64 Covjek, driaua i rat NEKEI

ponasati onako kako je Bog odredio, ili se pak poduhvaca preobracanja prOlZ
drugih na vjeru za koju se govori da je vec pomaknula planine, a za IgnOf
pretpostaviti je da ce to ponovo uciniti. Traze se vjera, hrabrost i lovati
karakter. Bihejvioristicki je znanstvenik povremeno zatrazio od ljudi nJa z:
isto toliko, a vrlo je slabo pokazao kako bi to moglo biti dovoljno. tih p(
Tako Helmut Callis, pokusavajuci identificirati sredstva koja vode r\
miru, pise: »Cim budemo smogli snagu i narav da primijenimo znan- uzrol
stvene rezultate na nase drustvene odnose, cmjek, stvoritelj kulture, ticko,
takoder bi morae pronaci kulturna sredstva da za cmjecanstvo ostvari srno :
maksimalnu nagradu u zivotu«.75
deno:
Stvar nije u tome da je svaki doprinos koji bihejvioristicki znan- ekspl
stvenik moze dati postignut vec ranije i da je bio pozeljan, vec radije
nJem
u tome da su ponudeni doprinosi koje su mnogi od njih dali bili
na m
neucinkoviti zbog njihove nernogucnosti da shvate znacenje poli-
Cinjel
tickog okvira medunarodnog djelovanja. U takvim okolnostima, nji-
znaru
hov recept za izgradnju miroljubivijeg svijeta moze biti sarno slucajno
gledu
relevantan.
mogl
Kad bi svi ljudi bili savrseno mudri i sposobni podvrgnuti se
nalaz
samokontroli, tada vise ne bismo imali ratova. Kada bi zajednice mogle
biti sagradene univerzalno tako da zadovolje sve zelje, i pod pretpo- jatrijt
stavkom da postoje ispusni ventili za sve potencijalno destruktivne sredr
ljudske porive, tada vise ne bismo imali ratova. Ali njihova analiza nJe s(
uzroka je manjkava, a lijekovi na njoj zasnovani primjereniji su bespo- msu
slenim sanjarima. Kad se sanjari probude, postaju ili pesimisti poput Youn
Georgea Kiskera ili prosire svoje analize ukljuCivanjem vise relevan- smo
tnih uzrocnih faktora. Relevantnost politicke strukture cijene oni koji, gram
poput Maya i Durbina, dodaju svojim socijalno-psiholoskim prijedlo- nJen<
zima za mir jedan uvjet, a to je da prvo treba uspostaviti svjetsku vladu. naClC
Ono sto neki od njih ne shvacaju jest da njihova rjesenja poprimaju rijetk
vise politicko nego socijalno-psiholosko znacenje, i da dok ne pro-
nadu nacin na koji ljudi koji se bave svjetskim poslovima mogu us po- 76 U
R,
staviti onu vrstu svjetske vlade koja je potrebna, oni zapravo i nisu je
predlozili nikakvo rjesenje. Socijalno-psiholoski realizam ovdje je nr

77 V
sic
75 Callis,The Sociology
of International Relations,
u: American Sociological Review, XII (1947.),328. 78 K
riaua irat NEKE IMPLIKACIJE PRVE PREDODZBE 65

racanja proizveo politicku utopiju. Na drugom kraju su oni kojijednostavno

ne, a za ignoriraju ulogu politike i predlazu apoliticka rjeSenja kao da ce dje-
brost i lovati u nekom vakuumu. ani zapravo kazu: »Ovi prijedlozi su rjese-
d ljudi nja za problem rata - sarno kad bi ih netko prihvatio«. Ni jedan od
voljno. tih postupaka nece nas nikamo dovesti.
ia vode Nernogucnost da se razlikuje izmedu fiksnih i manipulativnih
znan- uzroka je u najmanju ruku djelomice posljedica nepoznavanja poli-
ulture, tickog konteksta drustvenog djelovanja. U ovom poglavlju pokazali
ostvari smo da Lasswellova »preventivna politika« poprima egzistenciju odre-
denog politickog sistema. Mozda i zato sto pretpostavka cesto nije
znan-
eksplicitno iskazana, mnogi bihejvioristicki znanstvenici nisu uocili
, radije
njenu relevantnost dok su usredotocavali svoje sposobnosti s dornaceg
ali bili
na medunarodni plan.?" Ne mozerno izbjeci da nas ne pogodi ova
poli-
Cinjenica u bilo kojem opcem pregledu literature iz bihejvioristicke
a, nJI-
znanosti 0 predmetu rata i mira. Primjerice, Klineberg u svom pre-
ucajno
gledu onih proslih aktivnosti bihejvioristickih znanstvenika koje bi
uti se mogle pridonijeti razumijevanju rata i njegovu spreCavanju nigdje ne
mogle nalazi priliku da spomene politiku. Allport smatra psihologiju i psihi-
retpo- jatriju dovoljnima za razumijevanje medunarodnih odnosa u nepo-
ktivne srednoj sadasnjosti. On tomu dodaje da su »za 'dugorocno' uzrokova-
naliza nje socijalni, povijesni i ekonomski utjecaji cesto odlucujuci« - ali to
espo- nisu politicki utjecaji.?? »Postoji razlog da vjerujemo«, pise Donald
poput Young u svojem predgovoru Klinebergovom pregledu, »da one sto
evan- smo naucili 0 interpersonalnim i intergrupnim odnosima u okviru
ikoji, granicajedne zemlje, uz pogodno preusmjeravanje moze biti primije-
iedlo- njeno na razumijevat;je ponasanja ljudi cak i kada su zamrseni efekti
ladu. nacionalne granice u igri«.78No koje je preusmjeravanje »pogodno«,
rijetko se razmatra. Bez takvog pogodnog »preusmjeravanja«, uvidi

76 Usp. A1mondovu napomenu, u recenziji Kluckhohnova Mirror for Man i Leightonovih Human
rusu Relations: »U primjeni svojih hipoteza na medunarodne odnose modernih drzava ... antropolozima
jednostavno nedostaje poznavanje moderne politike.« »Anthropology, Political Behavior, and Inter-
national Relations«, u: World Politics, II (1950.), str. 281.
77 Vidjeti A1lportovu kritiku Sullivana, Tensions Interpersonal and International, u: Cantril, ur., Ten-
sions That Cause War.s, str. 136.
,328. 78 Klineberg, Tensions Affecting International Understanding, str. VIII.