S1 – BOL

Kojim se receptorima prenosi bol........nociceptori

U kojem režnju zavrsavaju neuroni za prijenos boli........parijetalnj
Koji su endogeni opoidi........endorfini i encefalini
C vlakna su........nemijalizirana i sporija od 2m/s
Nesto hiperalgezija........
Rexedovi slojevi za bol........1,2 i 5
Sto je netočno za neuropatsku bol........posljedica endogene analgezije
Kojim se sustavom prenosi bol i temperatura........anterolateralni
bol iz lica ide u........VPM jezgru talamusa
Sto cini lissauerov snop........

S2 – DODIR

Za dermatome vrijedi sve osim........međusobno se ne preklapaju

Za sustav dorzalnih kolumni vrijedi........prvi neuron toga puta nalazi se u paravertebralnim ganglijima
za sustav dorzalnih kolumni vrijedi sve osim........u pojedinim neuronima postoji preklapanja modaliteta
osjeta
Fasciculus cuneatus........prenosi informacije propriocepcije i dodira iz gornjih udova trupa i vrata
Homunculus........odraz je somatotropne organizacije primarne somatosenzoricne kore
Vlakna koja oblikuju lemnisculus medialis zapravo su aksoni stanica smjestenih u........nucl. gracilis i nucl.
Cuneatus
Meisnerova tjelesca........brzoadaptirajuca su
Za merkelove plocice vrijedi........primjer su tonickog mehanoreceptora
Neuroni spinalnih ganglija su........pseudounipolarni
Kojim Brodmannovim poljima odgovara primarna somatosenzoricka kora........poljima1,2,3a i 3b

S3 - NEUROTRANSMITERI1

???

S4 - NEUROTRANSMITERI2

 bilo je pitanja n.basalis koji neurotransmiter

bili je dvosmisleno pitanje za GABu
kao da se nalazi u interneuronima i da ima abc receptore
bilo je nesto za droge
bilo je da se serotonin nalazi u raphe aj to je lagano
onda su bile neke vrste sinapsi
to je po kostoviću nisam znala
lagano jedno: koji nije biogeni amin
glicin
vrsta sinapse je valjda aksosomatska
valjda
supstanca p odgovor s boli ne znam kak je bilo formulirano
aha
za histamin gdje se nalazi
hipotalamus je odgovor
to je ono tuberkomamilarna...
NO: drugi glasnik
S5-SINAPTICKA PLASTICNOST

Za dugoročnu potencijaciju je točno sve, OSIM:

a. osnova je učenja i pamćenja
b. da bi se ostavarila moraju postojati detektori podudarnosti
c. nastaje stimulacijom CA3 stanica preko Schafferovih kolaterala
d. istraživana je na CA1 i CA3 poljima
e. proces je selektivan za pojedine neurone

Za dugoročnu habituaciju vrijedi sve, OSIM:

a. to je proces smanjivanja osjetljivosti na ponovljene neškodljive podražaje
b. habituacija postoji i u ljudi
c. dobro je istražena u puža Aplysia
d. pripada kratkoročnim mehanizmima sinaptičke plastičnosti
e. suprotan proces je senzitizacija

Za nastanak dugoročne potencijacije na NMDA receptorima važno je izbacivanje kojeg iona iz kanala:
a. Cl-
b. Mg2+
c. K+
d. Na+
e. Ca2+

U kratkoročnu sinaptičku plastičnost pripada:

a. Sve je točno
b. Facilitacija
c. Umnažanje
d. Depresija
e. Potencijacija

Istraživanja su pokazala da su 2 neurotransmitora važna za izazivanje senzitizacije. To su:

Odaberite jedan odgovor:
a. noradrenalin i dopamin
b. glutamat i GABA
c. glutamat i serotonin
d. noradrenalin i serotonin
e. glicin i serotonin

U kojem dijelu ljudskog mozga sinaptička plastičnost igra veliku ulogu u učenju i pamćenju:
a. u mesencephalonu
b. u hipokampusu
c. u hipotalamusu
d. u parijetalnom režnju
e. u inzuli

Sinaptička depresija:
a. povećava se oslobađanje neurotransmitora
b. nastaje zbog iscrpljivanja zalihe sinaptičkih vezikula
c. ne ovisi o koncentraciji kalcijevih iona
d. je komplementarna facilitaciji
e. na nju se nastavlja habituacija
Za sinaptičku plastičnost vrijedi sve, OSIM:
a. istraživana je na pužu roda Aplysia
b. dugoročna sinaptička plastičnost omogućuje učenje i pamćenje
c. dijeli se na kratkoročnu i dugoročnu
d. omogućuje mijenjanje sinaptičke veze kroz vrijeme
e. kratkoročna sinaptička plastičnost traje do 60 minuta

Tip sinaptičke plastičnosti kod kojeg dolazi do postupnog povećanja amplitude ekscitacijskog
postsinaptičkog potencijala u trajanju od nekoliko sekundi do minute naziva se:
a. facilitacija
b. depresija
c. potencijacija
d. umnažanje
e. habituacija

Da bi nastala plastičnost ovisna o trenutku izbijanja razlika između presinaptičke i postsinaptičke aktivnosti
mora biti:
a. veća od 100 ms
b. ništa nije točno
c. manja od 200 ms
d. manja od 1s
e. manja od 100 ms

S6-ANATOMIJA OKA I MREZNICE

Najčešća ametropija je:

a. Egzotropija
b. Miopija
c. Hiperopija
d. Presbiopija
e. Emetropija

Najbliži površini mrežnice nalazi se:

a. Pigmentni epitel
b. Unutarnji zrnati sloj
c. Sloj ganglijskih stanica 
d. Fotoreceptori
e. Vanjski zrnati sloj

Za obnovu vidnog pigmenta potreban je:

a. vitamin A
b. vitamin C
c. vitamin B
d. vitamin D
e. vitamin E

Od stražnjeg dijela leće do prednjeg dijela mrežnice nalazi se gust sadržaj koji nazivamo:
a. Prednja očna sobica
b. Bjeloočnica
c. Žilnica
d. Cilijarno tijelo
e. Staklasto tijelo
Kratkovidnost ili:
a. Miopija
b. Presbiopija
c. Hiperopija
d. Emetropija
e. Egzotropija

Za očnu vodicu je točno

a. Nalazi se u području žilnice
b. Dio je staklastog tijela
c. Apsorbira se kroz mrežnicu
d. Proizvodi ju cilijarno tijelo
e. Premalo stvaranje očne vodice dovodi do nastanka glaukoma

Stimulacija štapića svjetlom ima kao posljedicu:

a. povećan utok Na i hiperpolarizaciju
b. ništa od navedenog
c. smanjen utok Na i depolarizaciju
d. smanjen utok Na i hiperpolarizaciju
e. povećan utok Na i depolarizaciju

Za transdukciju vrijedi sve, OSIM:

a. Pri transdukciji dolazi do brzog izlaska K+ iz stanice
b. Osvjetljavanje fotoreceptora izaziva hiperpolarizaciju membrane
c. Pri osvjetljavanju fotoreceptora povećava se broj Ca2+ kanala i otpuštanje neurotransmitora u
sinaptičkom završetku Točno
d. Membranski kanali u sustavu transdukcije regulirani su s cGMP-om
e. Membranski potencijal membrane receptora u mraku iznosi -45 mV

Područje mrežnice koje ne sadržava fotoreceptore naziva se:

a. Žuta pjega
b.Fovea
c.Optički živac
d. Staklasto tijelo
e. Optički disk
Fovea je:
a. Mjesto ulaska optičkog živca u mrežnicu
b. Dio žilnice
c. Dio žute pjege
d. Dio leće
e. Dio optičkog diska

Transducin:
a. Omogućuje arestinu vezanje za rodopsin 
b. Aktivira fosfodiesterazu 
c. Dio je fotopigmenta 
d. Fosforilira cGMP 
e. Nalazi se izvan stanice 

Za štapiće i čunjiće vrijedi:

a. Čunjići su odgovorni za vid u mraku 
b. Noćno sljepilo je karakteristika osoba s degeneracijom žute pjege 
c. U skotopnom vidu sudjeluju samo čunjići 
d. U mezopičnom vidu sudjeluju u štapići i čunjići 
e. Štapići su bitni za rezoluciju 

Koje stanice ne nalazimo u mrežnici:

a. Fotoreceptore 
b. Bipolarne stanice 
c. Kromafine stanice 
d. Amakrine stanice 
e. Ganglijske stanice 

Kako se naziva struktura oka bogata kapilarnom mrežom:

a. Šarenica 
b. Zjenica 
c. Mrežnica 
d. Žilnica 
e. Bjeloočnica 

Glavni neurotransmitor ganglijskih „off“ i „on“ stanica je:

a. GABA 
b. Acetilkolin 
c. Glicin 
d. Serotonin 
e. Glutamat 

Aksoni kojih stanica oblikuju optički živac:

a. Ganglijskih stanica
b. Fotoreceptora
c. Horizontalnih stanica
d. Bipolarnih stanica
e. Amakrinih stanica

Unutarstanični glasnik koji aktivira fosfodiesterazu koja hidrolizira cGMP naziva se:
a. Rodopsin kinaza
b. Arestin
c. IRBP
d. Rodopsin
e. Transducin Točno

Koliko vrsta čunjića razlikujemo:

a. Samo je jedna vrsta čunjića
b. Četiri
c. Tri Točno
d. Pet
e. Dva

Normalan vid u osoba je:

a. Najjasniji je u području optičkog diska
b. Dikromatski
c. Trikromatski Točno
d. Posredovan s tri vrste štapića
e. Posredovan s dvije različite vrste čunjića

Za akomodaciju ljudskog oka najbitnija je:

a. Cilijarno tijelo
b. Leća
c. Žilnica
d. Staklasto tijelo
e. Zjenica

Glaukom nastaje:
Odaberite jedan odgovor:
a. Oštećenjem cilijarnog tijela
b. Smanjenim stvaranjem očne vodice
c. Zamućenjem leće
d. Oslabljenom drenažom očne vodice Točno
e. Gubitkom stanica mrežnice

S7-VIDNI PUT
U kojem sloju primarne vidne kore završavaju vlakna iz nucleus geniculatum laterale:
a. 5
b. 4A
c. 4C Točno
d. 2
e. 4B

Strukture primarnog vidnog puta su sve, OSIM:

a. Radiatio optica
b. Area striata
c. Ganglijske stanice mrežnice
d. Pretectum Točno
e. Nucleus geniculatum laterale

Nucleus geniculatum laterale se nalazi u području:

a. Ponsa
b. Hipotalamusa
c. Mesencephalona
d. Talamusa Točno
e. Okcipitalnog režnja

Parvocelularni put je odgovoran za:

a. Percepciju kretanja
b. Pupilarne reflekse
c. Usklađene pokrete očnih jabučica
d. Usklađivanje cirkadijanih ciklusa
e. Oštrinu vida i percepciju boja Točno

Za koniocelularni put vrijedi sve, OSIM:

a. Neuroni se nalaze u dorzalnom dijelu nucleus geniculatum lateralisa
b. Funkcija mu je nepoznata Netočno
c. Građen je slojevito
d. Jedan je od tri vrste putova u nucleus geniculatum laterale
e. U njemu sudjeluju K-stanice

Koordinacijski centar za pupilarni refleks na svjetlost je:

a. Pretectum
b. Nucleus geniculatum laterale
c. Area striata
d. Colliculus superior
e. Nucleus suprachiasmaticus
Manji ispadi u vidnom polju nazivaju se:
a. Skotomi Točno
b. Kvadrantopsije
c. Amauroze
d. Anopsije
e. Hemianopsije

Koje ekstrastrijatalno područje pripadaju vidnoj kori:

a. Brodmannovo polje 17 Netočno
b. Srednje temporalno područje
c. Područje dorzalnog talamusa
d. Područje gornjeg kolikula
e. Suprahijazmatična jezgra

Osjećaj dubine naziva se:

a. Kromatopsija
b. Kinetopsija
c. Prozopagnozija
d. Stereopsija Točno
e. Kvadrantopsija

Kojem Brodmannovom polju pripada primarna vidna kora:

a. 5
b. 17 Točno
c. 11
d. 3
e. 42

Ventralni slojevi nucleusa geniculatum laterale su:

a. Piramidalni
b. Agranulomatozni
c. Magnocelularni Točno
d. Parvocelularni
e. Koniocelularni

Za povlaštenu orijentaciju vrijedi:

a. Mehanizam kojim se stvara jasna slika
b. Način organizacije u nucleus geniculatum laterale
c. Ovisi o orijentaciji rubova Točno
d. Posredovana je aktivacijom čunjića
e. Karakteristika je somatosenzoričke kore

Ozljedom optičke hijazme, najčešće kao posljedica tumora hipofize, nastaje:

a. Homonimna hemianopsija
b. Bitemporalna heteronimna hemianopsija Točno
c. Lijevostrana superiorna kvadrantopsija
d. Binazalna heteronimna hemianopsija
e. Amauroza lijevog oka
Meyerova petlja je:
a. Dio akustičke radijacije
b. Struktura koja se nalazi u parijetalnom režnju
c. Struktura sastavljena od tercijarnih neurona vidnog puta Netočno
d. Struktura koja nosi informacije o superirornom dijelu vidnog polja
e. Oštećenja uzrokuju heteronimnu hemianopsiju

Osnovna jedinica primarne vide kore kojoj odgovara jedan dio vidnog polja je:
a. Snop
b. Kolumna
c. Odjeljak
d. Sloj
e. Grana

Homonimna hemianopsija nastaje povredom i ispadom iz funkcije:

a. hijazme frontalnim rezom
b. vidnog živca
c. tractus opticusa Točno
d. hijazme sagitalnim rezom
e. lateralnih vlakana vidnog živca

Neuroni kojeg sloja primarne vidne kore šalju aksone u gornje kolikule:
a. 1
b. 4C
c. 6
d. 2
e. 5

S8-ANATOMIJA UHA I SLUŠNI PUT

Neuronski krug za prepoznavanje interauralne razlike nalazi se:

a. U medijalnoj jezgri trapezoidnog tijela
b. U lateralnoj gornjoj olivi
c. U medijalnom genikulatnom kompleksu
d. U jezgri lateralnog lemniskusa
e. U medijalnoj gornjoj olivi Točno

Primarna slušna kora nalazi se u:

Odaberite jedan odgovor:
a. Donjem temporalnom girusu
b. Gornjem parijetalnom girusu
c. Orbitofrontalnom korteksu
d. Medijalnom temporalnom girusu
e. Gornjem temporalnom girusu

Za corpus trapezoideum vrijedi:

a. tvore ga aksoni treæeg neurona slušnog puta
b. tvore ga aksoni što potièu iz dorzalne kohlearne jezgre
c. dio aksona završava na nucleus lemnisci lateralis Točno
d. tvore ga aksoni usmjereni ipsilateralno
e.tvore ga aksoni koji inhibiraju centralne završetke kohlearnog živca

Označi pitanje
Tekst pitanja
Glavna obilježja zvučnih valova su sva, OSIM:
a. Amplituda
b. Glasnoća Točno
c. Oblik
d. Frekvencija
e. Faza

Za fiziologiju sluha vrijedi:

a. slušne koščice najsnažnije pojačavaju zvuk frekvencije oko 10 kHz
b. da bismo čuli zvuk frekvencije 2 kHz trebamo veći intenzitet zvuka nego kada slušamo zvuk frekvencije
6 kHz
c. zvuk frekvencije 2 kHz podražit će dio bazilarne membrane bliži vrhu pužnici u odnosu na dio bazilarne
membrane kojeg će podražiti zvuk frekvencije 6 kHz
d. povećanje intenziteta za 100 puta donijet će subjektivno povećanje čujnosti (u dB) za 2 puta
e. glasnoća razgovornog govora je oko 35 dB

Endolimfom je ispunjena:
a. Cortijev tunel
b. Scala media Točno
c. Spiralni ganglij
d. Scala tympani
e. Scala vestibuli

Za tinitus vrijedi:
a. Posljedica je kohlearne mikrofonije Točno
b. Nastaje isključivo u starijoj životnoj dobi
c. To je oslabljeni sluh u ušima
d. Isključivo je perifenrog porijekla
e. Karakteriziran je nakupljanjem otolita u endolimfi

Monoauralni gubitak sluha:

a. Nastaje oštećenjem na razini slušne kore
b. Nastaje oštećenjem struktura unutrarnje ili srednjeg uha Točno
c. Prisutan je u demijelinizacijskim bolestima
d. Najčešće nastaje oštećenjem moždanog debla
e. Uzrokovan je tinitusom

Struktura slušnog puta koja energiju zvučnih valova pretvara u neuronske impulse zove se:
a. Perilimfa
b. Membrana tympani
c. Stremen
d. Kohlea Točno
e. Okrugli prozorčić

Za primarnu slušnu koru vrijedi sve, OSIM:

a. Označava se slovom A1
b. Naziva se i područje pojasa Točno
c. Ima tonotopnu organizaciju
d. Wernickeovo područje se nalazi posteriorno od primarne slušne kore
e. Nalazi se u temporalnom režnju

Koja struktura nije dio slušnog puta:

a. Lateralni lemniskus
b. Spiralni ganglij
c. Trapezoidno tijelo
d. Donja oliva Točno
e. Područje pojasa

Najmanja interauralna vremenska razlika koju ljudi mogu prepoznati iznosi:

a. 1 s
b. 10 ms
c. 50 ms
d. 20 ms
e. 1 ms

Struktura talamusa važna u slušnom putu naziva se:

a. Trapezoidno tijelo
b. Lateralni genikulatni kompleks
c. Medijalni genikulatni kompleks Točno
d. Ventroposterolateralna jezgra
e. Donji kolikul

Za stereocilije je točno:
a. Nalaze se na bazalnom kraju stanica s dlačicama
b. Svaki snop stanica s dlačicama sadrži do 30 stereocilija
c. Nalaze se u srednjem uhu
d. Dio su helicotreme
e. Različite su visine Točno

Struktura koja se nalazi posteriorno od primarnog slušnog polja naziva se:

a. Brocino područje
b. Primarna vidna kora
c. Wernickeovo područje Točno
d. Primarna somatosenzorička kora
e. Područje pojasa

S9-VESTIBULARNI SUSTAV

Labirint ne sadrži:
a. Lateralni polukružni kanalić Točno
b. Utriculus
c. Sacculus
d. Gornji polukružni kanalić
e. Stražnji polukružni kanalić

Za vestibularne stanice s dlačicama točno je sve, OSIM:

a. Neutrotransmitori se otpuštaju isključivo pri depolarizaciji vestibularnih stanica Točno
b. Brzina okidanja impulsa na vestibularnim vlaknima varira
c. Postoji spontana aktivnost u vestibularnim živčanim vlaknima
d. Depolarizaciji stanica prethode pokreti stereocilija prema kinocilijama
e. Djeluju isto kao kohlearne stanice s dlačicama

Vestibularna kora se nalazi:

a. uz inzulu
b. nema jasnu reprezentaciju u moždanoj kori
c. u orbitofrontalnom korteksu
d. u području primarne somatosenzoričke kore Točno
e. u području vidne kore

U području koje kosti je ukopan labirint:

a. Okcipitalne kosti
b. Temporalne kosti
c. Maksile
d. Sfenoidne kosti
e. Parijetalne kosti

Osjetni epitel polukružnih kanalića naziva se:

a. Krista
b. Ampula
c. Striola Netočno
d. Stereocilija
e. Kupula

Vestibularne jezgre su sve, OSIM:

a. Gornja
b. Medijalna
c. Lateralna
d. Ventralna Točno
e. Donja
Povratna informacija
Vaš odgovor je točan.
Ispravan odgovor je: Ventralna
Označi pitanje
Tekst pitanja

Decerebracijska rigidnost karakterizirana je:

a. Fleksijom svih udova
b. Fleksijom gornjih i ekstenzijom donjih udova
c. Mlohavošću svih ekstremiteta
d. Hiperekstenzijom svih udova
e. Ekstenzijom gornjih i fleksijom donjih udova

Vestibularni živac nastaje iz neurona čije se tijelo nalazi:

a. U kohlearnoj jezgri
b. U području osjetnog epitela vestibularnog sustava
c. U moždanoj kori
d. U vestibularnom gangliju
e. U verstibularnoj jezgri

Vestibularni putevi u talamusu završavaju u:

a. Ventroposteriornoj skupini jezgara
b. Medijalnoj skupini jezgara
c. Dorzalnoj skupini jezgara
d. Ventromedijalnoj skupini jezgara
e. Medijanoj skupini jezgara

Za prepoznavanje linearne akceleracije glave bitno je da je makula utrikulusa orijentirana:

a. Pod kutom od 60 stupnjeva u odnosu na makulu sakulusa
b. Mijenja orijentaciju ovisno o gibanju stanica s dlačicama
c. Horizontalno
d. Koso
e. Okomito

Striola je:
a. Drugo ime za kinociliju
b. Proširenje semilunarnih kanalića
c. Područje koje odjeljuje stanice s dlačicama suprotne polarnosti
d. Skup vestibularnih živčanih vlakana
e. Membrana na kojoj se nalaze vestibularne stanice s dlačicama

Membranske vrećice unutar vestibularnog organa ispunjene su:

a. Endolimfom Točno
b. Dlačicama
c. Ampulama
d. cerebrospinalnom tekućinom
e. Perilimfom

Ozljedom vestibulookularnog refleksa nastaje:

a. Decerebracijska rigidnost
b. Oscilopsija Točno
c. Skotom
d. Akinetopsija
e. Akromatopsija

Vrtoglavica je simptom oštećenja:

a. n. vestibularisa Točno
b. n. abducensa
c. n. vagusa
d. n. acusticusa
e. n. glossopharingeusa

Kinocilije u makuli sakulusa usmjerene su:

a. Vodoravno
b. Prema strioli
c. Od striole Točno
d. Suprotno od otolita
e. Mijenjaju usmjerenje

Glavni periferni element vestibularnog sustava je:

a. Ampula
b. Utriculus sacculus 
c. Labirint
d. Cochlea

Veza važna za vestibulo-okularni refleks je:

a. FLM snop
b. FLD snop
c. lemniscus lateralis
d. MFB snop
e. corpus trapezoideum
Za reagiranje na rotacijsku akceleraciju glave bitan je:
a. Helicotrema
b. Sacculus
c. Cochlea
d. Polukružni kanalić Točno
e. Utriculus

Za reagiranje na linearnu akceleraciju glave bitni su:

a. Utriculus
b. Polukružni kanalići i utriculus
c. Sacculus
d. Polukružni kanalići
e. Utriculus i sacculus
Za otolite je točno sve, OSIM:
a. Nalaze se u utrikulusu i sakulusu
b. Nalaze se iznad stanica s dlačicama
c. To su kristali kalcijeva karbonata
d. Uloženi su vlaknastu membranu
e. Nalaze se u želatinoznom sloju

S10 – KEMIJSKI OSJETI

Okusi gorkog i kiselog registriraju se u okusnim pupoljcima na:
a. stražnjem i lateralnom dijelu jezika Točno
b. prednjem i lateralnom dijelu jezika
c. samo na dnu jezika
d. samo stražnjem dijelu jezika
e. vrhu jezika

U prijenosu osjeta okusa sudjeluju svi, OSIM:

a. fosfolipaza C
b. transducin
c. gustducin
d. TRP
e. TIR receptor

Koji dio mozga reagira na njušni podražaj spolnim hormonima?

a. amigdala Netočno
b. retikularna formacija
c. hipotalamus
d. hipokampus
e. frontalni režanj

Dio njušnog sustava koji luči debelu sluz naziva se:

a. Cuyperove žlijezde
b. Mikrovili
c. Bazalne stanice
d. Potporne stanice
e. Bowmannove žlijezde Točno

Neurotransmiter u sinapsama glomerula je:

a. GABA
b. glutamin Točno
c. serotonin
d. acetilkolin
e. glicin

Za njušni sustav vrijedi sve, OSIM:

a. aksoni koji odlaze iz receptorskih stanica projiciraju se u olfaktornom bulbusu
b. informacije se obrađuju u piriformnoj kori
c. odoranti se vežu na olfaktorni epitel
d. projekcije iz olfaktornog bulbusa idu u hipokampalni girus Točno
e. odoranti su plinoviti, hlapljivi kemijski podražaji

Nemogućnost prepoznavanja uobičajenih mirisa naziva se:

a. Anosmija Točno
b. Anozognozija
c. Anestezija
d. Akinetopsija
e. Akromatopsija

Okusne pupoljke jezika, nepca, epiglotisa i jednjaka inerviraju svi , OSIM:

a. n. laryngeus recurrens Točno
b. n. lingualis
c. n. laryngeus superior
d. n. facialis
e. n. petrosus maior

U njušni epitel pripada sve, OSIM:

a. olfaktorne stanice plašta Točno
b. ORN-ovi
c. bazalne stanice
d. potporne stanice
e. cilia olfactoria

Za osjet mirisa vrijedi:

a. Kemoterapija može poremetiti osjet njuha Točno
b. Za Huntingtonovu koreju je tipičan gubitak osjeta mirisa
c. Starije osobe mogu prepoznati 75% mirisa
d. Poboljšava se starenjem
e. Čovjek osjeti miris etanola pri koncentraciji od 2 na milijardu molekula

Depolarizacija njušnih neurona ide aktivacijom kojih ionskih kanala pomoću cAMP drugog
glasnika:
a.Cl kanala
b. Ca kanala
c. Na kanala
d. K kanala
e. Nista od navedenog

Aksoni receptorskih stanica za osjet mirisa prekačaju se u:

a. olfaktornom bulbusu 
b. amigdaloidnim jezgrama
c. prednjoj olfaktornoj jezgri
d. trigonumu olfaktoriusu
e. olfaktornom tuberkulu
Aksoni mitralnih stanica tvore:
a. tractus olfactorius lateralis 
b. tractus olfactorius medialis
c. tractus olfactorius inferior
d. tractus olfactorius superior
e. sve je točno

Papillae circumvallatae inerviraju vlakna kojeg kranijalnog živca:

a.XII
b.VII
c.XI
d.X
e.IX

Koliko piriformna kora ima slojeva?

a.3
b.4
c.5
d.6
e.2

Za olfaktorne receptorske neurone vrijedi sve, OSIM:

a. to su bipolarne stanice
b. na bazalnoj površini izlaze mijelinizirani aksoni 
c. na apikalnoj površini izlazi dendrit
d. dendrit receptorske stanice se širi u nekoliko mikrovila
e. nalaze se u receptorskom epitelu

S11 – DONJI MOTONEURON

Za održavanje stava tijela važna je:

a. FFR motorička jedinica 
b. FF motorička jedinica 
c. SSR motorička jedinica 
d. SS motorička jedinica 
e. S motorička jedinica 

Koje motoričke jedinice imaju najviši prag aktivacije:

a. M 
b. FF 
c. sve imaju podjednaki prag aktivacije 
d. S 
e. FFR 

Udarcem neurološkog čekića po određenim tetivama izaziva:

a. refleks istezanja 
b. miotatski refleks 
c. duboki tetivni refleks 
d. sve je točno ?
e. monosinaptički refleks 

Premotorička kora obuhvaća Brodmannovo polje:

a. 3 
b. 41 
c. 6 
d. 22 
e. 4 

Za izražavanje emocija putem mišića lica važni su motoneuroni u:

a. mesencephalonu 
b. gyrus precentralis 
c. gyrus anterior cinguli 
d. gyrus postcentralis 
e. gyrus frontalis superior 

Najveći podsustav koji ispravlja neusklađenost pokreta pod nadzorom je:

a. gornjih motoneurona 
b. moždanog debla 
c. malog mozga 
d. premotoričke kore 
e. bazalnih ganglija 

Tijelo alfa-motoneurona nalazi se:

a. u lateralnom rogu kralježnične moždine 
b. u spinalnom gangliju 
c. u motoričkoj kori 
d. u bazalnim ganglijima 
e. u motoričkoj jezgri kranijalnih živaca u moždanom deblu 

Bolest donjeg motoneurona može imati sve simptome OSIM:

a. mišiæna atrofija 
b. fascikulacije 
c. otežano izvoðenje pokreta 
d. fibrilacije 
e. pojačani tetivni refleksi 

Za amiotrofičnu lateralnu sklerozu točno je sve osim:

a. to je bolest isključivo donjeg motoneurona 
b. uzrokuje slabljene i atrofiju mišića 
c. naziva se i Lou Gehrigova bolest 
d. smrt nastupa u roku od 5 godina od početka bolesti 
e. postoji nekoliko nasljednih oblika bolesti 

Za Golgijev tetivni organ vrijedi sve, OSIM:

a. važan je u refleksnoj aktivaciji motoričke jedinice 
b. to je učahureni završetak aferentnih živaca 
c. smješten je na spojevima tetivnih i mišićnih vlakana 
d. serijski je spojen s ekstrafuzalnim mišićnim vlaknima 
e. inerviran je Ia osjetnim aksonima 

Za vlakna s vrećom jezgara vrijedi sve, OSIM:

a. nalaze se u mišićnim vretenima
b. na njih se vežu osjetni aksoni
c. to su intrafuzalna mišićna vlakna 
d. u mišićnim vretenima ih ima bar dvostruko više od vlakana s lancem jezgara
e. inervirani u gama motoneuronima

Sindrom donjeg motoneurona karakteriziran je:

a. sve je točno
b. hiperrefleksiju
c. paralizu ili parezu pogođenih mišića
d. hipertrofične promjene mišića
e. spazam mišića

Motoričku jedinicu zajedno čine:

a. intrafuzalno mišićno vlakno i alfa motoneuron
b. ekstrafuzalno mišićno vlakno i gama motoneuron
c. intrafuzalno mišićno vlakno i gama motoneuron Netočno
d. ekstrafuzalno mišićno vlakno i alfa motoneuron
e. skup alfa motoneurona u kralježničnoj moždini

Neuroni koji inerviraju mišiće trupa nalaze se:

a. lateralno u kralježničnoj moždini
b. u precentralnom girusu
c. medijalno u kralježničnoj moždini
d. lateralno u moždanom deblu
e. dorzalno u kralježničnoj moždini

Za gama motoneurone vrijedi sve, OSIM:

a. važni su za postavljanje intrafuzalnih vlakana na odgovarajuću duljinu
b. nalaze se u vetralnom rogu kralježnične moždine
c. inerviraju mišićna vretena
d. služe za prijenos informacija o duljini mišića
e. povezani su s intrafuzalnim mišićnim vlaknima

Aktivacijom gama motoneurona dogodi se:

a. stimulacija kontrakcije antagonističkog mišiæa
b. smanjenje frekvencije akcijskih potencijala iz mišiænih vretena
c. povećana podražljivost tetivnih vretena
d. pojačana ekscitacija odgovarajuæeg alfa motoneurona Točno
e. inhibicija odgovarajuæeg 1b interneurona

Primarna motorička kora se nalazi u Brodmannovom polju:

a. 4
b. 6
c. 3
d. 22
e. 17

Mišićni tonus je:

a. mjera motoričke snage
b. razina mišićne napetosti
c. određen polisinaptičkim refleksom
d. određen aktivnošću gornjih motoneurona
e. sve je točno
Motorička jedinica važna za trčanje i skakanje je:
a. F motorička jedinica
b. S motorička jedinica
c. ništa nije točno
d. FFR motorička jedinica
e. FF motorička jedinica

S12 – GORNJI MOTONEURON

Za medijalnu premotoričku koru točno je:

a. Odgovara Brodmannovom polju 4
b. Nalazi se u parijetalnom režnju
c. Kodira samoinicijativne pokrete
d. Ključna je za pokrete izazvane vanjskim podražajima 
e. Sadrži zrcalne motoneurone

Koja Brodmannova polja pripadaju premotoričkoj kori:

a. 23 i 24
b. 44 i 45
c. 8
d. 6
e. sve je točno

Motoneuroni kojeg područja su odgovorni za orijentacijske pokrete glave i očiju:

a. Vestibularnih jezgara
b. Donjih kolikula
c. Spleta donje olive
d. Okulomotoričnih jezgara
e. Gornjih kolikula

Lateralni vestibularni trakt završava u:

a. Kori malog mozga
b. Dubokim jezgrama malog mozga Netočno
c. Medijalnim motoneuronima kralježnične moždine
d. Vestibularnim jezgrama moždanog debla
e. Primarnoj motoričkoj kori

Najveći neuroni SŽS-a nalaze se u kojem sloju primarne motoričke kore:

a. VI. sloju
b. V. sloju
c. II. i III. sloju
d. V. i VI. sloju
e. IV. sloju

Područje za artikulaciju glasovnog trakta ključno u stvaranju glasova naziva se:

a. Brocino polje
b. Area strijata
c. Wernickeovo polje
d. Primarno somatosenzoričko polje
e. Heschlove vijuge
Tractus corticospinalis ventralis primarno inervira:
a. Mišiće proksimalnih dijelova udova
b. Mišiće trupa
c. Mišiće trupa i proksimalnih dijelova udova
d. Mišiće trupa i donjih udova
e. Mišiće distalnih dijelova udova

Područje nazvano Brocino polje odgovara Brodmannovim poljima:

a. 22 i 23
b. 41 i 42
c. 4,6 i 8
d. 3a, 3b, 2 i 1
e. 44 i 45
Decerebracijska rigidnost nastaje oštećenjem:
a. Moždanog debla ispod razine vestibularnih jezgara
b. Moždanog debla ispod razine facijalnih kolikula
c. Motoričke kore
d. Moždanog debla ispod razine nucleus rubera
e. U području capsule interne

Dijelovi motoričke jezgre n. facijalisa koji inerviraju gornje mimične mišiće primaju projekcije iz:
a. Precentralnog girusa
b. Parahipokalpalnog girusa
c. Postcentralnog girusa
d. Gornjeg čeonog girusa
e. Prednjeg cingularnog girusa

Za motoričku moždanu koru je točno:

a. nalazi se u gyrusu postcentralis 
b. tractus corticospinalis je izravna projekcija moždane kore na spinalne α-motoneurone 
c. ne sadrži piramidne neurone 
d. tractus corticospinalis ne djeluje pod utjecajem volje 
e. tractus corticobulbaris je neizravna projekcija moždane kore na spinalne α-motoneurone 

Simptomi lezije gornjeg motoneurona su svi, OSIM:

a. Oslabljene motorike 
b. Pozitivnog znaka Babinskog 
c. Klonusa 
d. Oslabljenih refleksa 
e. Spasticiteta 

Motorička mapa nam pokazuje da primarne motoričke kore najbliži središnjem žlijebu sudjeluje u:
a. Pokretima mimičnih mišića 
b. Pokretima gornjih udova 
c. Pokretima donjih udova 
d. Pokretima očiju 
e. Pokretima trupa 

Motoričko središte u moždanom deblu koje nadzire pokrete tijela naziva se:
a. Ventralno tegmentalno područje 
b. Retikularna formacija 
c. Kompleks vestibularnih jezgara 
d. Mezencefaličko lokomotorno središte 
e. Splet gornjih kolikula 

Primarna motorička kora obuhvaća Brodmannovo polje:

a. 4 
b. 22 
c. 17 
d. 6 
e. 3 

Retikularna formacija je nakupina neurona u kojem dijelu moždanog debla:

a. Tegmentumu 
b. Tektumu 
c. Ponsu 
d. Bazi 
e. Mezencefalonu 

Većina aksona iz moždanog debla kroz kralježničnu moždinu prolazi:

a. Prednjim dijelom bijele tvari
b. Dorzalnim dijelom bijele tvari
c. Antermedijalnim dijelom bijele tvari 
d. Medijalnim dijelom bijele tvari
e. Lateralnim dijelom bijele tvari Netočno

S13 – BAZALNI GANGLIJI

Većina strijatuma je građena od:

a. Kolumni
b. Modula
c. Striosoma
d. Interneurona
e. Matriksa

Koja od navedenih struktura šalje projekcijeske aksone u gornje kolikule, što je odgovorno za pokrete
očiju:
a. globus pallidus pars internus
b. substantia nigra par compacta
c. substantia nigra pars reticulata
d. nucleus subthalamicus
e. globus pallidus pars externus

Parkinsonovu bolest karakterizira sve, OSIM:

a. Tremora
b. Hiperkinezije
c. Rigora
d. Hipomimije lica
e. Otežanog započinjanja pokreta

Bazalni gangliji sudjeluju u svim motoričkim aktivnostima OSIM:

a. kontroli grubih pokreta
b. određivanju stava tijela
c. inhibiciji mišićnog tonusa
d. voljnom pokretanju očiju
e. planiranju voljne motoričke radnje

Za glavne izlazne strukture bazalnih ganglija točno je:

a. djeluju ekscitacijski na VA/VL jezgre talamusa
b. luče glicin
c. čine ih unutrašnji dio globusa palidusa i kompaktni dio substancije nigre
d. njihovim oštećenjem inhibiraju se VA/VL jezgre talamusa Netočno
e. ekscitacijom neostrijatuma smanjuje se inhibicijsko djelovanje izlaznih struktura bazalnih
ganglija

Huntingtonova bolest je bolet nastala mutacijom gena na:

a. X kromosomu
b. 8. kromosomu
c. 4. kromosomu
d. 21. kromosomu
e. 3. kromosomu

Huntingtonova koreja nastaje propadanjem neurona:

a. Substantie nigre
b. Putamena
c. Strijatuma
d. Globusa pallidusa
e. Nucleusa subthalamicusa

Glavni neurotransmitor projekcijskih vlakana strijatuma u GP i SNr je:

a. aspartat
b. glutamat
c. acetilkolin
d. glicin
e. GABA

Za nadzor pokreta udova projekcije idu iz globusa pallidusa u koje jezgre talamusa:
a. VA i VLa
b. VA i VLp
c. Ništa nije točno
d. VPL i VPM
e. VA i MD

Koji bazaln ganglij prima prvenstveno projekcije iz multimodalnih asocijacijskih polja:

a. Putamen
b. Nucleus caudatus
c. Globus pallidus
d. Corpus amygdaloideum
e. Claustrum
Oštećenjem koje strukture (kao npr. u moždanom udaru) nastaje hemibalizam:
a. Substantia nigra pars compacta
b. Nucleus acuumbens septi
c. Globus pallidus pars internus
d. Nucleus subthalamicusa
e. VL sklopa jezgara talamusa

Za izravni put je točno:

a. Sve je točno
b. inhibicijski neuroni globus pallidusa šalju projekcije u VA/VL jezgre talamusa
c. Korteks šalje inhibicijske projekcije u striatum
d. Talamus šalje inhibicijske projekcije u korteks
e. ekscitacijski neuroni striatuma šalju projekcije u globus pallidus

Kako nazivamo nagle i snažne nevoljne pokrete udova (poput pokreta bacakanja):
a. Tremor
b. Atetoza
c. Hemibalizam
d. Koreja
e. Distonija

Preko kojih receptora substantia nigra pars compacta djeluje inhibitorno na neizravni put:
a. D2
b. NMDA
c. AMPA
d. D1
e. muskarinskih

Putamen se na Weigertovim rezovima vidi kao:

Odaberite jedan odgovor:
a. tamna masa jer se ovim načinom bojanja bojaju samo stanične jezgre
b. tamna masa jer u njemu prevladavaju mijelinizirana vlakna
c. svijetla masa jer je putamen većinom građen od nemijeliniziranih vlakana
d. svijetla masa jer se ovim načinom bojanja bojaju samo mijelinizirana vlakna
e. svijetla masa jer se ovim načinom bojanja bojaju some neurona

U bazalne ganglije ne pripada:

a. Putamen
b. Nucleus caudatus
c. Corpus amygdaloideum
d. Globus pallidus
e. Nucleus subthalamicus

Glavni izvori izvoznih informacija iz bazalnih ganglija su:

a. Nucleus caudatus i putamen
b. Nucleus subthalamicus i substantia nigra pars reticularis
c. Nucleus caudatus i globus pallidus
d. Globus pallidus i substantia nigra pars reticularis
e. Globus pallidus i substantia nigra pars compacta

Corpus striatum sadrži:

a. Ništa nije točno
b. Putamen i claustrum
c. Nucleus caudatus i substantiu nigru
d. Putamen i nucleus caudatus
e. Globus pallidus i putamen

S14 – CEREBELLUM

Koji sklop jezgara talamusa projekcije šalje mali mozak:

a. VL jezgre
b. VPM i VPL jezgre
c. VA jezgre
d. intralaminarne jezgre
e. metathalamus

Ekscitacijski neuroni u kori malog mozga su:

a. Zvjezdaste stanice
b. Košaraste stanice
c. Purkinjeove stanice
d. Ništa nije točno
e. Zrnate stanice

Klinički znakovi oštećenja malog mozga su SVI navedeni znakovi OSIM:

a. hipometrija
b. dizartrija
c. ataksija
d. pojačanje dubokih tetivnih refleksa
e. intencijski tremor

Za Creutzfeldt-Jakobovu bolest vrijedi sve, OSIM:

a. smrt nastupa u roku od godine dana
b. pripada u prionske bolesti
c. karakterizirana je mioklonim trzajevima i epileptičkim napadima
d. uzročnik je virus koji izaziva progresivnu demenciju
e. počinje u srednjim godinama života

Vitičasta vlakna polaze iz:

a. Košarastih stanica
b. Stanica jezgre donje olive
c. Purkinjeovih stanica
d. Granularnih stanica
e. Zvjezdastih stanica
Paralelna vlakna u molekularnom sloju kore malog mozga zapravo su aksoni sljedećih neurona:
a. zrnatih Točno
b. košarastih
c. zvjezdastih
d. Purkinjeovih
e. Golgijevih

Dio mozga koji zauzima janveći dio lateralnih hemisfera naziva se:
a. Vestibulocerebellum
b. Spinocerebellum
c. Lobus flocculonodularis
d. Vermis
e. Cerebrocerebellum

Iz kojih stanica malog mozga projekcije idu u duboke jezgre:

a. Sve je točno
b. Iz zrnatih stanica
c. Iz zvjezdastih stanica
d. Iz Purkinjeovih stanica
e. Iz košarastih stanica

Vestibularni i trigeminalni aksoni prenose se u koji dio malog mozga:

Odaberite jedan odgovor:
a. Duboke jezgre malog mozga
b. Cerebrocerebellum
c. Vermis
d. Spinocerebellum
e. Vestibulocerebellum

Za nistagmus je točno:
a. isključivo je znak oštećenja kore velikog mozga
b. karakteriziran je sakadičnim pokretima očiju
c. karakteriziran je nemogućnošću adekvatnog hoda
d. nastaje oštećenjem spinocerebelluma
e. ne obuhvaća koordinaciju pokreta očima

Modulatorni signali iz moždanog debla koji sudjeluju u učenju i pamćenju, a završavaju u malom mozgu
polaze iz:
a. Nucleus olivarius inferior
b. Nucleus gracilis
c. Nuclei pontes
d. Nucleus cuneatus
e. Nucleus olivarius inferior

Za Purkinjeovu stanicu točno je sve, OSIM:

a. Prema dubokim jezgrama malog mozga šalju vitičasta vlakna
b. Imaju divovsko tijelo
c. Primaju signale od uzdužnih vlakana
d. Neurotransmiter je GABA
e. Nalazi se u kori velikog mozga

Dio malog mozga koji regulira pokrete očima naziva se:

a. Lobus anterior
b. Cerebrocerebellum
c. Vermis
d. Vestibulocerebellum
e. Lobus flocculonodularis

Bolesti malog mozga uzrokuju smetnje u prilagodbi i koordiniranju pokreta što se naziva:
a. ataksija
b. atetoza
c. anestezija
d. agnozija
e. anopsija

Otežano izvođenje brzih promjena promjenjiva smjera, što se javlja pri oštećenjima malog mozga, naziva
se:
a. disestezija
b. disdijadohokineza
c. nistagmus
d. dizmetrija
e. distaksija

Koje od navedenih stanica kore malog mozga smatramo ekscitacijskim stanicama:

a. košaraste stanice
b. zrnate stanice
c. Golgijeve stanice
d. zvjezdaste stanice
e. Purkinjeove stanice

Fibrae pontocerebellares prolaze kroz:

a. Pedunculus cerebelli superior
b. Ništa nije točno
c. Crura cerebri
d. Pedunculus cerebelli medius
e. Pedunculus cerebelli inferior

U koju duboku jezgru malog mozga projekcije šalje spinocerebellum:

a. Nucleus fastigii
b. Nucleus globosus
c. Nucleus interpositus
d. Nucleus dentatus
e. U interponirane jezgre

S15 – POKRETI OČIMA

Za ozljedu čeonog očnog polja točno je:
a. karakterizirana je devijacijom očiju prema strani lezije Točno
b. oporavak je obično dovršen za 2-4 mjeseca
c. karakterizirana je nemogučnošću izvođenja sakada u ipsilateralnu stranu
d. sve je točno
e. nastaje oštećenjem primarne motoričke kore

Vertikalno središte pogleda nalazi se u:

a. ventralnoj tegmentalnoj areji
b. paramedijalnoj pontinoj retikularnoj formaciji
c. gornjim kolikulima
d. rostralnoj intersticijskoj jezgri
e. pretektalnom području

Za sakade je točno sve, OSIM:

a. to su brzi baistički pokreti očnim jabučicama
b. sve je točno
c. tijekom njihovog trajanja vidna percepcija je slaba ili nikakva
d. iskorištavaju se za stvaranje najjasnjeg vida
e. traju nekoliko sekundi

Ekspresne sakade nastaju oštećenjem:

a. rostralne intersticijske jezgre
b. čeonog očnog polja
c. gornjih kolikula Točno
d. medularne retikularne formacije
e. PPRF-a

Za PPRF je točno sve, OSIM:

a. motoneuroni u jezgri n. abducensa šalju aksone preko fasciculus longitudinalis lateralis
b. neuroni PPRF-a šalju aksone u jezgru abducensa
c. jezgra abducensa inervira ipsilateralni m. rectus lateralis i kontrolateralni m. rectus medialis 
d. to je vodoravno središte pogleda
e. neuroni iz PPRF-a šalju aksone u medularnu retikularnu formaciju

Za glatke poglede praćenja točno je sve osim:

a. sve je točno
b. pod voljnom su kontrolom
c. teško se izvode bez pokretne mete
d. spori su pokreti očiju
e. služe za stabilizaciju pogleda

U očne mišiće koji nadziru pokrete očima ne pripada:

a. m. levator palpebrae superioris
b. m. obliquus inferior
c. m. obliquus superior
d. m. rectus superior
e. svi navedeni pripadaju
Za pokrete vergencije važne su sve strukture, OSIM:
a. neuroni mesencephalona u blizini jezgre n. oculomotoriusa
b. intersticijsko rostralno područje
c. lateralne genikulatne jezgre
d. ekstrastrijatalna područja okcipitalnog režnja
e. sve je točno

N. trochlearis inervira:
a. m. obliquus superior
b. m. sphincter pupillae
c. m. obliquus inferior
d. m. rectus medialis
e. m. rectus lateralis

Za "antisakadu je točno":
a. zahvaćeni pacijenti uredno izvode sakadične kretnje
b. zahvaćeni pacijenti ne mogu voljno skinuti pogled s podražaja u vidnom polju
c. sve je točno
d. karakterizirana je nemogućnošću fiksacije pogleda
e. nastaje oštećenjem gornjih kolikula

Područje mrežnice s najgušće raspoređenim čunjićima zove se:

a. Žuta pjega
b. Sve je točno
c. Optička papila
d. Fovea Točno
e. Optički disk

Za neurone u gornjim kolikulima točno je sve, OSIM:

a. reagiraju na slušne i njušne podražaje Točno
b. na njih se vežu aksoni neurona retine
c. aktivacija gornjih kolikula dovodi do sakadnih pokreta očima
d. nalaze se u mesencephalonu
e. služe za foveoaciju

Strukture koje upravljaju sakadičnim pokretima očiju su sve, OSIM:

a. Nucleus caudatus
b. Srednje sljepoočno polje
c. Lateralno intraparijetalno polje
d. Vestibulocerebellum
e. Globus pallidus

S16 – AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV

Glavno mjesto kontrole autonomnog živčanog sustava je:
a. amigdala
b. hipokampus
c. moždano deblo
d. hipotalamus
e. motorička kora

Gdje se nalaze parasimpatički neuroni koji šalju svoje aksone u plexus cardiacus, pulmonaris, myentericus i
submucosis:
a. u n. salivatorius superior
b. u Westphal-Edingerovoj jezgri
c. u n. ambiguus
d. u n. dorsalis n. vagi
e. u n. salivatorius inferior

Jezgre hipotalamusa koje otpuštaju oksitocin i vazopresin nazivaju se:

a. jezgre MFB snopa
b. suprahijazmatska jezgra
c. dorzolateralne jezgre
d. paraventrikularne jezgre
e. dorzomedijalne jezgre

Simpatički ganglij koji inervira žlijezde slinovnice naziva se:

a. ganglion stellatum
b. ganglion mesentericum
c. ganglion thoracalis superior
d. ganglion cervicalis superior
e. ganglion celiacum

Za prevertebralne ganglije točno je sve, OSIM:

a. do njih dolaze kasoni preganglijskih neurona
b. primaju inervaciju preko splanhničnih živaca
c. primjer je celijačni, gornji i donji mezenterični ganglij
d. dio su simpatičkog sustava
e. nalaze se u stijenci ciljnih organa

Za kemoreceptore je točno sve, OSIM:

a. poglavito su smješteni na bifurkaciji zajedničke karotidne arterije i aorti
b. sudjeluju u autonomnoj regulaciji kardiovaskularne funkcije
c. signal iz njih završava u hipotalamusu i retikularnoj formaciji
d. reagiraju na parcijalne tlakove kisika i ugljikova monoksida u krvi
e. informacija iz njih se prenosi u nucleus tractus solitarii

Za funkciju simpatikusa je točno sve, OSIM:

a. aktivira se u "flight or fight" situacijama
b. povećava se dotok krvi u kožu i crijeva i ubrzava se ritam srca
c. bronhi se šire
d. oslobađa se adrenalin i noradrenalin
e. javlja se piloerekcija i širenje zjenica

Za parasimpatičke ganglije točno je sve, OSIM:

a. Njihove stanice imaju malo dendrita
b. inervirani su velikim brojem aksona preganglijskih neurona Točno
c. nalaze se unutar ili do samih krajnjiih organa koje opslužuju
d. preganglijski aksoni imaju manji stupanj konvergencije od simpatičkih neurona
e. sve je točno

Glavno mjesto kontrole autonomnog živčanog sustava je:

a. motorička kora
b. hipotalamus
c. moždano deblo
d. hipokampus
e. amigdala

Za neurotransmitore visceralnog motoričkog sustava vrijedi sve, OSIM:

a. Acetilkolin je glavni neurotransmitor preganglijskih neurona
b. Simpatička ciljna tkiva imaju alfa i beta receptore Netočno
c. Acetilkolinski receptori mogu biti muskarinski i nikotinski
d. Muskarinski M2 receptor se nalazi u kardiovaskularnom sustavu
e. Simpatičke ganglijske stanice uglavnom izlučuju acetilkolin

Simptomi Hornerova sindroma su svi, OSIM:

a. enoftalmus
b. sve je točno
c. mioza
d. hiperhidroza Točno
e. ptoza

Za kardijalnu inhibiciju važni su neuroni u:

a. n. accesorius n. oculomotorii
b. n. ambiguus
c. n. salivatorius superior
d. n. salivatorius inferior
e. n. dorsalis n. vagi

U koji ganglij neuroni n. salivatorius superiora šalju svoje aksone važne za sekreciju suza:
a. ganglion pterygopalatinum 
b. ništa nije točno 
c. ganglion submandibulare 
d. ganglion oticum 
e. ganglion ciliare 

Središnja struktura mozga koja prima osjetne informacije je:

a. n. tractus solitarii 
b. hipokampus 
c. hipotalamus 
d. n. ambiguus 
e. n. dorsalis n. vagi 

Simpatički neuroni središnjeg živčanog sustava nalaze se:

a. od gornjih torakalnih do gornjih lumbalnih segmenata ventralnog roga kralježnične moždine 
b. od donjih torakalnih do donjih lumbalnih segmenata lateralnog roga kralježnične moždine 
c. od gornjih torakalnih do gornjih lumbalnih segmenata lateralnog roga kralježnične moždine 
d. od gornjih lumbalnih do gornjih sakralnih segmenata ventralnog roga kralježnične moždine 
e. od gornjih torakalnih do donjih lumbalnih segmenata lateralnog roga kralježnične moždine 

Pleksusi se nalaze:
a. u blizini ili unutar ciljnih organa 
b. paravertebralno u blizini kralježnice 
c. u moždanom deblu 
d. u autonomnim ganglijima 
e. u blizini kože 

Za enterički živčani sustav točno je sve, OSIM:

a. sve je točno 
b. preganglijska inervacija dolazi iz torakulumbalnog segmenta kralježnične moždine 
c. sastoji se os mijenteričkog i submukoznog pleksusa 
d. sudjeluje pri peristaltici 
e. postganglijski aksoni za crijeva dolaze iz sakralnog ganglija 

Za donje motoneurone visceralnog motoričkog sustava točno je:

a. njihova tijela su smještena u autonomnim ganglijima 
b. nalaze se izvan središnjeg živčanog sustava 
c. visceralni neuroni skloni su grananju 
d. kontakt između visceralnih motoneurona i visceralnih organa izrazito su dobro diferencirani 
e. aktivnost visceralnog motoričkog sustava kodirana je u prednjim dijelovima moždane kore i moždanom
deblu 

Naziv bijele komunikantne grane koristi se za:

a. korijenove spinalnih živaca kralježnične moždine 
b. aksone iz motoričke kore za preglanglijske neurone 
c. ništa nije točno 
d. aksone neurona u paravertebralnim ganglijima 
e. aksone preganglijskih neurona 

S17 – HIPOTALAMUS I HIPOFIZA

Za neurosekrecijske neurone vrijedi sve, OSIM:

a. nalaze se u medijalnom dijelu hipofize
b. neuropeptidi se sintetiziraju iz preprohormona
c. svaki neuron sintetizira više od jednog peptida
d. u krv izlučuju posebni neuropeptid
e. imaju funkciju i neurona i endokrine stanice

MFB snop se nalazi u kojem području hipotalamusa:

a. tuberoinfundibularnom
b. medijalnom
c. lateralnom
d. supraoptičkom
e. periventrikularnom
Područje značajno za spolno ponašanje, koje je pod utjecajem spolnih hormona je:
a. ateriorne jezgre talamusa
b. amigdala
c. moždano deblo
d. epifiza
e. substantia nigra

Jezgre koje sintetiziraju oksitocin i vazopresin su:

a. nucleus supraopticus i paraventricularis
b. nucleus suprachiasmaticus i anterior hypothalami
c. nucleus supraopticus i suprachiasmaticus
d. nucleus paraventricularis i anterior hypothalami
e. nucleus supraopticus i nucleus infundibularis

Za neuralno-humoralne reflekse vrijedi sve, OSIM:

a. određeni somatosenzibilni podražaj potiče aktivnost neurosekrecijskih neurona
b. podražaj može biti prianjanje ustiju dojenčeta uz bradavicu majke
c. heteromodalna, limbička i paralimbička polja imaju velik utjecaj na taj proces
d. primjer je lučenje prolaktina
e. primjer je lučenje mlijeka majke

Koji od ovih hormona ne potiče humoralno-neuralni refleks:

a. kortizol
b. aldosteron
c. testosteron
d. estrogen
e. tiroksin

U kojem dijelu adenohipofize je smještena portalna kapilarna mreža:

a. pars intermedia
b. pars distalis
c. pars ventralis
d. pars anterior
e. pars infundibularis Točno

Za parvocelularni sustav hipotalamusa točno je sve, OSIM:

a. aksoni neurona oblikuju tractus tuberoinfundibularis
b. građen je od malih neurona
c. sintetizira liberine i statine
d. hormoni se otpuštaju u lokalnu kapilarnu mrežu neurohipofize
e. nalazi se u medijalnom hipotalamusu

Koji od navedenih hormona nije hormon hipofize:

a. melanotropin
b. prolaktin
c. somatoliberin
d. kortikotropin
e. hormon rasta

Za lučenje vazopresina točno je:

a. povraćanje potiče lučenje vazopresina Točno
b. alkohol potiče lučenje vazopresina
c. hladnoća potiče lučenje vazopresina
d. to je primjer neuralno-humoralnog refleksa
e. angiotenzin II suprimira lučenje vazopresina

Strukture hipotalamusa vidljive na bazi mozga su sve, OSIM:

a. infundibulum
b. hipofiza
c. chiasma opticum
d. corpora mamillaria
e. sve je točno

Za djelovanje oksitocina i vazopresina je točno:

a. putuju portalnim kapilarnim krvotokom
b. sve je točno
c. otpuštaju se u adenohipofizu
d. vazopresin smanjuje volumen izlučene tekućine
e. luče iz neuroni jezgaratuberoinfundibularnog područja hipotalamusa

U kojem području hipotalamusa sadrži većinu neurosekrecijskih neurona:

a. tuberoinfundibularno
b. mamilarno
c. medijalno
d. periventrikularno
e. supraoptičko

Koji od navedenih nije hormon hipotalamusa:

a. melanoliberin
b. somatostatin
c. kortikoliberin
d. tiroliberin
e. somatotropin

Na koji ciljni organ djeluje oksitocin:

a. bubreg
b. gušteraču
c. maternicu
d. hipotalamus
e. hipofizu

Funkcije hipotalamusa su sve,OSIM:

a. aktivnost endokrinog sustava
b. sve je točno
c. regulacija srčanog pulsa
d. regulacija tjelesne temperature
e. aktivnost autonomnomg živčanog sustava

Koja struktura tvori prednju granicu hipotalamusa:

a. comissura anterior
b. optička hijazma
c. mamilarna tijela
d. comissura posterior
e. lamina terminalis

S18 – IZGRADNJA NEURONSKE MREŽE

Za sinaptogenezu važni su:

a. neureksini
b. semaforini
c. integrini
d. netrini
e. kadherini

Sinaptička eliminacija je:

a. smanjenje sinaptičkih veza
b. gubitak aksonskh veza na ciljnim stanicama
c. propadanje specifičkih neurona
d. odbijanje aksona od ciljnog neurona izazvano kemorepelentima
e. proces zaustavljanja rasta aksona

Molekula važna za izbor konačnog cilja u prelasku iz aksona u sinapsu naziva se:
a. kadherin
b. integrin
c. fibronektin
d. integrin
e. laminin

Za trofičku interakciju vrijedi sve, OSIM::

a. to je dugoročna ovisnost između neurona i njihovih ciljeva
b. neurotrofini se izlučuju u malim količinama 
c. prethodi sinaptogenezi
d. sve je točno
e. posredovana je neurotrofinima
U skupinu kemorepelenata pripadaju:
a. fibronektini
b. integrini
c. semaforini
d. Laminini
e. netrini

Prvi događaj u formiranju neuronskih krugova je:

a. pojačanje akcijskog potencijala
b. nicanje aksona i dendrita
c. povećanje količine neurotransmitora u sinapsi
d. propadanje neurona
e. povećanje broja sinapsi

Za Kalmanov sindrom točno je sve, OSIM:

a. izostaju neuroni koji otpuštaju GnRH
b. karkaterizira ga poremećaj nastajanja olfaktornog trakta
c. nastaje mutacijom u genu KAL1
d. poremećaj je aksonskog rasta i navođenja
e. simptomi su anopsija i neplodnost

Čimbenik rasta neurona (NGF) je:

a. hormon
b. receptor na postsinaptičkoj membrani
c. receptor na presinaptičkoj membrani
d. neurotrofin
e. kemorepelent

Lamelipod je:
a. rastući akson
b. ogranak bazolateralne površine neurona
c. ogranak filopodija
d. isto što i filopodija
e. stožac rasta

Konačna populacija neurona pri kontrukciji neuronskih mreža postiže se:

a. kemotaksijom
b. apoptozom
c. sinaptogenezom
d. produženjem stožaca rasta
e. trofičkom interakcijom

Za stvaranje neuronskih mreža točno je sve, OSIM:

a. jedan od mehanizama je i sinaptička eliminacija
b. sinaptičkoj eliminaciji prethodi gubitak receptora
c. tijekom razvoja mozga dolazi do povećanja broja sinapsi
d. sve je točno Netočno
e. u početku svaka od stanica ima mononeuralnu intervaciju

Mali izdanci koji u početku razvoja neuronskih mreža izbijaju iz neurona nazivaju se:
a. aksoni
b. ništa nije točno
c. dendriti
d. neuriti
e. mikrovili

Vrsta citoskeleta odgovorna za produženje samog aksona je:

a. miozinski
b. keratinski
c. mikrotubularni
d. sve je točno
e. aktinski

Molekule stanične adhezije izvanstaničnog matriksa su sve OSIM:

a. fibronektin
b. laminini
c. sve je točno
d. kadherini Točno
e. kolagen

Za netrine vrijedi:
a. služe za kemorepulziju
b. sve je točno
c. izdanci su neurona
d. služe za kemoatrakciju
e. antagonisti su za DCC receptor

Funkcije trofičke interakcije su sve, OSIM:

a. rast samih aksona Netočno
b. elaboriranje aksona i dendritičkih grana koje podupiru veze između neurona
c. sve je točno
d. opstanak skupine neurona unutar značajno veće populacije
e. nastajanje i održavanje odgovarajućeg broja veza

U skupinu neurotrofina pripadaju svi, OSIM:

a. neurotrofin-3
b. neurotrofin-4
c. neurotrofin-5
d. neurotrofin-6
e. BDNF

Za neurotrofine vrijedi sve, OSIM:

a. sudjeluju u uklanjanju sinapsi
b. međudjeluju s Trk i p75 receptorima
c. štite stanicu od apoptoze
d. sudjeluju u stvaranju neurita Netočno
e. vežu se na integrine

S19 – MODIFIKACIJA NEURONSKIH KRUGOVA KAO REZULTAT ISKUSTVA

Za razvoj neuronskih mreža točno je sve, OSIM:
a. broj sinapsi tijekom adolescencije se povećava
b. "abnormalna" iskustva uzrokuju dramatičnije promjene od "normalnih"
c. Hebbov postulat čini staničnu osnovu učenja i pamćenja
d. sve je točno
e. interakcija s okolinom nakon rođenja povećava električnu aktivnost mozga

Na postnatalne promjene neuronske aktivnosti u lokalnim krugovima najviše utječe:

a. acetilkolin
b. glicin
c. noradrenalin
d. dopamin
e. GABA

Zatvaranje vjeđa oka mačke zašivanjem istih u ranoj fazi života uzrokovat će:
a. prevlast okulodominantnih kolumni za deprimirano oko
b. obostranu ambliopiju
c. jednaku zastupljenost okulodominantnih kolumni
d. ambliopiju na deprimiranom oku
e. zatvoreno oko upravljat će većinom kortikalnih neurona

Za kritična razdoblja je točno sve, OSIM:

a. i nakon završetka kritičnog razdoblja kasnija iskustva utječu na iste neuronske krugove Točno
b. kritična razdoblja oslanjaju posebno na promjene u organizaciji i funkcioniranju krugova u kori velikog
mozga
c. nemogućnost izlaganja određenom podražaju tijekom kritičnog razdoblja teško je ili nemoguće popraviti
naknadno
d. na njih utječe vrijeme izlaganja podražaju
e. utjecaji mogu biti suptilni ili precizni

Stanje u kojima izostaje usklađenost očiju naziva se:

a. anopsija
b. ambliopija
c. hiperopija
d. miopija
e. strabizam

Za neuronsku aktivnost u kritičnim razdobljima vrijedi:

a. sve je točno
b. tijekom kritičnog razdoblja mijenja se izražaj gena
c. Ca2+ aktivira kalmodulin kinazu
d. promjene se odvijaju putem promjena unutarstanične koncentracije Ca2+
e. aktiviraju se transkripcijski čimbenici

U kojem razdoblju života mačke vidno iskustvo utječe na razvoj vidnih neuronskih krugova:
Odaberite jedan odgovor:
a. od rođenja do 6 mj. života
b. od rođenja do 3. mj. života
c. od 2. tj. do 3 mj. života
d. pd 1. tj. do 6 mj. života
e. od 1. tj. do godine dana života

Nakon kojeg razdoblja dijete razvija sklonost prema fonemima materinjeg jezika:
a. nakon 4 mjeseca
b. nakon godine dana
c. nakon 6 mjeseci
d. nakon 8 mjeseci
e. nakon 3 mjeseca

Kritično razdoblje za okulodominantni razvoj u mačaka je:

a. prva 3 mjeseca života
b. prvih 6 mjeseci života
c. prva 2 mjeseca života
d. prva 4 mjeseca života
e. prvu godinu života

Koja struktura vidnog puta se također mijenja ovisno o vidnom iskustvu:

a. Mrežnica
b. Gornji kolikuli
c. Lateralno genikulatno tijelo
d. Medijalno genikulatno tijelo
e. Primarna somatosenzorna kora Netočno

Na kojem sustavu je modifikacija neuronskih krugova najviše istražena:

a. okusnom
b. vidnom
c. slušnom
d. somatosenzornom
e. njušnom

Za kritična razdoblja je točno:

a. vrijeme najslabije neuronske aktivnosti
b. vrijeme kada iskustvo ima najveći učinak na neuronske mreže
c. razdoblje koje karakterizira otežano pamćenje i učenje
d. uvijek su kratkog trajanju
e. najviše utjecaja imaju u embrionalnom razvoju

U kojem sloju primarne vidne kore se nalaze okulodominantne kolumne:

a. 6.
b. 1.
c. 5.
d. 4.
e. 2.

Ključni receptor za modifikaciju krugova tijekom razvoja su:

a. NMDA
b. dopaminski
c. muskarinski
d. kainatni
e. AMPA

S20 – GOVOR
Za aprozodiju je točno:
a. označava poremećaj razumijevanja govora
b. uglavnom nastaje oštećenjem lijeve hemisfere
c. posebno je važno u nekim jezicima (npr. mandarinskom)
d. sve je točno
e. zahvaćeno je prvenstveno Wernickeovo područje

Specifièni poremeæaj imenovanja stvari i osoba zove se:

a. senzorna afazija
b. apraksija
c. nominalna afazija
d. slušna agnozija
e. astereognozija

Senzorička afazija:
a. označava teškoću u izgovaranju suvislih misli
b. označava teškoću u crtanju složenih slika
c.ukazuje na oštećenje Wernickovog područja
d.označava teškoću u razumijevanju složenih vidnih prizora
e. ukazuje na oštećenje Brokinog područja

Strukture koje sudjeluju u produkciji glasas u sve, OSIM:

a. jezik
b. sve je točno
c. pluća
d. grkljan
e. jednjak

Gubitak normalnog ritma, naglaska i intonacije govora naziva se:

a. prozopagnozija
b. nominalna disfazija
c. senzorna disfazija
d. prozodija
e. motorička disfazija

Za Wada test vrijedi sve, OSIM:

a. u desnu karotidnu arteriju se ubrizgava anestetik
b. pri ubrizgavanju anestetika nastupa afazija
c. to je test za procjenu jezične lateralizacije
d. izvodi se u neuroloških pacijenata kojima prethodi kirurški zahvat
e. izaziva se kratkotrajna "anestezija" lijeve hemisfere

Pri nastanku lezija mozga koje povezuju temporalna i frontalna područja odgovorna za govor nastaje:
a. konduktivna afazija
b. senzorna afazija
c. sve je točno
d. motorička afazija
e. nominalna afazija

U većini ljudi neuronski krugovi važni za motoričke naredbe u produkciji govora smješteni su u:
a. lijevom frontalnom režnju
b. lijevom temporalnom režnju
c. desnom frontalnom režnju
d. lijevom parijetalnom režnju
e. desnom parijetalnom režnju

U veliku skupinu sindroma jezičnih poremećaja pripadaju sve, OSIM:

a. konduktivme afazije
b. nominalne afazije
c. motoričke afazije
d. senzorne afazije
e. sve je točno

Wernickeovo područje pripada Brodmannovom polju:

a. 18
b. 22
c. 41 i 42
d. 44 i 45
e. 17

S21 – EMOCIJE
Papezov krug obuhvaća sve strukture, OSIM:
a. nucleus anterior thalami
b. corpora mamillaria
c. nucleus ventrolateralis anterior thalami
d. gyrus cynguli
e. hippocampus

Pri oštećenju amigdala osoba pokazuje odsustvo:

a. koncentracije
b. ljutnje
c. veselja
d. straha
e. tuge

Emocionalna pareza lica nastaje oštećenjem:

a. lateralnog dijela frontalnog režnja
b. medijalnog dijela frontalnog režnja
c. amigdale
d. piramidalnog puta
e. temporalnog režnja
Mehanizam odgovoran za kondicioniranje straha u amigdali naziva se:
a. senzitizacija
b. depresija
c. facilitacija
d. habituacija
e. dugoročna potencijacija

U emocionalnom procesiranju sudjeluju svi, OSIM:

a. limbički sustav
b. amigdala
c. orbitalni dio frontalnog režnja
d. sve je točno
e. lateralni dio frontalnog režnja

Za veze između emocija i desne hemisfere mozga točno je:

a. desna hemisfera sudjeluje u pozitivnim emocijama
b. sve je točno
c. oštećenjem temporalnog dijela desne hemisfere može nastati aprozodija
d. oštećenje desne hemisfere može prouzročiti depresiju
e. oštećenje prednjeg dijela desne hemisfere može uzrokovati pretjeranu veselost

"Hipofrontalnost" u ovisnika obilježava smanjenje aktivnosti:

a. cijelog frontalnog režnja
b. precentralnog girusa
c. orbitomedijalnog dijela frontalnog režnja
d. primarne motoričke kore
e. prednejg dijela frontalnog režnja

Za Klüver-Bucyjev sindrom vrijedi sve, OSIM:

a. otkriven je istraživanjem na majmunima
b. karakterizira ga nastanak anopsije
c. kod subjekata je bilo prisutno bizarno oralno ponašanje
d. simptomi su bili hiperaktivnost i hiperseksualnost
e. nastaje lezijom medijalnog dijela temporalnog režnja

Funkcije amigdale i prefrontalne kore su:

a. procjena izraza lica
b. racionalno razmišljanje
c. sve je točno
d. obrađivanje emocija
e. procjena pravila ponašanja 

Za retikularnu formaciju je točno:

a. aktivira visceralni motorički sustav
b. nalazi se u moždanom deblu
c. informacije prima iz hipotalamusa
d. sve je točno
e. sudjeluje u reakciji lažnog bijesa
Za Duchenneov osmijeh točno je sve, OSIM:
a. sve je točno
b. pokrenut je iz prednjeg dijela cingularnog girusa
c. još se naziva i "piramidalni osmijeh"
d. nastaje spontano
e. nastaje aktivacijom m. orbicularis oculi i m.zygomaticus maior

Jezgre amigdale dijelimo na sve skupine, OSIM:

a. prednja skupina
b. središnja skupina
c. bazolateralna skupina
d. stražnja skupina
e. medijalna skupina

Jezgre amigdale koje tvore veze s olfaktornom korom pripadaju:

a. prednjoj skupini jezgara
b. bazolateralnoj skupini jezgara
c. medijalnoj skupini jezgara
d. središnjim jezgrama
e. sve je točno
Emocije se najbrže izražavaju:
a. lijevom mimičnom muskulaturom
b. desnom mimičnom muskulaturom
c. mimičnom muskulaturom cijelog lica
d. perioralnom mimičnom muskulaturom
e. periorbitalnom mimičnom muskulaturom

Sredstva ovisnosti djeluju na:

a. rostralnu intersticijsku jezgru
b. ventralnu tegmentalnu areju
c. rostralnu intersticijsku jezgru i n. accumbens
d. n. accumbens i ventralnu tegmentalnu areju
e. nucleus accumbens

Amigdala se nalazi:
a. u medijalnom dijelu temporalnog režnja
b. u području stražnjeg hipotalamusa
c. kaudalno od hipokampusa
d. uz inzulu
e. u orbitalnom dijelu frontalnog režnja

S22 – SEX I SEKSUALNOST

Jezgra važna za upravljanje laktacijom je:
a. n. arcuatus
b. spolno dimorfna jezgra
c. sve je točno
d. ventromedijalna jezgra
e. supraoptička jezgra

Poremećaj koji dovodi do razvoja ženskih vanjskih genitalija usprkos prisutnosti muških gonada naziva se:
a. Downov sindrom
b. testikularna feminizacija
c. kongenitalna adrenalna hiperplazija
d. Klinefelterov sindrom
e. Turnerov sindrom

Subjektivni dojam vlastitog spola naziva se:

a. seksualna orijentacija
b. spolni identitet
c. rodna pripadnost
d. spolni dimorfizam
e. spolni fenotip

Dio hipiotalamusa uključen u dimorfno seksualno ponašanje je:

a. lateralno područje
b. preoptičko područje
c. tuberoinfundibularno područje
d. paraventrikularno područje
e. stražnje mamilarno područje

Gen za TDF se nalazi na:

a. X kromosomu
b. 22. kromosomu
c. Y kromosomu
d. 4. kromosomu
e. 21. kromosomu

Steroidno-tireoidni receptori za gonadne steroide nalaze se:

a. na endoplazmatskom retikulumu
b. u mitohondrijima
c. na površini stanica
d. u citoplazmi
e. u jezgri

Za Onufovu jezgru je točno:

a. utječe na razvoj bulbokavernoznog mišića
b. nalazi se u lumbalno dijelu kralježnične moždine
c. odgovorna je za razvoj gonada
d. u žena ima više neurona
e. sve je točno

Spolni dimorfizam u gestaciji se odnosi i na manji utjecaj leptina u jezgrama hipotalamusa:

a. n. arcuatusu i ventromedijalnim jezgrama
b. n. arcuatus
c. ventromedijalnim jezgrama
d. spolno dimorfnoj jezgri i n. arcuatusu
e. spolno dimorfnoj jezgri

Hormoni koji pridonose diferencijaciji gonada tijekom embrionalnog razvoja u muškog spola su svi,
OSIM:
a. sve je točno
b. testosteron
c. estrogen
d. estradiol
e. inhibitor Mulerovih kanala

Za gonade je točno sve, OSIM:

a. njihov nastanak je kodiran genima na spolnim kromosomima
b. pripadaju u sekundarna spolna obilježja
c. osnovna su razlika među spolovima
d. sudjeluju u stvaranju gameta
e. pripadaju u primarna spolna obilježja

Estrogenski i androgenski receptori nalaze se u:

a. sve je točno 
b. substantiji nigri 
c. amigdalama 
d. hipotalamusu 
e. moždanoj kori 

Kognitivno iskustvo emocija i privlačnosti povezano sa spolnim odnosima naziva se:

a. fenotip 
b. rodna pripadnost 
c. spolni dimorfizam 
d. spolni identitet 
e. seksualna orijentacija 

Za kongenitalnu adrenalnu hiperplaziju točno je sve, OSIM:

a. žene su maskuliniziranog fenotipa 
b. osobe imaju povećane razine testosterona 
c. mutiran je enzim koji pretvra testosteron u estradiol 
d. muškarci s tim poremećajem ulaze ranije u pubertet 
e. mutacija je na genu za 21-hidroksilazu 

Za anteroventralne paraventrikularne jezgre (AVPV) vrijedi:

a. u mužjaka imaju više neurona 
b. reguliraju ovulacijski ciklus 
c. smještene su u prednjem dijelu hipofize 
d. sve je točno 
e. testosteron potiče proliferaciju stanica AVPV-a 

U zdravom muškom mozgu u odnosu na ženski mozak veće su sve strukture, OSIM:
a. comissura anterior
b. amygdala
c. corpus callosum
d. gyrus cynguli
e. orbitofrontalna kora

S23 – PAMĆENJE

Za klasično uvjetovanje točno je sve, OSIM:

a. primjer je sparivanje mirisa i izgleda hrane sa zvukom zvonca 
b. najviše je istraživana na majmunima 
c. način učenja kada se jedan podražaj sparuje s drugim 
d. istraživao ju je Ivan Pavlov 
e. primjer uvjetovanog podražaja je zvuk zvonca 

Za potpaljivanje vrijedi:
a. proces koji dovodi do upamćivanja uvijek točnih informacija 
b. to je način kako se trenutno pretvara u kratkoročno pamćenje 
c. proces nije otporan na ozljedu mozga 
d. proces se odvija pri prvom doticaju sa stvarnim podražajem 
e. dugoročno pamćenje obično ostaje očuvano i u demenciji 

Gen za APP nalazi se na:

a. X kromosomu 
b. 18. kromosomu 
c. 21. kromosomu 
d. 2. kromosomu 
e. 13. kromosomu 

Za operantno uvjetovanje točno je sve, OSIM:

a. istraživano je na mačkama 
b. to je promijenjena vjerojatnost nekog ponašanja na osnovi posljedica odgovora na organizam 
c. sve je točno 
d. najpoznatiji istraživač je Edward Thorndike 
e. jedni od objekta istraživanja su bili golubovi i štakori 

Sposobnost zadržavanja informacija kroz nekoliko sekunda ili minuta karakteristika je:
a. trenutnog pamćenja 
b. dugoročnog pamćenja 
c. deklarativnog pamćenja 
d. radnog pamćenja 
e. proceduralnog pamćenja 

Nesposobnost stvaranja novog pamćenja nakon neurološke lezije naziva se:

a. retrogradna amnezija 
b. anterogradna amnezija 
c. ambliopija 
d. engram 
e. anopsija 

Pamćenje koje obuhvaća vještine koje se stječu i kojih se prisjećamo nesvjesno zove se:
a. trenutno pamćenje 
b. proceduralno pamćenje 
c. radno pamćenje 
d. deklarativno pamćenje 
e. amnezija 

Prostorno učenje i pamćenje ovisi o kojem dijelu mozga:

a. hipotalamusu 
b. hipokampusu 
c. inzuli 
d. lateralnom dijelu temporalnog režnja 
e. medijalnom dijelu temporalnog režnja 

Vrste pamćenja ovisnog o vremenu su sve, OSIM:

a. dugoročno 
b. sve je točno 
c. trenutno 
d. radno 
e. proceduralno 

Za Alzheimerovu bolest vrijedi sve, OSIM:

a. promjene su najizraženije u malom mozgu 
b. zahvaća 45% osoba starijih od 80 godina 
c. to je najčešća vrsta demencije 
d. karakterizirana je stvaranjem neurofibrilarnih vrtloga 
e. postoji i djelomična genska osnova bolesti 

Koja struktura nije povezana uz stvaranje nedeklarativnog pamćenja:

a. bazalni gangliji
b. amigdala
c. medijalni temporalni režanj
d. mali mozak
e. prefrontalna kora