI RE: KASTI SUSTAVI : 103. PROSTORNE (TRODIMENZIONALNE) RESLTKE 11, POKRIVANJE KROVOVA .... 11.1, VRSTE KROVNOG POKRIVACA 111.1. Viste krovnih pokrivaga prema materijalu od kojeg su napravijeni 11.1.2. Viste pokrivaca prema nagibu kroyne strehe 11.2. KROVNI POKRIVACT BILINOG PORIIEKLA 11.2.1, Pokrivanje slamom i trstikom 11.2.2, Pokrivanje daskama : 11.2.3, Pokrivanje sindrom 3. POKRIVACI OD KAMENIH PLOCA I PRIRODNOG SKRILJEVCA 11.4. KROVNI POKRIVACI OD CRUEPA 11.4.1. Pokrivanje krovova ravaim erijepom 11.4.2. Poktivanje krovova oAlijebljenim (utorenim) erijepom11.4.3. Crijep s koritastim oflijebljenim poveSinama 11.4.4, Valovitt oflijebljeni crijep 5 inje kanalicom (2lijebnjakum) .. .. eee Ss 23) 11.4.5. Pokriva 11.4.6. Betonski crijep 233 1.8. VLAKNASTO - CEMENTNI KROVNI POKRIVACI : 233 11.5.1, Ravne vlaknasto-cementne ploce : beer eee 22 «236 11.5.2. Pokrivanje valovitim plocama — salonit : 238 11.5.3. Pokrivanje krovova rebrastim plocama - salonitkama ....... : 238 11.6. KROVNI POKRIVACI OD METALA os beeen cece 239 11.6.1. Pokrivanje krovova ravnim limovima : cece 239 11.6.2. Pokrivanje krovova naboranim limovima - = 239 11.6.3. Pokrivanje krovova aluminijskim sendvig-panelima been e eee eens 242 1.7. POKRIVACI OD KROVNE LJEPENKE : : 242 11.7.1, Jednostruko pokrivanje krovnom Ijepenkom : : 243 11.7.2. Dvostruko pokrivanje krovnom Kjepenkom beeen eee 243 ILS. POKRIVANJE KROVOVA BITUMENSKOM SINDROM . : 243 11.9. KROVNI POKRIVAC! OD STAKLA I PLASTICNIH MASA 244 11.9.1, Valovite ploge od sinteti¢kog materijala 244 11.9.2, Pokrivanje krovova staklom : 24a 11.9.3, Pokrivanje krovova polikarbonatnim panelima 5 244 11.10. ODVODNJA VODE S KROVA : : 2246 1.10.1, Oluei i oluéne eijevi : 246 11.10.2, Oluéne vertikale ... : : 246 ILL, POKRIVANIE KROVOVA KOD KORISTENOG TAVANSKOG PROSTORA (POTKROVLIA) 247 LULL, Uyjeti za pravilno izvodenje stambenog potkrovlja. . 247 ILLL2. Potkrovije s nadzitkom i be7 nadzitka (nadvi8enja) 247 1.11.3. Toplinska izolacija potkrovija oi 1.11.4. Prozor kosog drvenog krova peso eccduee : 247 HLILS. Prijamaiei sunée = 247 12, MONTAZNO GRADENJE fae Sere = 251 12.1, NACIN GRADENJA 251 12.1.1, Tradicionaln gradenja 251 12.1.2. Razvijeni tradicionalni nadin gradenja 251 12.1.3. Metoda potpune montaze 251 12.2. MONTA2NI ELEMENTI 2 12.2.1, Obliei elemenata 2 12.2.2. Sastay monta?nih elemenata 2 12.2.3, Funkeija montiznih elemenata 2 12.2.4, Materifali za izradu montaznih elemenata : 2 12.3, KONSTRUKTIVNI SUSTAVI OBJEKATA VISOKOGRADNIE 12.3.1, Linijski konstruktivni sklop — kosturni 12.3.2. PovrSinski konstruktivni sklop — panelni 12.3.3. Prostorni konstruktivni sklop ~ celijasti 12.3.4, Mjedoviti konstruktivni sustavi 00... 12.4, KOSTURNO ~ MONTAZNI SUSTAV GRADENJA 12.4.1, Elementi kosturnog sustava ee 12.5. PANELNO ~ MONTAZNI SUSTAV GRADENJA 12.5.1. Podjela panela prema veligini 12.5.2. Elementi paneInog sustava 12.6, PROSTORNI I MJESOVITI SUSTAVI RJECNIK .. 81. GRADITELJSKA TEHNIKA I OBJEKTI VISOKOGRADNJE 1.1, GRADITELJISKA TEHNIKA Graditeljska tehnika, kao oblik materijaliza~ cije prostornih vizija Govjeka, oblikuje od prirod- nih i umjetnih materijala nove predmete i objekte koji ée koristiti covjeku i drustvu. Ostvarenja gra- diteliske tehnike trebaju biti u suglasju s priro- dom. Njihovu zavisnost i nedjeljivost uogavamo w izyradnji suvremenih naselja Prema namjeni, graditeljstvo se dijeli uw tri podrugja: - visokogradnju, - niskogradnju. - hidrogradnju. 11.1. Objekti visokogradnje Podrugje visokogradnje obuhvaéa objekte Nzvedene na zemlji. namijenjene Zivotu, radu i odmoru {judi Prema namjeni, objekte visokogradnje dije- limo na stambene objekte, javne objekte za drustvene potrebe ljudi i gospodarske objekte (industrijske i poljoprivredne) Stambeni objekti mogu biti razligiti_ po veligini, obliku, rasporedu i katnosti, pa ih dije- limo na; individualne (obiteljske) objekte, dvojne, objekte w nizu. slobodne stambene traktove ili stambene blokove, stambene kule ili nebodere, a moze biti i grupna stambena izgradnja kombinira- nog tipa, U novim urbanisti¢kim aglomeracija~ ma’, najéeSée se donje etaze stambenih objekata (podrum, prizemlje, |. kat), ponekad i tavanski prostor, koriste kao prodavaonice, gar za potrebe di poslovni prostori, itd ervisi, iveno-politi¢kih organizacija, kao Jayni drustveni objekti obuhvaéaju veliki broj objekata razligitih po namjeni ali jedin- stvenog zadatka da udovolje svim_potrebama drustva i Ijudske zajednice uopée. Mozemo ih podijeliti na viSe grupa srodnih po uZoj namjeni: = zdravstvene i socijalne institucije (ambu- lante, dispanzeri, zdravstvene ustanove, bolnice, sanatoriji, klini¢ki centri, razni zdravstveni insti- tuti, domovi za zbrinjavanje starih i nemoénih, itd), ~ kultumo-prosvjeini objekti (Skole, fakul- teti, radnitka veleuéilista, domovi kulture, knjignice. kazalista, kina, izloZbeni prostori i sl.) ~ administrativno-poslovni i drustveni objekti (poste. banke, sudovi. nakladnitke i novinske kuée, objekti drustvenih i politigkih organizacija, itd.), -trgovatko-ugostiteljski objekti i servisi (robne kuée, prodavaonice, samoposludivanja, ir2nice, hoteli, moteli, restorani, kavane, itd.), - sportsko-rekreacijski objekti (sportski cen: tri, stadioni, sportski tereni, plivaéki bazeni, izletista, planinarski domovi. itd.), - objekti za promet i transport (Zeljeznitke i autobusne postaje, zraéne luke, pristanisni objekti, veei objekti za garaZiranje vozila, depoi za vozila, itd.) Gospodarski objekti obuhvaéaju industri- jske i poljoprivredne objekte. Industrijski objekti, zavisno od toga da Ji pripadaju teskoj ili lakoj dustriji, imaju razligit konstruktivno oblikovani tretman. Vrlo esto, prema potrebama drastva, rade se veliki industrijski kompleksi koji, osim proizvodnih pogona i skladista, administrativnih objekata, objekata infrastrukture, imaju i niz pratecih objekata: restorane, ambulantu, djedje vrtiée i sl. Poljoprivredni objekti sluze za preradui smjeStajproizvoda: ratarstva, stogarstva, rstva i vinogradarstva, zatim obuhvaéaju staje za stoku, peradarnike, veterinarske objekte, objekte za proizvodnju ranog povréa (staklenici, plastenici) i objekte za prateéu mehanizaciju voéa 1.1.2. Objekti niskogradnje i hidrogradnje Podrugje niskogradnje obuhvaéa promet, odnosno bavi se projektiranjem i izvodenjem objekata rijeénog, pomorskog, suhozemnog i zratnog prometa (putova, pruga. mostova, tunela, vijadukata, luka, zragnih luka i sl.), a hidrogradn- ja se bavi vodotokovima i objektima vezanim za jib (cjevovodi, kanali, ustave, brane i sl.). Pojam gradevne infrastrukture obuhvaéa ekonomsku i organizacijsku podlogu za razvoj prometne mreze. sustava vodoopskrbe, poste, telekomunikacija, energetike i komunalija, Duz infrastrukturnih trasa i gradevina moraju se uspostaviti zaStitni infrastrukturni pojasi i to uz putove, pruge. dalekovode, cjevovode. oko zratnih luka, radio i TV postrojenja ili veza i vodoprivrednih sustava. Istodobno s izgradnjom prometnica. rade se i plognici, zasaduju nasadi, rade parkirni prostori (eventualno podzemne garaze), vodovodna, kanalizacijska, elektro, tele- fonska, toplovodna, plinska mreza i ostalo. 1.2, ELEMENTI GRADITELJSKIH KONSTRUKCIA Graditeljske konstrukcije (ili arhitektonske konstrukcije) cine elementi konstrukcija jednog objekta. Da bi objekt bio u skladu sa suvremenim nadinom Zivota i odgovarao svojoj namjeni, svi prostori u njemu i njihove funkcije, elementi i konstrukeije, izbor materijala, proraéuni. stabil- nosti i sl. trebaju biti zasnovani na znanstvenim spoznajama i tehnitkim dostignuéima suvre- menog covjeka. 10 Elementi konstrukeija objekata visokograd- nje tijela su razligitih oblika, materijala i funkcije, Gijim spajanjem zatvaramo prostor i formiramo yradevinu. Mogu biti konstruktivni (nosivi) i nekonstruktivni (nenosivi). KROV SS STUBISTE MEDUKATNA KONSTRUKCIJA z10 TEMELY Slika 1.1. 1.2.1, Konstruktivni (nosivi) elementi zgrada Konstruktivni (nosivi) elementi objekta preuzimaju i prenose sva optereéenja preko oslonaca do nosivog tla, a obuhvacaju: temelje, zidove i stupove, medukatne konstrukeije, ver- tikalne komunikacije i krovove (slika 1.1.). Temelji su horizontalni nosivi elementi koji imaju zadatak da sva optereéenja od viastitog, korisnog i pokretnog tereta cijelog objekta prene- su na nosivo, gradevno tlo ispod sebe. Razlikuju se po obliku, materijalu i konstrukciji. Mogu biti: trakasti temelji (grede i kontragrede), plogasti i temelji samci, a u posebnim sluéajevima koriste se i armiranobetonski sanduci, piloti’, rostilji oddrvenih greda itd, Od materijala mogu se koristiti cigla, kamen, nabijeni (nearmirani) beton, armi- rani i prednapregnuti beton. Nosivi (konstruktivni) zidovi su vertikalni elementi koji ne samo da preuzimaju optereéenja sa svih horizontalnih i kosih konstrukcija objekta i prenose ih na temelje, nego mogu ogranigavati objekt od vanjskog prostora ili stvarati niz manj prostora unutar objekta (vanjski i unutrasnji zidovi). Izvode se od raznih materijala: drveta, kamena, cigle i ciglarskih proizvoda, betona i betonskih montagnih proizvoda. U zidove se ugraduju vrata koja medusobno povezuju pro: tore. prozori radi osvjetljavanja i prozrativ: prostorija, vertikalni dimovodni i ventilacijs kanali za odvodenje Stetnih plinova, razne insta- lacije (vodoved, kanalizacija, grijanje, struja) i drugi elementi za funkcionalno ili dekorativno uredenje objekta. Najmanja debljina nosivog zida je 15 cm za armirani beton, a 19 cm za zid od montaznih proizvoda (blokova). Stupovi su vertikalni nosivi elementi objek- ta, Mogu se raditi od cigle, kamena, drveta, Geli- ka, armiranog i prednapregnutog betona. Stupovi od armiranog betona koji se rade na sugeljavanju nosivih zidova, zovu se vertikalni prstenovi i sluze za ukruéivanje objekta (slika 1.2.). \ toplinska izolacija unutragnji rid horizontatni presiek Slika 1,2. Medukatne konstrukeije (tavanice posljed- nje etaze) su horizontalni konstraktivni elementi zgrada koji dijele objekte na katove (etaze) po vertikali, preuzimaju sva optereéenja objekta i prenose ih na vertikalne nosive elemente objekta, a oni dalje preko temelja na tlo (slika 1.3.) PRSTEN Slika 1.3. Gotova medukatna konstrukcija, osim nosive konstrukcije, sadrzi i podnu i stropnu kon- strukeiju, Nosive medukatne konstrukcije dijelimo na ploge, plogaste medukatne konstrukcije s gredama i greditne medukatne konstrukcije, a prema nadinu izvodenja dijelimo ih na monolitne, polumontazne i montagne. Grede u sklopu medukatne konstrukcije mogu biti od drveta, éeli- ka i armiranog ili prednapregnutog betona, a ploge od armirahog betona. Horizontalni pojasi Sine Gvrsto povezanu konstrukeiju otpornu na seizmiéka ili druga pomicanja tla i udare. Vertikalne komunikacije’ obuhvacaju dijelove objekta koji medusobno povezuju katove s okolnim terenom a mogu biti: rampe, stupnje- vite rampe, stubi8ta, Ijestve, dizala, Pojedini ele- menti stubi3ta mogu biti od drveta, kamena, cigle, éelika, betona i armiranog betona, zavisno od opterecenja i namjene. Osnovni elementi stubi8ta su: stubigni krak (skup stuba) i stubigna odmori8ta koja mogu biti u obliku greda i ploga, horizontalnih. kosih i izlomljenih (slika 1.4.), Sastavni dio svakog. stubiSta je i ograda koja moze biti napravijena od raznih materijala, ODMORISTE oomoRIsT Slika 1.4. Krov je zavrna konstrukcija zgrade i ima zadatak da zaStiti objekt od vanjskih utjecaja. Sas- toji se od nosive krovne konstrukcije i krovnog pokrivaéa, Nagin izrade krova i izbor materijala za pokrivanje zavisi od nagiba krova, klimatskih iauyjeta, namjene objekta. NajéeSéa podjela prema nagibu krova jeste na ravne i kose krovove. a razligit je i pristup rjeSavanju ovih vrsta krovova (slika 1.5. RAVNI KROV KOSI KROV Slika 1.5. 1.2.2, Nekonstruktivni (nenosivi) elementi zgrada Nekonstruktivni (nenosivi) elementi prenose na oslonce samo vlastitu tezinu, Nekonstruktivn- im elementima objekta pripadaju: nenosivi zidovi, koji mogu biti zidovi ispune i pregradni zidovi. prozori i vrata, razne instalacije (vodovod. kanaliza gtijanje, elektriéne instalacije ...). zavisni_radovi (pokrivanje krovova, limarski radovi, stolarski, bravarski, staklorezagki radovi, soboslikarsko-ligilagki, Zbukanje, itd.). 1.2.3. Konstruktivni sustavi objekata visokogradnje Konstruktivni sustav objekata visokogradnje je skup onih elemenata koji prenose sva optere- Genja preko temelja na nosivo tho. Prema sklopu. vrsti i polozaju elemenata u konstrukeiji objekta razlikujemo vise konstruktiv- nih sustava ~ masini. konstruktivni sustay prenosi optereéenje preko nosivih zidova koji mogu biti uzduani i popreéni, ~ kosturni konstruktivni sustay optereéenje prenosi preko stupova - sustav prostornih kon- strukcija obuhvaéa sve konstrukcije zakrivijenih i specijalnih oblika (kupole, svodovi. konoidi, itd.) (slika 1.Sa) Prema natinu izrade (tehnologiji gradenja), konstruktivni sustavi mogu s na: tradicio- nalan, polumontazni i montagni nagin gradenja izves PROSTORNI SUSTAY ~ MASIVNI SUSTAV Slika 15a.1.2.4. Prostori sgrada Medukatne konstrukcije dijele objekt_ po . koje mogu biti: podzemne (podru- mi). polupodzemne (suteren) i nadzemne etaze (prizemije i katovi, potkrovlje) visini na etaz Prizemlje je prva etaza koja se natazi iznad zemlje, a ako se nalazi iznad suterena, zovemo je visoko prizemlje. Iznad prizemlja nalaze se katovi koje brojimo prema gore, kao prvi kat, drugi, itd. Kod objekata s Klasignim kosim krovom, izmedu krovnih povrsina a iznad posljednjeg kata nalazi se potkrovije ili tavan (slika 1.6.). Ako objekt za- viSava ravnim krovom, moze se koristiti kao tera- sa koja moze biti i djelomigno natkriven prostor. U etazi, razligitim postavijanjem zidova mozemo dobiti otvorene, poluotvorene i natkri- vene prostore koji ne samo da se mogu racionalno Koristiti kao prostor nego mogu izuzetno o: plastiku fasade. Ovamo pripadaju: trijemovi. (istaknuti zatvoreni dijelovizgrade), lode, (natktiveni prostori s jedne strane otvoreni i s ogradom), balkoni, (natkriveni prostori obrubljeni i strane ogradom), verande ako su natkrivene i zastakljene (slika 1.7.) n POTKROVLJE KAT ’ " VISOKO PRIZEMLJE — SUTEREN PODRUM Slika 1.6. Trijem je udubljeni prostor u prizemlju, sa zidovima bar s jedne strane. Ako s jedne strane (prema slici) ima niz stupova naziva se kolonada, Takav niz stupova povezanih lukovima nazivamo arkadama. PasaZi su pjeSacki prolazi kroz objekt u razini ulice. Mogu prerasti u pokrivene hale s funkcijom unutranjeg trga. Mogu biti prizemni i visekatni. —LTERASA —} BALKON TRIJEM Slika 1.7. 1.25. Crtanje u omjeru Zavisno od veligine predmeta koji crtamo, odredujemo i omjer na criezu kojim éemo taj predmet prikazati, odnosno pomoéu omjera uspostavljamo odnos veligine slike i prirodne veligine predmeta, Crtez u prirodnoj veligini je u omjeru 1:1, ako predmet smanjujemo na ertezu: 2,5. 1:5, 1:10, 1:20, 1:50, 1:100, 1:200, 1:500, 1:1000 itd., a ako ga poveéavamo: 2:1. 5:1, 10:1, 13itd. Na primjer. u omjeru 1:50 (slika 1.8.). pred- met u prirodi 50 puta umanjujemo da bismo ga prikazali na crteZu, odnosno 100 cm:50=2 em, sto znaéi da jedan metar u prirodi prikazujemo sa 2 cm na crteZu. Sve tehniéke crteze crtamo u odredenim omjerima (slika 2.2., slika 2.4.) i u odredenim pozicijama gledanja, zavisno od toga da li ertamo situaciju (pogled odozgo na jedan ili vise objeka- ta), tlocrt ili osnovu objekta (sve ono sto vidimo gledajuéi odozgo kada objekt presjecemo hori- zontalnom ravninom priblizno jedan metar visine od poda), presjek objekta (sve ono sto vidimo, presijecajuéi objekt vertikainom ravninom), aksonometriju’ ili perspektivu (kada Zelimo pros- torni prikaz predmeta). 0 1 2 3 4 Liti ti ty tm OMJER AT] 1:50 cm O 1 23 45 6 7 eg Slika 1.8, ‘2. PRIPREMNI RADOVI 2.1. RADOVI KOJI PRETHODE GRADENJU Da bi se moglo pristupiti izvodenju nekog objekta, treba uéiniti niz predradnji, izraditi nacrte i odgovarajucu dokumentaciju, pribaviti niz odobrenja koja reguliraju prikljuéke na javne prometnice, vodovodnu, kanalizacijsku, elektrignut i telefonsku mrezu, grijanje, itd. Urbanis ‘ko planiranje Urbanizam u Sirem smislu (od lat. urbs - grad) jest skup djelatnosti koje se bave pros- tornom organizacijom naselja, a u uzem smisle podrazumijeva izradu prostornih, urbanistickih i drugih planova koji utvrduju opéu namjenu povrsina, trase infrastrukturnih sustava, razmjeé taj javnih namjena i gradevina, zastitu okoline, itd. Neki od znagajnijih elemenata pri izgradnji gradevina i naselja jesu regulacijski i graditeljski pra c. Regulacijskim pravcem utvrduje se granica gradevne parcele prema ulici, a prema nadinu izgradnje odnosi se na zgradu ili ogradu, Graditeljski pravae oznaéava polozaj zgrade prema ulici ili njenom regulacijskom_praveu (slika 2.1.) OBJEKT —.—. —.— FESEESI_ . GRADITELISKI PRAVAC REGULACUISKI PRAVAC EE OBUEKT REGUL. I GRAD. PRAVAC Slika 2.1. 2.1.2, Projektiranje Kada treba izgraditi novi objekt, investitor — narudilac (poduzeéa ili pojedinci koji ulazu finan- cijska sredstva i koji su najéeSée i korisnici objek- ta) pristupa rjeSavanju niza zadataka i procesa koji se rade u odredenim fazama. Osnova realizacije svakog objekta je investi- cijski nacrt ili projektni zadatak kojim investitor (naruéilac) nacrta definira svoje zahtjeve i osnovne zamisli buduéeg nacrta. Zatim se pristupa izradi nacrtne dokumentacije i pribavijanju neophodnih suglasnosti i odobrenja. U urbanim podrugjima ne moze svatko gra- diti kako hoée. Postoje planovi (urbanisticki, regulacijski planovi, urbanisti¢ki nacrti) koji propisuju nagin gradenja, pa se i planirani objekt, svojim polozajem, oblikom, katnoS¢u, izgledom, prikljucenjima na javne prometnice, na postojece instalacije itd., hora uklapati u planiranu sliku naselja. Posebnu paznju treba obratiti zastiti cov- jekove okoline, Sto reguliraju zakoni sredine u kojoj se gradi. Nakon pribavljenih suglasnosti i odobrenja, udinjene nacrtno-tehni¢ke — dokumentacije, rijeSenih imovinsko-pravnih odnosa u vezi s lokacijom, pristupa se gradenju koje se sastoji od slijedecih faza: - pripremni radovi na gradilistu, - gradevni radovi, - montazni radovi, - ostali radovi. Nadzor i kontrolu tokom gradenja preuzima nadzorni organ kojega imenuje investitor. Kada se zavrSe radovi slijedi tehni¢ka kontrola objekta i primopredaja izmedu investitora, izvodaéa i ostalih sudionika u tom poslu te izdavanje uporabne dozvole 15Idejni nacrt na osnovu erteza i teksta pruza osnovne podatke o sadrZaju, izgledu i cijeni kos- tanja objekta. Treba sadrzavati: = nacrini zadatak i dokumentaciju (nacrini zadatak sadr@i_situacijski plan s_urbanistigko- tehnigkim uvjetima koji utvrduju dimenzije objekta, regulacijski i graditeliski pravac, granice parcele, strane svijeta i konfiguraciju terena, = tehnigki opis (tekstualni opis materijala koji ée se primijeniti, sustav gradenja, konstruk- tivni sustay, viste instalacija i opreme, itd). - erteze (slika 2.2.): osnove, presjeke, izglede, u omjeru 1:200 (za vege komplekse moze 1:500, a za manje objekte 1:10). Crtezi trebaju biti izradeni_na _paus-papiru ili na kompjutora radi moguénosti umno: na odredenom formatu, = priblizan staticki proracun s orijentacijskim dimenzijama i obiljezenim (pozicioniranim) kon- struktivnim elementima za svaki kat posebno (temelji se obiljezavaju sa TI. T2, T3.... stupovi SI, $2. S3..., ostali elementi od armiraneg seiona Pozs brojevima, na primjer za podrum oz 01,02, 03.... za prizemlje Poz 11, 12. 13... za L. kat Poz 101, 102, 103..., za drugi kat Poz 201, 202... (slika 2.3.), ~ grubi predmjer i predragun radova, kojim dobijemo priblizne cijene graditeljskib, zanatskih i instalaterskih radova Glavni naert radi se na osnovu odobrenog idejnog nacrta, w omjeru 1:100 a treba sadrzavati: - crteze (osnove temelja, podruma, prizemlja, svih katova, potkrovlja i krova; uzdwani i popreéni presjek: sve fasade objekta), = togan si ticki proracun kojim su utvrdene toéne dimenzije nosivih elemenata s njihovim presjecima i ucrtanom armaturom (nagin pozi- cioniranja je isti kao kod idejnog nacrta), = predmjer i predragun gradevnih radova obuhvada sve vrste radova (zidarski, betonski, grubi armiranobetonski radovi, pokrivanje krovo- va, stolarski, bravarski, limarski, staklorezacki soboslikarsko-lidilaéki, tapetarski, keramigarski, terasarski, fasaderski, kamenorezacki, parketarski, gipsarski, itd., s kratkim opisom radova i materi- jala za svaku vrstu radova), ao UZDU2NIM Z100VIMA = Slika 2.3. - nacrte instalacija s cijenama (za vodovod. kanalizaciju. elektrigne instalacije, grijanje i druge instalaterske radove rade se posebni naerti s prilozenim predraunom za tu vrstu radova), ~ konagnu rekapitulaciju koja sadr2i zbroj svih cijena (yrubih gradevnih radova, zavrSnih zanatskih radova, vodovoda i kanalizacije, elek- troinstalacija, grijanja, klimatizacije, odzrativa nia, dizala i sl.) 17Izvedbeni nacrt (polirski’) je spona izmedu crteza i realizacije, odnosno to je detaljno razraden glavni nacrt, ali u veéem mjerilu (1:50) i dopunjen novim detaljima koji razjaSnjavaju kon- strukciju i time olakSavaju izvodenje. Izvedbeni nacrt treba sadrzavati + crteze u omjeru 1:50 (slika 2.4.): osnove ja, podruma, prizemlja, katova, potkrovlja, krova: vertikalne presjeke uzduzne i popretne. s ucrtanim podnim i stropnim konstrukeijama, s ucrtanom hidroizolacijom (broj slojeva i vrsta) za podrumske zidove i podove, krovove, terase i sl.; precizno nacrtane fasade, s oznakama elemenata pri montaznoj izgradnji. DIO [ZVEDBENOG NACRTA OBITELJSKE KUCE ae : + Ki. 9 4O t =i pe 414 Slika 2.4. P2225 m O60 m 076.12 m= plan oplate i specifikaciju armatures detaljima za sve armiranobetonske radove koji se rade na licu mjesta. na gradilistu, = plan montaze u kojem se vidi redoslijed monta nu gradenja, ¢ clemenata pri industrijaliziranom nai = detalje posebnih i slozenih elemenata koji se rade u mjerilu 1:23, 1:20, 1:10, 1:5, 1:1 (stubis- na ograda, oblaganje stuba, izrada prozora i vrata specijalnog oblika, itd. pri tradicionalnom naginu gradenja, a detalji veza uw sklopovima i drugih slozenijih elemenata pri montaznom gradenju). u mogu iu pre: ju potrebe, pojedine faze projektiranja Kodi ili spajati 2.1.3. Poznavanje i ispitivanje ta Zemijiste koje je planom namijenjeno za izgradnju naselja, za stambene, privredne, infra- strukturne gradevine i jayne povrSine, naziva se gradevno zemijiste, Da bi objekt bio évrst i stabi- Jan, to mora biti i tlo ispod njega, pa moramo poz- navati sve osobine gradevnog zemljista (fizi osobine, kemijske, dubinu zamrzavanja, nosivost tla, poroznost i debljinu slojeva, vlaznost i razinu podzemne vode, itd.) jo8 prije izrade naerta, da bismo mogli izabrati odgovarajuéi naéin temeljenja ‘Vfundiranja’). U tu svrhu treba ispitati_ sas nosivost zemljista na kojem ée se graditi objekt Ispitivanje sastava zemijista (sondaza tere- na) radi se buSenjem sondaznih jama na karak- teristignim tokama terena ili iskopom sondaznog okna ili zasjeka terena Sondiranje u pravilu treba raditi na svim karakteristiénim tockama objekta i tla, medutim, zavisno od prve orijentacijske sonde koja nam daje opéu sliku 0 karakteristikama zemljita, odreduje se i ukupan broj ostalil mjesta sondiran- ja, Dubina sondiranja raguna se od dna temelja prema dolje, a zavisi od: dimenzija i tlocrta abjekta, opterecenja, raspolozivih podataka o temeljima, sondiranju i slijeganju oblianjih objekata, slojeva zemljista i predvidenog nagina temeljenja buduéeg objekta. Polozaji sondaznih iskopa ili bugotina moraju biti takvi da ne ujecu na izvodenje i stabilnost temelja, pa i njihovo zatrpavanje mora biti u skladu s tim. Sondazni iskopi izvode se kao: sondazne jame, sondadna okna i sondaZni zasjeci Sondazne jame trebaju biti duge najmanje 2 metra, a Siroke najmanje 1 metar. Ako je teren vlagan, klizav, rastresit, jame treba razuprijeti ratnu ili kruzZnu Sondazna okna imaju ki osnovu i moraju biti toliko velika da se omoguéi rad na dnu okna, Sondazni zasjeci kopaju se na nagnutom terenu, Ukoliko se sondaZa radi ispod razine podzemne vode, voda se izbaci erpljenjem. Cilj sondiranja je vadenje uzoraka promjera najmanje 125 mm, a visine najmanje 250 mm svakog sloja, da bismo na osnovu njih mogli dobiti podatke o zemljistu. Svaki uzorak, nepore- meéen, neosteéen, zastiéen od isusenja i propisno obiljezen, treba dostaviti, Sto prije, geotehniékom laboratoriju. Sondiranje pomoéu buSotina radi se cijevima $ najmanjim unutragnjim promjerom 150 mm. Neporemeéene uzorke tla, koji se tim cijevima izvade, Saljemo geotehniékom laboratoriju. Da bi svi podaci bili pravilno zabiljezeni, vode se sondazni zapisnici u koje se unose svi potrebni podaci o svakoj sondi i svakom sloju zemlji8ta. Uz sondazni zapisnik, prilaze se i ertani presjek zemlji3ta $ oznacenim visinskim poloza- jem svakog sloja kao i situacijski plan gradili8ta s obiljeZenim mjestima sondiranja. Od svih podata- ka koje sondiranje ovakvim ispitivanjem daje, najvazniji su: slojevitost zemljista, visina nosivog tla i njegova debljina, dubina podzemne vode, moguénost klizanja slojeva i drugi. Ukoliko je raspored sondi pravilan, moguée je nacrtati cijeli presiek terena sa svim slojevima. Zemijistima pogodnim za gradnju pripadaju: zdrave stijene u horizontalnim slojevima, évrst i kompaktan Sljunak bez primjesa, pijesak ili mjeSavina pijeska i Sijunka bez primjesa rastvor- Ijivih u vodi, glina bez vode (kaolin, lonéarska glina, ilovaéa), les od krupnih zma gline s kre- menim zmima osZemijista nepogodna za gradnju koja se mogu osposobiti za odredenu nosivost su: trosne stijene koje mozemo ofistiti i zastititi od dalinjeg raspadanja, ispucale stijene koje mozemo oéistiti i pukotine ispuniti betonom. Zemljista s puno humusa, treseta, nasipa, moévarna zemljista, klizi8ta, itd. nisu pogodna za gradnju. Nosivost zemijista je osnovna karakteristika za gradenje. Izrazava se u kgicm®. Granicu izmedu dobro nosivog i slabo nosivog tla pokazuje eganje zemijista 3-4 cm pod optereéenjem od 1,5 do 3,0 kg/cm. Ispitivanje nosivosti zemljista radi se: na osnovu podataka o susjednim objekti- ma. putem probnih optereéenja, laboratorijskim ispitivanjima i geotehnigkim proraéunima. Ova ispitivanja daju nam podatke ne samo o nosivosti zemijista nego i o dubini slijeganja tla pod odre- denim optereéenjem. Dopustena dubina slijeganja (orijentacijski) iznosi; za stambene objekte sa sta- ticki odredenom nosivom konstrukcijom 8 do 12 cm, za stati¢ki odredene konstrukcije s masivnim temeljima 12 do 20 em, za privremene i pomoéne objekte 20 do 40 cm, za osjetljive industrijske objekte 3 do 5 cm, itd. Kod objekata koji zauzimaju veliku povrsinu i koji imaju razlidgitu katnost, samim tim i teZinu, dolazi do razligitog slijeganja pojedinih dijelova objekta koje bi izazvalo pucanje s manjim ili veéim posljedicama, Da bi se to izbjeglo, na kri- tignim mjestima i na odredenim razmacima postavijaju se dilatacijske"” fuge (razdjelnice) koje odvajaju objekt za 2 do 3 cm od temelja do krova. 2.1.4. Organizacija gradilista i pripremni radovi na gradilista Da bi se objekt realizirao kvaliteino. u pred- videnom vremenskom roku i ekonomiéno, veoma su vazni organizacija i uredenje samog gradilista U tu svrhu se radi nacrt organizacije gradenja dije je znagenje damas veée u cjelokupnoj doku- mentaciji i sagledavanju problema gradenja, jer moze donijeti znagajne uStede u konaénoj cijeni objekta, 20 Nacrt organizacije gradenja sludi za: izvo- denje pripremnih radova na gradilistu, organizaci- ju procesa gradenja i procjenu cijene kostanja, odnosno predraéuna izvodata. Sastoji se od: = nacrta organizacije yradilista (sheme gradilista) s prijedlogom gradevne mehanizacije i tehni¢kim opisom, = naerta pomoénih objekata, - predmjera i predracuna pripremnih i zavrs- nih radova na gradilistu, ~ naerta vanjskog transporta, ~ organizacije procesa gradenja s terminskim planom gradenja.s iskazanim potrebama glavnih gradevnih i pogonskih materijala, kadrova i meha- nizacije. Naert organizacije gradenja podrazumijeva i higijensko-tehniéke zastitne mjere na gradilistu, odnosno brigu o Zivotu i zdraviju radnika, sto je regulirano posebnim propisima, kao Sto su: ko- panje zemlje, postavljanje skele” za rad navecim visinama, ograde, dostava materijala na veée sine, dizalice, radna odjeca, rusenje zgrade itd. Na osnovu raznih Ginilaca koji imaju utjeca- jana odredeni objekt (veligina zadatka, operativni plan gradenja, veligina i oblik gradilista, poloZaj gradiliSta, izvori opskrbe materijalom za grade- nje, vodom, pogonskom energijom, itd.) i postavljenog zadatka, utvrduju se: prilazni putovi, deponij za materijal, poloZaj mehanizacije i stro- jeva, polozaj radionica, razvod pogonske energije i vode na gradilistu i smjestaj kancelarija te drugih objekata za potrebe radnika. Nakon izrade ovakvog plana uredenja gradilista, pristupa se uredenju samog gradilista Gradilite treba o@istiti od svih nepotrebnih stvari koje bi mogle smetati pri gradenju novog objekta (stari objekti se ruSe, grmlje i nezdravo drveée posijece, a zdravo zastili, itd.) gradiliste se ogra- di, podiZu se privremeni objekti za potrebe grad- nje, radi se potrebno osiguranje gradnje, itd. Sve vrijeme gradenja objekta prati se reali- zacija pojedinih radova u odnosu na predvidene rokove, potrosnju materijala, raspored radnika, ekonomiku gradenja, itd. i usporeduje s pred- videnim nacrtom organizacije gradenja.