HRVATSKI OGRANAK MEðUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009.
A1-15

Ozren Husnjak Ozren Orešković

VESKI d.o.o. VESKI d.o.o.
ohusnjak@veski.hr ooreskovic@veski.hr

Josip Sabolek Damir Magić

HEP Proizvodnja HEP Proizvodnja
josip.sabolek@hep.hr damir.magic@hep.hr

Mirko Husnjak Goran Orešković

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb VESKI d.o.o.
mhusnjak@fsb.hr veski@veski.hr

NADZORNI SUSTAV U HE DUBRAVA – NADZOR ROTORA I STATORA

SAŽETAK

Sustavi za trajni (engl. on-line) nadzor stanja u elektranama osiguravaju kontinuirano praćenje
stanja i ključni su korak u predviñanju ponašanja nadziranog stroja. Najveća dobrobit proizlazi iz toga što
je moguće predvidjeti kvarove i nepravilnosti u radu stroja. Tako je moguće značajno unaprijediti i
planirati održavanje, ali i spriječiti moguću štetu na stroju.
Sustav za trajni nadzor stanja ugrañen na dva cijevna horizontalna hidrogeneratora (engl. bulb
type) (42 MVA) u HE Dubravi je osmišljen tako da daje jasan uvid u stanje stroja iz mjerenja relevantnih
podataka sa statorske i rotorske strane. Ugrañeni sustav za nadzor se sastoji od dva modula: CoDiS-DM
(modul za dijagnostički nadzor s davačima ugrañenim na statorskoj strani) i CoDiS-RM (modul za nadzor
i prijenos relevantnih podataka izmjerenih na rotoru).
Upravo ujedinjenje mjerenja sa statora i rotora čini ovaj sustav za trajni nadzor jedinstvenim.
Mjerne veličine na statoru su procesne (radna, jalova snaga, stanje otvorenosti radnog i
privodnog kola, protok itd.), vibracijske (relativni pomaci osovine, aksijalni pomak, mjerenja stanja
kavitacije), zračni raspori i magnetsko polje. Takoñer, mjere se električne veličine (naponi, struje) i
temperature (osovinske brtve, ulja u ležaju, blazinica ležaja, statorskih namota).
Mjerenja na rotorskoj strani su – zračni raspor, magnetsko polje, temperature na odabranim
mjestima na polu, otpor izolacije, struja i napon uzbude.
Ovakva struktura (sustav za dijagnostički nadzor stanja sa senzorima na statorskoj i rotorskoj
strani) sustava za nadzor stanja može, primjerice, mjerenjem zračnog raspora s rotora dati stvarnu
geometriju statora. Ovom metodom, korištenjem samo jednog davača postavljenog na polnom namotu,
izbjegava se potreba za ugrañivanjem većeg broja davača na statorskoj strani za isti rezultat.
Svi podaci se procesiraju trenutno i upisuju u bazu podataka.
Sustav takoñer ima ugrañeno upravljanje alarmima i procedure za dodatne (off-line) dijagnostičke
procedure (pomak centralne linije osovine, run-out kompenzaciju, odreñivanje geometrije statora,
ekscentricitet, harmonička analiza, raspodjela zračnih raspora i magnetskih polja po polovima).
Važno je napomenuti da se ujedinjenjem mjerenja sa statorske i rotorske strane dobiva
sveobuhvatni uvid u stanje stroja, a to je prvi korak za održavanje po stanju stroja, detekciju nepravilnosti
u radu i kao krajnju posljedicu dugotrajnost stroja.
Zanimljivo ponašanje stroja je opaženo povećanjem radne snage. S povećanjem snage vibracije
padaju na minimum pa se opet povećavaju. U radu se posebno analizira ponašanje rotora i statora u
procesu uzbuñivanja i terećenja. Analizom signala zračnog raspora identificira se stanje istezanja rotora
kod pojave magnetskih sila, te promjena geometrije rotora i statora kod procesa zagrijavanja.

Ključne riječi: monitoring, hidrogenerator, trajni nadzor, beskontaktno, nadzor rotora, održavanje
po stanju

1
 CONDITION MONITORING SYSTEM IN HPP DUBRAVA - MEASUREMENTS ON
ROTOR AND STATOR
SUMMARY

On-line monitoring system installed in power production plants ensures continuous monitoring of
exploitation and is a critical step toward predicting mechanical behaviour. The real benefit is the predictive
capability for malfunctions and identification of irregularities in system behaviour which can significantly
improve repair planning and scheduling and can also prevent additional damage from occurring.
Diagnostic stator and rotor monitoring system installed on bulb-type generator 42 MVA (both
units) in HPP Dubrava is configured in such a way as to obtain a clear insight into generator condition
using informations both from stator and rotor side. This is a condition monitoring that consists of two
modules: CoDiS DM – Diagnostic Monitoring and CoDiS RM – Wireless Rotor Monitoring, with
measurement sensors installed both on stator and on rotor which makes this system unique. Values
measured on stator range from process (active, reactive power, open status of stator and rotor blades,
flow etc.) to vibrational (relative shaft vibrations, axial vibrations, cavitation), air-gaps and magnetic field.
Also, electrical values are measured (voltages, currents) along with temperatures (bearing bush, bearing,
turbine seal, stator windings). Measurements on rotary side are – air gap, magnetic field, temperatures on
pole winding, resistance of isolation, excitation curent and voltage. Rotor monitoring module CoDiS RM is
powered by excitation voltage.
This configuration (diagnostic monitoring with sensors on stator and rotor) of monitoring can
measure air-gap from rotor and obtain real geometry of stator. With this method, using only one sensor
attached to pole winding, one eliminates the need for a large number of sensors installed on stator for the
same purpose. All data is processed on-line and saved to database.
System also has powerfull alarm management and off line diagnostic procedures (shaft
centerline, run out compensation, stator geometry, eccentricity, order analysis, FFT and waterfall,
magnetic field spectrum etc.). It is interesting to note that an overall insight of stator and rotor is obtained
which is a first step to predictive maintenance, fault detection and consequently machine longevity.
Interesting machine behavior was observed with active power being increased. With this increase
in power, vibrations tend to minimize and then increase again. In this work, one example of excitation and
load increase is analyzed. Through analysis of air-gap signals – rotor (and stator) distention, due to
electromagnetic forces, is identified, but also change in rotor and stator geometry through warming
process.

Key words: monitoring, hydrogenerator, on-line monitoring, wireless, rotor monitoring, condition
based maintenance

1. UVOD
1
Sustav za trajni nadzor stanja CoDiS ugrañen je na dva cijevna horizontalna hidrogeneratora
(engl. bulb type) (42 MVAr) u hidroelektrani Dubrava. Instalirana su dva tipa nadzora generatora. To su
sustavi:
a) dijagnostičkog (tzv. vektorskog) nadzora CoDiS-DM
b) nadzora veličina s rotora CoDiS-RM
CoDiS-DM (engl. Computerized Diagnostic System – Diagnostic Monitoring) je sustav koji iz
2
izmjerenih signala trenutno (engl. on-line) računa tzv. vektor stanja. Vektor stanja je skup izračunatih
pokazatelja relevantnih za rad generatora koji daje jasan uvid u njegovo trenutno stanje. Podaci se
automatski spremaju u bazu podataka.
3
CoDiS-RM (Rotor Monitoring) je sustav nadzora veličina s rotora. U HE Dubrava je ugrañena
beskontaktna uzbuda, pa je interesantno mjeriti struju i napon uzbude, ali i druge veličine na rotoru.
Sustavi nadzora ovakvog tipa omogućavaju prikaz trenutnog stanja stoja ali i stvaranje detaljne
baze podataka svih relevantnih parametara. Kasnijom analizom mogu se pratiti trendovi pojedinih veličina
kao i usporediti stanje prije i nakon nekog zahvata na generatoru (remont i slično).

1 CoDiS = Computerized Diagnostic System (dijagnostički sustav baziran na računalu) – proizvoñač VESKI, d.o.o. ( www.veski.hr )
2 relativni pomaci osovine, davači kavitacije, zračni raspor, električne veličine, procesni parametri itd.
3 napon i struja uzbude, stanje izolacije namota, zračni raspor i magnetska indukcija s rotora, temperature

2
2. OPIS SUSTAVA

Hijerarhijski gledano, oba sustava imaju sličnu strukturu s tom razlikom što je prijenos signala s
rotora bežični (CoDiS-RM). Sustavi se sastoje od: mjernih davača/pretvarača, opreme za prilagoñavanje
(kondicioniranje) signala iz mjernih davača, opreme za A/D konverziju (analogno/digitalnu konverziju –
digitaliziranje) signala, dijela sustava (hardver i softver) za analizu podataka i njihovo selektivno
pohranjivanje, dijela sustava (hardver i softver) za mrežnu komunikaciju s korisnicima.
Jedinice za akviziciju, obradu i pohranu podataka nalaze se unutar istog kućišta – National
Instruments PXI-1002 s odgovarajućim kontrolerom (PXI-8176) i 64-kanalnom karticom za A/D konverziju
(6071-E). PXI je isprogramiran tako da kontinuirano obrañuje digitalizirane signale, računa pojedine
značajke stanja iz kojih se formiraju tzv. vektori stanja (po čemu se tip nadzora i naziva vektorski),
vrijednosti kojih se usrednjavaju u zavisnosti o stacionarnosti pogonskog stanja.
Što se tiče CoDiS-RM podsustava, isti je instaliran na oba generatora i daje direktan uvid u struju
i napon uzbude generatora, stanje otpora izolacije, zračni raspor i magnetsku indukciju, ispravnost rada
ispravljačkih dioda, temperature na polnom namotu.
CoDiS-DM podsustav za vektorski dijagnostički nadzor u HE Dubrava strukturiran je tako da
nadzire mehaničke, električke, hidrauličke i procesne veličine. Detaljnije, to su: mehaničke veličine –
mjere se relativne vibracije (pomaci) osovine u odnosu na kućište ležaja, aksijalni pomak osovine i zračni
raspor; električke veličine – mjerene električne veličine su naponi i struje faza generatora i magnetske
indukcije polova u zračnom rasporu; hidrauličke veličine – mjeri se otvor privodnog i radnog kola, razina
gornje i donje vode, pad vode, protok, akustička emisija u spirali; procesne veličine – temperature
(blazinica ležajeva, ulja u ležajevima, osovinske brtve, srednja temperatura statora), brzina vrtnje, radna i
jalova snaga.
CoDiS-RM sustav služi za mjerenje i pohranu podataka s rotora i to, redom: mehaničke veličine –
zračni raspor s rotora; električne veličine – magnetska indukcija s rotora, struja i napon uzbude, otpor
izolacije; procesne veličine – temperature na polnom namotu. Signali se s rotora bežično prenose na
stator, gdje se obrañuju i pohranjuju unutar pripadajućeg računala.
Shematski prikaz sustava za trajni dijagnostički nadzor instaliranog na generatorima A i B u HE
Dubrava dan je na slici 1 (radi bolje preglednosti prikazana je shema samo za jedan generator). Osim
temperatura, u sustav je ugrañeno beskontaktno mjerenje struja i napona uzbude, magnetske indukcije,
zračnog raspora i otpora izolacije polnog namota (pomoću senzora montiranih na pol rotora).

Slika 1. Shematski prikaz nadzornog sustava CoDiS u HE Dubrava. Trendiraju se mehaničke, električne,
kvazistatičke veličine.

Ovim sustavom provodi se, na oba generatora, primjenom odgovarajućih metoda analize i
stvaranja baza podataka, trajni nadzor: dinamike rotora (nadzor relativnih vibracija osovine prema

3
kućištu, aksijalni pomak osovine); stanja u zračnom rasporu (nadzor magnetskih indukcija polova rotora,
maksimalne razlike magnetske indukcije susjednih polova, nadzor zračnih raspora, minimalnog iznosa
zračnog raspora, maksimalne razlike zračnih raspora susjednih polova – pomoću davača na statoru);
mjerenjem zračnog raspora s rotora dobiva se direktan uvid u geometriju statora, a mjerenjem magnetske
indukcije uvid u reakciju armature (struje u statoru); električnih veličina (nadzor armaturnih napona i struja
faza R, S, T; THD, frekvencija napona i struja, faznih simetrija napona i struja za komponentu 50 Hz, cos
φ, električki kut opterećenja generatora δ, nadzor napona i struje uzbude, otpor izolacije); stupnja
djelovanja η; akustičke emisije (davači kavitacije); kvazistatičkih veličina (hidrauličke, procesne,
temperature).

3. ANALIZA ZAPISA IZ NADZORNOG SUSTAVA

Analizom zapisa iz nadzornog sustava može se doći do korisnih zaključaka. Sustav CoDiS
omogućava prikaz trenutnog stanja. Praćenjem trendova pojedinih veličina, u raznim režimima rada, vidi
se njihova (eventualna) promjena koja indicira da se s generatorom nešto dogaña. Za ovaj članak
odabrana je analiza procesa rasterećivanja i razbuñivanja generatora u zaustavljanju. Podaci koji su
relevantni za ovu analizu su oni, koji pokazuju pozicioniranje osovine unutar ležaja (relativni pomak
osovine u odnosu na ležaj), promjenu zračnog raspora u procesu uzbuñivanja i promjenu opletanja s
procesom rasterećivanja i termičkog zagrijavanja. Davači relativnih pomaka osovine su pozicionirani kao
na slici 2 (oznake su: GL – generatorski ležaj, ALu – aksijalni ležaj uzvodno, ALn – aksijalni ležaj
nizvodno, TL – turbinski ležaj). Smjer mjerenja je radijalan. Davači zračnog raspora su zalijepljeni kao na
slici 3.

Slika 2. Shematski prikaz mjesta ugradnje davača Slika 3. Shematski prikaz mjesta ugradnje davača
relativnih pomaka osovine. zračnih raspora.

3.1. Analiza zaustavljanja 14.7.2008. – primjer generator B

Važni zaključci mogu se izvesti na temelju pokretanja odnosno zaustavljanja generatora koji se
automatski bilježe u sustavu nadzora u posebnu bazu podataka. Jedan primjer takvog dogañaja je
rasterećivanje i zaustavljanje generatora B u HE Dubrava 14.7.2008. kako je prikazano na slici 4.

Slika 4. Proces rasterećivanja, razbuñivanja i Slika 5. Struja (crno) i napon (crveno) uzbude –
zaustavljanja generatora. Crna boja pokazuje veličine mjerene na rotoru.
brzinu vrtnje, crvena radnu snagu, a zelena
magnetsko polje.

4
 Kako se može vidjeti sa slike, čitav proces rasterećivanja, razbuñivanja i zaustavljanja traje oko 9
minuta, a odabran je zato što prikazuje rasterećivanje s ~75% maksimalne snage tj. s 30 MW na nulu.
Tijekom rasterećivanja, moguće je analizirati vibrodinamičko ponašanje generatora za razne struje kroz
rotor (a kao posljedicu i razne pripadajuće elektromagnetske sile). U HE Dubrava je ugrañena
beskontaktna uzbuda, pa se pravi uvid u struju kroz polne namote (struja uzbude) može dobiti samo
mjerenjem na rotoru. Na slici 5 su prikazani napon i struja uzbude (mjereni na rotoru) u istom
vremenskom intervalu.
Na sljedećim slikama su prikazane i druge veličine relevantne za analizu ponašanja generatora.
Za davače zračnog raspora (udaljenosti rotor-stator), zalijepljene na stator kao na slici 3, u
sustavu monitoringa računa se (meñu ostalim podacima) i najmanji zračni raspor po okretaju. Ako se
pogleda ta slika i usporedi sa slikom 3, može se izmjeriti da se u trenutku razbuñivanja udaljenost rotor-
stator poveća za ~0.5 mm. Razlog je nedostatak sile magnetskog porijekla kao posljedica protoka struje
kroz rotor (i meñudjelovanja sa statorom). Kad kroz namote na rotoru teče struja uzbude, zbog postojanja
magnetskih sila rotor-stator dolazi do rastezanja svih komponenti na rotoru prema statoru (i obrnuto)
odnosno do skupljanja statora. Ako se uzme u obzir nominalni zračni raspor, promjena od 0.5 mm je čak
7 %.
Najmanji zračni raspor za dani smjer je prikazan na slici 6.
Sa slike se vidi da se najmanji zračni raspor već u rasterećenju mijenja za ~0.1 mm (oko 3:03:00)
Ako se u radu generatora pojavi promjena iznosa zračnog raspora, to može biti indikacija
popuštanja veza kojim je pol učvršćen na polni kotač.
Ukoliko se istovrsna promjena pojavi u signalu magnetske indukcije to će biti pokazatelj pojave kratkog
spoja izmeñu dva ili više zavoja namota uzbude na polu na kojem je došlo do smanjenja indukcije. Ako je
kratki spoj nastupio izmeñu više zavoja doći će do promjene vibracijskog stanja generatora kao posljedica
promjene uravnoteženosti (magnetska neuravnoteženost).

razbuñivanje

Slika 6. Prikaz najmanjeg zračnog raspora. U trenutku razbuñivanja najmanji iznos zračnog raspora se
promijeni (poveća) za ~0.5 mm kao posljedica povećanja udaljenosti rotor-stator zbog gubitka sila
magnetskog porijekla koje su dotad rastezale rotor.

Iz zapisa u sustavu moguće je u svakom trenutku vidjeti kakav je raspored zračnih raspora po
pojedinim polovima. U idealnom slučaju su svi jednaki ali ako postoje odreñena odstupanja, javljaju se
dinamičke sile. Kao važno mjerenje, ističe se mjerenje zračnog raspora s rotora.

Slika 7. Prikaz srednjeg zračnog raspora mjerenog sa rotora.

5
 Na slici 7 je dan prikaz srednjeg zračnog raspora mjerenog sa rotora. Iznosi su (u apsolutnom
smislu) veći u odnosu na sliku 6. Razlog je mjesto na koje je senzor montiran.
Važno je reći i još jedan povoljan razlog za ugradnju davača zračnog raspora na rotor. Ako se želi
dobiti geometrija statora, konvencionalan način mjerenja je da se ugradi više davača na stator. Meñutim
to podiže troškove ugradnje. Koncepcijski jednostavnije je ugraditi jedan davač na rotor i direktno mjeriti
geometriju statora. Primjer jednog takvog mjerenja zajedno s valnim oblicima napona i struje uzbude i
magnetskog polja prikazani su na slici 8.

Slika 8. Vremenska ovisnost magnetske indukcije i zračnog raspora. Uokviren je jedan period vrtnje.

U idealnom slučaju (potpuno centričan rotor i stator), sile kao posljedica uzbude djeluju na rotor
tako da ga rastegnu ali ga ne pomaknu iz položaja u kojem je bio u mehaničkoj vrtnji na nominalnoj brzini
vrtnje. Meñutim ako se os rotora i statora ne poklapaju (ili je geometrija statora neidealna), kod
uzbuñenog generatora će doći do statičkog pomaka osovine.
Ako postoje odreñene nesimetrije (istaknutiji pol ili polovi, neravnost statora i slično) tj. odstupanja
od idealnog oblika, moguće je da ukupan zbroj sila na rotor ne bude nula. Zbog toga dolazi do pomaka
čitavog rotora unutar ležajeva. Najbolji način da se vidi utjecaj uzbude je parametar "statičkog" pomaka
osovine unutar ležaja. Ovaj je prikazan na slici 9.
Važno je pratiti koliko se točno pomakla osovina unutar rotora uzimajući u obzir zazor ležajeva
(koji je tipično ~200 µm). Naime, moguće je da se dogodi da pomak uslijed uzbude bude značajan pa,
čak i ako su opletanja unutar okvira propisanih standardima, postoji opasnost od kontakta osovine i
ležaja. Statički položaj osovine je jedan od parametara koji se trajno nadziru u CoDiS sustavu. Računa se
kao srednja vrijednost signala iz davača relativnog pomaka unutar nekoliko perioda vrtnje. Jasno se
može uočiti da je do najvećeg statičkog pomaka došlo u trenutku razbuñivanja. Ali isto tako, pomak
postoji i u procesu spuštanja radne snage. Razlog je očit – i vidljiv sa slike 4. Struja uzbude, a time i
magnetske sile se smanjuju, tako se i rezultantna sila (zbog nesimetrije) smanjuje i rotor pomiče.

Slika 9. Prikaz "statičkog" položaja osovine u procesu rasterećivanja sa slike.

Kao parametar ocjene vibracijskog stanja, prati se najveće opletanje po promatranom ležaju u
procesu sa slike 4. Prikazano je na slici 10.

6
 Slika 10. Prikaz najvećeg opleta po ležaju u procesu zaustavljanja prema slici 3.

Već s ove slike je jasno da vibracije (najveći oplet) u jednom trenutku (na snazi ~10 MW) padaju
na najmanju vrijednost. Ipak, da bi bi se jasno dobio uvid u dinamiku pojava na rotoru, potrebno je iz
izmjerenih podataka napraviti tzv. run-out kompenzaciju. Run-out je vrijednost (tj. vrijednosti) koja je
posljedica geometrije osovine i koja se vektorski oduzima od izmjerenih vibracija s ciljem da se dobiju
podaci o vibracijama koje su posljedica samo dinamike. Za osnovu vrijednosti run-outa se uzimaju podaci
amplituda i faza prvog harmonika relativnih vibracija osovine snimljeni pri maloj brzini vrtnje. U tom
režimu je utjecaj dinamike zanemariv prema eventualnim utjecajima geometrijskih nepravilnosti na rotoru.
Osnovna svrha je, dakle, kompenzacija odreñenih netočnosti koje su pri montaži ugrañene u liniju rotora
ili liniju centara ležajeva. U ukupnom signalu vibracija rotora sadržani su utjecaji pojave dinamičkih sila
(kao što su magnetske sile u zračnom rasporu, neuravnoteženost i slično), ali i utjecaj promjene
geometrije rotora. Ista se, uobičajeno javlja nakon remonta u kojem se rotor rastavlja.
Na slici 11 je prikazana amplituda prvog harmonika brzine vrtnje kao funkcija vremena.

Slika 11. Prikaz amplitude prvog harmonika brzine vrtnje kao funkcije vremena. Usporedno su prikazane
veličine izračunate iz originalnog signala i veličine s oduzetom run-out kompenzacijom (deblje linije).

Usporedno su prikazani originalni signali i signali nakon run-out kompenzacije (deblja linija).
Jasno se vidi da se u procesu rasterećivanja amplituda prvog harmonika brzine vrtnje smanjuje na
minimum i zatim opet raste. Radi točnije analize potrebno je promotriti i promjenu faze prvog harmonika u
tom procesu. Ovo je prikazano na slici 12.
Vidi se promjena faze u procesu rasterećivanja a kasnije i smanjenja brzine vrtnje. Promjena faze
govori o promjeni smjera sila u sustavu. Ponašanje ovog generatora je neuobičajeno. Kod tereta 30 MW
amplitude opletanja (na mjernoj poziciji ALn1, ali slično i za ostale) iznosi 110 µm. Kod uzbuñenog
generatora bez tereta iznosi opletanja su 70 µm ali je faza suprotna fazi kod 30 MW.
Kod snage ~10 MW vibracije postižu najmanji iznos (oko 20 µm). Ukupna promjena amplitude
vibracija u rasponu snage 0-30 MW je 180 µm.
Obzirom da iznosi opletanja 180 µm nisu dozvoljeni niti u jednom režimu rada, nije se smjelo (kod
puštanja generatora u rad nakon zamjene rotora) provesti potpuno balansiranje rotora u jednom režimu,
jer bi tada u drugom režimu stanje bilo nedozvoljeno. Stoga je balansiranje provedeno tako da minimum
vibracija bude na snazi oko 10 MW, odnosno da se ukupna promjena vibracija od 180 µm podijeli na
prazni hod i puni teret u omjeru 110:70 µm. Ostalo je otvoreno pitanje zbog čega se vibracije u terećenju

7
mijenjaju za 180 µm. Mogući razlog je u velikoj promjeni magnetskih sila privlačenja kod promjene struje
uzbude.

Slika 12. Prikaz faze prvog harmonika brzine vrtnje kao funkcije vremena. Usporedno su prikazane
veličine izračunate iz originalnog signala i veličine s oduzetom run-out kompenzacijom (deblje linije).

Na slici 13 je prikazana promjena temperaturna ovisnost sonde zalijepljene na polni namot. Očito
je lagano smanjivanje temperature kao posljedica smanjivanja struje uzbude.

Slika 13. Prikaz promjene temperature sonde označene s T100 zalijepljene na polni namot.

3.2. Utjecaj zagrijavanja na promjenu geometrije rotora i statora

Na dan 14.7.2008. generator B je ponovno pokrenut oko 07:00:00 što je prikazano na sljedećim
slikama. Na slici 14 prikazani su struja i napon uzbude.

Slika 14. Prikaz promjene struje i napona uzbude Slika 15. Prikaz procesa zagrijavanja rotora i
generatora B u HE Dubrava nakon pokretanja, statora.
uzbuñivanja i terećenja 14.7.2008.

Za praćenje procesa zagrijavanja uzete su dva temperaturna pokazatelja: srednja temperatura

statora (srednja temperatura više davača zalijepljenih na stator) i temperatura na odabranom mjestu na
rotoru (sonda označena s T119). Njihova ovisnost o vremenu je prikazana na slici 15. Temperatura rotora
podigne se brže nego statora.

8
 Na slici 16 je prikazan režim od 07:00:00 14.7.2008. do idućeg dana. Generator radi s ~38 MW
veći dio vremena nakon pokretanja pa se termička progrijavanja (koja traju satima) jasno mogu pratiti.

Slika 16. Proces pokretanja generatora B Slika 17. Promjena najmanjeg zračnog raspora u
14.7.2008. Brzina vrtnje, radna snaga, magnetska procesu terećenja i zagrijavanja.
indukcija.

Kao pokazatelji promjene geometrije uzeti su najmanji zračni raspori davača na statoru i srednja
vrijednost zračnog raspora s rotora (slika 17 i 18).

Slika 18. Srednja vrijednost zračnog raspora s Slika 19. Proces pokretanja generatora B
rotora kao pokazatelj promjene geometrije stator- 14.7.2008. u kraćem vremenskom intervalu. Brzina
rotor. vrtnje, radna snaga, magnetska indukcija.

Uočljivo je termičko širenje rotora i statora. Promjena geometrije može utjecati na uravnoteženost
(zbog preraspodjele masa) generatora.
Na slici 20 je prikazana promjena najmanjeg zračnog raspora mjerena sa statora u procesu
terećenja (usporediti sa slikom 19) i progrijavanja.

Slika 20. Promjena najmanjeg zračnog raspora u procesu terećenja.

9
3. ZAKLJUČAK

Sustavi za trajni nadzor stanja generatora ugrañuju se u novije vrijeme sve češće. Razlog za to je
korist koja se dobija kroz održavanje po stanju stroja.
U članku je analizirano zaustavljanje horizontalnog, cijevnog generatora (B) u HE Dubrava. Iz
zaustavljanja se može dobiti uvid u pomake osovine tijekom rasterećivanja i razbuñivanja. Pored
promjene u najmanjem zračnom rasporu razbuñivanjem generatora (od 0.5 mm) uočeno je i vrlo
zanimljivo ponašanje vibracija rasterećivanjem generatora. Evidentno je da tijekom rasterećivanja
vibracije prolaze kroz minimum i imaju iznos od oko 20 µm.
U članku je razmatran i utjecaj zagrijavanja na promjenu geometrije rotora i statora (kroz
promjenu zračnih raspora).

4. LITERATURA

[1] Ž. Dujmović, B. Meško, G. Orešković, R. Belobrajić, D. Magić, "Sustav za beskontaktni monitoring

procesnih veličina na rotoru hidrogeneratora – primjena u HE Vinodol i HE Dubrava“, 7.
savjetovanje HO CIGRÉ, Cavtat, Hrvatska, studeni 2005.
[2] B. Meško, G. Orešković, "Cjeloviti dijagnostički nadzor hidroagregata", 3. Meñunarodni simpozij
"HIDROELEKTRANE – obnovljiva energija za danas i sutra", Šibenik, lipanj 2003.
[3] Richard S. Figliola, Donald E. Beasley – "Theory and Design for Mechanical Measurements", John
Wiley & Sons, New York 1991.
[4] VibroSystM, CS001, Air Gap Behavior at Start-up and Shutdown, VibroSystM, 2003.

10