Professional Documents
Culture Documents
2406 Neura-Merged
2406 Neura-Merged
Agrafija je:
a. Ništa nije točno
b. Nemogućnost pisanja
c. Nemogućnost računanja
d. Gubitak mogućnosti govora
e. Gubitak pamćenja
5. Bolesnik je doživio moždani udar koji se prezentirao tetraplegijom. CT -om mozga se nalazi
ishemijski moždani udar lokaliziran u moždanom deblu. Suženje koje vratne krvne žile ćemo
smatrati simptomatskom stenozom?
a. Srednje mdane arterije
b. Desne unutarnje karotidne arterije
c. Lijeve unutarnje karotidne arterije
d. Niti jedne od navedenih
e. Prednje moždane arterije
19. Nakon koliko vremena ćemo epileptički napadaj s bilateralnim konvulzijama klasificirati kao
epileptički status?
a. 1 sat
b. 5 minuta
c. 30 sekundi
d. 4, 5 sata
e. 24 sata
22. Prilikom oštećenja koje regije mozga najčešće nastaju smetnje govora po tipu motorne
disfazije?
a. Lijevog okcipitalnog režnja
b. Moždanog debla
c. Lijevog frontalnog režnja
d. Desnog okcipitalnog režnja
e. Desnog frontalnog režnja
31. Elektroencefalografija se ponekad koristi prilikom dijagnostike koje od dolje navedenih bolesti:
a. Mijastenije gravis
b. Bolesti motoričkog neurona
c. Encefalitisa
d. Parkinsonove bolesti
e. Lezije radijalnog živca
1.Beni
gni
pozi
cij
ski
par
oksi
zmal
niv
ert
igo:
a.Veći
naepizodaBPPV-
atr
ajenekol
i
kot
jedana,
ali
mogut
raj
ati
mnogodul
j
e,
ponekadčakigodi
nama.
b.Sv
ejet
očno
c.Jenaj
češći
uzr
očni
kvr
togl
avi
ce
d.BPPVkarakt
eri
zi
raj
uepi
zodev
rtogl
avi
cekoj
eobi
čnot
raj
uod10do30
sekundi
e.Ni
štani
j
etočno
2.Acet
il
sal
i
cil
naki
sel
i
nasekor
ist
iul
i
ječenj
u:
a.Mul
ti
pleskl
eroze
b.I
shemi
j
skogmoždanogudar
a
c.Aneur
izmat
skogkr
var
enj
a
d.Par
kinsonov
ebol
est
i
e.Epi
l
epsi
j
e
3.Agr
afi
j
aje:
a.Ni
štani
j
etočno
b.Nemogućnostpi
sanj
a
c.Nemogućnostr
ačunanj
a
d.Gubi
takmogućnost
igov
ora
e.Gubi
takpamćenj
a
4.Bolesni
kjedoživ
iomoždaniudarkojiseprezenti
raol
i
jevostr
anom
hemiparezom,CT-om mozgasenalaziishemij
skimoždaniudarl
okal
i
zir
an
desnof r
ontal
nosuženj
ekojevr
atnekr v
nežilećemosmat rat
isi
mptomatskom
stenozom?
a.Li
j
evev
ert
ebr
alnear
ter
ij
e
b.Desnev
ert
ebr
alnear
ter
ij
e
c.Li
j
eveunut
arnj
ekar
oti
dnear
ter
ij
e
d.Desneunut
arnj
ekar
oti
dnear
ter
ij
e
e.Desnebazi
l
arnear
ter
ij
e
5.El
ektr
omioneur
ografij
aser
uti
nski
NEkor
ist
ipr
il
ikom di
j
agnost
ikekoj
eod
dol
jenav
edenihbolesti
:
a.Mi
j
ast
eni
j
egr
avi
s+encef
ali
ti
sa
b.Bol
est
imot
ori
čkogneur
ona
c.Mi
j
ast
eni
j
egr
avi
s
d.Encef
ali
ti
sa
e.Lezi
j
eradi
j
alnogži
vca
6.Gui
l
lanbar
reovsi
ndr
om j
e:
a.Bol
estpl
eksusa+bol
estper
if
erni
hži
vaca
b.Bol
estsr
edi
šnj
egži
včanogsust
ava
c.Bol
estpl
eksusa
d.Bol
estneur
omuskul
arnespoj
nice?
???
???
?
e.Bol
estper
if
erni
hži
vaca
7.I
spadosj
etaset
ipi
čnonal
azi
kodkoj
ebol
est
i:
a.Di
j
abet
ičkepol
i
neur
opat
ij
e
b.Ami
otr
ofi
čnel
ater
alneskl
eroze
c.Mi
otonedi
str
ofi
j
e
d.Ami
otr
ofi
čnel
ater
alneskl
eroze+mot
ornedi
str
ofi
j
e
e.Mi
j
ast
eni
j
egr
avi
s
8.Koj
iodnav
edeni
hži
vacani
kadaNEMOŽEbi
tiošt
ećenuskl
opukompr
esi
vni
h
si
ndromar
uke:
a.N.Ul
nar
is
b.Sv
imogubi
tiošt
ećeni
c.N.Medi
anus
d.N.Radi
ali
s
e.N.Per
oneus
9.Koj
i
m odnav
edeni
hpoj
mov
aNEĆEMOni
kadaopi
sat
iepi
l
epsi
j
u:
a.Žar
išnaepi
l
epsi
j
aspor
emećaj
em sv
jesnost
i
b.Žari
šnaepil
epsi
jaspor
emećajem sv
jesnost
ispr
opagaci
j
om ubi
l
ater
alne
toni
čko-
kloni
čkegr
čeveekst
remit
eta
c.Žari
šnaepil
epsi
jabezpor
emećaj
asvjesnost
ispr
opagaci
j
om ubi
l
ater
alne
toni
čko-
kloni
čkegrčev
eekst
remi
tet
a
d.General
i
ziranaepi
l
epsi
j
asbi
l
ater
alni
mtoni
čko-
kloni
čkegr
čev
ima
ekst
remiteta
e.Sv
ipoj
mov
isekor
ist
euopi
suepi
l
epsi
j
e
10. Kol
i
koi
maneur
onaul
j
udskom mozgu
a.36
b.12
c.Oko500
d.2
e.86mi
l
ij
ardi
11. Kv
ali
tat
ivni
por
emečaj
svi
j
est
ije:
a.Somnol
enci
j
a
b.Koma
c.Sv
enav
edenoj
etočno
d.Del
i
rij
e.Sopor
12. Meni
erov
abol
estseoči
tuj
e:
a.At
aksi
j
om
b.Moždani
m udar
om
c.Vr
togl
avi
com
d.I
spadom v
ida
e.Tr
emor
om
13. Mi
grenaseNEl
i
ječi
:
a.Lev
odopom
b.Tr
ipt
ani
ma
c.Ant
iepi
l
ept
ici
ma
d.Ant
idepr
esi
vi
ma
e.Nest
eroi
dni
m ant
ir
eumat
ici
ma(
NSAR)
14. Moždani
udarseNEmožeoči
tov
ati
:
a.Tr
ipar
ezom
b.Okt
apar
ezom
c.Kv
adr
ipar
ezom
d.Monopar
ezom
e.Par
apar
ezom
15. Mul
ti
plaskl
erozaj
e:
a.Sekundar
nademi
j
eli
nizaci
j
skabol
estper
if
ernogži
včanogsust
ava
b.Sekundar
nademi
j
eli
nizaci
j
skabol
estsr
edi
šnj
egži
včanogsust
ava
c.Pr
imar
nademi
j
eli
nizaci
j
skabol
estsr
edi
šnj
egži
včanogsust
ava
d.Pr
imar
nai
nfekt
ivnabol
estsr
edi
šnj
egži
včanogsust
ava
e.Pr
imar
nademi
j
eli
nizaci
j
skabol
estper
if
ernogži
včanogsust
ava
16. Pot
punaoduzet
ostj
ednest
ranet
ij
elaj
e:
a.Hemi
par
eza
b.Hemi
plegi
j
a+hemi
hiper
plegi
j
a
c.Hemi
hiper
plegi
j
a
d.Hemi
plegi
j
a
e.Tet
rapl
egi
j
a
17. Pr
il
ikom ošt
ećenj
adesnogokci
pit
alnogr
ežnj
anast
aje:
a.Desnost
ranahomi
nimnahemi
anopsi
j
a
b.Li
j
evost
ranahomi
nimnaheni
anopsi
j
a
c.Desnost
ranaamaur
oza
d.Li
j
evost
ranahomi
nimnahemi
anopsi
j
a+l
i
jev
ost
ranaamaur
oza
e.Li
j
evost
ranaamaur
oza
18. Pr vapomoćbolesni
kakoj
ii
magener
ali
zi
rani
epi
l
ept
ički
napadaj
s
bi
l
ater
alni
m konv
ulzi
jamaobuhvaća:
a.Ukloni
tii
zbl
i
zinepr
edmet
ekoj
ibi
mogl
iozl
i
jedi
tibol
esni
kazav
rij
eme
napadaja
b.Obav
eznošt
opr
ij
ezav
rij
emenapadaj
abol
esni
kaokr
enut
inabok
c.I
zvadi
tij
ezi
kvani
zčel
j
ust
i
d.Obaveznošt
opr i
j
ezav r
ij
emenapadaj
abolesni
kaokrenut
inabok+
ukl
onit
iizbl
i
zinepredmetekoj
ibi
mogliozl
ij
edi
tibol
esni
kazavri
j
eme
napadaj
a
e.Sput
ati
bol
esni
kov
erukei
nogekakobi
smof
izi
čki
zaust
avi
l
igr
čev
e
19. Senzor
nadi
sfazi
j
aznači
da:
a.Bol
esni
kner
azumi
j
egov
or,
ali
imaur
ednugov
ornuekspr
esi
j
u
b.Bol
esni
k”f
rfl
j
a”pr
il
ikom gov
ora,
nor
azumi
j
egov
or
c.Bol
esni
kner
azumi
j
egov
orni
timožei
zgov
arat
iri
j
eči
d.Bol
esnik”f
rfl
j
a”pri
li
kom govor
a,norazumi
j
egov
or+Bol
esni
kner
azumi
j
e
gov
or,ali
imaurednugovornuekspr
esij
u
e.Bol
esni
knemožei
zgov
arat
iri
j
eči
,al
irazumi
j
egov
or
20. Spoj
iNETOČANpar
:
a.Ami
otr
ofi
čnal
ater
alnaskl
eroza–bol
estmot
ori
čkogneur
ona
b.Sv
enav
edenoj
etočno
c.Mul
ti
plaskl
eroza–bol
estpor
emećaj
apokr
eta
d.CI
DP–neur
omi
šićnabol
est
e.Aneur
izmat
skosubar
ahnoi
dal
nokr
var
enj
e–cer
ebr
ovaskul
arnabol
est
21. Spoj
itočanpar
:
a.n.v
agus–n.XI
b.n.opt
icus–n.I
II
c.n.f
aci
ali
s–n.VI
I
d.n.ocul
omot
ori
us–n.I
I
e.n.abducens-n.V
22. Spont
anohi
per
tenzi
vnoi
ntr
acer
ebr
alnokr
var
enj
eli
j
eči
mo:
a.sv
enav
edeno
b.redukci
j
om art
eri
j
skogt
lakai
ost
ali
m konzer
vat
ivni
m mj
eramal
i
ječenj
a(t
o
seprvoradi
)
c.t
rombol
i
zom
d.dekompr
esi
j
om l
i
gamenat
a
e.endov
askul
arni
m zahv
atom
23. subdur
alni
hemat
om naj
češćenast
aje:
a.kaoposl
j
edi
cat
raume
b.spont
ano
c.zbogpuknućaper
for
ant
nihar
ter
ij
a
d.genet
ski
e.usl
i
jedar
ter
ij
skehi
per
tenzi
j
e
24. t
ipi
čansi
mpt
om aneur
izmat
skogsubar
ahnoi
dal
nogkr
var
enj
aje:
a.i
ntenzi
vnagl
avobol
j
a
b.ošt
ečenj
edubokogsenzi
bil
i
tet
a
c.bl
agagl
avobol
j
a
d.hemi
par
eza
e.sv
enav
edeno
25. t
ipi
čansi
mpt
om Par
kinsonov
ebol
est
ije:
a.br
adi
ki
nezi
j
a
b.gl
avobol
j
a
c.hemi
plegi
j
a
d.gubi
taksl
uha
e.esenci
j
alni
tremor
26. t ipi
čnoselumbal
nom punkcij
om uzr
okuju3epruvet
ecerebrospinal
nog
l
ikvor
azaanali
zuukol
ikoj
eupr vojepr
uveti
li
kvorznačaj
nij
ekrvavi
jinegou
t
rećojnaj
vj
eroj
atni
j
eseradio:
a.t
raumat
skoj
punkci
j
i(ar
tef
ici
j
alnokr
vavl
i
kvor
)
b.subar
ahnoi
dal
nom kr
var
enj
u
c.kr
var
enj
eizaneur
izmekoj
ejespont
anopr
est
alo
d.meni
ngi
ti
su
e.kr
var
enj
uizkr
alj
ežni
čkemoždi
ne
27. ukoj
ojodnav
edeni
hsi
tuaci
j
aNEĆEMOpr
imi
j
eni
tit
erapi
j
utr
ombol
i
zom:
a.Moždaniudarseoči
tuj
ebl
agi
m,al
ionesposobl
j
avaj
ući
m si
mpt
omi
ma(
npr
.
Smetnj
egov or
a)
b.Dobv
ećaod80godi
na
c.Bolesni
kuj
e1hpr
ij
enast
upasi
mpt
omapunkt
ir
anaži
l
aradi
pot
rebe
uzorkov
anj
akr
vi
d.Bol
esni
kjei
maomoždani
udarpr
ij
e10godi
na
e.Moždani
udarseneoči
tuj
eni
kakv
im si
mpt
omi
ma
28. Upr
imar
negl
avobol
j
eNEspada:
a.Ni
štani
j
etočno
b.Gl
avobol
j
azbogt
raumegl
ave
c.Cl
ust
ergl
avobol
j
a
d.Mi
grena
e.Tenz
ij
skagl
avobol
j
a
29. Zadi
toni
j
ujet
očnat
vrdnj
a:(
mogućedaj
edi
stoni
j
a)
a.Radi
seohi
poki
net
ičkom por
emečaj
u
b.Ni
štani
j
etočno
c.Ul
i
ječenj
usekor
ist
ebr
ojni
li
jekov
i,nonaj
uspj
ešni
j
isepokazaoazat
iopr
in
d.Uzr
okni
kadni
j
egenet
ski
e.Spadaupor
emečaj
epokr
eta
30. Ži
vackoj
ij
ezaduženzasl
uhj
e:
a.n.I
X
b.n.VI
II
c.n.VI
I
d.n.V
e.v
.VI
31. beni
gni
par
oksi
zmal
niv
ert
igouzr
okuj
ekakavt
ipv
rtogl
avi
ce?
a.subj
ekt
ivanosj
ećaj
rot
aci
j
epr
ost
oraokov
last
it
eosi
b.nest
abi
l
nostpr
il
ikom hoda-at
aksi
j
a
c.ni
štani
j
etočno
d.”
mračenj
e”pr
edoči
ma
e.BPPVneuzr
okuj
evr
togl
avi
cu
32. El ekt
roneurogr
afi
jaiel
ekt
romi
ogr
afi
jaserut
inskiuglav
nom zaj
edno
i
zvodi
..
.dv
ijedi
jagnost
ičkemet
odezaj
ednoizv
oder adiseo:
a.Sv
enav
edenoj
etočno
b.EEG
c.EMNG
d.EP
e.MR
33. Demenci
j
aje:
a.Nemogućnostr
ačunanj
a
b.Gubi
takpamćenj
a
c.Gubi
takmogućnost
igov
ora
d.Nemogućnostpi
sanj
a
e.Ni
štani
j
etočno
34. Bolesni
kjedoživ
iomoždani udarkoj
iseprezent
iraodesnost
ranom
hemi
par
ezom imotornom di
sfazi
jom.Suženj
ekojevratnekrv
nežil
ećemo
smat
rat
isi
mptomatskom stenozom?
a.Desneunut
arnj
ekar
oti
dnear
ter
ij
e
b.Desnev
ert
ebr
alnear
ter
ij
e
c.Li
j
eveunut
arnj
ekar
oti
dnear
ter
ij
e
d.Desnebazi
l
arnear
ter
ij
e
e.Li
j
evev
ert
ebr
alnear
ter
ij
e
35. Gl
avobol
j
akodi
shemi
j
skogmoždanogudar
a?
a.Ni
kadanemožebi
tipr
isut
na,
poj
avagl
avobol
j
eiskl
j
učuj
eishemi
j
ski
moždani
udar
.
b.Seopi
suj
eodst
ranebol
esni
kakaonaj
j
jačagl
avobol
j
auži
vot
u
c.Jeuv
ij
ekpr
isut
na
d.Ni
štani
j
etočno
e.Jepr
isut
nar
ij
eđe,
uoko25%sl
učaj
eva
36. I ntr
acer
ebral
nii
ntr
apar
enhi
mski
hemat
om ubazal
nim gangl
i
ji
ma
naj
češćenast
aje
a.Usl
i
jedšećer
nebol
est
i
b.Kaoposl
j
edi
cat
raume
c.Zbogpuknućaaneur
izme
d.Spont
ano
e.Genet
ski
37. I munomodulaci
j
skai
imunosupr
esi
vnat
erapi
j
asenaj
češćei
rut
inski
kor
ist
euli
ječenj
u:
a.Epi
l
epsi
j
e
b.Mul
ti
pleskl
eroze
c.Par
kinsonov
ebol
est
i
d.I
shemi
j
skogmoždanogudar
a
e.Aneur
izmat
skogkr
var
enj
a
38. Imoždani
živ
acj
e:
a.N.Tr
ochl
ear
is
b.N.Opt
icus
c.N.Abducens
d.N.Ol
fact
ori
us
e.N.Ocul
omot
ori
us
39. Koj i
odnavedeni
hži
vacaj
enaj
češćeošt
ećenuskl
opunet
raumat
ski
h
kompr
esivni
hsi
ndromar
uke
a.N.Radi
ali
s
b.N.Medi
anus
c.N.Ti
bial
i
s
d.N.Per
oneus
e.N.Ul
nar
is
40. Kakavt
ipv
rtogl
avi
cenaj
češćeuzr
okuj
ecer
ebr
alni
moždani
udar
:
a.Mener
ovubol
est
b.At
aksi
j
u
c.Ni
štaodnav
edenog
d.Tr
emor
e.BPPV
41. Naj
l
akši
odnav
edeni
hkv
ant
it
ati
vni
hpor
emećaj
asv
ij
est
ije:
a.Koma
b.Somnol
enci
j
a
c.Del
i
rij
d.Fuga
e.Sopor
42. Kol
i
kor
ežnj
evai
mav
eli
kimozak_
a.Oko500
b.12
c.5
d.2
e.86mi
l
ij
ardi
43. Senzomot
ornadi
sfazi
j
aznači
da:
a.Bol
esnik”f
rfl
j
a”pri
li
kom govor
a,norazumi
j
egov
or+bol
esni
kner
azumi
j
e
gov
or,ali
imaurednugovornuekspr
esij
u
b.Bol
esni
kner
azumi
j
egov
or,
ali
imaur
ednugov
ornuekspr
esi
j
u
c.Bol
esni
knemožei
zgov
arat
iri
j
eči
,al
irazumi
j
egov
or
d.Bol
esni
kner
azumi
j
egov
orni
timožei
zgov
arat
iri
j
eči
e.Bol
esni
k”f
rfl
j
a”pr
il
ikom gov
ora,
nor
azumi
j
egov
or
44. Spoj
iNETOČANpar
:
a.Ami
otr
ofi
čnal
ater
alnaskl
eroza–bol
estmot
ori
čkogneur
ona
b.Sv
enav
edenoj
etočno
c.Gui
l
lanbar
resi
ndr
om –neur
omi
šićnabol
est
d.I
ntr
acer
ebr
alni
hemat
om –cer
ebr
ovaskul
arnabol
est
e.Di
stoni
j
a–bol
estpor
emećaj
apokr
eta
45. Mi
j
ast
eni
j
agr
avi
sje:
a.Bol
estneur
omi
šićnespoj
nice
b.Bol
estsr
edi
šnj
egži
včanogsust
ava
c.Bol
estpl
eksusa+bol
estper
if
erni
hži
vaca
d.Bol
estper
if
erni
hži
vaca
e.Bol
estpl
eksusa
46. Ti
pični
simpt
om SAH-
aje:
a.Hemi
plegi
j
a
b.Esenci
j
alni
tremor
c.Br
adi
ki
neza
d.Gubi
taksl
uha
e.Gl
avobol
j
a
47. Moždani
udarseNEMOŽEoči
tov
ati
:
a.Por
emečaj
em r
avnot
eže
b.I
spadom v
ida
c.Sv
ejet
očno
d.Sl
abošćuekst
remi
tet
a
e.I
spadom gov
ora
48. Par
kinsonov
abol
estsepr
imar
nol
i
ječi
:
a.Ant
idepr
esi
vi
ma
b.Ant
iepi
l
ept
ici
ma
c.Tr
ipt
ani
ma
d.Lev
odopom
e.Nest
eroi
dni
m ant
ir
eumat
ici
ma(
NSAR)
49. Pokr
etbul
busapr
emal
ater
alnoi
zvodi
?
a.N.Vagus
b.N.Opt
icus
c.N.Abducens
d.N.Faci
ali
s
e.N.Ocul
omot
ori
us
50. koj
ojodnav
edeni
hsi
tuaci
j
aNEĆEMOpr
imi
j
eni
tit
erapi
j
utr
ombol
i
zom:
a.Moždaniudarseoči
tuj
ebl
agi
m,al
ionesposobl
j
avaj
ući
m si
mpt
omi
ma(
npr
.
Smetnj
egov or
a)
b.Bol
esni
kimahemor
agi
j
ski
moždani
udar
c.Bol
esni
kuj
e1hpr
ij
enast
upasi
mpt
omapunkt
ir
anakompr
esi
bil
nakr
vna
ži
la
d.Bol
esni
kjei
maomoždani
udarpr
ij
e10godi
na
e.Bol
esni
kjepronađensnovonast
ali
m def
ici
tom pr
ij
e1h,
noposl
ednj
iput
a
j
ebiobezispadapri
j
e2,5h
51. Pol
i
neur
opat
ij
aje:
a.Bol
estper
if
ernogži
včanogsust
ava
b.Bol
estmi
šića
c.Pr
imar
nademi
j
eli
nizaci
j
skabol
estsr
edi
šnj
egži
včanogsust
ava
d.Bol
estneur
omi
šićnespoj
nice
e.Sekundar
nademi
j
eli
nizaci
j
skabol
estsr
edi
šnj
egži
včanogsust
ava
52. Pr
il
ikom ošt
ećenj
aobaokci
pit
alnar
ežnj
anast
aje:
a.Desnost
ranahomni
mnahemi
anopsi
j
a
b.Li
j
evost
ranahomi
nimnaheni
anopsi
j
a
c.Li
j
evost
ranaamaur
oza
d.Pot
puni
gubi
takv
idanaobaoka
e.Nenast
ajepor
emećaj
vida
53. Ži
vackoj
ij
ezaduženzaosj
etl
i
caj
e:
a.N.V
b.N.VI
II
c.N.VI
I
d.N.I
X
e.N.VI
54. Pot
punaoduzet
ostl
i
jev
erukej
e:
a.Monopl
egi
j
a
b.Hemi
par
eza
c.Monopar
eza
d.Hemi
plegi
j
a
e.Par
apl
egi
j
a
55. t ipi
čnoselumbalnom punkcij
om uzr
okuj
u3epruvet
ecer
ebrospinal
nog
l
ikv
orazaanali
zu.Ukolikpunkci
j
om dobij
emoksanokt
omanli
kvor,kojaj
e
navj
eroj
atni
j
adijagnoza:
a.r
adi
seot
raumat
skoj
punkci
j
i(pogr
ešnoj
euzor
kov
anl
i
kvor
)
b.radiseosubar
ahnoi
dalnom kr
var
enj
u,nosamoov
om met
odom seuzr
ok
krvarenj
anemožeodredi
ti
c.r
adi
seoi
shemi
j
skom moždanom udar
u
d.r
adi
seomeni
ngi
ti
su
e.r
adi
seosubar
ahnoi
dal
nom kr
var
enj
uizaneur
izmecer
ebr
alnekr
vneži
l
e
56. Upr
imar
negl
avobol
j
eNEspada:
a.Ni
štani
j
etočno
b.Sv
ejet
očno
c.Cl
ust
ergl
avobol
j
a
d.Mi
grena
e.Tenz
ij
skagl
avobol
j
a
57. Zadi
stoni
j
ujet
očnat
vrdnj
a:
a.Ulij
ečenj
usekor
ist
ebr
ojni
li
jekov
i,nonaj
uspj
ešni
j
imasepokazao
azati
opri
n
b.Uzr
okni
kadani
j
egenet
ski
c.Ni
štani
j
etočno
d.Spadaupor
emećaj
epokr
eta
e.Radi
seohi
poki
net
ičkom por
emećaj
u
58. Koj
i
m odnav
edeni
hpoj
mov
aNEĆEMOni
kadaopi
sat
iepi
l
epsi
j
u:
a)Žari
šnaepi
l
epsij
aepor emećajem sv
jesnost
ispropagaci
j
om u
bi
lat
eral
netoni
čko-
kloničkegr
čeveekstremi
tet
a
b)Genaral
i
ziranaepi
l
epsi
j
asuni
l
ater
alni
m at
oni
čki
m gr
čev
ima
ekst
remiteta
c)Žar
išnaepi
l
epsi
j
aspor
emećaj
em sv
jesnost
i
d)Sv
ipoj
mov
isekor
ist
euopi
suepi
l
epsi
j
e
e)Žari
šnaepi
l
epsij
abezpor emećaj
asv
jesnost
i spropagaci
j
om u
bi
lat
eral
netoni
čko-
kloni
čkegrčev
eekstr
emiteta
1) II mozgovni živac je zadužen za :
a) njuh
b) sluh
c) vid
d) pokrete očima
e) c+d
11. Razdoblje u kojem dolazi do pojave neuroloških simptoma, traje >24h, povlači se
spontano ili uz terapiju se naziva:
a) relaps
b) remisija
c) rekovalescencija
d) skleroza
e) ništa od navedenog
16. Dix-Hallpike j etest kojim se služimo kod dijagnostike koje od dolje navedenih bolesti:
a) bazilarne migrene
b) multiple skleroze
c) sindroma karpalnog tunela
d) benignog pozicijskog paroksizmalnog vertiga
e) sinkope
17. Sindrom karpalnog tunela se može javiti kod kojeg od dolje navedenih živaca:
a) n. medianusa
b) n. ulanarisa
c) n. radialisa
d) n vagusa
e) a+b
18. Puknuće krvne žile s prodiranjem krvi u okolno moždano tkivo nazivamo:
a) ishemijski moždani udar
b) hemoragijski moždani udar
c) subarahnoidalno krvarenje
d) cerebralna venska tromboza
e) tranzitorna ishemijska ataka
19. Koliko ima mozgovnih živaca?
a) 3
b) 12
c) 34
d) oko 450
e) više od 3 milijuna
47. Tromboliza:
a) Se može dati kod bolesnika koji nisu imali operaciju u posljednja 3 mjeseca
b) Može se dati bolesnicima kojima je učinjena indicirana kompletna dijagnostika uredna a
došli su unutar 4,5 sati od početka simptoma
c) Nije isto što i davanje niskomolekularnog heparina
d) Nije indicirana kod hemoragijskog moždanog udara
e) Sve je točno
72. Ako pacijent ima spušten lijevi usni kut, ne može zatvoriti lijevo oko, ne može nabrati
čelo na lijevoj strani, tada je oštećen:
a) Nervus facialis na lijevoj strani (periferna pareza)
b) Nervus facialis na desnoj strani (periferna pareza)
c) Veliki mozak na desnoj strani (centralna pareza)
d) Mali mozak na lijevoj strani (centralna pareza)
e) Nervus facialis na lijevoj strani i veliki mozak na desnoj strani (centralna pareza)
77. Bulbomotorični živci ili živci koji kontroliraju pokrete očima su:
a) N.opticus, N. oculomotorus (N ll, Nlll)
b) N. oculomotorus, N. trochlearis, N. abducens ( N III, N IV, N VI)
c) N. opticus, N. trochleari, N. accesorius (N I, N IV, N XI)
d) N. abducens, N. trigeminus, N facialis ( N VI, N V, N VII)
e) N. opticus, N. olfactorius, N. oculomotorius (N I, N II, N III)
81. Akutna potpuna transverzalna lezija leđne moždine u razni cervikalne kralježnice daje i
sliku:
a) Oduzetosti tri ekstremiteta
b) Potpune mlohave oduzetosti mišića nogu
c) Potpune oduzetosti jedne strane tijela
d) Potpune mlohave oduzetosti svih mišića ruku I nogu
e) Nepotpune oduzetosti jedne strane tijela
82. Za TIA-u je točno:
a) Uvijek je praćena glavoboljom
b) Češća je u mlađoj nego u starijoj životnoj dobi
c) Definira se kao naglo nastali žarišni ili globalni deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi
do sprita, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem
d) Najčešće nastaje zbog hemoragije
e) Definira se kao kratka epizoda neurološke disfunkcije uzrokovane žarišnom
moždanom ili retinalnom ishemijom koja tipično traje manje od 1h bez postojanja
dokaza infarkta
133)Homonimna hemianopsija:
a) nastaje prilikom oštečenja oka
b) nastaje prilikom oštećenja sljepoočnog režnja
c) nastaje prilikom oštećenja čeonog režnja
d) nastaje prilikom oštećenja zatiljnog režnja
e) nastaje prilikom oštećenja limbičkog režnja
147)Disestezija znači:
a) smanjena osjetljivost na bol
b) smanjena osjetljivost na dodir
c) povećana osjetljivost na bol
d) povećana osjetljivost na dodir
e) promijenjen osjećaj za dodir
148) Za nervus trigeminalis, točne tvrdnje su:
a) glavni je živac koji inervira mimičnu muskulaturu lica
b) ako postoji centralna pareza- znači da bolesnik ima slabost cijele polovine
c) glavni je živac za osjetnu inervaciju glave
d) to je sedmi kranijski živac
e) to je deveti kranijski živac
149) Patološki encefalogram (EEG) koji ukazuje na epilepsiju je slijedeći:
a) ima beta valove
b) ima theta valove
c) ima alfa valove
d) ima beta- theta kompleks
e) ima šiljak- val kompleks
166) Patološka zamorljivost mišića zbog lošeg funkcioniranja neuromišićne spojnice je:
a) mijastenija
b) distrofija
c) polineuropatija
d) poliradikuloneuropatija
220. Tremor koji zahvaća samo ruke (ponekad i glavu) nasljedan je, počinje najranije u
mladosti, nije progresivan, liječi se sedativima i beta blokatorima je:
a) tremor u sklopu Parkinsonove bolesti
b) esencijalni tremor
c) tremor u sklopu Guillain Barreovog sindroma
d) tremor u sklopu miopatije
e) tremor u sklopu miasthenije gravis
256. Položaj u neurološkom pregledu kada tražimo bolesnika da stoji uspravno, skupljenih
stopala I ispruženih ruku ispred sebe naziva se:
a) pronacijski
b) Lhermitteov
c) Rombergov
d) Babinskijev
e) Kernigov
13.Migrena se NE liječi:
a. Levodopom
b. Triptanima
c. Antiepilepticima
d. Antidepresivima
e. Nesteroidnim antireumaticima (NSAR)
60) Bolesnik je doživio moždani udar koji se prezentirao tetraplegijom. CT -om mozga se
nalazi ishemijski moždani udar lokaliziran u moždanom deblu. Suženje koje vratne
krvne žile ćemo smatrati simptomatskom stenozom?
a. Srednje moždane arterije
b. Desne unutarnje karotidne arterije
c. Lijeve unutarnje karotidne arterije
d. Niti jedne od navedenih
e. Prednje moždane arterije
76) Prilikom oštećenja koje regije mozga najčešće nastaju smetnje govora po tipu
motorne disfazije?
a. Lijevog okcipitalnog režnja
b. Moždanog debla
c. Lijevog frontalnog režnja
d. Desnog okcipitalnog režnja
e. Desnog frontalnog režnja
82) Pacijentica koja unatrag 10 godina ima jednom tjedno glavobolje trajanja po
nekoliko sati, lijevostrano lokalizirane, pulsirajuće, jakog intenziteta, uz mučninu i
povraćanje najvjerojatnije ima?
a. Aneurizmatsko subarahnoidalno krvarenje
b. Migrenu
c. Ništa od navedenog
d. Glioblastom
e. Tenzijsku glavobolju
86) Tenzilonskim testom se služimo kod dijagnostike koje od dolje navedenih bolesti?
1. Što je neurologija:
grana medicine koja se bavi poremećajima živčanog sustava.
Prvenstveno se bavi opisom, objašnjenjem i liječenjem bolesti prouzrokovanih
patološkim procesima i strukturalnim oštećenjima centralnog (mozak i
kralježnična moždina) i perifernog (periferni živci) živčanog sustava
7. Što su receptori?
oni su periferni dio osjetnog neurona; putem njih živčani sustav dobiva informacije o
zbivanjima u okolini,..
.
8. Na- K pumpa!
oblik primarnog aktivnog transporta iona kroz ćelijsku membranu koji se, uz potrošnju
energije, kreću iz sredine sa manjom u onu sa većom koncentracijom,
pomoću molekula nosača. U ovom procesu se ioni natrija aktivno ispumpavaju (izbacuju) iz
ćelije, a kalija upumpavaju u ćeliju, suprotno koncentracionom gradijentu: natrija ima više
van ćelije nego unutra, a kalija obrnuto
11. Razdoblje u kojem dolazi do pojave neuroloških simptoma, traje >24h, povlači se
spontano ili uz terapiju se naziva:
a) relaps
b) remisija
c) rekovalescencija
d) skleroza
e) ništa od navedenog
16. Dix-Hallpike j etest kojim se služimo kod dijagnostike koje od dolje navedenih bolesti:
a) bazilarne migrene
b) multiple skleroze
c) sindroma karpalnog tunela
d) benignog pozicijskog paroksizmalnog vertiga
e) sinkope
17. Sindrom karpalnog tunela se može javiti kod kojeg od dolje navedenih živaca:
a) n. medianusa
b) n. ulanarisa
c) n. radialisa
d) n vagusa
e) a+b
18. Puknuće krvne žile s prodiranjem krvi u okolno moždano tkivo nazivamo:
a) ishemijski moždani udar
b) hemoragijski moždani udar
c) subarahnoidalno krvarenje
d) cerebralna venska tromboza
e) tranzitorna ishemijska ataka
19. Koliko ima mozgovnih živaca?
a) 3
b) 12
c) 34
d) oko 450
e) više od 3 milijuna
47. Tromboliza:
a) Se može dati kod bolesnika koji nisu imali operaciju u posljednja 3 mjeseca
b) Može se dati bolesnicima kojima je učinjena indicirana kompletna dijagnostika uredna a
došli su unutar 4,5 sati od početka simptoma
c) Nije isto što i davanje niskomolekularnog heparina
d) Nije indicirana kod hemoragijskog moždanog udara
e) Sve je točno
72. Ako pacijent ima spušten lijevi usni kut, ne može zatvoriti lijevo oko, ne može nabrati
čelo na lijevoj strani, tada je oštećen:
a) Nervus facialis na lijevoj strani (periferna pareza)
b) Nervus facialis na desnoj strani (periferna pareza)
c) Veliki mozak na desnoj strani (centralna pareza)
d) Mali mozak na lijevoj strani (centralna pareza)
e) Nervus facialis na lijevoj strani i veliki mozak na desnoj strani (centralna pareza)
77. Bulbomotorični živci ili živci koji kontroliraju pokrete očima su:
a) N.opticus, N. oculomotorus (N ll, Nlll)
b) N. oculomotorus, N. trochlearis, N. abducens ( N III, N IV, N VI)
c) N. opticus, N. trochleari, N. accesorius (N I, N IV, N XI)
d) N. abducens, N. trigeminus, N facialis ( N VI, N V, N VII)
e) N. opticus, N. olfactorius, N. oculomotorius (N I, N II, N III)
81. Akutna potpuna transverzalna lezija leđne moždine u razni cervikalne kralježnice daje i
sliku:
a) Oduzetosti tri ekstremiteta
b) Potpune mlohave oduzetosti mišića nogu
c) Potpune oduzetosti jedne strane tijela
d) Potpune mlohave oduzetosti svih mišića ruku I nogu
e) Nepotpune oduzetosti jedne strane tijela
82. Za TIA-u je točno:
a) Uvijek je praćena glavoboljom
b) Češća je u mlađoj nego u starijoj životnoj dobi
c) Definira se kao naglo nastali žarišni ili globalni deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi
do sprita, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem
d) Najčešće nastaje zbog hemoragije
e) Definira se kao kratka epizoda neurološke disfunkcije uzrokovane žarišnom
moždanom ili retinalnom ishemijom koja tipično traje manje od 1h bez postojanja
dokaza infarkta
133)Homonimna hemianopsija:
a) nastaje prilikom oštečenja oka
b) nastaje prilikom oštećenja sljepoočnog režnja
c) nastaje prilikom oštećenja čeonog režnja
d) nastaje prilikom oštećenja zatiljnog režnja
e) nastaje prilikom oštećenja limbičkog režnja
147)Disestezija znači:
a) smanjena osjetljivost na bol
b) smanjena osjetljivost na dodir
c) povećana osjetljivost na bol
d) povećana osjetljivost na dodir
e) promijenjen osjećaj za dodir
148) Za nervus trigeminalis, točne tvrdnje su:
a) glavni je živac koji inervira mimičnu muskulaturu lica
b) ako postoji centralna pareza- znači da bolesnik ima slabost cijele polovine
c) glavni je živac za osjetnu inervaciju glave
d) to je sedmi kranijski živac
e) to je deveti kranijski živac
149) Patološki encefalogram (EEG) koji ukazuje na epilepsiju je slijedeći:
a) ima beta valove
b) ima theta valove
c) ima alfa valove
d) ima beta- theta kompleks
e) ima šiljak- val kompleks
166) Patološka zamorljivost mišića zbog lošeg funkcioniranja neuromišićne spojnice je:
a) mijastenija
b) distrofija
c) polineuropatija
d) poliradikuloneuropatija
220. Tremor koji zahvaća samo ruke (ponekad i glavu) nasljedan je, počinje najranije u
mladosti, nije progresivan, liječi se sedativima i beta blokatorima je:
a) tremor u sklopu Parkinsonove bolesti
b) esencijalni tremor
c) tremor u sklopu Guillain Barreovog sindroma
d) tremor u sklopu miopatije
e) tremor u sklopu miasthenije gravis
256. Položaj u neurološkom pregledu kada tražimo bolesnika da stoji uspravno, skupljenih
stopala I ispruženih ruku ispred sebe naziva se:
a) pronacijski
b) Lhermitteov
c) Rombergov
d) Babinskijev
e) Kernigov
13.Migrena se NE liječi:
a. Levodopom
b. Triptanima
c. Antiepilepticima
d. Antidepresivima
e. Nesteroidnim antireumaticima (NSAR)
60) Bolesnik je doživio moždani udar koji se prezentirao tetraplegijom. CT -om mozga se
nalazi ishemijski moždani udar lokaliziran u moždanom deblu. Suženje koje vratne
krvne žile ćemo smatrati simptomatskom stenozom?
a. Srednje moždane arterije
b. Desne unutarnje karotidne arterije
c. Lijeve unutarnje karotidne arterije
d. Niti jedne od navedenih
e. Prednje moždane arterije
76) Prilikom oštećenja koje regije mozga najčešće nastaju smetnje govora po tipu
motorne disfazije?
a. Lijevog okcipitalnog režnja
b. Moždanog debla
c. Lijevog frontalnog režnja
d. Desnog okcipitalnog režnja
e. Desnog frontalnog režnja
82) Pacijentica koja unatrag 10 godina ima jednom tjedno glavobolje trajanja po
nekoliko sati, lijevostrano lokalizirane, pulsirajuće, jakog intenziteta, uz mučninu i
povraćanje najvjerojatnije ima?
a. Aneurizmatsko subarahnoidalno krvarenje
b. Migrenu
c. Ništa od navedenog
d. Glioblastom
e. Tenzijsku glavobolju
86) Tenzilonskim testom se služimo kod dijagnostike koje od dolje navedenih bolesti?
124) Kod koje od navedenih bolesti tipično NE postoji rizik razvoja respiratorne
insuficijencije:
a) Sve je točno
b) Subarahnoidalnog krvarenja
c) Amiotrofične lateralne skleroze
d) Trigeminalne neuralgije
e) Guillan Barreovog sindroma
1. Što je neurologija:
grana medicine koja se bavi poremećajima živčanog sustava.
Prvenstveno se bavi opisom, objašnjenjem i liječenjem bolesti prouzrokovanih
patološkim procesima i strukturalnim oštećenjima centralnog (mozak i
kralježnična moždina) i perifernog (periferni živci) živčanog sustava
7. Što su receptori?
oni su periferni dio osjetnog neurona; putem njih živčani sustav dobiva informacije o
zbivanjima u okolini,..
.
8. Na- K pumpa!
oblik primarnog aktivnog transporta iona kroz ćelijsku membranu koji se, uz potrošnju
energije, kreću iz sredine sa manjom u onu sa većom koncentracijom,
pomoću molekula nosača. U ovom procesu se ioni natrija aktivno ispumpavaju (izbacuju) iz
ćelije, a kalija upumpavaju u ćeliju, suprotno koncentracionom gradijentu: natrija ima više
van ćelije nego unutra, a kalija obrnuto