UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
RAZREDNA NASTAVA

TEMELJNI ELEMENTI STATISTIKE

SEMINARSKI RAD IZ KVANTITATIVNIH METODA

Kandidat: Mentor:
Azemina Pitić-Malkić Doc.dr.Maid Omerović

Travnik, novembar, 2019.

 SADRŽAJ
SAŽETAK..................................................................................................................................3

SUMMARY...............................................................................................................................4

UVOD........................................................................................................................................5

1. METODOLOGIJA RADA....................................................................................................6

1.1. Predmet rada....................................................................................................................6

1.2. Problem rada...................................................................................................................6

1.3. Cilj rada...........................................................................................................................6

1.4. Zadaci rada......................................................................................................................6

2. POJAM STATISTIKE...........................................................................................................7

2.1. Etape istraživanja u statistici...........................................................................................7

3. STATISTIČKE ZAKONITOSTI...........................................................................................9

4. ELEMENTI STATISTIKE..................................................................................................10

4.1. Statistički skup..............................................................................................................10

4.1.1. Homogenost, diferenciranost i cjelovitost skupa...................................................10

4.1.2. Sadržinsko, vremensko i prostorno određenje skupa.............................................10

4.2. Statistički podatak.........................................................................................................11

4.2.1. Cilj, predmet, jedinica i obilježja posmatranja i prikupljanja................................12

4.2.2. Izvori prikupljanja podataka..................................................................................13

4.3. Instrumenti u statistici...................................................................................................13

4.3.1. Obim i oblik (metode) obuhvatanja jedinica posmatranja.....................................14

4.3.2. Sredstva prikupljanja podataka..............................................................................15

4.4. Praksa i primjena statistike............................................................................................15

4.4.1. Kontrola i provjera podataka..................................................................................15

4.4.2. Grupisanje i sređivanje podataka...........................................................................15

ZAKLJUČAK..........................................................................................................................17
LITERATURA.........................................................................................................................18

SAŽETAK
Pojam statistike mijenjao se kroz historiju. Negdje do 19. Stoljeća on je
podrazumijevao brojčane i ne brojčane podatke koji su bili od izričite važnosti za jednu
državu.
Statistika je posebna znanstvena disciplina koja u svrhu realizacije postavljenih
ciljeva istraživanja na organizovan način prikuplja, odabira, grupira, prezentira i vrši analizu
informacija ili podataka, te interpretira rezultate provedene analize.1 Statistička istraživanja
odnose se samo na mjerljive elemente, jer mjerenjem, registracijom, popisom i
prebrojavanjem određenih činjenica, statistika kvantitativno obuhvata obim posmatrane
pojave.
Cilj statističke analize je da se na osnovu podataka o promjenama obilježja na
elementima statističkog skupa dođe do pouzdanih informacija potrbnih za upravljanje
složenim dinamičkim sistemima. U ovim sistemima se pod uticajem sklopa unutrašnjih i
spoljnih faktora odvijaju izvjesne promjene preko kojih se tumači njihovo kretanje, otkrivaju
unutrašnje veze, kako između elemenata tako i sa drugim sistemima iz okruženja i predviđa
njihovo ponašanje u budućnosti.
U rješavanju praktičnih zadataka koristimo ograničene empirijske podatke, tako da
rezultat obrade i statističke ocjene nose u sebi element stohastičnosti. Uvećanjem broja
jedinica posmatranja kao i broja ekperimenata, izvedena statistička ocjena na nivou osnovnog
skupa postaje pouzdanija.

Ključne riječi: statistika, statistički skup, podatak, prikupljanje podataka.

SUMMARY
The notion of statistics has changed throughout history. Until the 19th century, it
implied numerical and non-numerical data that were of particular importance to a country
Statistics is a special scientific discipline which, in order to realize the set research
goals, collects, selects, groups, presents and analyzes information or data in an organized
manner, and interprets the results of the analysis. Statistical surveys refer only to measurable
elements, because by measuring, registering, by listing and counting certain facts, statistics
quantitatively capture the extent of the observed phenomenon.
The aim of the statistical analysis is to obtain reliable information required for the
management of complex dynamic systems from the data on changes in characteristics on the
elements of the statistical set. In these systems, under the influence of a set of internal and
external factors, certain changes take place through which their movement is interpreted,
internal connections are detected, both between the elements and other systems in the
environment and their behavior is predicted in the future.
We use limited empirical data to solve practical problems so that the processing result
and statistical estimates carry an element of stochasticity. By increasing the number of
observation units as well as the number of experiments, the derived statistical estimate at the
base set level becomes more reliable.

Keywords: statistics, statistical set, data, data collection.

UVOD
Statistika kao i svaka nauka ima svoj nastanak koji je usko povezan sa razvojem
ljudskog društva kroz sve epohe. Od nastanka pa do današnjeg dana, ljudsko društvo
okruženo je raznim pojavama koje su više ili manje uticale na njegov razvoj. Čovek, kao
jedinka ljudskog društva, stalno teži da u svom razvoju posmatra.
Osnovni zadatak statističkih akcija svodi se u početku na prikupljanje podataka o
brojnom stanju stanovnika, vojnika, poreskih obveznika, imovine jer su vladari oduvek želeli
da znaju kolika je njihova vojna i finansijska moć. Pomoću statističkih metoda vrše se
procjene, odmjeravaju rizici, istražuju tendencije, analiziraju odnosi i faktori koji ih određuju.
Ona se još uvijek bavi i kvantitativnom deskripcijom stanja, ali stanja shvaćenog u
smislu trenutka ili tačke na dinamičnoj liniji razvoja.
Pod statistikom se danas podrazumjeva trostruki sadržaj. Pored statistike u užem
smislu ili deskriptivne statistike, ona obuhvata statističku analizu i teoriju. Statistika u užem
smislu ili deskriptivna statistika usmjerena je na prikupljanje, obradu i prezentovanje
podataka. Statistička analiza predstavlja skup statističkih metoda kvantitativne analize pojava
i njihovih odnosa, koji omogućuju pribavljanje numeričkih informacija, njihovu kvalitativnu
informaciju, donošenje zaključaka i formulisanje zakonitosti ponašanja posmatranih pojava.
Statistička teorija iznalazi statističke metode, objašnjava ih, dokazuje i usavršava.
1. METODOLOGIJA RADA
1.1. Predmet rada
Predmet ovog rada je teorijska analiza temeljnih elemenata u statistici.

1.2. Problem rada

Problem ovog rada je kako je poznavanje elemenata statistike bitno za razumijevanje
prikupljanja i obrade podataka u istraživanjima?

1.3. Cilj rada

Cilj ovog rada je spoznati i obrazložiti temeljne elemente statistike te predstaviti
njihovu primjenu u istraživanjima.

1.4. Zadaci rada

1. Objasniti pojam statistike.
2. Navesti etape istraživanja u statistici.
3. Objasniti šta su to statističke zakonitosti.
4. Navesti i objasniti elemente statistike.
5. Objasniti i navesti šta su to statistički skupovi.
6. Navesti i objasniti šta je to statistički podatak.
7. Navesti koji su to instrumenti u statistici.
2. POJAM STATISTIKE
„Statistika je naučni metod koji se primjenjuje sa svrhom opisivanja, procene i analize
karakteristika grupa, bez identifikacije pojedinaca ili organizacija koje sačinjavaju takve
grupe. Ona obuhvata postupke i procedure prikupljanja, kompilacije, obrade i analize
podataka o svim grupama i razvoj sličnih metoda mjerenja, modela i statističkih klasifikacija
u okviru uzorkovanja“ (Kuebler, Mackie, 2006. str. 6).
„Savremena statistika obezbeđuje kvantitativne metode i tehnike za potrebe
empirijskih istraživanja. Ona sadrži metodologiju za mjerenje neizvjesnosti i ispitivanje
posljedica uticaja te neizvesnosti na planiranje i tumačenje rezultata eksperimentisanja i
posmatranja“ (Wilcox, 2009. str 3).
Statistika se može podeliti u dvije cjeline:
1. Deskriptivna statistika čiji je zadatak sumiranje podataka u lako razumljivu cjelinu
2. Statističko zaključivanje koje podrazumeva izvođenje zaključka o skupu na osnovu
uzorka podataka (Keller, 2014).
Na osnovu svega rečenog, možemo definisati statistiku kao naučni metod tumačenja
varijacija posebnih karakteristika pojava koje su masovne na kvalitativan i kvantitativan
način sve dok se nalaze u međusobnoj zavisnosti.

2.1. Etape istraživanja u statistici

Svrha statističkog istraživanja je da se dobiju informacije ili da se istraže
karakteristike populacije.
Statističko istraživanje ponavlja se konstantno u etapama. Reč je o veoma složenom i
obimnom poslu gde posebno treba obratiti pažnju na:
1. dizajn, odnosno, treba isplanirati i osmisliti postupak sprovođenja istraživanja
2. opis, odnosno, neophodno je opisati sve postupke koji će se koristiti za sumiranje
podataka
3. zaključak, odnosno, predviđanja i izvođenje zaključka o skupu podataka na osnovu
dostupnog uzorka posmatranja (Wilcox, 2009).
Da bi se sprovelo statističko istraživanje najpre je neophodno odabrati statistički
uzorak. U narednoj fazi se vrši statističko posmatranje. U ovoj fazi se prikupljaju podaci o
pojavi koja je predmet ispitivanja.
Sledeća faza odnosi se na sređivanje, grupisanje, kontrolisanje i prikazivanje tako
grupisanih podataka.
 Poslednja faza sastoji se od analize prethodno grupisanih podataka i tumačenje
dobijenih rezultata analize. Na osnovu ovako sprovedenog statističkog istraživanja dobijaju
se rezultati koji se pripisuju celoj populaciji bez obzira što je istraživanje izvršeno na bazi
uzorka te populacije.
Da bi statističko istraživanje bilo kvalitetno sprovedeno neophodno je definisati cilj i
predmet istraživanja. Cilj istraživanja mora biti precizan i jasno definisan, konkretan i realan
da bi istraživanje moglo uspešno da se isplanira. Cilj istraživanja direktno uslovljava predmet
istraživanja. U skladu sa definicijom statistike predmet statističkog istraživanja je masovna
pojava koja je određena nekim kriterijumima. Najprie je važno definisati varijable koje će biti
predmet istraživanja.
3. STATISTIČKE ZAKONITOSTI
Masovno posmatranje ponašanja pojava uz odgovarajuću primenu statističke
metodologije omogućava nam da uočimo opšte karakteristike varijabilnih pojava i otkrijemo
pravilnosti u tendencijama ovakvih pojava. Pravilnosti koje uočvamo nazivaju se statističkim
zakonitostima ili masovnim zakoitostima. Ona se ispoljavaju na velikom broju slučajeva jer
te pravilnosti važe samo u masi. Ponašanje masovnih pojava u većem skupu pokazuje izvesnu
pravilnost, a na malom broju slučajeva ta pravilnost se ne ne ispoljava. Statistika istražuje te
pravilnosti i varijacije, i pritom polazi od velikog broja slučajeva koje posmatra, a rezultate
grupiše, opisuje, upoređuje i analizira. Statistika se bitno razlikuje od evidencije bilo u
preduzeću ili privredi. Pojam statistike je znatno širi. Zadatak evidencije jeste da registruje i
prati svaku pojedinu jedinicu i njena individualna svojstva. Evidencija ima za cilj da obuhvati
sve pojedinačne slučajeve da bi u svakom momentu mogla da pruži odgovarajuća obaveštenja
o pojedinačnim individualnim slučajevima (Macanović, 2010).
Zato statistika istaržuje masovne pojave a to istraživanje ima kvantitativni karakter.
Pod statistikom se danas podrazumeva, deskriptivna statistika, statistička analiza i statistička
teorija. Statističko istraživanje se ne svodi na otkrivanje karakteristike skupa već je zadatak
statistike merenje i analiza odstupanja individualnih karakteristika elemenata skupa od
utvrđenih zajedničkih karakteristika – istarživanje njihovih varijabiliteta posmatranog skupa.
Po njihovoj prirodi statistika je induktivni metod. Polazi od izvesnih hipoteza a zaključke
donosi na osnovu iskustava, događaja, činjenica i statističkih eksperimenata. Dobijene
rezultate podvrgava matematičkoj obradi u cilju pribavljanja novih informacija (Macanović,
2010).
4. ELEMENTI STATISTIKE
4.1. Statistički skup
„Statistički skup ili populacija je onaj skup na čijim elementima mjerimo jedno ili
više obilježja čije vrijednosti variraju od elementa do elementa posmatranog skupa”(Vuković,
Spasić, 2011., str. 2)
Na osnovu mnogih definicija, statističku skup se ukratko može definirati kao skup
elemenata, ljudi, individua, živih bića, predmeta, pojava ili događaja koji postoje u isto
vrijeme ili se povremeno ponavljaju i imaju neku zajedničku karakteristiku. Izbor statističkog
skupa je usko vezan za predmet istraživanja, problem i ponajviše za cilj istraživanja.

4.1.1. Homogenost, diferenciranost i cjelovitost skupa

Osnovne karakteristike skupa su da on treba da bude cjelovit skup, homogen ali i
diferenciran.
Cjelovitost skupa se odnosi na činjenicu da to skup svih individualnih slučajeva
posmatrane pojave koji postoji u tačno određenom vremenu.
Homogenost statističkog skupa predstavlja zajedničku poveznicu između pojedinih
pojava (entiteta) u tom skupu. Da bi statističku skup bio homogen, mora da ima bar jednu
zajedničku karakteristiku. Naprimjer, svi studenti Edukacijskog fakulteta bez obzira na
različit spol, vjeru, naciju, godine, smjer ili slično imaju zajedničku karakteristiku, a to je da
su studenti Edukacijskog fakulteta.
Da bi statističku skup bio diferenciran, on mora da bude istovrsan ali ne i istovjetan.
To znači da su studenti Edukacijskog fakulteta istovrsan skup, ali da su neistovjetne jedinice
skupa jer se razlikuju po spolu, godinama, nacionalnoj pripadnosti, smjerovima i slično.
Elementi skupa moraju imati bar jednu varijabilnu karakteristiku po kojoj se razlikuju da bi
skup bio diferenciran.

4.1.2. Sadržinsko, vremensko i prostorno određenje skupa

Statistički skup mora biti određen prostorno, vremenski i sadržinski. Skup je određen
sadržinski onda kada se jasno definišu osobine koje mora imati svaka jedinica ili element
skupa po osnovu kojih je i uključena u taj skup. On je vremenski određen ukoliko precizno
definišemo vremenski period ili momenat u kojem će se vršiti statističko posmatranje
elemenata osnovnog skupa (Lovrić, 2008).
Na primer, možemo posmatrati elemente nekog skupa od 01.02.2016. godine do
04.03.2019. godine, ili tačno određenog dana 19.04.2019. godine. Tek onda kada odredimo
prostor na kome se nalaze elementi skupa koji su predmet statističkog posmatranja možemo
reći da je statistički skup prostorno određen.
Jedinice ili elementi osnovnog skupa na kojima se vrši posmatranje razlikuju se
međusobno prema određenim osobinama koje predstavljaju obilježja.
Razlikujemo kvantitativna (numerička) i atributivna (kvalitativna, kategorijska)
obilježja (Lovrić, 2008).
Numerička obilježja predstavljaju takve karakteristike koje se mogu iskazati brojčano.
Ukoliko se vrednosti obilježja dobijaju prebrojavanjem onda je reč o prekidnim numeričkim
obeležjima i ona se izražavaju celim brojevima. Kada se vrednosti obilježja dobijaju na
osnovu merenja onda su u pitanju neprekidna numerička obilježja i ona se iskazuju u mernim
jedinicama. Na primer, prekidna obilježja mogu biti težina, visina, starost lica i drugo, dok
neprekidna obilježja mogu biti broj dece, broj automobila i drugo. Atributivna obilježja
izražavaju se rečima i izražavaju kvalitativne razlike koje postoje kod jedinica posmatranja
(Lovrić, 2008).
Ova obilježja imaju modalitete preko kojih se ispoljava njihova varijabilnost, na
primer, pol: muško i žensko; školska sprema: osnovna, srednja, viša i visoka i drugo. U cilju
brže obrade podataka kod atributivnih obilježja koristi se kodeks šifara. Ponekad je teško
precizno odrediti razliku između prekidnih i neprekidnih obilježja.
Također, neka obilježja mogu biti iskazana nekada kao numerička, a nekada kao
atributivna u zavisnosti od toga kako se zapisuju (Lovrić, 2008).

4.2. Statistički podatak

Podaci, kao registrovane činjenice utvrđene posmatranjem, pokazuju objektivno
stanje dobijeno uzastopnim mjerenjem ili prebrojavanjem, kao npr. Podaci o vodostaju,
temperaturi, informacije o zaradi radnika, kretanju produktivnosti itd. Za uspješno
posmatranje potrebno je, pored određivanja pojma jedinice, odrediti i koje će se
karakteristike, tj. obilježja, odabrati za posmatranje (Mikić, 2006).
Posmatrano obilježje može imati istu numeričku vrijednost kod više jedinica, pa se
zato broj koji pokazuje koliko se puta ista vrijednost obilježja pojavljuje naziva frekvencija, a
raspodjela statističkog skupa prema vrijednostima datog obilježja naziva se raspored
frekvencija. Kao preduslov prikupljanja podataka neophodno je da se izvrši prethodno
izviđanje i probno snimanje, kako bi se dobro upoznali sa pojavom koju ćemo ispitivati, kao i
da se provjeri podesnost raznih sredstava koja smo planom predvidjeli.
 Također, tokom posmatranja vrše se potrebne korekcije plana istraživanja, određuju
optimalne kombinacije svih elemenata i postupaka, te kontroliše i provjerava izbor cilja, izbor
obilježja jedinica skupa, izbor statističkih sredstava i drugih instrumenata, regularnost
uputstava za rad, podobnost izvora itd (Mikić, 2006).
Dakle, priprema programa posmatranja i prikupljanja podataka obuhvata utvrđivanje i
unošenje planskog reda i sadržaja posmatranja kao i metodoloških rješenja pod kojima
podrazumijevamo:
1. cilj, predmet, jedinicu i obilježje posmatranja
2. izvore prikupljanja podataka
3. načine prikupljanja podataka
4. metode obuhvatanja tj. obim i oblik jedinica posmatranja
5. sredstva prikupljanja – izrada baze podataka
6. kontrola i provjera podataka (Mikić, 2006).

4.2.1. Cilj, predmet, jedinica i obilježja posmatranja i prikupljanja

Cilj posmatranja proizilazi iz praktičnih ili naučnoistraživačkih potreba i mora da
bude postavljen jasno i određeno kako bi bio odrednica za ostale elemente.
Na osnovu konkretno formulisanog cilja mogu se jasno odrediti svi aspekti
prikupljanja podataka o karakteristikama pojedinačnih slučajeva posmatrane masovne pojave
(Mikić, 2006).
Predmet posmatranja (statistički skup) je masovna pojava ili statistička cjelokupnost o
čijim obilježjima jedinica se prikupljaju podaci. Osnovni statistički skup mora biti stvarno
(sadržinski) vremenski i teritorijalno definisan. Popisom jedinica posmatranja i izborom
izvještajne jedinice konačno se definiše i formalno ustanovljava statistički skup. Jedinica čini
elementarni dio skupa, a određuje se izborom osobina ili uslova koje treba da ima pojedinačni
slučaj da bi postao statistička jedinica (Mikić, 2006).
Statističke jedinice posmatranja prema prirodi postojanja mogu biti:
1. realne, koje vremenski duže postoje
2. momentne, događaji koji se dešavaju u trenutku
Obilježja su karakteristike statističkih jedinica prema kojima se one međusobno
razlikuju ili su slične, a definišu se stvarno (sadržinski), prostorno i vremenski (Mikić, 2006).
4.2.2. Izvori prikupljanja podataka
Statistička teorija i praksa koriste podatke iz sljedećih izvora, i to pojedinačno ili
kombinovano:
1. Primarni izvori – predstavljaju neposredno posmatranje i prikupljanje, tj.
organizovanje samostalnog snimanja podataka koje je pouzdano, ali je često
komplikovano i zahtjevno.
2. Sekundarni izvori:
a. posredni – predstavljaju posredno uzimanje podataka ispitivanjem lica; ovaj
izvor se oslanja na odgovore izvještajnih jedinica
b. neposredni – predstavljaju postojeću dokumentaciju i druge zapise (Mikić,
2006).
Podaci iz primarnih izvora su tačni, pouzdani i aktuelni, ali često veoma skupi i
vremenski zahtjevni, dok podaci iz sekundarnih izvora imaju zadovoljavajući stepen tačnosti
i aktuelnosti, a relativno su jeftini i dostupni u kratkom roku (Mikić, 2006).

4.3. Instrumenti u statistici

Na bazi primarnih i sekundarnih izvora, podaci se mogz prikupljati različito, a izbor
zavisi od cilja i prirode same pojave, tako da prikupljanje može da bude organizovano na
sljedeće načine:
1. Ekspedicioni: popisivač na licu mjesta prikuplja podatke, a primjenjuje se najčešće
kod popisa stanovništva; podrazumijeva mrežu popisivača i instruktora koji
istovremeno tumače pitanja i kontrolišu tačnost odgovora što obezbjeđuje dobar
kvalitet ulaznih podataka
2. Prijavni: statističke jedinice dolaze po pozivu ili zvaničnoj obavezi u određeni centar
statističkog organa i daju potrebne podatke (službe narodne odbrane, bezbjednosti
itd.)
3. Samoregistracija: popisivači donose izvještajnim jedinicama formulare (upitnike) da
ih popune, daju uputstva za nejasna pitanja, kontrolišu ispravnost odgovora i
ispravljaju vidljive greške
4. Korespodentni: na terenu se organizuje mreža korespodenata koji u određenom
vremenu prikupljaju podatke, unose ih u bazu podataka i u naznačenom roku
dostavljaju nosiocu statističke akcije
 5. Poštansko – telegrafski: materijali za unošenje podataka, zajedno sa uputstvima, šalju
se elektronskom ili običnom poštom statističkim jedinicama koje trebaju da daju
podatke i na isti način vrate u sjedište statističke službe (Mikić, 2006).

4.3.1. Obim i oblik (metode) obuhvatanja jedinica posmatranja

Statistička istraživanja mogu se vršiti prikupljanjem podataka o svim jedinicama koje
čine osnovni skup ili samo o jednom dijelu, što zavisi od prirode pojave, brzine koju žeilimo
postići, sredstava, stepena tačnosti i naučnosti rezultata i zaključaka itd. U teoriji i praksi
često se pojavljuje zahtjev da se informacije pribave brže i ekonomičnije, ali na nivou
aproksimacije (Mikić, 2006).
Prema obuhvatnosti jedinica posmatranja razlikujemo slijedeće dvije metode
prikupljanja: potpuno i nepotpuno prikupljanje:
1. Potpuno (totalno) prikupljanje, ovaj metod daje vrlo pouzdane rezultate, ali je
dosta skup i spor, a može da se organizuje u vidu popisai tekućih registracija.
2. Nepotpuno (djelimično) prikupljanje podataka, izborom jednog dovoljno
selektivnog broja jedinica iz statističkog skupa ekspeditivno dolazimo do sudova i
zaključaka o cijelomstatističkom skupu, a taj broj je uvijek obrnuto
proporcionalan homogenosti masovne pojave koju istražujemo (Mikić, 2006).
Uzorak predstavlja određeni broj jedinica osnovnog skupa, odabran po principu
slučajnosti, tako da sve jedinice imaju istu vjerovatnoću izbora.
Anketa je posmatranje određenog broja namjerno ili slučajno odabranih tipičnih
jedinica statističkog skupa, a da bi se taj izbor izvršio potrebno je dobro poznavati
karakteristike jedinica pojave koju istražujemo.
Procjena je poseban metod djelimičnog posmatranja i prikupljanja podataka gdje se
na osnovu jednog dijela, koji nas u određenom momentu zadovoljavajuće informiše, donose
aproksimativni sudovi i zaključci o svim jedinicama osnovnog skupa (Mikić, 2006).
Procjena može da bude:
1. prosta ( od oka ): zasniva se na iskazima i podacima koje daju stručna lica ili se
oslanja na iskustvo;
2. sračunata: zasniva se na mjerenju i izračunavanju, kako bi se rezultat proporcionalno
prenio na cjelokupnu masu, a možemo je posmatrati po srazmjeri i analogiji (Mikić,
2006).
4.3.2. Sredstva prikupljanja podataka
Upitnik je relativno praktično sredstvo za prikupljanje podataka o varijabilitetu
obilježja posmatranih jedinica. Sačinjen je u vidu obrasca tj. štampane ili elektronski
distribuirane liste pitanja na osnovu kojih se dolazi do odgovora koje u slijedečoj fazi
statističkog postupka pretvaramo u brojeve za dalju obradu (Mikić, 2006).
Upitnik može biti individualan, kada se popunjava pojedinačno za svaku jedinicu i
kolektivan kada se popunjava za svaku jedinicu posmatranja.
4.4. Praksa i primjena statistike
4.4.1. Kontrola i provjera podataka
Sa obzirom na mnoštvo podataka i učešće većeg broja lica i sredstava, objektivno
postoji mogućnost greške, pa je neophodno predvidjeti kontrolu koja moze da se organizuje
preventivno i neposredno nakon prikupljanja. Kontrola u toku prikupljanja je preventivna i
obavljaju je popisivači, a primjenjuje se kod ekspeditivnog načina i samoregistracije gdje se
neposredno vrši uvid u tačnost odgovora. Za punu efikasnost kontrole u pogledu
identifikacije i otklanjanja grešaka potrebno je da razlikujemo slučajne i namjerne greške
(Mikić, 2006).
Slučajne greške nastaju bez svjesne namjere da se na taj način utiče na ishod i u masi
se one anuliraju.
Namjerne greške nastaju kao posljedica namjere tj. pod dejstvom sistematskog uzroka
da se utiče an konačan rezultat i one se u masi umožavaju.
4.4.2. Grupisanje i sređivanje podataka
Rezultat prve faze postupka statističkog istraživanja je amorfna i haotična sirova
statistička građa koju treba dalje sortirati, grupisati i sređivati, odnosno obrađivati. Statistički
podaci u izvornom obliku predstavljaju gomilu prikupljenog materijala i izvještaja u tvrdoj ili
elektronskoj formi, koji su kao takvi neupotrebljivi direktno, niti je moguće na osnovu njih
bilo šsta zaključivati (Mikić, 2006).
Ovakvu masu statističkog materijala je potrebno određenim tehnikama obrade,
zasnovanim na statističkim principima, učiniti podesnom za statističku analizu. Sređivanjem i
grupisanjem, kao sinhronizovanim poslovima, nastaju podaci grupisani po obilježjima
jedinica posmatranja (Mikić, 2006).
„Sastavljanje šeme grupisanja predstavlja oblik ili šablon grupisanja podataka po
jednim vrstama obilježja,pa prema tom kriteriju razlikujemo sljedeće vrste grupisanja:
1. prema vrsti grupnog obilježja : stvarno, vremensko i prostorno,
2. prema obimu : prosto i kombinovano,
3. prema cilju : tipološko, varijaciono i analitičko,
4. prema atributivnim modalitetima; u obliku nomenklatura i klasifikacija kao službeno
propisanih i zvaničnih šema koje predstavljaju sistematizovane spiskove svih
modaliteta u kojima se posmatrano obilježje parametarski konkretizuje (Mikić, 2006.,
str. 24).
ZAKLJUČAK
Statistika je posebna znanstvena disciplina koja u svrhu realizacije postavljenih
ciljeva istraživanja na organizovan način prikuplja, odabira, grupira, prezentira i vrši analizu
informacija ili podataka, te interpretira rezultate provedene analize.
Predmet proučavanja statistike su određene zakonitosti koje se javljaju u masovnim
pojavama. Mogli smo shvatiti da je zadaća statistike da uoči zakonitosti u masovnim i
slučajnim pojavama, te da ih iskaže brojčano.
Osnovne faze statističkog istraživanja su: statističko promatranje, grupiranje
(tabelarno i grafičko prikazivanje statističkih podataka) i statistička analiza i interpretacija
rezultata provedene analize.
Statističko promatranje je organizirano prikupljanje statističkih podataka. Nakon
precizne definicije zadatka, cilja i predmeta istraživanja pristupa se organiziranom
prikupljanju statističkih podataka.
Uspješnost prvog koraka uvjetuje kvalitetu rezultata ostalih faza statističkog
istraživanja.nepotpune i neistinite prikupljene informacije do kojih bi se došlo u ovoj fazi
značile bi da konačan rezultat statističkog istraživanja sadrži pogrešku. Pogreška može biti
sistematska i slučajna. Sistematsku pogrešku je lakše uočiti, dok je slučajnu pogrešku teže
identificirati jer se ona ne javlja kod svakog mjerenja i ne javlja se istim intezitetom. Mogli
smo zaključiti kako je statistika izuzetno važna nauka u životu čovjeka, jer je prisutna u skoro
svim aspektima života.
LITERATURA
1. Kuebler, C., Mackie, C., (2006). Improving Business Statistics Through Interagency Data
2. Keller, G., 2014. Statistics for Management and Economics, 10 th Edition, Cengage
Learning, USA.
3. Lovrić, M. (2008). Osnovi statistike. Kragujevac: Ekonomski fakultet.
4. Macanović, A. (2009). Statistika. Banja Luka: Prometej visoka škola za primjenjene i
pravne nauke.
5. Mikić, Đ. (2006). Statističke metode u menadžmentu. Prijedor: Koledž za informatiku i
menadžment „Janjoš“.
6. Vuković, N., Spasić, S. (2011). Statistika za inžinjere. Beograd: Univerzitet Singidunum.
7. Wilcox, R., 2009. Basic Statistics: Understanding Conventional Methods and Modern
Insights, Oxford University Press, New York.