You are on page 1of 10

Voda

Voda: suština života


Ključni koncepti/sadržaji Pošto svi koristimo vodu, svi smo odgovorni za njeno
čuvanje. Dva glavna principa za celishodno održavanje
vodnih resursa jesu očuvanje i zaštita.

Trajanje 7 školskih časova (prva i druga aktivnost su kraće i podesne


za učenike mlađeg uzrasta)

Razred VI — VIII

Mesto Učionica

Nastavni materijali Čaša pitke vode, podmetač, pesak, mala količina napitka
u prahu (ili nekoliko kristala kalijum permanganata),
dva suda kapaciteta 3 litra (sudovi ili boce), levak, plastična
flaša od 1,5 litra, kamenčići ili šljunak, filc, papiri za pisanje

Nastavni predmeti Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Građansko


vaspitanje

Ciljevi nastave Učenik/učenica treba da:


• opiše značaj vode za život;
• objasni kako smanjiti potrošnju vode (objasnite razredu
da čak i male promene u našim svakodnevnim životnim
navikama mogu dovesti do uštede vode);
• primenjuje stečena znanja o zaštiti vode od zagađivanja
kroz svakodnevne aktivnosti.

Nastavne metode Izlaganje, slobodna diskusija, razgovor, kooperativno učenje,


video prezentacija

Voda: suština života 19


1 Voda

Uvod
„Ako postoji čudo na ovoj planeti, to je voda” (Loran Ajzelc). Voda je
specifičan deo zemljine površine. Voda je jedinstveni deo površine Zemlje
i njeno obilje je isključivi razlog zbog kojeg se naš svet naziva još i „plava
planeta”. Uprkos ovom obilju, velika većina vode pripada okeanima
i morima, a samo 0,6 procenata ukupne vodene količine podesna je za piće.
Površinske i podzemne vode su važan element hidrološkog ciklusa
Zemlje. U površinske vode spadaju: reke, jezera i lednici (glečeri).
Podzemne vode opstaju kao najmanje proučen i najteže utvrdljiv
vodeni resurs.
Voda se koristi u poljoprivredi (navodnjavanje), u industriji (kao agens za hlađenje i grejanje)
i za domaće potrebe (za piće, ličnu higijenu, pranje, rekreaciju, itd.). Nenamensko trošenje vode
i njeno zagađivanje u današnje vreme predstavlja veoma ozbiljan problem koji može da dovede
čovečanstvo na ivicu katastrofe. Pošto svi koristimo vodu, svi smo odgovorni za njeno čuvanje.
Dva glavna principa za celishodno održavanje vodnih resursa su očuvanje i zaštita.

Aktivnosti
Vodni ciklus — ciklus kruženja vode u prirodi (za učenike mlađeg uzrasta)
Iznesite čašu vode i pozovite dobrovoljca/dobrovoljku da uzme gutljaj i pogodi koliko je stara.
Objasnite deci da je starost vode približno oko 4,5 milijardi godina (koliko je stara i naša
planeta), i da se nalazi u stalnom kretanju između zemlje i atmosfere. Sunce i vetar uzrokuju
njeno isparavanje iz zemlje, listova vegetacije, životinjskih organizama, površina reka, jezera
i okeana. Na taj način se voda u tečnom stanju preobražava u paru. Pod određenim uslovima
para se kondenzuje i pada na zemlju u obliku kiše, susnežice ili snega. Ovaj proces u kome
voda nanovo puni reke i jezera — često noseći druge materije sa sobom — naziva se „izlivanje
vode” (tj. padavine). Upravo se na ovaj način „hrane” reke i jezera, a reke zatim teku u okeane.
Određena količina padavina odlazi ispod zemljine površine, pa tako nastaju podzemne
(ispodpovršinske) akumulacije. Za demonstraciju, koristite interaktivnu prezentaciju kruženja
vode u prirodi koja se nalazi na CD-ROM-u.

Slana i slatka voda (za učenike mlađih uzrasta)


Podelite učenicima/učenicama primerke informativnog lista Slana i slatka voda sa strane 26
i analizirajte sličnosti i razlike između ova dva tipa vode. Naglasite da iako pokriva preko
70 procenata površine Zemlje, salinitet morske vode čini je neupotrebljivom za piće, kuvanje
ili navodnjavanje. Slatka voda čini neznatnih 2 odsto ukupnih vodnih rezervi na planeti, i zato
je treba štititi od zagađivanja.

Ne možemo živeti bez vode

1 Predstavite informacije sadržane u uvodnom delu ove nastavne jedinice, zajedno


sa dodatnim podacima iz poglavlja Vode na CD-ROM-u.

2 Predočite učenicima da se svet suočava sa globalnom krizom nestašice vodnih resursa:

• Preko milijardu ljudi nema pristupa čistoj, pijaćoj vodi.


• Preko 2,4 milijarde ljudi živi u lošim sanitarnim uslovima (tj. bez kanalizacionog sistema,
savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda iz domaćinstava).
• Prognoze predviđaju da će do 2025. godine dve trećine stanovništva Zemlje trpeti
nestašice vode.

20 Voda: suština života


3 Prikažite učenicima video isečak Slatka voda koji je uključen u video materijal.
Posle projekcije pokrenite diskusiju na sledeće teme:


Koliko vode koristi odrasla jednika dnevno? (približno 80 litara na dan)
Koliko ljudi umre dnevno zbog upotrebe zagađene pijaće vode?
(približno 25,000 — većinu čine deca)
Voda

1
4 Pokušajte da odgovorite na pitanja postavljena na kraju prikazanog video materijala:

• Zašto je toliko važno pravilno upravljati vodnim resursima?


• Koje probleme stvara zagađena voda?
• Kako možemo zaštititi vodne resurse?
• Kako možemo pomoći? (Koristite informacije prezentovane u tekstu Kako štedeti vodu)

Kako smanjiti potrošnju vode kod kuće


Objasnite razredu da čak i male promene u našim svakodnevnim životnim navikama mogu
dovesti do uštede vode.
Pranje zuba

1 Upitajte učenike koliko često peru zube. Zatim, zamolite dobrovoljca da demonstrira svoju
tehniku pranja zuba. Najverovatnije će učenik/učenica otići do umivaonika, otvoriti česmu
i početi da pere zube dok voda teče. Ako učenik to zaista i uradi, mogućnosti za uštedu
vode potpuno su jasne. Ako ne, time je učenik pružio pozitivan primer.
Napomena: ako umivaonik nije pri ruci, dobrovoljac može da pruži i jednostavnije
objašnjenje.

2 Razmotrite da li postoji još neki, ekonomičniji način pranja zuba. Na primer, česma
se otvara samo kada se pere četkica ili ispiraju usta, i zatvara dok se peru zubi. Koliko
se vode može uštedeti na ovaj način?

3 Eksperiment: Ako curi slavina. Uzmite sud od jednog litra. Izmerite vreme koje
je potrebno da se ispuni sud. Pomnožite vrednosti za 24 sata, jednu nedelju, jedan mesec.
Izvedite zaključke.

Brijanje

1 Zamolite učenika iz razreda da pokaže kako se njegov otac ili brat briju. Učenik odlazi
do umivaonika, otvara česmu i pretvara se da se brije.

Ako pusti da voda teče tokom demonstracije, poenta će biti jasna. I u ovom slučaju učenik
može jednostavno da objasnit proces.

2 Razmotrite da li postoje drugi, ekonomičniji načini brijanja, na primer, kvašenje četke


ili pranje brijača u čaši ili posudi sa vodom. Upitajte učenike da li su ikada videli da se neko
od njihovih starijih brije na ovaj način.

3 Objasnite razredu da se obe ove pokazne vežbe možda na prvi pogled i ne čine efikasnim
načinom za uštedu vode, pa ipak, male izmene navika poput ove mogu imati ogroman efekat
kada uđu u široku upotrebu. Da biste ubedili sumnjičave, podelite radni list Kako da štedimo
vodu kod kuće, i predložite učenicima da reše matematičke zadatke koji se nalaze u njemu.
Možete organizovati takmičenje da utvrdite ko će najbrže doći do rešenja i da uz to nagradite
i sve ostale koji su došli do tačnog rešenja.

Odgovori:
Kako perem zube?
A: 131,400,000 litara; B: 21,900,000 litara; C: 109,500,000 litara
Kako se brijem?
A: 43,800,000 litara; B: 3,650,000 litara; C: 40,150,000 litara

Voda: suština života 21


1 Voda

4
5
Dajte učenicima vremena da razmene utiske i komentare posle završenog računanja.

Organizujte diskusiju o različitim načinima na koje domaćinstva mogu štedljivije da koriste


vodu. Razmotrite predloge za štednju vode u domaćinstvu na stranicama 24 i 25.
Napišite sve predloge na tabli, a zatim utvrdite koji od njih su realni i mogu dalje
da se razviju u planove za uštedu vode u domaćinstvu.

6 Ohrabrite učenike da uključe svoje ukućane u:

• rešavanje matematičkih zadataka sa informacionih listova;


• učenje o načinima štednje vode u domaćinstvu iz teksta na strani 27;
• kreiranje porodičnog plana za uštedu vode.

Kako zaštiti vodu iz domaćinstva od zagađivanja

1 Neka učenici sakupljaju ambalažu i pakovanja (sa etiketama)


različitih deterdženata za čišćenje i preparata za održavanje
domaćinstva u periodu od jednog do dva mjeseca. Posle
tog perioda, učenici na čas mogu doneti to što su sakupili.

2 Pokrenite diskusiju na temu: Kako zagađujemo vodu kod


kuće? (koristeći toalet, pranje i čišćenje po kući uz upotrebu
najrazličitijih hemikalija, itd.)

3 Objasnite učenicima/učenicama da kanalizacija iz domaćinstva


zapravo i ne predstavlja veliku pretnju prirodi. Brojni
mikroorganizmi su se adaptirali za razlaganje ljudskog
kanalizacionog otpada. U stvari, najveće probleme prouzrokuju savremene hemijske
supstance koje se u domaćinstvu koriste za pranje i čišćenje. Nakon što dospeju u vodu, one
se mešaju sa kanalizacionim otpadom i prodiru u mrežu za otpadne vode (u septičke jame
ili — putem kanalizacije — u postrojenje za tretman otpadnih voda). Hemikalije ubijaju
mikroorganizme koji rastvaraju organski ljudski otpad. Ovaj proces, dalje, vodi ka uništavanju
pažljivo izbalansiranog sistema.

Naglasite da još uvek nema u upotrebi sredstva za čišćenje i pranje koje je potpuno
bezbedno za životnu sredinu. Sve takve hemikalije doprinose zagađivanju u različitoj meri
i zato je bitno da ih koristimo na odgovarajući i razuman način, kao i da radije koristimo
proizvode koji su označeni kao sigurniji, jer ne sadrže supstance koje štete životnoj sredini.
Druga mogućnost je da se izvesne, uglavnom zaboravljene preporuke kod čišćenja,
ponovo uvedu u upotrebu (pogledajte tekst Kako zaštititi vodu od zagađenja na strani 25).

4 Pažljivo pregledajte sredstva za pranje i čišćenje koja su učenici doneli na čas i razmotrite
sadržaj etiketa. Da li na njima ima „ekoloških” oznaka? Kontaktirajte roditelje i stručnjake
za dodatna pojašnjenja.

Skrenite pažnju učenicima na činjenicu da su različiti naftni derivati (maziva za automobile


i goriva) posebno opasni. Direktno ispuštanje ovih proizvoda u kanalizacioni sistem
je neprihvatljivo i treba da se obavi na za to posebno određenim mestima (auto-servisi
ili pumpne stanice) gde je njihovo sakupljanje, transport i prerada strogo regulisano.

Ko zagađuje vodu?

1 Organizujte slobodnu diskusiju na temu: kako ljudske aktivnosti zagađuju vodene resurse?
(poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, akcidenti ispuštanja otpada i iscurivanja opasnih
supstanci, neregulisano odlaganje otpada iz domaćinstva, itd.). Napišite sve odgovore
na tabli. Tražite od učenika da podvuku one koji mogu biti stvarni uzroci zagađivanja izvora
vode u vašoj zajednici.

2 Objasnite učenicima da je odlaganje smeća ispod površine zemlje dugoročna praksa.


Mnoga od ovih mesta postaju „tačkasti izvori zagađenja” podzemnih i površinskih voda.
Izvedite sledeću demonstraciju da dočarate proces:

22 Voda: suština života




Na dno plastičnog podmetača pospite 2-3 cm suvog peska.
Napravite malu rupu u pesku na jednoj strani podmetača i napunite je malom količinom
soka u prahu (cedevita) ili kristalima kalijum permanganata. Objasnite da simulirate
podzemni otpad na odlagalištu otpada. Takva lokacija zove se „izvor zagađenja”.
Podignite podmetač na strani na kojoj se nalazi vaš „otpad” i objasnite da tok vode
nije uvek u pravcu nadole, kroz zemlju.
Voda

1
• Simulirajte kišu prskanjem „tačke na kojoj je odložen otpad” vodom.
• Neka učenici obrate pažnju na to kako se boja peska menja. Šta se iz ovoga može
zaključiti?

3 Ukažite na činjenicu da se zagađenje u životnoj sredini širi na sličan način. Zagađujuće


materije pokupi voda koja prolazi kroz zemlju i nosi ih do podvodnih akumulacija, bunara,
reka, jezera i drugih mesta odakle se crpi pijaća voda.

4 Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja podele sa ukućanima i da razgovaraju


s njima o odlaganju starih ili beskorisnih hemikalija.

Tretman otpadne vode iz domaćinstva


Nastanak i prečišćavanje

1 Ilustrujte nastanak otpadne vode iz domaćinstva:


pomešajte male količine različitih sredstava za čišćenje,
taloga od kafe, upotrebljenih kesica čaja, komada
toalet papira, vodenih boja, itd. sa jednim litrom vode,
u posudi koja prima tri litra.

2 Pripremite filter tako što ćete iseći dno plastične flaše


od 1.5 litara i iskoristiti njen gornji dio. Okrenite
je naopačke pretvarajući je u levak. Načinite filter
u levku slažući uzastopno slojeve kamenčića, kamenja, šljunka, filca i konačno peska.

3 Postavite levak u otvor druge posude od 3 litra. Sada ste spremni da simulirate mehanički
tretman otpadnih voda iz domaćinstva pretačući polako sadržaj prve posude u drugu.

4 Pošto ste pažljivo posmatrali proces filtracije vode, zamolite učenike da odgovore
na sledeća pitanja:

• Koji je stepen pročišćenja ove vode posle filtriranja?


• Je li moguće piti je neposredno posle filtracije?

Teme za diskusiju

1 Objasnite da pijaća voda sprovedena u naše domove putem vodovodnog sistema


prethodno prolazi kroz višestepeni sistem postrojenja za tretman vode. Ovaj proces
uključuje filtriranje peska, posle čega na red dolazi dezinfekcija (tj. hlorisanje). Nakon toga,
voda je spremna za dostavljanje krajnjim korisnicima.

2 Podelite informacioni list Etape tretiranja otpadnih (kanalizacionih) voda. Objasnite


da se u ruralnim i periferijskim područjima otpadne vode iz domaćinstva prikupljaju
u septičke jame. Da bi se izbeglo zagađivanje podzemnih voda, ove jame treba redovno
prazniti i čistiti, što je zadatak specijalizovanih preduzeća.

U velikim gradovima, otpadne vode se sistemima kanalizacione mreže sprovode


do postrojenja za tretman otpadnih voda. U ovom slučaju, voda prvo prolazi kroz proces
mehaničke obrade u kojem se uklanja krupniji, čvrst otpad. Zatim sledi druga, biološka
etapa, u kojoj se sprovodi aerobna degradacija organskog otpada, uz korišćenje
mikroorganizama i kiseonika. Posle ove etape, otpadne vode još uvek sadrže organska
jedinjenja, suspendovane čestice, fosfate, nitrate i teške metale. Zato se u nekim zemljama
koristi i treći metod koji se sastoji od niza hemijskih i fizičkih procesa kojima se uklanjaju
zagađivači preostali nakon prethodne dve etape. Ovako tretirana voda relativno je čista,
pa se usmerava nazad u akumulacije. Ovaj metod troetapnog tretmana nije moguće
obezbediti u svim evropskim zemljama, ali se broj postrojenja iz dana u dan povećava.

Voda: suština života 23


1 Voda

3
Naglasite učenicima da je jedan od najvažnijih zadataka zemalja u procesu pristupanja
EU izgradnja savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda u svim naseljima čija
populacija prelazi 10,000 stanovnika. Takav proces je pokrenut i na Kosovu, u Srbici.

Ispitajte i prodiskutujte sa učenicima sledeće teme:

• Odakle se tvoje mjesto snabdeva pijaćom vodom? Kako se tretira?


• Jesu li u tvom mestu izgrađeni kanalizacioni sistem i postrojenja za preradu otpadnih voda?
• Ako se voda ne tretira, postoje li planovi za izgradnju postrojenja za preradu vode?

U nastavku...
• Organizujte posetu postrojenju za prečišćavanje vode i postrojenju za preradu otpadnih
voda. Susretnite se sa gradskim stručnjacima nadležnim za vodosnabdevanje i prevenciju
zagađenja vode. Razgovarajte s njima o opredjeljenju svoje porodice za uštedu vode
i zaštitu vode od zagađivanja. Raspitajte se o planovima nadležnih službi za poboljšanje
kvaliteta pijaće vode i mera za sprječavanje zagađenja. Istražite moguće izvore zagađenja
u vašem mestu i saznajte koje mere preduzima lokalna vlast.
• Obezbedite „zeleni” (ekološki) oglasni i informativni zid na vidljivoj lokaciji u vašoj školi.
Utvrdite obiežavanje Dana vode ili Nedelje vode, kako biste naglasili potrebu uštede
i zaštite vodnih resursa. Kontaktirajte lokalne medije i upoznajte članove vaše lokalne
zajednice sa ovom inicijativom.

Štednja vode kod kuće

• Uklonite veće ostatke hrane s posuđa pre nego što ga operete.


• Ne perite posuđe pod tekućom vodom, već napunite sudoperu i zatvorite odvod
vode. Ovako ćete uštedeti polovinu vode koju biste normalno iskoristili za pranje.
• Zatvorite odvod vode u sudoperi dok perete voće i povrće.
• Hlađenje pregrejanih stvari ispod mlaza tekuće vode nepotrebno je trošenje vode.
• Mašinu za pranje veša ili posuđa uključujte samo kada je puna.
• Ako su komadi odeće preterano isprljani, potopite ih u lavor vode sa deterdžentom
pre nego što ih ubacite u mašinu za pranje veša.
• Za pranje automobila koristite sredstvo za pranje i kantu vode. Crevo koristite samo
na kraju.
• Terase i balkone perite samo kada pada kiša.
• Opalo lišće skupljajte grabuljama, umesto da ga ispirate crevom.
• Ne zalivajte baštu pijaćom vodom. Koristite bunarsku vodu ili sakupljenu kišnicu.
• Izbegavajte zalivanje za vreme jakog vetra ili jakog sunca — u ovakvim uslovima voda
najbrže isparava.
• Popravljate i održavajte slavine.

24 Voda: suština života


Kako zaštititi vodu od zagađivanja
Voda

Tečnosti i praškovi za pranje suđa


Proizvodi za pranje suđa koji su danas u prodaji toksični su i korozivni. Umesto
njih mogu se koristiti sirće, voda ili rastvorena soda bikarbona.

Sredstva za čišćenje prozora Sredstva za čišćenje prozora koja su u prodaji


takođe su otrovna i korozivna. Uobičajena kućna sredstva, kao što su topla voda i sirće
(u odnosu 11:1) sigurnija su mogućnost.

Sredstva za pročišćavanje odvoda Ovi proizvodi obično sadrže jake baze,


sa korozivnim i otrovnim supstancama koje mogu prouzrokovati opekotine.
Za otčepljivanje odvoda mogu se koristiti pumpe ili sajle. Za redovne potrebe
čišćenja mogu se koristiti četvrtina čaše sirćeta i četvrtina čaše sode bikarbone.
Ispiranje se vrši toplom vodom.

Sredstva za izbjeljivanje Otrovna su i korozivna. Umjesto njih možete koristiti


polovinu čaše sirćeta ili sode bikarbone.

Gelovi i praškovi za čišćenje šporeta Obično sadrže jake baze, otrovni


su i korozivni. Umesto toga, šporet redovno čistite sodom bikarbonom.

Kako štedeti vodu

Upotrebom savremenih tehnologija potrošnja vode u kući smanjuje se za jednu trećinu,


u poljoprivredi za polovinu, a u industriji čak za 90%! Da bismo uštedeli vodu,
neophodno je preduzeti sledeće:
• popravljati i održavati vodovodne cevi, kako bi se gubitak vode u protoku sveo
na minimum;
• sprovesti metod „kapljične” irigacije u poljoprivredi kako bi se povećala efikasnost
upotrebe vode umanjivanjem gubitaka koji nastaju od isparavanja;
• izgraditi sisteme za prečišćavanje vode gde god je to moguće;
• uvesti „kružni/ciklični” metod korišćenja vode u industriji;
• pristati na ekološko oporezivanje vode kojim bi se pokrili troškovi isporuke,
upravljanja i prečišćavanja vode.

Voda: suština života 25


Voda

Slana i slatka voda


Radni list

Dovršite rečenice

Slana voda Slatka voda

pokriva ….% Zemljine površine. čini samo ….% ukupnih vodnih rezervi.

može se naći u …………….. može se naći u ……………..

sadrži ne sadrži ………

Navedite najvažnije svetske okeane: Navedite nekoliko obližnjih reka, jezera


ili akumulacija:

Koja su mora najbliža vašem mestu Navedite nekoliko obližnjih reka,


stanovanja? jezera ili akumulacija:

Tabelu popunite sa DA ili NE


Slana voda Slatka voda
DA NE DA NE
Ova vrsta vode koristi se za
saobraćaj
pecanje
odmor i opuštanje
ekstrakciju (vađenje) soli
i drugih minerala
navodnjavanje
piće i pripremanje hrane

Ovu vodu zagađuju


otpadne vode
otpad/đubre
hemikalije/teški metali
pesticidi/đubriva
mulj (talog)
radioaktivan otpad
ribarske mreže i druga oprema za ribarenje
plastika i proizvodi od plastike
sedimenti koji su nastali od erozije
drugo

26
Voda

Kako uštedeti vodu kod kuće

Radni list
Zadatak: Kako perem zube?
Uslovi
U tvom gradu živi 30,000 stanovnika. Pretpostavimo da većina
pere zube dok voda teče iz česme, a manji broj česmu otvaraju
samo za ispiranje četkice i usta.
Za jedan minut isteče prosečno dva litra vode, a većini ljudi
je za pranje zuba potrebno tri minuta.
Drugi pristup (povremeno otvaranje/zatvaranje česme,
uz korišćenje vode samo za ispiranje) rezultira u potrošnji približno
jednog litra vode, što predstavlja značajnu uštedu.

Pitanja
A: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjem nivou ukoliko bi svi stanovnici grada držali česmu
otvorenu sve vreme u toku pranja zube, a zube prali dva puta dnevno?
B: Koliko bi se vode utrošilo na godišnjem nivou ukoliko bi se ona koristila samo za ispiranje
četkice i usta?
C: Kolika je godišnja ušteda vode ako bi se svi u gradu pridržavali druge prakse?

Zadatak: Kako se brijem?


Uslovi
Pretpostavimo da vaš grad ima 40,000 stanovnika. Uzmimo da su polovina od toga muškarci
i da se polovina brije svakog jutra. Većina onih koji se briju čine to uz česmu koja je sve vreme
otvorena, dok manji deo pušta vodu
samo da ispere brijač i lice.
Prosečno brijanje traje šest minuta.
Voda iz česme ističe kroz napola otvorenu
česmu brzinom od dva litra u minuti.
Prosečna količina vode potrebne
za ispiranje iznosi samo jedan litar u minuti.

Pitanja
A: Koliko se vode troši na godišnjem
nivou ako svakog jutra svi oni koji
se briju sve vreme imaju
otvorenu česmu?
B: Koliko se vode utroši ako ti isti koji
se briju vodu puštaju samo da isperu
brijače i lice?
C: Koliko vode može da se uštedi
na godišnjem nivou ako oni koji
se briju slede drugi primer?

27
Voda

Etape tretmana otpadnih


Radni list
(kanalizacionih) voda

2 Sekundarni tretman
je biološki proces u kome se koriste aerobne bakterije za uklanjanje
do 90 odsto biorazgradljivog organskog otpada i organskog otpada
kome je neophodan kiseonik.
Voda iz kanalizacije najčešće se upumpava u velike cisterne i meša
nekoliko sati sa bakterijski obogaćenim talogom i finim mehurićima
obogaćenim kiseonikom kako bi se omogućila degradacija
mikroorganizama. Voda zatim odlazi u postrojenje za taloženje,
gde se većina suspendovanih čvrstih materija i mikroorganizama taloži
na dno u vidu mulja/taloga.
Talog koji je dobijen primarnom i sekundarnom obradom razlaže
se anaerobnom digestijom, a zatim se spaljuje i odlaže na deponije
ili se koristi za đubrenje zemljišta.
Čak i posle sekundarnog tretmana otpadne vode ipak sadrže neki
procenat organskog otpada koji zahteva kiseonik, kao i suspendovane
čvrste materije, 70 odsto svog sastava fosfora (najčešće u obliku
fosfata), nešto nitrata i toksična jedinjenja metala.

Napredan tretman kanalizacionog otpada


predstavlja niz specijalizovanih hemijskih
Primarni tretman i fizičkih postupaka koji uklanjaju specifične
je mehanički proces zagađujuće materije preostale u vodi posle
u kome se koriste primarne i sekundarne obrade.
mrežasti filteri kako Napredni tretmani se koriste u retkim slučajevima

1 bi se izdvojili otpaci kao


što su kamenje, granje
i komadi tkanina.
usled visokih troškova izgradnje i održavanja
ovakvih postrojenja. Uprkos izdacima, napredne
tretmane koristi više od trećine stanovništva
Finske, nekadašnje Zapadne Nemačke, Švajcarske
i Švedske, a u manjoj meri Danske i Norveške. 3
28

You might also like