HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009.
A1-26

Lidija Banović Mato Mišković

HEP Proizvodnja, pogon HE Dubrovnik HEP Proizvodnja, pogon HE Dubrovnik
lidija.banovic@hep.hr mato.miskovic@hep.hr

Boris Meško
VESKI, Zagreb
boris_mesko@veski.hr

MONITORING STANJA AGREGATA U REVITALIZACIJI HE DUBROVNIK

SAŢETAK

U radu je opisan sustav za trajni dijagnostiĉki monitoring stanja agregata HE Dubrovnik koji je u
pogonu od 1998. godine. U proteklom razdoblju u nekoliko je navrata provedeno unaprijeĊivanje sustava
nadogradnjama mjerne i raĉunalne opreme te programskih paketa uz sudjelovanje struĉnjaka elektrane.
Opisane su funkcije sustava, postojeća mjerna, raĉunalna i informatiĉka konfiguracija, Dan je pregled
nadogradnji sustava, dosadašnjih naĉina korištenja i iskustava steĉenih tijekom eksploatacije.
Na temelju pogonskih iskustava, vaţećih tehniĉkih preporuka i suvremene tehniĉke prakse na
energetskim objektima, a uzimajući u obzir stvarno stanje prilikom realizacije (na objektu i u okruţenju),
odreĊene su projektne smjernice za revitalizirani sustav monitoringa stanja, te je definirana je struktura i
parametri sustava. Konaĉni izbor komponenti sustava bit će proveden prema terminskom planu
revitalizacije HE Dubrovnika, uvaţavajući dostignuti stupanj tehnološkog razvoja u tom trenutku.
Specifiĉna rješenja već primijenjena u sustavu za trajni dijagnostiĉki monitoring stanja agregata u
pogonu HE Dubrovnik ili rješenja za primjenu kojih je uoĉena potreba, uvaţena su kao projektni zadaci u
revitaliziranom sustavu. Posebna pozornost u projektnim zahtjevima posvećena je integriranosti sustava
u sve procesne i poslovne informatiĉke sustave u pogonu i realizaciji suĉelja meĊu sustavima.

Ključne riječi: monitoring stanja, dijagnostika, revitalizacija

CONDITION MONITORING IN REFURBISHMENT OF HPP DUBROVNIK

SUMMARY

The paper describes a system of condition monitoring system HPP Dubrovnik, installed and
operational since 1998. Existing monitoring system is already upgraded according to specific plant
requirements. System components, measurement, computer and IT configuration are described with brief
overview of exploitation experience.
Based on application experiences and upgrade requirements, specific guidelines for condition
monitoring system in refurbishment of Hydro Power Plant Dubrovnik are established. General layout and
parameters of monitoring system are defined with intention to provide background for final system
components selection considering the achieved level of technological development at that time.
Specific plant requirements, registered during exploitation and already implemented as part of
former upgrades, as well as some additional (e.g. interactive communication interface to all IT process
and control systems in HPP), are also taken into consideration in system redesign.
Project of refurbished system is based on exploitation experiences, current recommendations and
contemporary technical solutions applied in power production systems.

Key words: condition monitoring, diagnostics, refurbishment

1
1. UVOD

Sustav za trajni dijagnostiĉki monitoring agregata HE Dubrovnik instaliran je u u prvobitnom

obliku tijekom 1999. godine, kao nadogradnja sustava konvencionalnog nadzora, instaliranog godinu
dana ranije. Sustav monitoringa je tijekom eksploatacije nadograĊivan dodatnim funkcijama, a 2003.
godine provedena je i revizija sustava, kojom je postignuto usklaĊenje znaĉajki sustava s trenutnim
stanjem u podruĉju dijagnostiĉkog nadzora. U tim postupcima intenzivno su sudjelovali struĉnjaci
elektrane s ciljem rješavanja pojedinih specifiĉnih problema uoĉenih na postrojenju, te postizanja što
boljeg i jednostavnijeg korištenja mogućnosti sustava.
Dosadašnja primjena sustava pokazala je opravdanost pristupa trajnog dijagnostiĉkog
monitoringa stanja, odnosno, evidentne su koristi proizašle iz korištenja sustava, pa su funkcije sustava
postavljene i kao zahtjev u budućoj revitalizaciji HE Dubrovnik. Revitalizacija elektrane se poklopila i s
potrebom za znaĉajnjijim osuvremenjavanjem sustava, obzirom na resurse pojedinih komponenti, te na
intenzivni razvoj opreme i programa korištenih u sustavima za trajni dijagnostiĉki monitoring stanja.
OdreĊene su projektne smjernice za revitalizirani sustav dijagnostiĉkog monitoringa stanja agregata u HE
Dubrovnik, te definirana struktura i parametri sustava. Konaĉni izbor komponenti sustava bit će
proveden prema terminskom planu provedbe revitalizacije HE Dubrovnika, uvaţavajući dostignuti stupanj
tehnološkog razvoja u tom trenutku.
Provedene su analize preostalih resursa dijelova monitoring sustava, koje su ukljuĉene u planove
revitalizacije. Na temelju tih analiza, te analiza zahtjeva na integrirani procesno/poslovni informatiĉki
sustav, odreĊene su projektne smjernice koje se odnose na rješenja već primijenjena u postojećem
sustavu za trajni dijagnostiĉki monitoring i na rješenja za primjenu kojih je uoĉena potreba u monitoringu
stanja revitaliziranih agregata u HE Dubrovnik.

2. OPIS POSTOJEĆEG SUSTAVA

Postojeći sustav, prikazan shematski na slici 1 sastoji se funkcijski od:

- mjernog dijela (mjerni davaĉi i pretvaraĉi s kondicioniranjem signala)
- prihvatnog dijela A/D konverzije s osnovnom obradom signala
- dijagnostiĉkog dijela s alarmiranjem i generiranjem baza podataka
- mreţnog dijela kojim se omogućava pristup i prikaz podataka

Slika 1. Shematski prikaz postojećeg sustava monitoringa HE Dubrovnik

2
2.1 Mjerni dio sustava

Mjerni dio sustava su mjerni davaĉi s pripadajućom elektronikom za kondicioniranje koji se mogu
podijeliti na grupe prema veliĉinama nadzoru kojih su namijenjeni:
- nadzor dinamike rotora - mjerenje relativnih vibracija osovine i apsolutnih vibracija kućišta
leţajeva i mjerenje aksijalnog pomaka rotora - ukupno 13 mjernih mjesta po agregatu
- nadzor stanja u zraĉnom rasporu - mjerenje magnetske indukcije polova, zraĉnih raspora i
vibracija paketa statora - ukupno 4 mjerna mjesta po agregatu
- nadzor elektriĉnih veliĉina - mjerenje struja i napona i parcijalnih izbijanja - ukupno 17
mjernih mjesta po agregatu

2.2 A/D konverzija i osnovna obrada signala

U postojećem rješenju sustava za monitoring A/D konverzija i osnovna obrada signala su riješene
kao zasebni funkcijski moduli, ali su fiziĉki objedinjeni u istim procesnim jedinicama. To rješenje bilo je
uvjetovano stanjem tehnologije u trenutku kada je monitoring realiziran. Postoje dvije procesne jedinice:
- HEDub-DM, koja provodi A/D konverziju i osnovnu analizu podataka, te prema kriterijima
ocjene promjena stanja snima podatke u dijagnostiĉke baze podataka s prilagoĊenom
vremenskom rezolucijom
- HEDub-TR, koja provodi A/D konverziju, privremeno snima podatke u prolaznu memoriju,
detektira mjerodavne znaĉajke i prema ocjeni promjene stanja snima valne oblike

2.3 Dijagnostički dio

U dijagnostiĉkom dijelu sustava provode se dodatne obrade u vremenskoj i frekvencijskoj

domeni, i stvara se dijagnostiĉka baza podataka. Ti se postupci provode u procesnoj jedinici HEDub-
DMS, koja, osim opisanih ima i zadatak osiguranja komunikacije dijagnostiĉkog sustava sa ostalim
sustavima postrojenja.

2.4 Mreţni dio

Mreţni dio sustava za monitoring rješava internu komunikaciju sustava za dijagnostiĉki

monitoring (komunikacija procesnih jedinica HEDub-DM i HEDub-TR meĊusobno i prema procesnoj
jedinici HEDub-DMS), komunikaciju prema lokalnoj korisniĉkoj mreţi preko procesne jedinice HEDub-
DMS. Osnovna funkcija ovog dijela sustava je omogućavanje udaljenog pristupa sustavu s ciljem
promjene podešenja i/ili pregleda podataka. Razine pristupa regulirane su sigurnosnim ovlaštenjima.

2.5 Procjena preostalih resursa dijelova sustava

Procjena preostalih resursa dijelova sustava za monitoring provodi se s ciljem dobivanja uvida u
stvarno stanje opreme, pošto je sustav u nekoliko navrata nadograĊivan i unaprijeĊivan. Na temelju
dobivenih podataka bit će prilikom realizacije projekta revitalizacije donešena odluka o zamjeni pojedinih
dijelova ili njihovoj ugradnji u revitalizirano postrojenje. Procjena resursa dijelova pokazala je da dobar dio
mjerne opreme nije potrebno mijenjati (mjerni davaĉi, mjerni pretvornici, kondiciona pojaĉala), dok
raĉunalna i mreţna oprema, osim što je zastarjela po performansama, već u fazi smanjene pouzdanosti,
što je vidljivo iz dijagrama raspoloţivosti procesnih jedinica HEDub-TR i HEDub-DM (dane na slici 2)
dobijenih kao jedan od rezultata postupka procjene resursa.

Slika 2. Dijagrami raspoloţivosti procesnih jedinica HEDub-DM i HEDub-TR

3
 Procjena je obavljena za vremensko razdoblje od remonta 2003. godine, prilikom kojeg je
provedena revizija sustava, pa do kraja 2008. godine. Sustav je radio pouzdano sve do 2008. godine,
kada je do izraţaja došla smanjena pouzdanost procesne jedinice HEDub-TR, koja je izloţena većim
opterećenjima tijekom rada.

3. REVITALIZACIJA HE DUBROVNIK

Najvaţniji dio revitalizacije HE Dubrovnik je zamjena odnosno rekonstrukcija primarne (kapitalne)

opreme (generatori, turbine i transformatori). Ona se provodi iz dva najbitnija razloga:
- podizanje pouzdanosti opreme, koja se, zbog svoje starosti, bez obzira na dosadašnja
dobra eksploatacijska iskustva, pribliţava kritiĉnoj toĉki
- omogućavanje bolje iskoristivosti postojećih energetskih potencijala povećanjem snage
agregata i redefiniranjem znaĉajki tipiĉne radne toĉke (iskoristivost)
U projektu revitalizacije usvojen je pristup da se pokuša ne mijenjati komponente opreme resursi
kojih su dovoljni za sljedeći eksploatacijski ciklus. To je usvojeno i za dijelove postrojenja kojih je dio i
sustav monitoringa. Naime, u sustavnom pristupu revitalizaciji, monitorimg se ne razmatra kao zasebna
odvojena cjelina nego se mora razmatrati kao dio cjelovitog informatiĉkog (procesnog i poslovnog)
sustava postrojenja. Provedena analiza stanja ukazala je na potrebu za znaĉajnjijim osuvremenjavanjem
sustava monitoringa stanja u sklopu revitalizacije elektrane.

3.1 Informatička rješenja u revitalizaciji

Procesni informacijski sustav - PROCIS (Aplikacijski softver) je sloj sekundarne opreme za

automatizaciju hidroelektrane, koji je definiran i u idejnom projektu revitalizacije HE Dubrovnika a
utemeljen je na analizi poslovnih zahtjeva za integriranim procesno/poslovnim informacijskim sustavom.
Shematski prikaz cjelovitog informatiĉkog rješenja HE Dubrovnik, kojeg je dio i sustav za dijagnostiĉki
monitoring, dan je na slici 3. Koncepcija PROCIS-a je izgraĊena na distribuiranom upravljaĉkom sustavu
sa inkorporiranim osnovim elemenima : procesnim, operatorskim te komunikacijskim stanicama.
Komunikacija izmeĊu stanica se ostvaruje putem informacijskih sabirnica (LAN - Local Area Network,
brzine reda veliĉine 100 Mb/s, optiĉkim kabelima).

Slika 3. Shematski prikaz PROCIS-a (samo faza 1 bez agregata 3 i 4) sa oznaĉenim dijelovima sustava
za monitoring stanja i njegovim komunikacijskim putevima

Poveznica izmeĊu procesnih stanica i procesnih davaĉa signala se provodi pomoću vlastitih
lokalnih ulazno/izlaznih modula ili udaljenih ulazno/izlaznih modula preko komunikacijskog prikljuĉka

4
(optiĉki fieldbus u multidrop konfiguraciji – npr. Modbus, Profibus).

Kao opće rješenje predviĊena je primjena distribuirane baze podataka koja omogućava
transakcije procesnih podataka izmeĊu procesa i distribuiranog upravljaĉkog sustava (PROCIS-a). Baza
podataka će se formirati iz:
- direktnih procesnih elemenata (analogni ulazi AI i izlazi AO, digitalni ulazi DI i izlazi DO)
- iz raĉunskih elemenata (dobiveni putem aplikacijskih programa pojedinih podsustava: AIC,
AOC, DIC, DOC). Tipiĉni primjer za ovaj tip slanja podataka u bazu je i sustav monitoringa,
koji interno provodi kvalitativno i kvantitativno zahtjevne postupke mjerenja i obrade
podataka, a prema upravljaĉkom sustavu šalje filtrirane sekvence mjerodavnih podataka
Idejnim projektom definirana je struktura i parametri PROCIS sustava i okviri unutar kojih se
rješenja podsustava (komponenti) moraju nalaziti, kao što su:
- operacijski sustav na temelju UNIX ili WINDOWS XP
- relacijska baza podataka - RDBMS (Relation Data Base Management System), SQL
(Structured Query Language)
- protokoli mreţne komunikacije -TCP/IP Transmission Control Protocol / Internet Protocol)
- grafiĉko korisniĉko suĉelje
Konaĉni izbor komponenti bit će proveden prilikom revitalizacije HE Dubrovnika uvaţavajući
dostignuti stupanj svjetskih standarda i tehnološkog razvoja u tom trenutku. Naime, dio podruĉja rješenja
procesno/poslovno informatiĉkih i sustava upravljanja (u koja spada i sustav monitoringa stanja) se
intenzivno razvija, pa je praktiĉki ciklus zastarijevanja rješenja 2-3 godine. U situaciji kada je poĉetak
revitalizacije neizvjestan bilo bi neopravdano traţiti konkretno tehniĉko rješenje, koje bi u trenutku
realizacije već bilo zastarjelo. Zbog toga je u dijelovima projekta za koje je ovakva situacija evidentna,
usvojen pristup zadavanja okvira rješenja, sa orjentacionim tehniĉkim zahtjevima, podrazumijevajući
jasne zahtjeve na punu kompatibilnost suĉelja meĊu sustavima. Detaljne specifikacije komponenti
sustava bit će definirane u trenutku konkretiziranja vremenskih toĉaka terminskog plana.

4. ZAHTJEVI NA SUSTAV MONITORINGA

Zahtjevi na sustav monitoringa definirani su u projektu revitalizacije i klasificirani po prioritetu.

Projektom je monitoring definiran modularno i fleksibilno, tako da realizacije pojedinih podcjelina ne
zavise jedna o drugoj. Sljedno tome, omogućena je prilagodljivost financijskoj, a isto tako i tehnološkoj
situaciji u trenutku realizacije.

4.1 Proširenje mjerenja i nadzora

Prvi zahtjev na revitalizirani sustav monitoringa odnosi se na proširenje liste mjernih veliĉina
mjerodavnih za nadzor stanja koje takoĊer moraju biti integrirana u sustav monitoringa. To se u prvom
redu odnosi na uvoĊenje nadzora parcijalnih izbijanja u stalni pmonitoring (do sada je primijenjena
metoda periodiĉkih ispitivanja) s ciljem stalnog uvida u promjenu stanja izolacije, te na mjerenje
hidrauliĉkih veliĉina (pritisci, protoci, razine) s ciljem nadzora stupnja korisnosti i kavitacije.
U projektnim zahtjevima otvorena je i mogućnost zahtjeva za realizacijom monitoringa vibracija
glava namota (ugradnja optiĉkih davaĉa vibracija), termiĉke slike statora, te nadzora stanja na rotoru
(zraĉni raspor, magnetska indukcija, termiĉka slika), a i mogućnost poširenja nadzora na ostale
energetske komponente, kao što su blok-transformatori i visokonaponski prekidaĉi, (dodatna mjerenja
koja se odnose na kinematiku rastavljaĉa i procesne veliĉine transformatora).
Kao što je već spomenuto, komponente monitoringa ocijenjene su po vaţnosti i prioritetima
realizacije, a konaĉna odluka o njihovoj primjeni donosi se na temelju procjena stvarnih potreba i realnih
mogućnosti.

4.2 Razdvajanje funkcijskih cjelina sustava

Trenutno stanje tehnologije digitalizacije podataka pomoću sustava s udaljenim ulazima i izlazima
omogućava potpuno razdvajanje funkcijskih cjelina sustava, što je samo djelomiĉno ostvareno u
postojećoj verziji sustava.

5
 Digitalizacija signala mora biti realizirana na FPGA razini, na kojoj se realiziraju i funkcije zaštite.
Na ovoj razini sustav monitoringa funkcionira nezavisno od operacionog sustava. Funkcije zaštite mogu
biti realizirane direktno (digitalnim ili relejnim izlazima), ili vezom sa sustavom upravljanja (preko nekih od
fieldbus sabirnica ili preko D/A pretvorbe signala - AO).
Osnovne obrade signala (izraĉun vektora stanja) moraju biti realizirane na temlju deterministiĉkog
operacionog sustava (Real-Time), temeljenog na UNIX operacionom sustavu.

4.3 Mreţni i procesni komunikacijski protokoli

Zahtjevi na mreţni i komunikacijski dio revitaliziraniog sustava monitoringa najvećim dijelom

proizlaze iz koncepcije procesno/poslovnog informatiĉkog sustava, opisane u poglavlju 3.1 Revitalizirani
sustav monitoringa stanja oĉito mora imati proširene mogućnosti komunikacije nego postojeći. To se
odnosi na mreţnu (LAN) komunikaciju i komunikaciju s ostalim sustavima postrojenja (prvenstveno
SCADA sustavi).
Mreţna komunikacija mora omogućiti potpuno razdvajanje interne mreţe dijagnostiĉkog sustava
od komunikacije s mreţom postrojenja preko središnje procesne jedinice monitoringa. S druge strane,
omogućen je pristup korisnicima na LAN/WAN-u podacima o trenutnom stanju, te podacima u
dijagnostiĉkoj bazi podataka.
Sustav mora imati mogućnost razmjene podataka u raĉunalnom obliku s ostalim sustavima
postrojenja, odnosno, komuniciranja sa SCADA sustavima postrojenja prema specificiranim protokolima
(Modbus, Profibus) i odreĊenim tipom povezivanja (Ethernet, RS-485). To je zahtjev koji je u postojećem
sustavu bio samo djelomiĉno realiziran.
Po hijerarhijskoj strukturi, sustav monitoringa podreĊen je sustavu upravljanja postrojenja
(SCADA). Praktiĉki, sa gledišta SCADA sustava postrojenja, monitoring je jedan udaljeni ulaz/izlaz, koji
sa središnjim sustavom upravljanja izmjenjuje podatke. Lista podataka je predviĊena projektom, a sastoji
se od veliĉina koje su vaţne za siguran rad postrojenja a rezultat su kontinuiranih analiza u sklopu
monitoringa (najveća opletanja, najmanji zraĉni raspor, najveća razlika magnetskih indukcija, indeks
kavitacije, korisnost), te podataka koje monitoring preuzima iz sustava upravljanja (temperature, razine
vode, pogonski parametri) za koje nema potrebe redundantnog mjerenja.
PredviĊeno je da oba sustava imaju usklaĊeno mjerenje i pokazivanje pojedinih veliĉina (npr.
djelatne i jalove snage), što, u sluĉaju redundantnih mjerenja iste veliĉine ukljuĉuje postupak umjeravanja
mjernih lanaca. Vrlo vaţna veliĉina koju je potrebno uskladiti je i vrijeme, ĉija sinkronizacija mora biti
ostvarena s toĉnošću boljom od tisućinke sekunde.

5. STVARNO RJEŠENJE SUSTAVA

S ciljem provjere svrhovitosti zahtjeva postavljenih na revitalizirani sustav monitoringa stanja u

HE Dubrovnik i stvarne mogućnosti izrade specifikacije opreme i projekta prema zahtjevima, napravljen je
i projekt monitoringa stanja, kakav bi bio izveden u uvjetima trenutnog stanja tehnološkog razvoja opreme
primijenjivane u ovom podruĉju. Shematski prikaz rješenja sustava monitoringa, kako bi ga trenutno bilo
moguće izvesti, dan je na slici 4.

6
 Slika 4. Shematski prikaz revitaliziranog sustava monitoringa

Proveden je postupak odabira opreme prema zadanim specifikacijama i usporedba sa stanjem od

prije dvije godine, kada je definiran prvobitni odabir. Uoĉene su znaĉajne promjene, pogotovo u podruĉju
raĉunalne i mreţne opreme. Te se promjene odnose i na cijene i na performanse komponenti ureĊaja, a
uoĉljive su i u hardverskom i softverskom dijelu. Primjer toga je rješenje procesnih jedinica sustava za
monitoring, koje su "evoluirale" od industrijskih 19" preko ugraĊenih "embedded" modularnih pa do SBC
(single board computer) raĉunala.
Usporedbenom analizom spomenutih rješenja pokazala se opravdanost pristupa da se detaljna
specifikacija pojedinih komponenti (podloţnih "brzom zastarijevanju") provede u trenutku kada će biti
izvjesno da će u objekt biti ugraĊena rješenja koja su u tom trenutku tehniĉki i ekonomski optimalna.

6. ZAKLJUČAK

U sklopu revitalizacije HE Dubrovnik predviĊeno je i znaĉajnije osuvremenjavanje sustava

monitoringa stanja, koji je, temeljem iskustava u desetogodišnjem korištenju, ocijenjen kao vrlo korisna
komponenta procesnog informatiĉkog sustava. Provedeno je:
- definiranje svih veliĉina koje bi sustav mogao mjeriti/nadzirati
- rangiranje tih veliĉina (dijelova nadzora) prema vaţnosti i opravdanosti primjene
- smještaj sustava za monitoring stanja u okvire informatiĉkog sustava postrojenja
- definiranje svih komunikacijskih, signalnih i energetskih suĉelja sustava za momitoring
prema ostalim sustavima postrojenja
- smještaj terminskog plana realizacije sustava u terminski plan realizacije revitalizacije

Projektnim smjernicama koje se odnose na revitalizaciju sustava za monitoring stanja potpuno je

odreĊena uloga sustava kao dijela procesne i poslovne informatiĉke infrastrukture postrojenja. Zahtjevi na
sam sustav definirani su okvirno uz uzimanje u obzir specifiĉnosti postrojenja i pogonskih iskustava, bez
prejudiciranja konkretnih tehniĉkih rješenja. Ovaj pristup je odabran pošto se sustavi za monitoring stanja
danas ubrzano razvijaju i rješenja brzo zastarijevaju, što je pokazano i usporedbenom analizom
konfiguracija aktualnih danas i prije dvije godine. U trenutku kada bude poznat poĉetak revitalizacije
postrojenja, bit će potpuno definirana i provedba realizacije monitoringa, a na ovaj će naĉin unaprijed biti
osigurana ugradnja tehniĉki optimalnog i ekonomski opravdanog rješenja.

7
7. LITERATURA

[1] M.Jadrić, B.Rajković, B.Terzić, V.Firinger, M.Despalatović, Ţ.Gladina, G.Orešković, B.Meško,

J.Macan: "MONITORING HIDROAGREGATA - Stanje i razvoj u Hrvatskoj elektroprivredi,
proizvodno podruĉje jug", studija, FESB Split, svibanj 2004.
[2] B.Meško, O.Orešković, B.Flak, S.Turkić: Sustav za permanentni dijagnostiĉki monitroing stanja
hidroegregata u HE Medvode", 8 konferenca slovenskih elektroenergetikov CIGRÉ, Ĉateţ 2007
[3] B.Meško, G.Orešković, M.Mišković, V.Zakarija: "Cjeloviti dijagnostiĉki monitoring hidroagregata",
savjetovanje HEPP, Šibenik, lipanj 2003.
[4] L.Banović, I.Ivanković, B.Meško: "Primjena raĉunalne mreţe na pregled elektriĉkih tranzijeneta
snimljenih sustavima za trajni nadzor instaliranim na udaljenim postrojenjima", 7. savjetovanje HO
CIGRÉ, Cavtat, studeni 2005.
[5] B.Meško, G.Orešković, V.Kercan, V.Djelić: “Sustav za cjeloviti nadzor i dijagnostiku stanja
Hidroagregata” , 5. savjetovanje HO CIGRÉ, Cavtat, studeni 2001.
[6] A.Balić: “Idejni projekt revitalizacije upravljanja (HE Dubrovnik)",Projektni biro Split d.o.o ,Split,
listopad 2007.