HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009.
A1-07

Blaţenka Brkljaĉ Igor Bartulović

Konĉar Elektronika i informatika Konĉar Elektronika i informatika
bbrkljac@koncar-inem.hr ibartulovic@koncar-inem.hr

NOVI SUSTAV UZBUDE SINKRONOG GENERATORA TE RIJEKA

SAŢETAK

Ĉlanak opisuje novi sustav uzbude sinkronog generatora 376 MVA TE Rijeka. Istiĉu se nova
rješenja u sklopu Konĉarevog sustava uzbude. Opisuju se potrebne prilagodbe odreĊenih dijelova
postrojenja te povezivanje na postojeći sustav upravljanja. Navode se prednosti novog sustava uzbude u
usporedbi sa starim sustavom.
Karakteristike koje posjeduje novi sustav uzbude povećat će pouzdanost i raspoloţivost cijelog
agregata. Implementirana rješenja olakšati će upravljanje sustavom uzbude, njegovo odrţavanje i
dijagnostiku.

Ključne riječi: sustav uzbude sinkronog generatora, vodom hlaĊeni usmjerivaĉ, inteligentni
modul digitalnih ulaza, registrator prijelaznih pojava, kronološki registrator dogaĊaja

NEW EXCITATION SYSTEM OF SYNCHRONOUS GENERATOR IN TPP RIJEKA

SUMMARY

The paper describes new excitation system of synchronous generator 376 MVA in TPP Rijeka.
New solutions in Konĉar’s excitation system are emphasized. Adaptations of certain parts of power plant
and connection to existing control system are described. Advantages of new excitation system in
comparison with the old one are given.
Characteristics of new excitation system will increase reliability and availability of the entire unit.
Implemented solutions will lighten control, maintenance and diagnostics of excitation system.

Key words: excitation system of synchronous generator, water cooled converter, intelligent
digital input module, disturbance recorder, event recorder

1. UVOD

Termoelektrana Rijeka, instalirane snage 303 MW na pragu elektrane, ubraja se meĊu najveće
proizvodne objekte Hrvatske elektroprivrede. Izvedena je kao fleksibilan blok sa sasvim odreĊenom
ulogom u elektroenergetskom sustavu, od zadovoljavanja temeljne energije do izrazite uloge u pokrivanju
srednjeg dijela dijagrama dnevne potrošnje. Gradnja termoelektrane je zapoĉela 1974. godine, a probni
rad 1978. godine. Redovna eksploatacija je zapoĉela 1979. godine i od tada TE Rijeka ima znaĉajnu
ulogu unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava. Njezina je prednost mogućnost relativno brze
regulacije opterećenja, u podruĉju od 25% do 100% radne snage s promjenama u opsegu od 1 do 15
MW/min, što je ĉini izuzetno prilagodljivom promjenama u elektroenergetskom sustavu. Zahvaljujući tako
velikoj pogonskoj fleksibilnosti, agregat je sposoban za rad u sekundarnoj regulaciji frekvencije i snage
razmjene [1].

1
 Zbog starosti opreme, oteţanog i skupog odrţavanja 2007.g. je HEP Proizvodnja d.o.o, Pogon
TE Rijeka raspisao javni natjeĉaj za zamjenu sustava uzbude. U lipnju 2007. godine na javnom natjeĉaju
je posao dobilo društvo Konĉar–Elektronika i Informatika d.d. po naĉelu “kljuĉ u ruke”. Opsegom isporuke
je obuhvaćeno: snimanje stanja, izrada glavnog projekta i prilagodnog projekta novog sustava uzbude
(ukljuĉujući izmjene i dopune u postojećem sustavu upravljanja), izrada i tvorniĉko ispitivanje sustava
uzbude, kompletni pripremni radovi na objektu i montaţa sa polaganjem kabela, ispitivanje i puštanje u
pogon sustava uzbude te obuka osoblja Naruĉitelja. Projektom je obuhvaćeno i projektiranje, izrada i
montaţa lake graĊevinske konstrukcije kojom se prostor za smještaj uzbude odvaja od okolnog prostora
te toplinski i zvuĉno izolira [2]. Kao podizvoĊaĉi sudjelovala su društva Konĉar–Institut za elektrotehniku
d.d. i Konĉar–Montaţni inţenjering d.d.
U nastavku ĉlanka dan je kratak opis agregata i starog sustava uzbude. Detaljnije se opisuje novi
sustav uzbude s naglaskom na novim rješenjima. Navode se prednosti novog prema starom sustavu
uzbude.
Oĉekivani ciljevi opisane zamjene su: zamjena dotrajale opreme novom na razini modernih
tehnoloških i tehniĉkih rješenja, smanjenje troškova i pojednostavljenje odrţavanja, postizanje boljih
karakteristika ponašanja generatora, povećanje fleksibilnosti postrojenja, osiguranje veće pogonske
pouzdanosti i raspoloţivosti.

2. KRATAK OPIS AGREGATA I STAROG SUSTAVA UZBUDE TE RIJEKA

Turboagregat u TE Rijeka, prikljuĉen na prijenosnu mreţu razine 220 kV, proizvodna je jedinica
najveće jediniĉne snage u hrvatskom elektroenergetskom sustavu (320 MW / 376,47 MVA, otprilike 10%
vršne snage sustava). Vodikom hlaĊeni dvopolni sinkroni generator odlikuje se znatnim mogućnostima
rada u induktivnom (naduzbuĊenom) i kapacitivnom (poduzbuĊenom) reţimu pa je i s tog aspekta
njegova uloga u elektroenergetskom sustavu znaĉajna [3].
Sinkroni generator je opremljen tiristorskim sustavom uzbude napajanim preko uzbudnog
transformatora sa sabirnica vlastite potrošnje 6 kV. Usmjerivaĉ se sastojao od 8 paralelno spojenih 6-
pulsnih punoupravljivih mostova sa po 2 tiristora u seriji, ukupno 96 tiristora. Sustav hlaĊenja zrakom
usmjerivaĉa je bio izveden u konfiguraciji 1+1 ventilator. Regulator uzbude, izveden u tehnologiji
analognih elektroniĉkih modula, je uz osnovnu funkciju automatske regulacije napona (ARN) na
stezaljkama generatora sadrţavao i funkcije regulacijskih ograniĉenja rada generatora u poduzbuĊenom i
naduzbuĊenom reţimu te stabilizator elektroenergetskog sustava [2]. Za pregled podruĉja dozvoljenih
opterećenja generatora najbolje sluţi pogonski dijagram prikazan na slici 1 [1].

Slika 1. Pogonski dijagram agregata u TE Rijeka

Prema slici 1 vidimo da nazivna jalova snaga, pri nadtlaku vodika u generatoru od 3 bara i pri
nazivnoj djelatnoj snazi 320 MW na stezaljkama generatora, iznosi 198 MVAr u induktivnom podruĉju
odnosno 148 MVAr u kapacitivnom podruĉju. Mogućnosti rada generatora u poduzbudi/naduzbudi

2
odnosno raspon induktivnog i kapacitivnog podruĉja ovisi o tlaku vodika u generatoru. Prema pogonskom
dijagramu generatora najveće mogućnosti za injektiranje jalove energije u elektroenergetski sustav
generator daje pri nadtlaku od 3 bara. Ove karakteristike posebno dolaze do znaĉaja kod pojave
promjene tokova jalove snage u širim razmjerima, nestašice jalove snage u sustavu i visokih odnosno
niskih napona u mreţi gdje se TE Rijeka, u praksi, pokazala kao elektrana s velikim mogućnostima
regulacije naponskih prilika na podruĉju PrP-a Rijeka [1].

3. KARAKTERISTIKE NOVOG SUSTAVA UZBUDE

Osnovne zadaće sustava uzbude (SU) su stabilno napajanje rotorskog kruga sinkronog stroja
istosmjernom strujom, odrţavanje postavljenog iznosa napona na stezaljkama stroja te odrţavanje
stabilnog toka reaktivne snage u mreţu.
Za napajanje rotorskog (uzbudnog) kruga generatora koristi se uzbudni transformator koji je
spojen na sabirnice vlastite potrošnje agregata (6 kV). Sabirnice vlastite potrošnje agregata se napajaju
sa stezaljki generatora preko transformatora vlastite potrošnje ili sa sabirnica opće potrošnje prikljuĉenih
preko transformatora opće potrošnje na sabirnice 220 kV. To rješenje osigurava visoku pouzdanost
napajanja. Uzbudni transformator je dimenzioniran tako da uz nazivni napon osigurava traţeni iznos
stropnog napona i struje uzbude.
Uzbudni transformator napaja tiristorski trofazni šest-pulsni mosni usmjerivaĉ, koji ispravlja struju
i njome napaja uzbudni namot generatora. Usmjerivaĉem upravlja digitalni regulator napona, preko
generatora impulsa, regulacijom poĉetka voĊenja pojedinog tiristora. Transformator sluţi i za napajanje
pomoćnih ureĊaja u sustavu uzbude.
Novi statiĉki sustav uzbude, slika 2, je izveden s dvokanalnim digitalnim regulatorom [4], [5].
Mikroprocesorski upravljaĉki sustav omogućuje regulaciju napona, logiĉko i sekvencijsko upravljanje,
nadzor i zaštitu, dijagnostiku i dojavu te komunikaciju. Sustav je u potpunosti automatiziran, predviĊen za
elektrane bez posade te prilagoĊen za daljinsko upravljanje iz nadreĊenog centra upravljanja.

Slika 2. Novi sustav uzbude sinkronog generatora TE Rijeka

3
 Logiĉko i sekvencijsko upravljanje sustavom uzbude izvedeno je programskom podrškom koja na
osnovu stanja digitalnih ulaza djeluje na digitalne izlaze. Digitalni izlazi preko relejnih modula ukljuĉuju ili
iskljuĉuju pojedine aparate. Sekvenca upravljanje moţe se odvijati automatski ili ruĉno. Ovisno o mjestu s
kojeg se upravlja moguće je lokalno (s ormara uzbude) ili daljinsko (iz komandne prostorije) upravljanje.
Daljinsko upravljanje ostvaruje se postojećim kabelskim vezama preko standardnih relejnih kontakata.
Postojeći sustav upravljanja agregata, naţalost, ne omogućuje druge tipove komunikacije izmeĊu sustava
uzbude i nadreĊenog sustava upravljanja (npr. Modbus komunikaciju i sl.).
Mikroprocesorski sustav upravljanja opremljen je programskom podrškom ĉiji je zadatak
detektiranje vanjskih i unutrašnjih grešaka i djelovanje na aparate ili programske sklopke u smislu štićenja
sustava uzbude od posljedica tih grešaka. Ovisno o vrsti kvara sustav automatski poduzima jednu od
slijedećih radnji:
a) samo signalizaciju,
b) prijelaz na rezervni kanal/regulator/usmjerivaĉ,
c) invertiranje ili brzo razbuĊivanje generatora.
RazbuĊivanje generatora invertiranjem usmjerivaĉa se obavlja u proceduri normalnog
zaustavljanja. U sluĉaju kvara na agregatu, pri kojem je potrebno brzo zaustavljanje, obavlja se postupak
brzog razbuĊivanja. Uzbudni namot je spojen s usmjerivaĉem preko istosmjernog prekidaĉa, koji sluţi za
prekidanje napajanja uzbude. Zbog velikog induktiviteta uzbudnog kruga, struja uzbude se ne moţe
prekinuti u kratkom vremenu već se prespaja sa usmjerivaĉa na paralelni otpornik. U tom sluĉaju dolazi
do postupnog sniţenja struje uzbude, odnosno poništenja magnetske energije rotora. Dakle, kod brzog
razbuĊivanja uzbudni prekidaĉ prvo, preko mirnog kontakta, spaja otpornik paralelno s uzbudnim
namotom, te nakon toga otvara radne kontakte i prekida vezu usmjerivaĉa i uzbudnog kruga [6].

4. NOVA RJEŠENJA U OKVIRU SUSTAVA UZBUDE

Standardni Konĉarev digitalni regulator napona tipske oznake «DRN» unaprijeĊen je s novom
centralnom procesorskom jedinicom i inteligentnim modulom digitalnih ulaza. Nova sklopovska rješenja
omogućila su i nova programska rješenja koja se opisuju u podnaslovima ovog poglavlja.
Kao zaseban programski modul u okviru aplikacijskog programa, implementiran je regulator po
jalovoj snazi (Q-regulator).
Kao zaseban programski modul u okviru aplikacijskog programa, implementiran je stabilizator
elektroenergetskog sustava (SEES) prema IEEE Std 421.5 PSS2A/B [7]. SEES se automatski
ukljuĉuje/iskljuĉuje kod radne snage od 100 MW (Pmin).
UzbuĊivanje generatora sa starim regulatorom napona je bilo udarno (nezavisno napajanje SU),
što je rezultiralo nepotrebnim naprezanjem izolacije rotorskog namota i dodatnim vibracijama na
generatoru u procesu uzbuĊivanja. Na zahtjev stranke, u okviru regulatora napona omogućeno je
usporeno uzbuĊivanje generatora u trajanju od 3 minute od 0 do 100% nazivnog napona generatora.

4.1. Registrator prijelaznih pojava

Digitalni regulator napona DRN podrţava, u okviru aplikacijskog programa glavne centralne
procesorske jedinice, funkcije registratora prijelaznih pojava (disturbance recorder). Vrijeme uzorkovanja
registratora prijelaznih pojava je u rasponu od vremena uzorkovanja najbrţih dijelova aplikacijskog
programa koji podrţavaju regulacijske funkcije pa do najsporijeg vremena uzorkovanja predviĊenog za
signalizaciju.
Registrator prijelaznih pojava se moţe koristiti za automatsko snimanje odabranih veliĉina, a
sinkroniziran je s vanjskim GPS (global positioning system) sustavom koji generira signal toĉnog
vremena. Podrţava istovremeno snimanje 6 analognih programskih varijabli i 8 logiĉkih (binarnih)
programskih signala.
Aktiviranje registratora prijelaznih pojava podrţano je logiĉkim funkcijama ili MAX/MIN
vrijednostima analognih veliĉina stanja. Isto tako, aktiviranje je moguće po kriteriju brzine promjene
signala (derivacije). Frekvencija uzorkovanja, naĉin okidanja i konfiguracija okidnih signala su podesivi.
Lokalna memorija u koju se pohranjuju zapisi ima kapacitet za zapis 10 pojava s maksimalnom koliĉinom
podataka po svakoj pojavi. Kad je lokalna memorija registratora prijelaznih pojava popunjena, generira se
odgovarajući programski signal upozorenja. Ako izostane pravovremeno praţnjenje lokalne memorije,
registrator automatski zapoĉinje novo zapisivanje od poĉetka preko starih zapisa. Svaki zapis sadrţi

4
datum i toĉno vrijeme okidanja. Pristup zapisima registratora prijelaznih pojava moguć je pomoću
odgovarajuće programske podrške.

Slika 3. Prikaz snimke registratora prijelaznih pojava

4.2. Kronološki registrator dogaĎaja

Digitalni regulator napona podrţava, u okviru aplikacijskog programa glavne centralne

procesorske jedinice, kronološki registrator dogaĊaja (KRD). KRD zapisuje sve relevantne dogaĊaje u
sustavu uzbude. Sinkroniziran je sa signalom toĉnog vremena koji generira vanjski GPS sustav i ima
minimalnu vremensku rezoluciju zapisa od 1 ms. Vremenska rezolucija pojedinog signala ovisi o
programskoj zadaći (tasku) koja mu je, po vaţnosti, pridjeljenja u programu DRN-a. Popis dogaĊaja koji
se registriraju i tekstovi poruka mogu se definirani od strane korisnika. Pristup zapisima kronološkog
registratora dogaĊaja moguć je pomoću odgovarajuće programske podrške.

5
 Slika 4. Prikaz zapisa kronološkog registratora dogaĊaja

4.3. Nadzor rada sustava uzbude s radnog mjesta specijaliste za uzbudu

Nadzor rada sustava uzbude predviĊen je i s radnog mjesta specijaliste za uzbudu [2] koje je
udaljeno oko 300 m od ormara sustava uzbude. U tu svrhu realizirana je veza putem optiĉkog kabla.
Pomoću servisne aplikacije namjenski razvijene za mjesto specijaliste za uzbudu mogu se:
a) oĉitavati, spremati i ispisivati liste dogaĊaja iz KRD-a sustava uzbude,
b) oĉitavati, spremati i ispisivati zapise iz registratora prijelaznih pojava u okviru sustava uzbude,
c) oĉitavati, pohraniti i ispisati podešene parametre regulatora.

4.4. Usmjerivač i sustav hlaĎenja

Novi sustav uzbude je izveden s dva usmjerivaĉa u redundantnoj konfiguraciji 1+1. Svaki
usmjerivaĉ, slika 5, je 6-pulsni punoupravljivi, ukupno 6 tiristora po usmjerivaĉu. HlaĊenje usmjerivaĉa je
tipa voda-voda s prisilnom cirkulacijom u zatvorenom primarnom krugu kroz usmjerivaĉ. Sustav hlaĊenja
sadrţi sve potrebne ureĊaje za pripremu i nadzor bitnih parametara stanja rashladne vode (protok, tlak,
temperatura). U sekundarnom krugu koristi vodu iz postojećeg rashladnog sustava voda-voda u elektrani.
Sustav hlaĊenja usmjerivaĉa, slika 6, je projektiran i izveden tako da ne postavlja ograniĉenja na traţenu
redundaciju usmjerivaĉa u pogledu normalnog pogona i forsirnih svojstava sustava uzbude. U sluĉaju
kvara ili neraspoloţivosti sustava hlaĊenja usmjerivaĉa koji je u pogonu osiguran je automatski prijelaz na
rezervni usmjerivaĉ, a time i redundantni sustav hlaĊenja. Svaki od dva usmjerivaĉa ima svoju pumpu i
izmjenjivaĉ topline, što osigurava njihov nezavisan rad. Pumpe i izmjenjivaĉi topline se nalaze izvan
ormara sustava uzbude. Povezani su cijevima s pripadajućim poljem ormara sustava uzbude gdje se
nalaze usmjerivaĉi.

6
Slika 5. Tiristorski vodom hlaĊeni usmjerivaĉ (gore) i Slika 6. Sustav hlaĊenja usmjerivaĉa
petpolni rastavljaĉ (u sredini)

5. PRILAGODBA POSTROJENJA ZA NOVI SUSTAV UZBUDE

Kako bi se omogućilo funkcionalno povezivanje novog sustava uzbude bilo je potrebno izvesti
prilagodbe dijela postrojenje na koje se spaja nova oprema. Prilagodnim projektom definirana su sva
mjesta i naĉin uklapanja sustava uzbude u postrojenje. Dijelovi postrojenja na kojima je bilo potrebno
obaviti prilagodbe su sljedeći:
a) prikljuĉak na postojeće naponske i strujne mjerne transformatore,
b) prikljuĉak postojećeg 6 kV kabela na primar uzbudnog transformatora,
c) prikljuĉak sekundarne strane uzbudnog transformatora na postojeću oklopljenu izmjeniĉnu
vezu prema tiristorskom usmjerivaĉu,
d) izmjeniĉni prikljuĉak tiristorskog usmjerivaĉa na postojeću oklopljenu izmjeniĉnu vezu prema
uzbudnom transformatoru,
e) prikljuĉak istosmjerne strane tiristorskog usmjerivaĉa na postojeću istosmjernu vezu prema
kliznokolutnom sklopu sinkronog generatora,
f) sabirnice izmjeniĉnog razvoda 0.4 kV,
g) sabirnice istosmjernog razvoda 220 V,
h) uzemljenje postrojenja,
i) master-relej za iskljuĉenje prekidaĉa bloka,
j) dodatni pomoćni kontakti tj. bistabilni releji za dojavu stanja prekidaĉa bloka,
k) prikljuĉak na sustav sinkronizacije bloka i vodnih polja,
l) prikljuĉak na sustav upravljanja, mjerenja i signalizacije u komandi (DCS),
m) novi prikaz upravljanja i signalizacije sustava uzbude na upravljaĉkom pultu u komandi,
n) prikljuĉak rashladnog sustava usmjerivaĉa na postojeći zatvoreni sustav hlaĊenja voda-voda u
elektrani.

7
 Stari, uljem hlaĊeni, uzbudni transformator zamijenjen je novim, suhim epoksidnim zrakom
hlaĊenim transformatorom. Zbog razliĉitih dimenzija transformatora nuţno je bilo prilagoditi
visokonaponske i niskonaponske prikljuĉke u postrojenju.
DC sabirnice za prikljuĉak istosmjerne strane usmjerivaĉa na postojeću istosmjernu vezu prema
kliznokolutnom sklopu sinkronog generatora su se morale prilagoditi. Osnovni razlog te prilagodbe bio je
novi prekidaĉ za razbuĊivanje i njegovi prikljuĉci koji su bitno drugaĉiji od starog prekidaĉa.
Izveden je prikljuĉak rashladnog sustava usmjerivaĉa na postojeći zatvoreni rashladni sustav
voda-voda u elektrani s nizom preinaka.
Funkcije upravljanja, mjerenja i signalizacije sustava uzbude u komandi elektrane realizirane su
putem korisniĉkog suĉelja (interaktivnih ekranskih prikaza) u postojećem upravljaĉkom sustavu DCS
(Distributed Control System). Zahtjevi su bili da se, u što većoj mjeri, iskoriste postojeći ekranski prikazi,
odnosno prostor koji je na njima bio predviĊen za prikaz veliĉina sustava uzbude. PrilagoĊen je ekranski
prikaz za mjerenje, signalizaciju i upravljanje novom sustavu uzbude. Projektno rješenje povezivanja
novog sustava uzbude sa DCS-om, pripreme odgovarajućih mjernih signala i realizacije izmjena i dopuna
u korisniĉkom suĉelju DCS-a izvedene su u suradnji sa proizvoĊaĉem navedene opreme.

6. USPOREDBA STAROG I NOVOG SUSTAVA UZBUDE

Stari sustav uzbude je bio u redovnoj eksploataciji 29 godina. Zastarjelost tehnologije, skupo
odrţavanje zbog nedostatka rezervnih dijelova i dotrajalost komponenata, koja rezultira niţom
pouzdanošću sustava, glavni su razlozi njegove zamjene.
Osim navedenih razloga, u Tablici I. su dani podaci koji dodatno ilustriraju sve prednosti
ugraĊene opreme.

8
 Tablica I. Prednosti novog prema starom sustavu uzbude
Prednosti novog prema starom
Stari SU Novi SU
SU
Dimenzije 7585x2800x2200
6400x2165x800 mm 4 puta manji volumen
ormara SU mm
8 mostova u
paralelnom radu ĉine 2 usmjerivaĉa u
Konfiguracija jedan usmjerivaĉ, kombinaciji 1+1, Smanjen je broj komponenti na
usmjerivača ukupno 96 tiristora ukupno 6 tiristora po kojima su mogući kvarovi.
(po 2 tiristora u seriji) usmjerivaĉu
[2]
Konfiguracija hlaĊenje zrakom u
hlaĊenje vodom u
ventilatora za konfiguraciji 1+1 Smanjena je potrošnja sustava za
konfiguraciji 1+1 (snaga
hlaĎenje (snaga ventilatora hlaĊenje.
pumpe 1,5kW)
usmjerivača 8,1kW) [8]
Redundancija Povećana je pogonska
NE DA
usmjerivača pouzdanost i raspoloţivost.
Redundancija Povećana je pogonska
NE DA
regulatora pouzdanost i raspoloţivost.
Veća toĉnost, pouzdanost, brzina
rada, nivo komunikacije i
automatizacije, interni nadzor,
Tehnologija
dijagnostika i samodijagnostika;
izvedbe
egzaktna ponovljivost i dugotrajna
elektroničkih
analogna digitalna stabilnost karakteristika;
modula
jednostavno podešavanje
regulatora
parametara i preinaka bez zahvata
napona
u sklopove i oţiĉenja, olakšano
ispitivanje i puštanje u rad,
jednostavno odrţavanje.
registrator prijelaznih
pojava, KRD, sinkr. sa
signalom toĉnog
UnaprijeĊeni su nadzor stanja
Programska vremena, nadzor rada s
DCS procesa, dijagnostika, upravljanje i
rješenja radnog mjesta
regulacija.
specijaliste za uzbudu,
Q-regulator, usporeno
uzbuĊivanje

6. ZAKLJUČAK

Ĉlanak opisuje novi sustav uzbude sinkronog generatora 376 MVA TE Rijeka. Izveden je kao
statiĉki sustav uzbude s dvokanalnim digitalnim regulatorom i dva vodom hlaĊena tiristorska usmjerivaĉa
u redundantnoj konfiguraciji 1+1.
Opisuju se nova rješenja u sklopu Konĉarevog sustava uzbude kao i prednosti novog sustava
uzbude u usporedbi sa starim sustavom. Novi mikroprocesorski regulator, u odnosu na staro analogno
rješenje, ima sljedeće prednosti: veću toĉnost, pouzdanost, brzinu rada, nivo komunikacije i
automatizacije, interni nadzor, dijagnostiku i samodijagnostiku; egzaktnu ponovljivost i dugotrajnu
stabilnost karakteristika; jednostavno podešavanje parametara i eventualnih preinaka bez zahvata u
sklopove i oţiĉenja; olakšano ispitivanje i puštanje u rad te jednostavno odrţavanje. U okviru digitalnog
regulatora tipa „DRN“ implementirana je nova centralna procesorska jedinica i inteligentni modul digitalnih
ulaza. U okviru aplikacijskog programa centralne procesorske jedinice podrţane su funkcije registratora
prijelaznih pojava i kronološkog registratora dogaĊaja. Izvedena je i sinkronizacija s vanjskim GPS
sustavom koji generira signal toĉnog vremena. Digitalni regulator podrţava i nadzor rada sustava uzbude
s radnog mjesta specijaliste za uzbudu, za koje je napravljena posebna aplikacija. Kao zaseban
programski modul u okviru aplikacijskog programa, implementiran je Q-regulator i stabilizator

9
elektroenergetskog sustava prema IEEE Std 421.5 PSS2A/B. Omogućeno je i usporeno uzbuĊivanje
generatora u trajanju od 3 minute.
Zamjena sustava uzbude generatora u TE Rijeka obavljena je uspješno i na vrijeme. Od potpisa
ugovora do isporuke SU prošlo je svega 9 mjeseci. Demontaţa starog SU te montaţa i puštanje u pogon
novog obavljena je u periodu standardnog godišnjeg remonta na TE Rijeka u trajanju od 7 tjedana. U
dosadašnjem radu postrojenja sa novim SU u trajanju od 1 godine zamjena je već pokazala koristi tj.
ispunila oĉekivane ciljeve. Zamijenjena je dotrajala oprema novom na razini modernih tehnoloških i
tehniĉkih rješenja. Redundancijama kanala i usmjerivaĉa je povećana pogonska pouzdanost i
raspoloţivost. Novim rješenjima unaprijeĊeni su nadzor stanja procesa, upravljanje i dijagnostika. Sve
navedeno će rezultirati smanjenim troškovima rada i odrţavanja te jednostavnijim odrţavanjem sustava
uzbude.

7. LITERATURA

[1] Z. Grba, L. Sokolić, B. Šumberac, Ĉ. Klapĉić, «Analiza mogućnosti regulacije napona i jalove
snage TE Plomin 2 i TE Rijeka u prijenosnoj mreţi 220 kV PrP-a Rijeka», 8. savjetovanje HRO
CIGRE Cavtat, 4. – 8. studenog 2007, C2-17
[2] HEP-Proizvodnja d.o.o., Pogon TE Rijeka, «Natjeĉajna dokumentacija za zamjenu sustava uzbude
sinkronog generatora», veljaĉa 2007.
[3] D. Nemec, Ţ. Roksandić, M. Stojsavljević, «Dinamiĉka svojstva turboagregata 376,47 MVA u TE
Rijeka», 8. savjetovanje HRO CIGRE Cavtat, 4. – 8. studenog 2007, C2-19
[4] Z. Jurin, B. Brkljaĉ, M. Kolić, M. Kajari, V. Ćesić, „Excitation systems for high power synchronous
generators with redundant configurations”, 7. KONFERENCA SLOVENSKIH
ELEKTROENERGETIKOV Velenje - 2005.
[5] V. Ćesić, M. Kajari, S. Marijan, Z. Jurin, M. Kolić, “Excitation System with Microprocessor Based
Twin-channel Voltage Regulator for Synchronous Machines”, Automatika 44 (2003), Zagreb, pp.
35-40.
[6] I. Bartulović, „LA 8576 Tehniĉki opis sustava uzbude TE Rijeka“, KONĈAR Elektronika i
informatika, Zagreb 2008.
[7] IEEE Std. 421.5-2005, “IEEE Recommended Practice for Excitation Systems for Power Stability
Studies”, 2005.
[8] TE ”Rijeka -1” Sheme sustava uzbude, Ansaldo

10