HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009. A1-27

Božidar Pavlović Andrijana Čolak

Končar Institut za elektrotehniku Končar Institut za elektrotehniku
bozidar.pavlovic@koncar-institut.hr acolak@koncar-institut.hr

Ante Elez Neda Živčić

Končar Institut za elektrotehniku Končar Institut za elektrotehniku
elez@koncar-institut.hr nzivcic@koncar-institut.hr

FLEKSIBILNI SUSTAVI MONITORINGA

SAŽETAK

Cilj ovoga rada je pružiti prikaz fleksibilnih sustava monitoringa u industriji s primjenom u
elektroenergetskim i drugim postrojenjima. Prikazan je koncept sustava monitoringa koji je uspješno
ugrađen u više objekata u zemlji i inozemstvu. Fleksibilnost sustava monitoringa može se promatrati kroz
više aspekata, a u radu je promatrana kroz modeliranje sustava. Prikazana je struktura sustava
monitoringa kako je definira ISO 10817, te su u slijedećem koraku identificirane komponente postrojenja,
sustava i funkcija koje trebaju biti ostvarene. Također je prikazano na načelnoj razini modeliranje tih
komponenti, njihov međusobni odnos i integracija u cjelovit sustav monitoringa. Na kraju je dano nekoliko
konkretnih primjera mogućnosti sustava koji korisniku stoje na raspolaganju.

Ključne riječi: sustav monitoringa, struktura postrojenja, modeliranje postrojenja, restriktivne

klase

FLEXIBLE MONITORING SYSTEMS

SUMMARY

The purpose of this paper is to present flexible monitoring systems in industry with
implementation in power production and other plants. Concept of monitoring system is presented. It was
successfuly implemented in many installations in Croatia and abroad. Accent is put on modelling the
monitoring system. Monitoring system flexibility can be observed through more than one aspect. In this
paper flexibility is seen through modeling of system. Monitoring system structure according to ISO 10817
is presented, and in next step, components of plant and monitoring system as well as necessary functions
of monitoring system are identified. Modeling of these components and functions on basic level is
presented as well as their relationship and integration in monitoring system. Some examples of user
available system possibilities are presented.

Key words: monitoring system, plant structure, plant modelling, restrictive classes

1. UVOD

Kvalitetno održavanje opreme u elektroenergetskim postrojenjima važan je faktor i preduvjet za

siguran i pouzdan rad kao i za produženje radnog vijeka svakog postrojenja, a postiže se sistematskim
nadzorom i praćenjem stanja opreme i objekata kroz kontinuirana i povremena mjerenja i kontrole vitalnih

1
parametara u radu. Uz povećanje zahtjeva na postrojenja koja se nadziru sustavima monitoringa
istovremeno se postavljaju zahtjevi za smanjenjem troškova rada postrojenja. U takvim okolnostima
investitori neprekidno povećavaju zahtjeve sustavima monitoringa. Od sustava monitoringa se traži da
izvršavaju više funkcija, rade pouzdano, te uvažavaju zahtjeve novih trendova na ovom području.
U elektroenergetskim postrojenjima ovi sustavi imaju dvije temeljne funkcije: dijagnostičku i
zaštitnu. Dijagnostička funkcija ima ulogu u kvalitetnom praćenju opreme u smislu smanjenja troškova
održavanja, izbjegavanja neplaniranih ispada postrojenja iz pogona, dok zaštitna funkcija dobiva na
značenju kod postrojenja bez posade.
Namjera ovog članka je prikazati jedan od pristupa modeliranju sustava monitoringa. Ovaj pristup
nastoji u što većoj mjeri poopćiti način na koji se opisuju pojedini dijelovi postrojenja i funkcija koje sustav
ostvaruje, tako da bude primjenjiv na što većem broju postrojenja.

2. FLEKSIBILNOST SUSTAVA MONITORINGA

2.1. Funkcije sustava monitoringa

Suvremeni sustavi monitoringa trebaju biti fleksibilni da udovolje potrebama različitih postrojenja.
To omogućuje podjela funkcija monitoringa na zajedničke i na specifične funkcije.

Zajedničke funkcije sustava

· server s bazom podataka
· korisnički klijent (HMI)
· komunikacija između komponenti sustava (xml/tcp/ip)

Specifične funkcije sustava uključuju funkcije procesne jedince specifične za pojedini objekt praćenja.
Primjeri uključuju obradu podataka na hidroagregatima, vjetroelektrani, postrojenju za kogeneraciju
vodika itd. Ovako definiran koncept omogućava fleksibilan pristup korisnika osiguravanjem minimalnih
zajedničkih funkcija sustava.

2.2. Neki aspekti fleksibilnosti sustava monitoringa

Fleksibilnost se može promatra kroz:

· strukturu sustava monitoringa.
· stanje opreme koja se prati
· potreba korisnika sustava

Fleksibilnost s aspekta strukture sustava monitoringa:

· modularni pristup
· standardizirane komponente sustava
· generički pristup modeliranju postrojenja
· generički pristup u kreiranju temeljnih funkcija sustava

Modularni pristup u kombinaciji sa standardiziranim komponentama i standardnim načinom

komuniciranja između komponenti sustava omogućava kreiranje konfiguracije koja odgovara potrebama
korisnika.

Pogonskog stanje opreme koja se prati - svako pogonsko stanje opreme (npr. mirovanje, zalet,
pogon, zaustavljanje) je definirano u sustavu preko logičkih i pogonskih veličina, te se stanje određuje
automatski. Za svako stanje se definiraju obrade mjerenja koje su karakteristične za to stanje.
Fleksibilnost sa stajališta korisnika sustava monitoringa omogućava korisničko definiranje potrebnog
opsega praćenja opreme i obrade ovisno o vrsti praćenog objekta. Korisnik ima mogućnost samostalnog
definiranja opsega korištenja na osnovu predefiniranih i korisnički definiranih obrada.

2
3. STRUKTURA SUSTAVA MONITORINGA

Struktura monitoring sustava sastoji se od tri jasno odvojene cjeline (Slika 1.):
1. prednjeg ruba koji obuhvaća davače, kabele davača i pojačala koja kondicioniraju i
lineariziraju signal
2. jedinice za procesiranje signala koja zaprima već kondicionirane signale, filtrira ih i obrađuje u
vremenskoj i frekventnoj domeni, te pri tome koristi 'real time' operativni sustav s vremenski
determiniranom obradom podataka. Procesna jedinica komunicira prema serveru putem
standardne komunikacije (xml/tcp/ip). Prema sustavu upravljanja komunikacija se ostvaruje
putem nekog od standardnih protokola (npr. modbus), digitalnih ulaza i izlaza, te analognih
ulaza i izlaza.
3. servera koji pohranjuje podatke u relacijsku bazu podataka, prikazuje ih u potrebnim
prikazima, izlistava prikaze i podatke te komunicira s udaljenim korisnikom. Server je
višekorisničke i višezadačne strukture.

Machine Condition Monitoring (MCM)

DCS

Korisnici

Baza Procesna
podataka jedinica

OBJEKT
PRAĆENJA

3. 2. 1.

Slika 1. Struktura sustava monitoringa

Komunikacija sustava je na nivou korisničkog klijenta ostvarena standardnim protokolima (xml/tcp/ip) što
omogućava jednostavan i pouzdan pristup.

4. MODEL SUSTAVA MONITORINGA

4.1. Osnovna ideja

U procesu izrade modela koji će cjelovito opisati postrojenje i potrebne funkcije koje sustav
monitoringa treba realizirati, a uzimajući u obzir strukturu prikazanu na slici 1., identificirane su
komponente koje je potrebno modelirati.

Model sustava monitoringa opisuje fizičke i funkcionalna dijelove cjeline koja se sastoji od:
· topologije postrojenja - (fizička struktura postrojenja)

3
 · liste objekata praćenja - (funkcionalna struktura postrojenja)
· procesnih jedinica
· mjerenja (obrade)

Svi navedeni dijelovi dio su generičkog modela koji može opisati bilo koje postrojenje.

Na slici 2. prikazane su međusobne veze komponenata modela sustava monitoringa.

Slika 2. Blok shema komponenti modela sustava monitoringa

4.2. Opis sustava kroz integraciju gore navedenih dijelova cjeline

Svaki od gore navedenih dijelova modeliran je sa svim potrebnim značajkama. Svaki od dijelova
modelira se neovisno za sebe, nakon čega se povezuju u jedinstvenu cjelinu. Povezivanje se vrši putem
jedinstvenih identifikacijskih oznaka.
Topologija postrojenja predstavlja fizičku strukturu postrojenja. Topologija postrojenja modelirana
je pomoću diskretnih čvorova koji tvore hijerarhijsku strukturu. Ona u korijenu ima najviši nivo, te se vrši
daljnja raščlamba do najniže željenog stupnja. Svaki čvor ima atribute koji ga opisuju: ime, vrsta čvora,
koordinate u grafičkom prikazu, stanje alarma na čvoru itd.
Objekti praćenja (strojevi) sadržani su u funkcionalnoj strukturi postrojenja. Informacije o
objektima uključuju tip stroja i postavke radnih stanja za svaki stroj. Broj i vrsta radnih stanja definirana su
za pojedini tip stroja, dok se za svaki pojedini stroj definiraju konkretne vrijednosti. Podržan je proizvoljan
broj rotacijskih i nerotacijskih strojeva s proizvoljnjim brojem radnih stanja. U tablici 1. dan je primjer
nekoliko vrsta strojeva (postrojenja) s pripadajućim radnim stanjima.

Tablica I. Definiranje radnih stanja za razne vrste postrojenja

Objekt Stanje 1 Stanje 2 Stanje 3 Stanje 4 Stanje 5

praćenja
Hidroagregat Mirovanje Zalet Prazni hod Pogon Zaustavljanje
Motor Mirovanje Zalet/Zaustavljanje Pogon
Kogeneracija Izvan pogona Zagrijavanje Pogon
vodika postrojenja
Vjetroelektrana Mirovanje Prazni hod Pogon Preživljavanje

Na slici 3. prikazan je odnos između fizičke strukture i funkcionalne strukture.

4
 Slika 3. Primjer odnosa topologije postrojenja i objekata praćenja

Procesne jedinice opisane su atributima koji uključuju tip procesne jedinice, ip adresu, ime i
trenutni status. Nadalje, svaki modul procesne jedinice opisan je svojim atributima - tip modula, broj
kanala, uzorkovanje, raspon mjerenja itd. Podržano je više tipova procesnih jedinca, te unutar procesnih
jedinica više tipova ulazno/izlaznih modula.
Mjerenja (obrade) zadaju se na čvorovima postrojenja koja su odgovarajućeg tipa (tip - senzor ili
izvedeno mjerenje). Mjerenja se zadaju za radna stanja stroja na kojem se čvor nalazi. Na slici 4.
prikazana je struktura zadavanja mjerenja na čvoru za odabrano radno stanje.

Postrojenje
Agregat 1 Funkcionalna struktura
Ležaj 1
Pomak x
Pomak y
Stanja stroja
Stanje 1
Stanje 2
Stanje 3
Obrada 1
Parametar 1 Obrade
Parametar 2
Parametar 3
Obrada 2

Slika 4. Primjer strukture definiranja mjerenja (obrada) na sustavu

Po učestalosti izvođenja mjerenja se dijele na kontinuirana i povremena. Kontinuirana mjerenja

izvode se u realnom vremenu, a vrijednosti izračuna se koriste za usporedbu s alarmnim vrijednostima

5
(funkcija zaštite) ili se zapisuju u bazu podataka na event principu (dijagnostička funkcija). Povremena
mjerenja izvode se prema unaprijed zadanom planu ili uvjetu. Mjerenja mogu biti predefinirana (smax,
skalarno, DC, spektar, itd.) ili korisnički definirana. Korisnički definirana mjerenja su izvedena mjerenja i
grupna mjerenja. Korisnički definirana izvedena mjerenja izvode se u realnom vremenu. Korisnik definira
izvedena mjerenja koristeći postojeća predefinirana mjerenja, te prethodno definirana izvedena mjerenja.
Vrijednosti izvedenih mjerenja mogu biti skalarne ili logičke veličine. Za skalarne veličine mogu se
zadati alarmi jednako kao za standardna kontinuirana mjerenja. Logičke veličine mogu se koristiti za
okidanje grupnih mjerenja.
Integracija modeliranih dijelova ostvaruje se putem zajedničke bazu podataka koja se nalazi na
centralnom računalu sustava. Svi ranije navedeni modeli pohranjeni su u bazi: topologija postrojenja,
strojevi, .procesne jedinice i obrade koje se izvršavaju. Iz tih modela izvode se neophodne konfiguracijske
informacija za procesne jedinice, te se rezultati mjerenja iz procesnih jedinica pohranjuju u bazu. Također
je korisniku omogućen lokalni ili udaljeni pristup svim dijelovima sustava: od konfiguracije, do rezultata
mjerenja i korištenja dijagnostičkih alata.

4.3. Primjer primjene izvedenih i grupnih mjerenja

4.3.1. Restriktivne klase

Radna stanja stroja mogu se dodatno raslojavati u pogonska stanja od interesa za korisnika.
Tako je moguće u stanju stroja definirati više restriktivnih klasa u ovisnosti o odabranim uvjetima koji
moraju biti zadovoljeni da bi se ušlo u odgovarajuću restriktivnu klasu. Primjer za to je hidroagragat za
kojeg je u stanju pogona definiranja restriktivna klasa za aktivnu snagu između 30 i 40 MW. Primjenom
restriktivnih klasa korisniku je na raspolaganju alat koji automatski vrši raslojavanje rezultata na ostalim
mjerenjima na sustavu. Na ovaj se način mogu uspoređivati podaci koji su vezani za isto pogonsko stanje
stroja, te je njihova usporedba smislena. Osim za raslojavanje podataka, detektiranje ulaska u restriktivnu
klasu može se koristiti za okidanje povremenih i/ili grupnih mjerenja.

4.3.2. Tranzijenti

Snimanje tranzijentnih pojava realizira se primjenom trigger alata (alata za okidanje) koji se
postavlja na odabrani signal ili na više signala, te definiranjem grupe signala koji će biti snimljeni. U
slučaju aktiviranja trigger alata okida se snimanje prethodno definirane grupe sa ili bez zadanog vremena
prethodnog okidanja (pretrigger).

4.3.3. Računanje izvedenih mjerenja u realnom vremenu

Sva kontinuirana mjerenja mogu se koristiti za izračun izvedenih vrijednosti koristeći aritmetičke i
logičke operatore. Prethodno izračunate izvedene vrijednosti mogu se koristiti u daljnjim izračunima, te se
na njih primjenjuju standardni alati za aktiviranje događaja (eventa) i alarma. Logičke vrijednosti izvednih
mjerenja koriste se kao okidači (triggeri) za aktiviranje zadanih grupnih mjerenja. Izvedena mjerenja se
zapisuju u bazu ravnopravno sa standardnim mjerenjima. Primjeri izvedenih mjerenja uključuju računanje
snage, korisnosti, raznih izvedenih procesnih veličina i sl.

Primjeri do sada instaliranih sustava uključuju primjenu na hidroagregatima, vjetroagregatu,

pogonu za kogeneraciju vodika i postrojenju solarnih ćelija.

5. ZAKLJUČAK

Namjera ovog članka je prikazati jedan od pristupa modeliranju sustava monitoringa. Ovaj pristup
nastoji u što većoj mjeri poopćiti način na koji se opisuju pojedini dijelovi postrojenja i funkcija koje sustav
ostvaruje, tako da bude primjenjiv na što većem broju postrojenja.
Prikazan je princip modeliranja postrojenja, te funkcija koje sustav monitoringa treba ostvariti.
Prikazani model opisuje sve potrebne dijelove i funkcije sustava generički, tako da je primjenjiv u raznim
industrijskim okruženjima. Zbog korištenja standardnih i jasno definiranih načina komunikacije između

6
komponenti sustava (centralnog računala i procesnih jedinica) olakšano je korištenje novih tipova
procesnih jedinica raznih proizvođača i različitih namjena.
Također je prikazan aspekt korisnički definiranih mjerenja (obrada) koje korisniku daju dodatne
mogućnosti praćenja rada postrojenja i analize rezultata mjerenja. Ovo daje korisniku mogućnost
kreiranja vlastitih obrada, a proširenjem mogućnosti sustava u budućnosti i korisnički definiranih
dijagnostičkih alata. Nadalje, razvoj sustava može se kretati u više smjerova od kojih se mogu spomenuti
ekspertni sustavi i veza prema sustavima upravljanja imovinom.

6. LITERATURA

[1] ISO 13374-1 2003 Condition monitoring and diagnostics of machines -- Data processing,
communication and presentation -- Part 1: General guidelines
[2] ISO 13374-2 2007 Condition monitoring and diagnostics of machines -- Data processing,
communication and presentation -- Part 2: Data processing
[3] ISO 10817-1 1998 Rotating shaft vibration measuring systems -- Part 1: Relative and absolute
sensing of radial vibration