Put Alije Đerzeleza

Alija Đerzelez je poznati epski junak bh muslimana

-Andric od Alije pravi karikaturu, jer su samo ime I prezime zajednicke osobine Andricevog Alije I
stvarnog, cuvenog turskog junaka

-ispočetka je slavljen poput junaka, dok njegova fizička pojava nije srušila tu sliku, a na kraju je potpuno
narušio njegov karakter i ponašanje

-nastoji da uveliča svoje ime, a ljudima oko njea je to smiješno i Alija se samo sramoti

-Slab je na žene, njegova slabost je iskrivljena slika žene i načina kako do nje doći

-Pojam žene mu je iracionalan, ona ge zadivljuju i raspamećuju

-Veliča pojavu, ali ne čini ništa da je dobije, bespomoćan je pred svojom žudnjom

-Uvijek se vraća onoj koja će ga zasigurno primiti, pogotovo jer joj za njenu ljubav plati

Osim stanja svijesti glavnog junaka, daje nam jasan prikaz mentaliteta cijelog stanovništva Višegrada i
Sarajeva u jednom vremenskom periodu

-Ova pripovijetka pisana je ijekavicom

-Radi vjerodostojnijeg prikaza likova korišteni su turcizmi

Priča o vezirovom slonu

-u ovoj pripovijetci se govori o tiraniji i surovosti novog travničkog vezira, ali i njegovoj strasti prema
egzotičnim životinjama

-svako jutro bi se Travnikom prošetao pravi afrički slon

-kasablije su sve svoje probleme i razloge teškog života prebacili na slona

-uveče ste kraj vatre mogli vidjeti varošane kako uz rakiju pričaju o vezirovom slonu

-poredili su slona i vezira, jer je vezir tu došao bez da ga iko pita, samo je poslan u Bosnu, pa je on to isto
morao nekome uraditi i uradio je to slonu

-iz krugova hvalisavaca potekla je konkretna ideja da se ode u Konak i da se veziru da do znanja da je
„prevršilo“
-5 njih su trebali otići do Konaka, ali se ujutro pojavio samo Aljo koji je čuvarima poželio dobro zdravlje i
sa izmišljenom laži kako je svečano primljen kod vezira, vraća se u čaršiju

-nakon što su vidjeli da se ništa nije promijenilo, otrovali su slona orahom u kojem je bila pčela, kao i
jabukom punom usitnjenog stakla

-slon je dugo bio bolestan, ali se počinjao oporavljati, a vezir se otrovao nakon što je saznao da je
smijenjen

-smrt vezirovog slona simbolizirala im je i vezirovu smrt, kao i novi početak za njih

-i zaista, slon je uginuo četvrtog dana nakon vezirove dženaze

-„ko zna šta taj opet nosi u sebi i vodi sa sobom“

Most na Žepi

-Veliki vezir Jusuf gubi bitku i biva u zatočeništvu nekoliko mjeseci

-postaje zamišljen i tih, prisjeća se svog porijekla i zemlje, oca i majke, Bosne i rodnog sela Žepe

-Žepu je napustio s 9 godina

-Nakon ratova u Bosni, u Žepi je zavladala oskudica i glad, te Jusuf naređuje da se pošalje pomoć i izgrade
najpotrebnije građevine

-Najgore im je bilo što nisu imali most, jer je nabujala rijeka svake godine odnosila onaj koji su gradili
pomoću greda

-naređuje izgradnju džamije, česme s tri lule i most

-Neimar je bio talijan koji je bio poznat po svojim mostovima, te ga Jusuf šalje u Bosnu

-Prvi pokušaj izgradnje nije uspio, nestaje im novca, ali ubrzo novac opet dolazi i izgradnja se ponavlja

-Ljudi su dolazili i divili se mostu, Neimar odlazi u Carigrad

-Obolijeva od kuge i umire bez da je primio cijelu plaću, pa vezir ostatak isplaćuje bolnici i sirotinju

-Veziru se obraća mladi vjeroučitelj porijeklom iz Bosne i govori mu da se nada da će na mostu pisati
kada je sazidan i ko ga je sagradio, čak je ponudio svoj tekst

-veziru se u snovima stalno pojavljivala tamnica iz zatočeništva, a on se promijenio i postao osjetljiv i

nepovjerljiv

-prekrižio je natpis i ostavio most bez imena i znaka, uvijek je izgledao izdvojen i sam
-Napor čovjeka da svijet prilagodi sebi i da se bori protiv sila prirode

-Umjetnost nadživljava umjetnika, pa se čini da pobjeđuje samu smrt

Kmet Siman

-miroljubiv čovjek, živio je mirnim životom, uobičajenim za kmeta sve do promjene vlasti

-mijenja svoje ponašanje i bori se za nedostižnu pravdu

-mislio je da je dolaskom austrijske vlasti postao slobodan, da je prošlo vrijeme carskog pisma i seferske
naredbe, turskog iskorištavanja hrišćana

-svo njegovo ogorčenje zbog nepravde izbija na površinu, postaje samouvjeren i drzak

-ispostavilo se da je bio u zabludi i grdno se prevario, jer je uprkos novim vlastima, zakon ostao zakon, a
kmet ostao kmet, a aga ostao aga

-„Ono što hoće ljud, to i vrijeme trpi“

-Borba mu je bila uzaludna, ne samo da ništa nije dobio, nego je i izgubio imanje, porodicu i ugled

-Vjerovao je da je pravda na njegovoj strani, da će iz borbe koju vodi izaći kao pobjednik i ni pod koju
cijenu nije htio odustati od svog stava

-Od uglednog kmeta postao je prosjak i pijanica, čovjek bez ugleda kojeg niko niti gleda niti sluša

-„ Sukob između kmeta Simana i turskog age kroz koji je dočarana vekovna borba između kmetova i
turskih feudalaca.“

Ćorkan i švabica

-u bosansku kasabu dolazi cirkus

-dosadna svakodnevnica mještana postaje dinamilnije

-ljudi različitih vjera i nacija ujedinjuju se u užitku koji im cirkus pruža

-prva opesija bilo je gađanje limenih meta iz puške, a najčešće streljana je meta koja, kad se pogodi,
izbaci nagu djevojku od lima

-Zbog te zabave, i viđenije gazde ostavljaju dućane i magaze, a šegrti su dobijali batine kada bi ih zvali da
se vrate
-pažnja je zatim skrenuta na plesačicu koja je hodala po žici, koju je prvi primijetio Ćorkan, sin ciganke i
Anadolca

-„hamal, sluga i pomalo budala cijele kasabe“

-Ćorkan nije svjestan sebe i vidi se potpuno suprotno od onoga kakvog ga selo vidi

-Zaljubljuje se u Švabicu

-Švabicu ne vole žene iz kasabe umotane u duge haljine i džakaste dimije, dok se ona po žici šeta u
kratkoj crnoj suknji

-Ubrzo, ona postaje i briga vlasti, jer je narod sanjao o drugačijem, ljepšem i boljem životu

-Zabranjuje se rad cirkusa

-Muškarci zadirkuju Ćorkana kako mu ode Švabica, iako je i njima bilo žao

-Oni pijani dolaze do zatvorenog cirusa i traže Švabicu da im igra, ali umjesto nje dolaze žandarme

-Ćorkan, nakon pto se oporavio od batina i Švabice, vraća se svakodnevnom životu, ne obraćajući pažnju
na usputna dobacivanja sugrađana

- Običan normalan svijet sklon je da kroz postupke ludaka razvali okove društvenih normi koje je sam
sebi nametnuo.