FEDERALNI DRŽAVNI ISPIT ZA STUDIJ SESTRINSTVA

P
R
A
V
N
I

D
I
O

1. DAYTONSKI MIROVNI SPORAZUM

 Daytonskim mirovnim sporazumom praktički je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
Daytonski mirovni sporazum je naziv dogovora iz Daytona (SAD) o uređenju BiH.
Konferncija se održala od 1.11.1995-21.11.1995 s tri glavna predstavnika bivše Jugoslavije:
Izetbegovićem, Tuđmanom i Milošević, te glavnim pregovaračem Richard Holbrookeom i
generalom Wesley Clarkom. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu
14.12.1995. Daytonski sporazum se sastoji od ukupno 25 dokumenata od kojih je Aneks 4
predstavlja Ustav BiH s Aneksom 1, dodatnim sporazumom o ljudskim pravima koja će se
primjenjivati u BiH i Aneksom 2 (prijelazne odredbe s izjavama).

2. PODJELA OVLASTI NA RAZINI DRŽAVE

Ovlasti institucija države BiH su:

1. Vanjska politika
2. Vanjskotrgovinska politika
3. Carinska politika
4. Monetarna politika
5. Finaciranje institucija i međunarodnih obveza bih
6. Politika i reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila
7. Provođenje međunarodnih i međuentitskih kaznenopravnih propisa, uključujući
odnose s Interpolom
8. Uspostava i fukcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava
9. Reguliranje međuentiteskog prometa
10. Kontrola zračnog prometa

OVLASTI ENTITETA:
 1. Uspostavljanje paralenih odnosa sa susjednim državama, sukladno suverenitetu i
teritorijalnom integritetu BiH
2. Pružanje pomoći vladi BiH u ispunjavanju međunarodnim obveza
3. Osiguranje pravne sigurnosti i zaštite osoba pod svojom jurisdikcijom, primjena
propisa sukladno međunarodnim standardima uz poštivanje međunarodno priznatih
ljudskih prava i sloboda
4. Sklapanje sporazuma s državama i međunarodnim institucijama, uz suglasnost
Parlamentarne skupštine

Ustavom BiH također je propisano da sve one ovlasti koje nisu definirane kao
ovlast institucija BiH spadaju u ovlast entiteta.
Da bi se ove ovlasti provodile na razini institucija BiH, o tome mora postojati
konsenzus oba entiteta tj. njihovih zakonodavnih tijela.

3. PREDSJEDNIŠTVO BiH

Predsjedništvo BiH ima 3 člana; 1 Hrvat, 1 Bošnjak iz Federacije i 1 član iz R.Srpske.

Članovi Predsjedništva se biraju neposredno u svakom entitetu. Mandat traje 4 godine. Isti
mogu biti birani još 1 mandat.

Ovlasti Predsjedništva BiH su:

● Vođenje vanjske politike BiH

● Imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika BiH
● Predstavljanje BiH u međunarodnim i europskim institucijama u kojima BiH nije
član
● Vođenje pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora BiH
● Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine
● Predlaganje godišnjeg proračuna Parlamentalnoj skupštini, uz preporuku Vijeća
ministara
 ● Podnošenje izvješća o rashodima Predsjedništva na zahtjev Parlamentarne
skupštine, a najmanje 1 put godišnje
● Kordinacija prema potrebi s međunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH
● Drugi poslovi po nalogu Parlamentarne skupštine ili s kojim se suglase entiteti.

4. PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BiH (domovi, sastav i ovlasti)

Parlamentorna skupština ima dva doma:

1. DOM NARODA
2. ZASTUPNIČKI DOM

1. DOM NARODA

Sastoji se od 15 delegata: 5 Hrvata, 5 Bošnjaka i 5 Srba. Hrvatske i bošnjačke delegate

biraju hrvatski i bošnjački delegati u Domu naroda Federacije, a delegate iz RS-a bira
Narodna skupština RS.
Svih 9 članova Doma naroda čini kvorum pod uvjetom da su nazočna najmanje po tri
člana iz svakog konstitutivnog naroda.

2. ZASTUPNIČKI DOM

Zastupnički dom ima 42 člana, 2/3 Federacija, 1/3 RS. Većina članova zastupničkog
doma čini kvorum. Članovi zastupničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta,
sukladno izbornom zakonu. Oba doma sazivaju se u Sarajevu, prvi put najkasnije 30 dana
nakon njihovog izbora. Sve zakonodavne odluke odobravaju se od strane oba doma.

OVLASTI PARLAMENTARNE SKUPŠTINE:

 ● Donošenje zakona potrebnih za provođenje odluka Presjedništva ili za vršenje
funkcije Skupštine
● Odlučivanje o sredstvima za rad institucija BiH i međunarodne obveze BiH
● Odobravanje proračuna za institucije BiH
● Odlučivanje o suglasnosti za ratifikaciju ugovora
● Ostala pitanja dodijeljena po zajedničkom sporazumu entiteta

5. VIJEĆE MINISTARA

Vijeće ministara BiH ima predsjedavajućeg koji preuzima dužnost po odobrenju

zastupničkog doma Parlamentarne skupštine. Predsjedavajući imenuje ministra vanjskih
poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi koji preuzimaju dužnost, po
odobrenju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine.
Predsjedavajući i ministri čine Vijeće ministara, koje je odgovorno Parlamentarnoj
skupštini kojoj podnose izvještaj o radu prema zahtjevu (1X godišnje) 2/3 iz Federacije
nejasna rečenica

MINISTARSTVA BiH:

1. Ministarstvo vanjskih poslova

2. Min. vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
3. Min. komunikacije i prometa
4. Min. financije i prometa
5. Min. za ljudska prava i izbjeglice
6. Min. pravde
7. Min. sigurnosti
8. Min. civilnih poslova, u čiju je nadležnost stavljeno zdrastvo i socijalna skrb

6. TEMELJNA NAČELA USTAVA F BiH

Ustavom FBiH osigurana su sljedeća prava:

✔ Na život
✔ Na slobodu, time da su uhićenja i pritvor dopustivi samo po zakonu
✔ Na jednakost pred zakonom
✔ Na slobodu glede diskriminacije zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere ili
uvjerenja, političkih i drugih stavova, nacionalnog podrijetla
✔ Na pravičan krivični postupak
✔ Na zabranu mučenja, te okrutnog i nehumanog postupka ili kažnjavanja
✔ Na privatnost
✔ Na slobodu kretanja
✔ Na azil
✔ Na zaštitu obitelji i djece
✔ Na imovinu
✔ Na temeljne slobode: slobodu tiska, mišljenja, vjere, okupljanja, udruživanja, na
rad
✔ Na izobrazbu
✔ Na socijalnu zaštitu
✔ Na zdravstvenu zaštitu
✔ Na prehranu
✔ Na utočište
✔ Na zaštitu manjina i potecijalno ugroženih skupina
✔ Na osnivanje i pripadanje političkim strankama
✔ Na politička prava

7. PODJELA OVLASTI NA RAZINI FEDERACIJE BiH

Prema ustavu FBiH definirane su oblasti koje su:
● U isključivoj ovlasti Federacije
● U podijeljenoj ovlasti između Federalne vlasti i županija/ kantona

U ISKLJUČIVOJ OVLASTI FEDERACIJE SU:

● Organiziranje i vođenje obrane Federacije, zaključivanje vojnih sporazuma,

suradnja sa stalnim odborom za vojna pitanja
● Državljanstvo Federacije
● Utvrđivanje gospodarske politke
● Donošenje propisa o finacijama i financijskim institucijama Federacije
● Suzbijanje teorizma, međužupanijskog kriminala
● Dodjela ekonomskih frekvencija za radio i TV
● Utvrđivanje energetske politike (raspodjela između županija/ kantona)
● Finaciranje djelatnosti federalnih vlasti

U PODIJELJENOJ OVLASTI FEDERALNE VLASTI I ŽUPANIJA SU:

● Jamčenje i provedba ljudskih prava

● Zdravstvo
● Ekološka politika
● Komunikacijska i prometna struktura
● Socijalna politika
● Provedba zakona i drugih propisa o državljanstu i putnim ispravama državljana BiH
s teritorija Federacije i o boravku i kretanju stranaca
● Turizam
● Iskorištavanja prirodnih bogatstava
 Dakle, podjele se odnose na socijalnu sigurnost pojedinca.

1. PARALAMENT FBiH (domovi, sastav i ovlasti)

Parlament Federacije BiH je najveće zakondavno tijelo u Federaciji.

Sastoji se od:

ZASTUPNIČKOG DOMA

Zastupnički dom broji 98 zastupnika, moraju biti zastupljena najmanje 4 člana iz

istog konstitutivnog naroda. Mandat zastupnika traje 4 godine. Zastupnici se biraju na
izravnim izborima na području cijele Federacije. Zastupnički dom saziva se prvi put
najkasnije 20 dana nakon objave rezultata izbora.

DOMA NARODA

Dom naroda paritetan je tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata. Ima
58 delegata, po 17 iz svakog konstitutivnog naroda i 7 iz reda ostalih. Mandat traje 4
godine.
Delegate biraju županijske/kantonalne skupštine. Iz svake županije/kantona mora biti po 1
član iz svakog konstitutivnog naroda
Svaki od domova usvaja svoj Poslovnik o radu. Rad domova je javan.

OVLASTI PARLAMENTA FEDERACIJE

Izbor predsjednika Federacije i 2 potpredsjednika, traženje od Ustavnog suda da

odluči o smjeni predsjednika, potvrda članova Vlade Federacije, davanje suglasnosti za
svaku UPOTREBU VOJNE SILE od strane Federacije, finaciranje vojske i odobravanje
imenovanja časnika, donošenje proračuna Federacije, davanje ovlasti županijama/
kantonima za zaključivanje sporazuma s državama i međunarodnim organizacijama.
 2. VLADA FBiH (sastav i ovlasti)

● Vladu Federacije čini premijer koji je ujedno i predsjednik Vlade, te zamjenik

premijera i ministri.
● Vladu imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost potpresjednika nakon
konzultacije s premijerom
● Vlada se može mijenjati odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost
potpredsjednika ili izglašavanjem njenog nepovjerenja od strane oba doma većinom
glasova.

3. SUDSKE VLASTI U FBIH

Sudsku vlast u Federaciji obavljaju:

1. USTAVNI I VRHOVNI SUD

2. ŽUPANIJSKI/ KANTONALNI SUDOVI
3. OPĆINSKI SUDOVI

Sudce kantonalnih sudova bira, imenuje i smjenjuje VISOKO SUDBENO I

TUŽITELJSKO VIJEĆE FBiH sukladno zakonu.
Sudci kantonalnih sudova imenuju se doživotno.

Sucima kontonalnih sudova može prestati dužnost:

● Podnošenjem ostavke
● Odlaskom u mirovinu
● Smjenom od strane Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća

4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (RAZINE)

 ✔ Primarna (specifična zdr. zaštita djelatnika)
✔ Djelatnost opće medicine
✔ Školska medicina
✔ Higijensko-epidemiološka zaštita
✔ Zubozdravstvena zaštita
✔ Hitna medicinska pomoć
✔ Medicina rada
✔ Primarna zaštita žena i djece
✔ Lječnička djelatnost

4.1. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA SEKUNDARNOJ RAZINI OBUHVAĆA

● Specijalističko-konzultativna zdravstvena zaštita

● Bolnička zdravstvena zaštita

4.2. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA NA TERCIJARNOJ RAZINI OBUHVAĆA

Obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti,

zdrastveno-istraživački rad, izvođenje nastave na fakultetima zdravstvenih usmjerenja.

5. PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA U OSTVARIVANJU ZAŠTITE

U ostvarivanju zdravstvene zaštite svaki građanin ima neotuđivo pravo na:

1. Pristupačnu zdravstvenu uslugu standardnog kvaliteta i jednakog sadržaja, utvrđenu

pravilima zdr. osiguranja
2. Nadoknadu štete koja mu je nanesena pružanjem neodgovarajuće zdr. zaštite, u
slučaju dokazane stručne greške
3. Slobodan izbor obiteljskog liječnika, doktora medicine i dr. stomatologije
 4. Hitnu neodložnu medicinsku pomoć u trenutku potrebe
5. Točno obavještavanje i poduku o svim pitanjima koja se tiču njegovog zdravlja
6. Odbijanje da bude predmet znanstvenog istraživanja ili medicinskog tretmana bez
svoje suglasnosti
7. Izbor između više mogućih oblika medicinskih intervencija koje mu ponudi dr.
medicine ili stomatologije, osim u slučaju neodložne intervencije
8. Odbijanje pregleda i liječenja od strane dr. medicine ili stomatologije zbog
gubljenja povjerenja
9. Povjerljivost svih podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja
10. Odbijanje kirurške i druge medicinske intervencije ako je pri svijesti i sposoban za
rasuđivanje, ukoliko mu je liječnik ukazao na štetne posljedice za njegov život i
zdravlje
11. Ishranu sukladno svjetonazoru za vrijeme boravka u zdr. stacionarnoj ustanovi
12. Obavljanje vjerskih obreda, pravo opremanje u mrtvačnici u slučaju smrti

6. PRIMARNA ZDRASTVENA ZAŠTITA (sadržaj i provedba)

Primarna zdr. zaštitu obuhvaća:

● Rano otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje uzroka oboljevanja i povrjeđivanja

● Sudjelovanje u podizanju i održavanju psihofizičke i zdrastvene sposobnosti
djelatnika za rad.
● Skrb o očuvanju zdravlja i liječenju svih članova obitelji
● Provođenje mjera zdr. zaštite i skrb o zdr. stanju i unaprjeđenju zdravlja učenika,
studenata i ocjenu njihove sposobnosti za rad i školovanje
● Zdr. zaštitu nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja
● Praćenje higijensko-epidemiološke situacije u životnom i radnom okolišu uz
poduzimanje potrebnih mjera
● Provođenje edukacije zdr. djelatnika
Kroz primarnu zdr. zaštitu provode se sljedeće mjere:

● Zdr. zaštita djece predškolskog uzrasta

● Zdr. zaštita žena za vrijeme trudnoće, porođaja i nakon porođaja
● Promocija dojenja
● Ispitivanje nepovoljnog utjecaja okoliša na zdr. stanje i zdr. sposobnost djelatnika
za rad i drugih građana
● Hitna medicinska pomoć
● Liječenje u ordinaciji, odnosno stanu osiguranika
● Kurativne i rehabilitacijske mjere
● Prevencija, liječenje i saniranje usta i zubi
● Opskrbljivanje lijekovima i drugim sredstvima za liječenje
● Upućivanje pacijenata na specijalističko-konzultativne preglede
● Koordinacija i provođenje nužnih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka

Primarna zdr. zaštita provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluju

najmanje jedan liječnik i jedna med. sestra

7. SPECIJALISTIČKO-KONZULTATIVNA ZAŠTITA (sadržaj i provedba)

Čini je skup mjera, aktivnosti i postupaka u cilju dijagnosticiranja, liječenja i

medicinske rehabilitacije oboljelih, a kada po prirodi bolesti nije potrebno poduzimati
bolničko liječenje.

SKZ obuhvaća:
● Konzultativnu zdr. zaštitu po zahtjevu primarne zdr. zaštite
● Dijagnostiku i liječenje povrijeđenih i oboljelih primjenom standrarnih
dijagnostičkih i terapeutskih postupaka
● Potpunu medicinsku rehabilitaciju
 8. BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (sadržaj i provedba)

Bolnička zdr. zaštita prestavlja skup mjera, aktivnosti i postupaka koji se

poduzimaju u cilju dijagnosticiranja, liječenja i medicinske rehabilitacije oboljelih u
odgovarajućim stacionarnim zdr. ustanovama.

Obuhvaća je:

● Stacionarno liječenje - primjenom standarnih dijagnostičkih i terapeutskih

postupaka, tijekom 24h
● Konzijalrnu zaštitu uz sudjelovanje konzilija zdr. djelatnika različitih specijalnosti
● Zdravstveno prosvjećivanje pacijenta
● Stručno-metodološku pomoć
● Stručno osposobljavanje i obrazovanje svih profila i razina stručnosti
● Znanstveno-istraživački rad

9. VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA (osnivači, organi upravljanja i

rukovođenja)

✔ Zdrastvene ustanove primarne zdr. zaštite

● Dom zdravlja
● Područna ambulanta
● Ustanova za zdr. njegu u kući

✔ Ljekarne

✔ Zdr. ustanove specijalističko konzultativne i bolničke zdr. zaštite

 ● Poliklinika
● Bolnica (opća, specijalna, županijska)
● Lječilište
● Zavod

✔ Zdrastvene ustanove u kojima se izvodi nastava

● Klinika
● Klinička bolnica
● Klinički bolnički centar
● Klinički centar

9.1. OSNIVAČI ZDR.USTANOVA mogu biti:

● Federacija (Parlament)
● Županija (županijska skupština)
● Općina (općinsko vijeće)
● Domaće i strane fizičke i pravne osobe

FEDERACIJA je osnivač:

● Zavoda za javno zdrastvo FBiH

● Zavoda za kontrolu lijekova FBiH
● Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH

DVIJE ILI VIŠE ŽUPANIJA I FEDERACIJA MOGU BITI OSNIVAČI:

● Klinike (samostalne)
● Kliničke bolnice
 ● Kliničkog bolničkog centra
● Kliničkog centra
● Županijske bolnice
● Županijskog zavoda za zdr. osiguranje

ŽUPANIJA MOŽE BITI OSNIVAČ:

● Poliklinke
● Opće bolnice
● Specijalne bolnice
● Županijske bolnice
● Lječilišta
● Zavoda za zdr. osiguranje
● Zavoda za javno zdrastvo
● Zavoda za medicinu rada
● Zavoda za sportsku medicinu
● Doma zdravlja
● Ustanove za zdr. njegu u kući

OPĆINA MOŽE BITI OSNIVAČ:

● Doma zdravlja
● Područne ambulante
● Ustanove za zdr. njegu u kući
● Ljekarne
● Lječilišta
● Opće bolnice
● Specijalne bolnice
DOMAĆE I STRANE FIZIČKE, ODNOSNO PRAVNE OSOBE MOGU BITI
OSNIVAČI:

● Poliklinike
● Opće bolnice
● Specijalne bolnice
● Lječilišta
● Ljekarne
● Ustanove za zdr. njegu u kući
● Zavoda kao specijalizirane zdr. ustanove

Zdrastvenom ustanovom upravlja UPRAVNO VIJEĆE.

Upravno vijeće zdr. ustanove kojoj je osnivač Federacija ima 9 članova, a čine ga
predstavnici:

✔ Federacije - 5 članova
✔ Zdr. ustanove - 3 člana
✔ Ministarstva zdrastva - 1 član

ZDRASTVENOM USTANOVOM RUKOVODI RAVNATELJ

Upravno vijeće čiji je osnivač Federacija, te upravno vijeće čiji su osnivač dvije ili
više županija i Federacija, imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog Federalnog
ministarstva zdravstva.
Ravnatelj imenuje upravno vijeće.

10. ZDRASTVENI DJELATNICI

 Zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i
neposredno pružaju zdr. zaštitu stanovništvu.
Obrazuju se na medicinskom, stomatološkom, farmaceutskom ili farmaceutsko-
biokemijskom fakultetu, te na višim i srednjim školama zdr. usmjerenja.
Zdr. djelatnici su obvezni da nakon završenog obrazovanja obave pripravnički staž, te
polože stručni ispit
Nakon položenog stručnog ispita pred komisijom Federalnog, odnosno županijskog
ministarstva zdrastva, zdr. djelatnik stječe odobrenje za samostalan rad. Odobrenje za
samostalan rad je javna rasprava koju izdaje nadležna komora nakon dobivenog uvjerenja o
položenom stručnom ispitu
Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdr. usmjerenja, a
rade u zdr. ustanovama i sudjeluju u djelu zdr. zaštite

11. PRIVATNA PRAKSA U ZDRASTVU

Privatnu praksu u zdravstvu može samostalno obavljati zdr. djelatnik s visokom

stručnom spremom pod sljedećim uvjetima:

● Da ima odgovarajuće obrazovanje zdr. usmjerenja, položen stručni ispit, odnosno

specijalistički ispit za spec. ordinaciju
● Da je državljanin FBiH
● Da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse
● Da je potpuno poslovno sposoban
● Da mu sudskom presudom nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane
obavljanja zdr. zaštite
● Da nije u radnom odnosu ili ne obavlja drugu samostalnu djelatnost
● Da raspolaže odgovarajućim prostorom i medicinsko-tehničkom opremom
● Da ima pribavljeno mišljenje nadležne komore
 Zdravstveni djelatnik s višom i srednjom stručnom spremom može obavljati privatnu
praksu prema uputama i stručnom nadzoru ovlaštenog doktora medicine ili dr.
stomatologije.
Zahtjev za obavljanje privatne prakse, kao i za proširenje djelatnosti privatne prakse,
podnosi se županijskom ministarstvu zdrastva koji donosi riješenje o odobrenju za rad.
Može imati samo jednu ordinaciju, laboratorij ili ljekarnu. U jednoj ordinaciji može
raditi najviše 2 tima zdr. djelatnika - jedan dr. medicine, jedan djelatnik više ili srednje
stručne spreme
Više zdr. djelatnika koji obavljaju privatnu praksu mogu se udružiti u GRUPNU
PRIVATNU PRAKSU

Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:

1. Odjavom
2. Po sili zakona (smrt, gubitak radne sposobnosti, gubitak državljanstva)
3. Rješenjem nadležnog tijela

PRIVATNA PRAKSA NE MOŽE SE OBAVLJATI ZA:

1. Uzimanje, čuvanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela

2. Umjetnu oplodnje (heterodonacija)
3. Opskrbljivanje krvlju i krvnim derivatima
4. Javnozdrastvene djelatnosti
5. Patologiju
6. Sudsku medicinu
7. Mrtvozorništvo
8. Hitnu medicinsku pomoć

Zdr. djelatnici koji obavljaju privatnu praksu ostvaruju prihode putem:

● Ugovora sa županijskim zavodom zdr. osiguranja

 ● Putem dobrovoljnog zdr.osiguranja
● Izravnom naplatom od pacijenata

12. NADZOR U ZDRAVSTVU (unutarnji i zdrastveno-inspekcijski)

Zdr. ustanova provodi unutarnji nadzor nad stručnim radom svojih organizacijskih
jedinica i zdr. djelatnika. Za stručni rad zdr. djelatnika odgovorni su voditelji
organizacijskih jedinica, a za stručni rad odgovoran je direktor zdr. ustanove

● Unutarnji nadzor provodi se na temelju OPĆEG AKTA (pravilnika)

● Zdr. inspekcijski nadzor obavlja zdr. inspekcija Federalnog, odnosno Županijskog
ministarstva zdrastva

13. UTVRĐIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA

Uzrok smrti utvrđuje se za svakog umrlog građanina. Vrijeme i uzrok smrti utvrđuje dr.
medicine. Sahranjuje se u vremenu od 24-48 h od nastupa smrti.

OBDUKCIJA se provodi kada:

● Postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana kaznenim djelom ili je u vezi s
njegovim izvršavanjem
● Je to potrebno radi zaštite zdravlja građana
● Je zahtjev za obdukciju postavila obitelj umrlog
● Kada je građanin umro u zdr. ustanovi

OBDUKCIJA SE MORA IZVRŠITI:

● Ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti

 ● Ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapeutskog zahvata
● Ako to izričito zahtjeva dr. medicine koji je liječio umrlog

14. STRUKOVNA UDRUŽENJA I KOMORE

Zdr. djelatnici obavezno se udružuju u liječničku komoru, farmaceusku komoru,

komoru medicinskih biokemičara i komoru zdr. tehničara - kao strukovna udruženja.

OSNOVNI CILJEVI UDRUŽIVANJA SU:

● Očuvanje i zaštita interesa svoje profesije

● Zadovoljavanje stručnih i osobnih potreba
● Osiguranje uvjeta za organiziran nastup zdr. djelatnika
● Zaštita zdravlja građana

KOMORA ima status pravne osobe i upisuje se u registar nadležnog suda.

KOMORE OBAVLJAJU SLJEDEĆE POSLOVE:

✔ Vode registar svojih članova

✔ Prate i nadziru provođenje pravila-kodeksa med. etike i deontologije
✔ Daju mišljenje federalnom županijskom min. zdrastva o opravdanosti
izdavanja ili oduzimanja odobrenja za privatnu praksu, te početka i prestanka
rada zdr. ustanova
✔ Daju mišljenje za rad zdr. djelatnika izvan punog radnog vremena u zdr.
ustanovi kod zdr. djelatnika koji obavljaju privatnu praksu i zdr. djelatnicima
pr. prakse za rad u zdr. ustanovama
 ✔ Daje mišljenje o cijeni zdr. usluga za priv. praksu koja ne ostvaruje prihode
putem županijskog zavoda za zdr. osiguranje
✔ Zastupaju interese svojih članova kod sklapanja ugovora s federalnim i
županijskim zavodima za zdr. osiguranje
✔ Pružaju zaštitu građanima u ostvarivanju prava s obzirom na kvalitet, sadržaj i
vrstu zdr. usluge koja im se pruža
✔ Po službenoj dužnosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju odobrenje za samostalan
rad svojih članova
✔ Sudjeluju pri utvrđivanju standrada i normativa zdr. usluga
✔ Daju stručna mišljenja kod pripreme propisa od utjecaja na razvoj zdr. struke
✔ Organiziraju dodatno usavršavanje za proširenje djelatnosti unutar struke s
obzirom na nove dijagnostičko - terapijske metode.
✔ Propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse

15. VRSTE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA (obavezno, prošireno i

dragovoljno)

OBAVEZNO ZDRASTVENO OSIGURANJE

Pravo na njega imaju svi građani koji su u radnom odnosu, ili koji vrše određenu
djelatnost, odnosno imaju svojstvo osiguranika, po zakonu. Pravo na obavezno zdr.
osiguranje imaju i članovi obitelji osiguranika.

DRAGOVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

 Predstavlja osiguranje dodatnih prava iz zdr. zaštite od strane osiguranika. Za njega
i članove obitelji kada ta prava nisu obuhvaćena obaveznim zdr. osiguranjem.

16. PRAVA IZ OBVEZNOG OSIGURANJA

Obaveznim zdr. osiguranjem osiguranicima se osiguravaju sljedeća prava:

● Zdr. zaštita
● Naknada plaće
● Naknada putnih troškova u svezi s korištenjem zdr. zaštite

Istovremeno, članovima obitelji osiguranika osiguravaju se:

● Zdravstvena zaštita
● Naknada putnih troškova

ZDRASTVENA ZAŠTITA OBUHVAĆA:

● Hitnu medicinsku pomoć

● Liječenje zaraznih bolesti
● Liječenje akutnih kroničnih bolesti u slučajevima i stanjima kada ugrožavaju život
● Zdr. zaštitu djece do 15 god
● Zdr. zaštitu redovitih učenika i studenata
● Otkrivanje i liječenje endemske nefropatije
● Liječenje malignih oboljenja i inzulin ovisnog dijabetesa
● Zdr. zaštitu u trudnoći i majčinstvu
 ● Zdr. zaštitu duševnih bolesnika koji mogu ugroziti svoj život i život drugih osoba ili
oštetiti materijalna dobra
● Zdr. zaštitu oboljelih od progresivnih neuromišićnih oboljenja, paraplegije,
cerebralne paralize i multiple skleroze
● Provođenje obavezne imunizacije protiv dječjih zaraznih bolesti
● Liječenje ozljeda na radu i profesionalih oboljenja
● Zdr. zaštitu građana iznad 65 god. pod uvjetom da po članu kućanstva nemaju
prihode veće od prosječne plaće u Federaciji, ostvarene u prethodnom mjesecu
● Liječenje narkomanije
● Službu prikupljanja krvi

Osiguranicima je također osigurano korištenje ortopedskih pomagala, stomatološko-

protetska pomoć i nadomjesci, korištenje lijekova s popisa lijekova koji se izdaju na teret
županijskog zavoda zdr. osiguranja.
Osiguranicima je kod povrjede na radu ili oboljenja od profesionalnih bolesti obvezno
osigurana:

1. Zdr. zaštita i provođenje mjera otkrivanja i sprječavanja povrjeda na radu i

oboljenja od profesionalnih bolesti
2. Odgovarajuća medicinska pomoć i pravo na ortopedska pomogala radi liječenja i
medicinske rehabilitacije
3. Naknadu putnih troškova u vezi s korištenjem zdr. zaštite
4. Naknada plaće za vrijeme bolovanja
5. Određeno da njeguju oboljelog supružnika ili dijete

17. BOLOVANJA (dužina i naknada plaće)

Svaki osiguranik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječnosti za rad
tj. bolovanja. Bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdr. zaštite u zdr.
ustanovi.
Naknadu plaće za vrijeme bolovanja isplaćuje:
● Poslodavac za prvih 42 dana bolovanja
● Poduzeće za profesionalnu rehabitaciju i zapošljavanja invalida, odnosno
poslodavac za rad osigurava invalida rada za prvih 7 dana bolovanja. Ako bolovanje
traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mj za istu bolest tijekokom 2god,
izabrani doktor obavezan je osiguranika uputiti nadležnom tijelu mirovinskog i
invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosi i invalidnosti,
najkasnije u roku od 60 dana oda dana prijema prije prijedloga.

Osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret srestava županijskog zavoda za

osiguranje do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja bolovanja.
Naknadu plaće zbog povrede na radu isplaćuje poslodavac u 100% iznosu od plaće, za sve
vrijeme dok osiguranik nije radno sposoban.

18. OSIGURANJE SREDSTAVA

Sredstva za finaciranje obaveznog zdr. osig osiguravaju se iz:

● Doprinosa iz plaće djetnika koji su u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe
● Doprinosa na prihod osoba koje obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost
osobnim radom
● Doprinosa iz mirovina i invalidnina i drugih naknada iz mirovinsko-invalidskog
osiguranja
● Doprinosa za nezaposlene građene
● Doprinosa koji se plaćaju na stalnu novčanu pomoć i za osobe smještene u
ustanovama socijalne zaštite
● Doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja plaća, ulaznica
za izgradnju sportskih, estradnih i drugih kulturnih i javnih priredbi.
● Doprinosa za prihod od autorsih prava, patenata i tehničkih unaprjeđenja
● Doprinosa dodatnog za korištenje zdr. zaštite u inozemstvu
 ● Doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti
● Doprinosa osoba koja sama plaća doprinose
● Naknadu za zdr. zaštitu članova obitelji djelatnika zaposlenih u inozemstvu,
inozemnih umirovljenika i članova njihove obitelji
● sredstava proračuna županije ili općine
● participacijom građana-osiguranika
● prihoda od donacija, pomoći, kamata

19. PARTICIPACIJA U ZDRASTVU

Zakondavno tijelo županije može na prijedlog županijskog zavoda za zdr.osiguranje,

utvrditi da za određene vidove korištenja zdr. zaštite osiguranici sudjeluju u pokriću
troškova, uzimajući u obzir socijalne prilike osiguranih osoba i materijalnu situaciju
županijskog zavoda za zdr. osiguranje

20. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA (ugovor o radu)

Radni odnos se zasniva zaključivanjem pismenog ugovora o radu između poslodavca i

zaposlenika.

Ugovor o radu sadrži slijedeće elemente:

● Naziv i sjedište poslodavatelja

● Ime i prezime, prebivalište/ boravište zaposlenika
● Trajanje ugovora o radu
● Dan otpočinjanja rada
● Mjesto rada
● Radno mjesto na koje se zaposlenik raspoređuje te kratak opis posla
● Duljina i raspored radnog vremena
● Plaća, dodaci na plaću, naknade te razdoblja isplate
 ● Trajanje godišnjeg odmora
● Otkazni rokovi kojih su se dužni pridržavati poslodavac i zaposlenik
● Druge podatke o uvjetima rada utvrđenih kolektivnim ugovorom ili internim
pravilnicima poslodavca

Ugovor o radu, u pravilu, zaključuje se na neodređeno vrijeme. Prilikom zaključivanja

ugovora o radu može se ugovoriti probni rad koji traje najmanje godinu, a najvise 6
mjeseci, sve u svrhu procjene stručne osposobljenosti zaposlenika za povjerene mu
poslove. Je li je zaposlenik zadovoljio na probnom radu odlučuje povjerenstvo od najmanje
3 zaposlenika poslodavca koji imaju najmanje isti stupanj stručne spreme, kao i zaposlenik
koji je na provjeri. Ukoliko je povjerenstvo dalo negativnu ocjenu, zaposleniku se otkazuje
ugovor o radu.

21. RADNA KNJIŽICA

Radna knjižica je javna isprava. Kada zaposlenik otpočne s radom, predaje poslodavcu
radnu knjižicu, o čemu mu poslodavac daju pisanu potvrdu.
Na dan prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan vratiti zaposleniku radnu knjižicu.
Nju izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove rada. U nju se upisuju osobni podaci
o zaposleniku, vrijeme staža. Podatke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa popunjava
ovlaštena osoba poslodavca

22. PRIPRAVNICI

Pripravnik je osoba sa završenom srednjom ili višom školom, fakultetom, koja prvi put
zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovala radi stručnog osposobljavanja za
samostalan rad. Pripravnici zdr. usmjerenja dužni su obaviti pripravnički staž i položiti
stručni ispit, koji je jedan od uvjeta za zasnivanje radnog odnosa. Tijekom obavljanja
pripravničkog staža pripravnik ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od najmanje 80%
od najniže plaće.
 23. NAČIN PRESTANKA UGOVORA O RADU

Ugovor o radu prestaje:

● Smrću zaposlenika
● Sporazumom između poslodavca i zaposlenika
● Kada zaposlenik navrši 65 god života i 20 god. staža, odnosno 40 god. osiguranja
● Danom dostavljanja pravomoćnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti
● Otkazom
● Istekom ugovora o radu
● Izdržavanje kazne zatvora duže od 3 mj
● Odlukom mjerodavnog suda

Otkaz - ugovor o radu može otkazati poslodavac i zaposlenik. Kada zaposlenik daje
otkaz, otkazni rok je 7 dana, a kada poslodavac, 15 dana, najviše 6 mjeseci. Ako je
zaposlenik radio najmanje 2 godine neprekidno ima pravo na otpreminu u visini ne manjoj
od 1/3 prosječne mjesečne plaće u zadnja 3 mj prije otkaza, za svaku navršenu godinu rada
kod tog poslodavca.

24. ODMORI I ODSUSTVA

Zaposlenik ima pravo na:

● Odmor u tijeku radnog dana u trajanju od 30 minuta

● Dnevni odmor između 2 uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati
● Tjedni odmor od najmanje 24 h neprekidno
● Godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu

Godišnji odmor se stječe nakon najmanje 6 mj neprekidnog rada u kalendarskoj godini

kada se zaposlenik prvi put uposli ili ima prekid rada između 2 radna odnosa duži od 8
dana. Godišnji odmor iznosi najmanje 18 radnih dana. Na ovaj broj dana dodatno se zbraja
određen broj dana dobiven po osnovu: dužine radnog staža, stečene stručne spreme,
socijalnog uvjeta, što se utvrđuje kolektivnim ugovorom.
Godišnji odmor se može koristiti u 2 dijela, od kojih se 1 dio koristi bez prekida i može
biti kraći od 12 radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio se koristi najkasnije do
30.6. naredne godine. Zaposlenik može iskoristiti 1 dan kada želi, uz obavezu da o tome
obavijesti poslodavca 3 dana prije. Ne može se odreći prava na godišnji odmor, niti ga
može zamijeniti novčanom naknadom.
Odsustvo s posla može biti plaćeno i neplaćeno. Plaćeno odsustvo s posla do 7 radnih
dana zaposlenik ima u slučaju: sklapanja braka, poroda supruge, teže bolesti i smrti člana
uže obitelji. Neplaćeno odsustvo sa posla poslodavac odobrava zaposleniku na njegov
zahtjev.

25. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

Plaća zaposlenika utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o

radu. Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan zaposleniku uručiti pisani obračun plaće.
Pojedinačne plaće nisu javne. Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete
rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad nedjeljom i blagdanom ili drugim zakonom
određenim neradnim danom.
Kolektivnim ugovorom o pravima i obvezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti
zdravstva na teritoriju FBiH, koji je zaključen 2000., utvrdeni su koeficijenti za plaće
zaposlenika u zdravstvu u rasponu od 1,00-4,00 te obračun plaće koja iznosi 70% prosječne
plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem podatku Federalnog zavoda za statistiku.
Osnovna plaća svakog zaposlenika za redovan rad u punom radnom vremenu se dobije
množenjem koeficijenta i osnovice za plaću. Najniža plaća zaposlenika u FBiH ne može
biti niža od 55. od prosječne plaće u FBiH.
pretpostavljam da je ovo 55% ?

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje u kojem ne radi a to je:

 ● Godišnji odmor
● Bolovanje
● Porodni dopust
● Plaćeni dopust

26. ZAŠTITNA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa,

može u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo,
zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Istovremeno zaposlenik može tražiti
zaštitu povrijeđenog prava pred mjerodavnim sudom podnošenjem tužbe. Tužbu može
podnijeti u roku 1 godine od dana dostave odluke kojom mu je povrijeđeno pravo.

27. PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI

Osoba može s poslodavcem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih

poslova pod uvjetom:
● Da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili
pravilniku o radu
● Da ti poslovi predstavljaju poslove za koje se sklapa ugovor o radu na određeno ili
neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom, i da ne traju duže od
60 dana u jednoj kalendarskoj godini
● Da ti poslovi nisu utvrđeni u sistematizaciji radnih mjesta poslodavca

28. PRAVA IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA (slučajevi i

osnovi stjecanja)

● Pravo na starosnu mirovinu

● Pravo na invalidsku mirovinu
● Pravo na obiteljsku mirovinu
 ● Pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću

Ta prava su neotuđiva, osobna i materijalna i ne mogu se prenositi na druge osobe.

Ne mogu zastariti. Stječu se za slučaj: starosti, invalidnosti i smrti.

29. INVALIDNOST – KATEGORIJE (povreda na radu, profesionalna oboljenja)

Invalidnost predstavlja potpunu nesposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na

koje je bio raspoređen osiguranik i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti, a koja je
nastala zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu,
profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolestima koje se ne mogu otkloniti
liječenjem.

Povreda na radu predstavlja:

● Svaku promjenu koja je prouzrokovana mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim

djelovanjem, povreda zbog naglih promjena položaja tijela, iznenadnim
opterećenjem tijela, ako je takva povreda uzročno vezana za vršenje poslova svog
radnog mjesta
● Povreda koja je nastupila prilikom putovanja na posao i s posla
● Svaka bolest koja je nastupila izravno kao posljedica određenog nesretnog slučaja
na poslu
● Povreda u svezi s korištenjem prava iz zdr. zaštite
● Povreda u svezi s korištenjem prava na prekvalifikaciju
● Povreda nastala na drugom poslu koji je osiguranik vršio u interesu poslodavca kod
kojeg se nalazi u radnom odnosu
● Povreda nastala prilikom sudjelovanja u organiziranim sportskim natjecanjima koje
organiziraju nadležna tijela
● Povreda zemljoradnika uzročno vezana za obavljanje poslova u poljoprivrednoj
djelatnosti.
 ● Profesionalna bolest je bolest prouzrokovana dužim izravnim utjecajem procesa i
uvjeta rada na poslovima koje je osiguranik obavljao na svom radnom mjestu. Listu
profesionalnih bolesti određuje nositelj osiguranja

Invalidi:
I. Kategorija invalidnosti - potpuni gubitak radne sposobnosti
II. Kategorija invalidnosti - promjena radne sposobnosti

Osiguranik kad koga je utvrđena 2. kategorija invalidnosti ima pravo na:

● Raspoređivanje ili zapošljavanje na drugom odgovarajućem poslu

● Prekvalifikaciju do navršene 55 god života

Ima pravo na naknadu:

● Plaće od dana nastanka invalidnosti do drugog posla

● Plaće za vrijeme prekvalifikacije
● Plaće od dana završene prekvalifikacije
● Zbog manje plaće na drugom mjestu

30. MIROVINE - vrste

Starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 god. života i najmanje 20 god.
mirovinskog staža.
Osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada navrši 40 godina mirovinskog
staža bez obzira na godine života. Starosna mirovina se utvrđuje od mjesečnog prosjeka
plaća koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih 15 god. osiguranja koje su za
osiguranika najpovoljnije počevši od 1. 1. 1966. godine.
Invalidsku mirovinu stječe osiguranik kod koja je utvrđena I. kategorija invalidnosti
ako je:
 ● Invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira
na dužinu mirovinskog staža
● Invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uvjetom je prije
nastanka invalidnosti imao navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje 1/3
razdoblja od navršenih najmanje 20 god. života do dana nastanka invalidnosti,
računajući radni vijek na pune godine.

Osiguranik kod kojeg je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30 života stječe

pravo na invalidsku mirovinu ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili
bolešću pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navršen mirovinski staž koji mu
pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka, ali najmanje 1. god osiguranja.

Obiteljsku mirovinu mogu ostvariti članovi obitelji:

✔ Bračni drug
✔ Djeca - rođena u braku, van braka, posvojena, pastorčad
✔ Može je ostvariti i bračni drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom odlukom
utvrđeno pravo na izdržavanje

Članovi obitelji stječu pravo na obiteljsku mirovinu, ako je umrli osiguranik:

✔ Ispunio uvjete za starosnu mirovinu

✔ Po osnovi ostvarenog staza stekao uvjete za invalidsku mirovinu
✔ Bio korisnik starosne ili invalidske mirovine
✔ Ako je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu, članovi obitelji
sječu pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira duljinu mirovinskog staža.

Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu ako ispunja jedan od uvjeta:

 ✔ Ako je do smrti bračnog druga navršila 45 god. života
✔ Ako je do smrti bračnog druga ili u roku od 1 god od dana smrti bračnog druga
postala potpuno nesposobna za privređivanje
✔ Ako je poslije smrti bračnog druga ostalo 1 ili više djece koja imaju pravo na
obiteljsku mirovinu po tom bračnom drugu, a udovica vrši roditeljske dužnosti
prema toj djeci.

Pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica i kada je dijete osiguranika rođeno 300
dana poslije njegove smrti, s time što joj ovo pravo pripada od dana smrti osiguranika
Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu i može to pravo koristiti do navršenih 15
god. života, a dijete starije od 15 god. ako se redovno školuje do 25 god.
Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan život i rad do navršenih
godina života do kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na
obiteljsku mirovinu sve vrijedi dok takva nesposobnost traje nejasno

Visina obiteljske mirovine određuje se od iznosa starosne ili invalidske mirovine koja
bi osiguraniku pripadala u času smrti,ili je pripadala u momentu smrti:

● Za 1 člana 70%
● Za 2 člana 80%
● Za 3 člana 90%
● Za 4 i više 100% osnovice
S
T
R
U
c
N
I
 D
I
o
1. GASTROENTEROLOGIJA

Pitanja:

1. KOJE ELEMENTE UKLJUČUJE PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE?

Proces zdravstvene njege je osnova rada u sestrinstvu. Sastoji se od nekoliko

osnovnih elemenata: prikupljanje podataka, sestrinske dijagnoze, planiranje rada,
provođenje planiranog rada, evaluacija.

Prikupljanje podataka o zdravstvenom stanju bolesnika i identificiranje potencijalnih i

aktualnih problema.

Sestrinske dijagnoze identifikacija potencijalnih i aktualnih problema kod bolesnika

koje zahtijevaju neposredno planiranje i provođenje planiranog rada

Planiranje rada postavljanje ciljeva i planiranje intervencija u svrhu njihove realizacije,

s tim da se u to uključuje bolesnik
Provođenje planiranog rada provođenje planiranih intervencija - i stalni nadzor nad
uspješnošću provođenja

Evaluacija označava bolesnikov odgovor na provedene intervencije u skladu s

postavljenim ciljevima.
Procjena, planiranje, implementacija i evaluacija

2. ŠTO SPADA U PERIOPERATIVNU ORGANIZACIJU RADA MED.

SESTRE?
U perioperativni rad med. sestre ubrajamo:

● Perioperativna (prijeoperacijska) priprema bolesnika

● Intraoperacijsko zbrinjavanje bolesnika
● Postoperativna zdravstvena njega

Prijeoperativna priprema bolesnika

✔ Planirati edukaciju u skladu s pacijentovim potrebama

✔ Uključiti obitelj u rad s bolesnikom
✔ Napraviti prijeoperacijske pretrage
✔ Učiniti neposrednu prijeoperacijsku pripremu operativnog polja, probavnog trakta i
dr.
✔ U sobi: identificirati bolesnika, provjeriti dokumentaciju, anesteziološku listu
✔ Napraviti plan zdr. njege i koordinarati rad svih potrebnih djelatnosti.
✔ Psihološka priprema bolesnika-utvrditi psihološki status

Intraoperacijski period
 ✔ Pripremiti bolesnika, instrumente, materijal za op. zahvat, aparat i instrumente za
anesteziju
✔ postaviti bolesnika u pravilan položaj na op. stolu, pripremiti lijekove, instrumente i
aparat za anesteziju.
✔ Monitoring:
✔ Pratiti EKG, tlak, puls, disanje, balans tekućine u organizmu
✔ U sali osigurati potpuno aseptične uvjete rada

Postoperaciski period (buđenje, monitoring)

✔ Pratiti EKG, tlak, puls, disanje, temperature.

✔ Pratiti učinke anestezije
✔ Pratiti rane znakove komplikacija i šok
✔ Pratiti balans tekućine u organizmu
✔ Pratiti opće stanje organizma
✔ Procijeniti psihološki status bolesnika
✔ Pratiti opće stanje organizma, stanje svijesti, utvrditi potrebe bol. i napraviti plan
rada

Premedikacija – učinci

✔ Anksiolitički
✔ Vagolitički
✔ Antisijalgogni
✔ Sedativni i amnestički

Med. sestra prije davanja lijeka mora utvrditi koje je lijekove pacijent koristio prije 2
mjeseca da ne bi došlo do interakcije, upisati točno davanje lijeka i dozu u premedikacijsku
listu, bolesnik ne bi smio ustajati da ne bi došlo do šoka pada od primljenih lijekova nakon
premedikacije.
 3. POSTUPAK S BOLESNIKOM PRI PRIJEMU U BOLNICU

o Osim liječničkog pregleda i potrebnih nalaza medicinska sestra treba uzeti dobru
sestrinsku dijagnozu iz koje se lako mogu utvrditi potencijalni i aktualni
problemi, te uzroci koji su do njih doveli.
o Postupak započinje vođenjem standardnog intervjua s bolesnikom tijekom kojeg
se prikupljaju opći osobni podaci, podaci o pacijentovoj percepciji boli,
psihofizičkom stanju te emocionalnom stanju.
o Nakon utvrđivanja problema odvaja se najmanje pola sata za individualni
razgovor s bolesnikom.
o Psihološka prijeoperativna priprema provodi se od trenutka prijema bolesnika na
odjel pa sve do odlaska u operacijsku salu.

Već uspostavom pozitivnih odnosa između bolesnika i med.osoblja, smanjiti će se

tjeskoba i potištenost kod bolesnika i poboljšati sveukupna međusobna suradnja. Pomoć
članova obitelji je od velike važnosti, pa ih treba uključiti aktivno što je prije moguće.
Isto tako uvijek je potrebit potpis i pristanak bolesnika
Pripremni predoperativni dio iziskuje temeljitu higijenu pacijenta.

Potrebiti su također nalazi:

● Krvi
● Transfuzije
● Internista
● Anesteziologa

4. PSIHOLOŠKA PRIPREMA BOLESNIKA ZA OPREATIVNI ZAHVAT?

Provodi se od samog trenutka prijema bolesnika na odjel pa sve do odlaska u

operacijsku salu. Najvažnija je edukacija pacijenta, pružanje obavijesti o predstojećem
zahvatu, pružanje emocionalne podrške, provođenje prijeoperacijskog antistresnog
programa, sa demonstracijom vježbi disanja i opuštanja.
Psihička stanja izazvana hospitalizacijom nazivaju se inrtincione neuroze: ???

Bolesnici reagiraju na tri tipična načina ponašanja:

Povlačenje u sebe - pretjerana povučenost, nekomunikativost, nerazgovorljivost,

nezainteresiranost

Regresija - način ponašanja u kojem osoba misli i postupa kao na način primjeren nižem
stupnju razvoja, bolesnici se potpuno prepuštaju brizi medicinskog osoblja, obitelji,
ponašajući se kao djeca.

Hiperaktivnost - tremor ruku, noćne more, pretjerana razgovorljivost.

Stres je stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma i koji zahtjeva

ulaganje dodatnih napora radi prilagodbe na novonastalu situaciju.

U predobrani djelovanja psihičkog stresa na organizam mogu se koristiti razne tehnike:

✔ tehnika biofeedbacka
✔ joga
✔ autogeni trening
✔ tehnika inokulacije stresom

Hitno planiran op.zahvat – Pacijenta muči najčešće strah od ishoda i boli, nemir, tjeskoba.
Izuzetno važno je u povoljnom kapacitetu vremena upoznati pacijenta njegove navike kao
njegove probleme
 5. SUVREMENO TUMAČENJE BOLI ČIMBENICI BOLI (palijativna njega)

Suvremeno tumačenje boli: kod nastajanja boli sudjeluju 3 vrste čimbenika:

✔ Fiziološki (ozljeda, infekcija)
✔ Psihološki (osjećaj tuge, nezadovoljstva, žalosti)
✔ Sociološki (utjecaj sredine, društvene norme, vjere …)

BOL dijelimo na:

✔ Mentalnu (emocionalnu bol kada umre netko drag)

✔ Tjelesnu bol (ozljeda …)
✔ Tjelesnu bol psihogeno uvjetovanu

Dobra psihička prijeoperacijska priprema je od velike važnosti za percepciju boli u

prijeoperativnom periodu, jer psihološki čimbenici mogu djelovati na doživljaj boli na 3
načina:

✔ Mogu biti osnovni uzrok boli/psihogene boli

✔ Mogu smanjiti intezitet boli
✔ Mogu pojačati intezitet doživljaja boli

SUZBIJANJE BOLI

U svrhu suzbijanja boli koriste se različiti postupci:

✔ kirurški zahvati
✔ farmakološki pripravci
✔ psihološke metode
✔ postupci modulacije živčanih impulsa

PSIHOLOŠKE METODE
 ✔ psihoterapija
✔ biheviorna terapija
✔ placebo učinak
✔ relaksacija
✔ biofeedback
✔ hipnoze

PALIJATIVNA NJEGA

Palijativna njega je njega bolesnika s aktivnom uznapredovalom i progresivnom

bolešću gdje je očekivani životni vijek kratak i fokus na jačanju kvalitete života i olakšanju
i prevenciji patnji.

6. ENDOVENOZNI KATETERI (mjesto postavljanja, tehnike i trajanje)

Postavljanje endovenoznog katetera jedan je od najčešći invazivnih postupaka u

liječenju životno ugroženih pacijenata. Indikacije za postavljenje ovise o stupnju hitnosti.

INDIKACIJE

Najvažniji razlog za inserciju je nedostatak odgovarajući perifernih vena. Koristi se

za parenteralnu prehranu, za primjenu infuzionih otopina, krvi i krvni produkta, brzog
davanja lijekova u hitnim situacijama, istodobno davanja inkompatibilnih lijekova kroz
višenamjenski kateter, motoring ??? hemodinamičkog statusa bolesnika.

MJESTO POSTAVLJANA ENDOVENOZNOG KATATERA

✔ Vena jugularis externa

 ✔ Vena jugularis interna
✔ Vena subclavia
✔ Vena femoralis

TEHNIKE POSTAVLJANJA

✔ Kateterizaciju centralne vene izvodi isključivo liječnik

✔ Uvjeti postavljanja EV katetera moraju biti strogo aseptični.
✔ Bolesnika treba namjestiti u ležeći Trendbergurov položaj da bi se distancirale
vratne vene i spriječila zračna embolija
✔ Uzglavlje spustiti 20-30O, a glavu okrenuti za 45% na suprotnu stranu od mjesta EV
katetera.
o Između lopatica bolesnika uzdužno stavimo tanji jastuk. Pri uvođenju u venu
femoralis, bolesnik se nalazi u ležećem položaju sa ekstendiranim koljenima
i rotiranim stopalima prema van za 15-30O.
o Mjesto aplikacije katetera očistimo sterilnim tupferom i to 3X benzinom, 3X
alkoholom 1X povidon – jodidom.
✔ Aplikacija lokalnog anestetika - lidokain, procain
o Nakon što je kateter postavljen, provjera se refluks krvi, tj. vraćanje krvi u
sistem cjevčica za infuziju, spuštanje boce ispod razine srca.
✔ Obavezna provjera dobrog stavljana rtg snimkom

Trajanje katetera i promjene katetera

Čimbenici za odstranjivanje katetera su:

✔ Pojava infekcije i sepse,

 ✔ okulzija katetera i druge komplikacije
✔ Pojava febriliteta i kliničkih znakova sepse mogu biti uzrokovani kateterom.

EV Kateteri se trebaju mijenjati svakih 7 dana.

7. KOMPLIKACIJE TIJEKOM I NAKON UVOĐENJA KATETERA?

Komplikacije se uglavnom mogu podijeliti na one koje zahtijevaju trenutnu

intervenciju-kao kod pneumotoraksa i punkcije arterije, i na one gdje je intervencija
odgođena dok se ne razviju simptomi.
Komplikacije - pneumotorax, hemotorax, hidrotorax, perforacija, kardijalna aritmija,
tromboza, embolija, tomponda srca, upala ili nekroza iznad mjesta izlaska katetera ili
implantata, infekcija, sepsa, okulzija katetera, hematom, dekonekcija.

8. ULOGA MEDICINSKE SESTRE U PRIMJENI TOTALNE PARENTERALNE

TERAPIJE?

Sestrinski nadzor kod bolesnika na TPT se temelji na dva važna čimbenika:

● Njezi endovenoznih katetera i primjeni infuzijskih otopina

● Monotoriranju stanja bolesnika

Pažljiva i pravilna njega EV katetera pomaže u prevenciji infekcije, zračne embolije i

okulzije katetera

● Pravilna heparizacija katetera

● Primjena inf. sistema svaki dan
 9. ZADATCI MEDICINSKE SESTRE KOD PACIJENTA S APLICIRANIM EV
KATETEROK ??? I ZADACI MEDICINSKE SESTRE U TERAPIJSKOJ
PRIMJENI PARENTERALNE TERAPIJE?

✔ Kontrolirati balans tekućine

✔ Bilježiti vidljive i nevidljive gubitke tekućine i kompletan unos tekućine
✔ Kontrola tjelesne težine - idealan dnevni dobitak je 200-400g, a sve preko toga
ukazuje na zadržavanje vode u organizmu.
✔ Redovito praćenje GUK-a, acetona u urinu, šećera u urinu,
✔ Kod povećane diureze pratiti satnu diurezu ako je veća od 250 ml na sat, oprez
osmotske diureze
✔ Praćenje vitalnih funkcija svaka 4 h a po potrebi i češće
✔ Bilježenje pacijenata svakih 30 min
✔ Redovito praćenje znakova hipovulemislog ??? šoka, konfuzija, glavobolje,
✔ Bilježenje lab. nalaza
✔ Normalno davanje 40-50 ml na sa a 25 ml na sat ako je nedovoljna cirkulacija kroz
bubrege

TTP se uvodi u kirurgiji kod velikih kirurških zahvata na abdomenu

Uloga medicinske sestre:
✔ Uzeti anamnezu
✔ Procijeniti stanje uhranjenosti
✔ Fizikalni pregled
✔ Lab.ispitivanja
✔ Antropometrijska mjerenja
✔ Izračunati potreban unos hranjivih tvari
✔ Kontrola balansa tekućine
✔ Mjerenje težine
✔ Praćenje GUK-a
✔ Praćenje pojave hipovolemijskog šoka.
 10. PARENTERALNA PREHRANA KOD KIRUŠKIH BOLESNIKA

Parenteralna prehrana je alternativni način zadovoljavanja hranidbenih potreba što

uključuje izravan unos hranjivih tvari u krv.
Primjenjuje se u bolesnika kod kojih nije moguće provesti peroralnu ili enteralnu
prehranu zbog bolesti ili poremećaja funkcije gastrointestinalnog trakta.
Odluku o početku parenteralne prehrane treba započeti unutar 48h do 72 h. Svrha
parenetarne prehrane je unijeti potrebnu količinu energetski i nutritivnih supstanca.
Posebne indikacije za PP su: veliki kirurški zahvati u abdomenu, bolesti probavnog
organa, teške višestruke ozljede, tetanus, opekotine i septična stanja

Parentralna prehrana može biti:

✔ Parcijalna kratkotrajna
✔ Totalna

Za dugotrajnu TPP duže od 6 mjeseci zbog prevencije čestih inf. komplikacija

preporuča se plasiranje hiomanovog i brovikovog katetera. Veliko slovo?

11. PRIPREMA PACIJENTA ZA GASTROSKOPIJU

Gastroskopija je endoskopska metoda pregleda unutrašnjosti želuca i dvanaesnika

pomoću posebnog aparata gastroskopa.
Večer prije pregleda lagana hrana, ujutro 8 sati prije pregleda ništa ne smije jesti, ne
smije pušiti. Prije pretrage provjeravaju se puls i tlak.
Bolesniku se može dati premedikacija kao sedativ apaurin da relaksira, može lokalni
anestetik da se blokira refleks gutanja, reglan da se smanji salivacija.
Bolesnik se postavi u lijevi bočni položaj, u usta mu se stavi kratka šuplja cijev a kroz nju
se uvlači sonda gastroskopa.
Endoskop se kroz usta uvlači u jednjak, želudac i dvanaesnik. Promatra se građa sluznice,
važne strukture i traže se sumnjive promjene kao čirevi, erozije, polipi, suženja, tumori,
proširene krvne žile, mjesto krvarenja.
Mogu se učiniti manji zahvati kao odstranjivanje polipa, odstranjivanje stranih
tijela.
Gastroskopska metoda i primjena je najčešća kod akutnog krvarenja iz gornjeg
probavnog trakta u svrhu otkrivanja mjesta krvarenja, otežano disanje, dispepsija žgaravica,
bol, vjetrovi, bolno gutanje.

12. PRIPREMA PACIJENTA ZA KOLONOSKOPIJU

Kolonoskopija je dijagnostički postupak, endoskopska metoda koja omogućava pregled

sluznice debelog crijeva.
Debelo crijevo mora biti prazno, čišćenje može provesti pomoću laksativa i dijetnim
režimom tijekom zadnja 3 dana prije pregleda, 50mg gorke soli.
Bolesnik leži na lijevom boku, a navlaženi kolonoskop se uvodi u rektum. Uputiti
bolesnika da diše sporo, polagano a duboko. Može se koristiti zrak da se proširi lumen
crijeva i da se omogući bolja vizualizacija crijeva.
Najčešći i najalarmantniji simptom je krv u stolici.
Moguće odstranjivanje polipa (histološki nalaz), otkrivanje malignosti.
Priprema za kolonoskopiju
- laksativ i klizma večer prije pretraga
- tekuća dijeta 24 h
- Položaj na lijevom boku

13. PRIPREMA PACIJENTA ZA ABDOMINALNU PUNKCIJU

Abdominalna punkcija ili paracenteza je dijagnostička i terapijska metoda kojom se

odstranjuje sadržaj iz trbušne šupljine. Izvodi se tako što se pacijent nalazi u ležećem
položaju. Polje punkcije se dezinficira i nakon toga sterilnim iglama punktira sadržaj. Ako
se radi u dijagnostičke svrhe sadržaj se šalje na biokemijsku analizu i citologiju i
mikrobiološku analizu. Kada se radi terapijska paracenteza, u ovisnosti od količine tekućine
moguće je evakuirati 4-5 l tečnosti uz primjenu plazma ekspandera.
Priprema pacijenta - prazan mokraćni mjehur.
Moguće komplikacije su:
● Unošenje infekcije
● Perforacija šupljeg organa ili krvne žile s posljedičnom smrti

14. PRIPREMA PACIJENTA ZA BIOPSIJU JETRE

Punkcija ili biopsija jetre dijagnostička je pretraga kojom punkcijom jetre kroz prednju
trbušnu stjenku izvučemo komadić jetrenog tkiva, koji šaljemo na histološku i citološku
analizu.
Radi se kod: kronične bolesti i upale jetre, povećane jetre, tumori ili povišene
laboratorijske vrijednosti jetrenih enzima

PRIPREMA BOLESNIKA

Nekoliko dana prije zahvata potrebno je učiniti testove za zgrušavanje krvi. 7 dana
prije pretrage bolesnik treba prestati uzimati lijekove protiv bolova kao što su andol,
aspirin, voltaren ili lijekove protiv zgrušavanja krvi. 8 sati prije zahvata bolesnik ne smije
ništa jesti niti piti. Leži u krevetu s prebačenom desnom rukom iza glave, mjesto se
dezinficira i lokalno anestezira, pomaganje UZ ili CT-om.

15. ULOGA MEDICINSKE SESTRE U TRANSFIZIJSKOM LIJEČENJU

Transfuzijska medicina je medicinska znanost koja se bavi liječenjem bolesnika

pripravcima proizvedenim iz ljudske krvi
FAKTORI KRVNE ANALITIKE

● Određivanje krvne grupe i RH faktora

● Proba kompatibilnosti
● Ispitivanje nazočnosti markera krvlju prenosivih virusa
● Određivanje iregularnih antijela ??? u serumu koji skraćuju život eritrocita

ZADAĆA MED. SESTRE OPĆENITO O TRANSFUZIJI

● Uzimanje odgovarajućeg uzroka krvi koji prati obrazac za transfuzijsko liječenje

● Edukacija pacijenta
● Identifikacija svih podataka o bolesniku i krvnim pripravnicima ???
● Promatranje bolesnika, kontrola tijekom transfuzije
● Vođenje dokumentacije transfuzijskom liječenju i eventualnim reakcijama za
transfuzijsko liječenje

MEDICINSKA SESTRA PRIPREMA

● Plastične sisteme
● Venozne katetere
● Antiseptike
● Filtre za krv
● Grijače za krv
● Fiziološka otopina za održavanje prohodnosti venskog puta
● Lijekove za eventualne transfuzijske reakcije

Prije transfuzije obavezno je mjerenje vitalnih funkcija

Prije primjene transfuzije potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:

 ● pregledati dozu krvi (promjene boje,ugrušci)
● krvni pripravak na sobnoj temperaturi oko 15-30 min.prije
● izmiješati sadržaj vrećice da bude homogen

ZA VRIJEME DAVANJA TRANSFUZIJE NEŽELJENI ZNAKOVI SU:

Povišena temperatura, zimice, tresavica, crvenilo kože, svrbež, bolovi duž

transfudirane vene, znojenje, slabost, vrtoglavica, mučnina, teško disanje, gušenje, pad
tlaka, gubitak svijesti, promjene vrijednosti tlaka.

TRANSFUZIJSKE REAKCIJE

RANE - akutne, za vrijeme transfuzije ili 1-2 sata poslije. Najčešće transfuzijske
reakcije su hemolitička reakcija, febrilne reakcije, pirogene reakcije, preopterećenost
kardiovaskularnog sustava, zračna embolija.
KASNE – nastaje poslije više sati i dana. Kasne reakcije su najčešće virusi hepatitis
B, C, sifilis, HIV, septički šok, bakterijska infekcija.

16. FAZE U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE

✔ Utvrđivanje potreba za zdr. njegom

✔ Planiranje zdr. njege
✔ Provođenje zdr. njege
✔ Evaluacija zdr. njege

17. ZDRASTVENA NJEGA OBOLJELIH OD INFARKTA MIOKARDA

 Infarkt miokarda je posljedica potpunog prekida krvi koronarnoj arteriji ili njezinim
granama. Dolazi do začepljenja krvne žile trombom. Tromb je sastavljen od trombocita i
eritrocita. Češće se javlja u lijevoj nego u desnoj koronarnoj arteriji.
Ako bolesnik preživi iznenadno začepljenje koronarne žile, u području miokarda kojom
krv više ne dolazi razvije se najprije ishemija, zatim infarkt i nekroze, koju poslije
nadomjesti fibrozno tkivo, ožiljak kao znak preboljelog infarkta.

KLINIČKA SLIKA

Bolesnik ima jaku bol, koja ne popušta ni ??? i traje više od 30 minuta, bol se može
širiti na 6 različitih strana, a najčešće u lijevu ruku prema ramenu i ruci, ostalo može se
javiti mučnina, povraćanje, dispneja, ortopneja, cijanoza.
Bol je ponekad tako jaka da bolesnika može zahvatiti smrtni strah, frekvencija pulsa
može porasti, pad tlaka zbog smanjene srčane kontrakcije, porast temperature kao
posljedice upalnog procesa.

DIJAGNOZA

Na osnovi kliničke slike, EKG-a, laboratorijskih nalaza, sedimentacije, povećan

broj leukocita, kardioselektivnih enzima.

LIJEČENJE

Trombolitička terapija razara tromb, beta blokatori, andol 300, se provodi u jedinici
intenzivne skrbi, rad srca se prati na monitoru, ima nadzor svih vitalnih fukcija u 24h,
odmor mirovanje.
Bol se suzbija jakim analgeticima morfij, antikaugulatna terapija, heparin i.v.svakih
4 do 6h, a nakon 2-3 dana nastavlja peroralim preparatima Marivarin, kardiotonci ???,
diuretici
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S INFARKTOM MIOKARDA

✔ Kontrola krvnog tlaka i pulsa

✔ Monitoriranje bolesnika
✔ EKG snimanja
✔ Primjena lijekova
✔ Analgetika
✔ Primjena kisika
✔ Mirovanje
✔ Vježbe disanja

18. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD ANGINE PECTORIS

Angina pectoris je prolazni spazam koronarnih arterija

KLINIČKA SLIKA

Očituje se jakom prolaznom boli pod prsnom kosti. Nelagodna bol u grudima koju
izaziva prolazna ishemija, odnosno nedostatak kisika u miokardu.
Rijetko se javlja spontano, obično pri naporu, pri psihičkom i fizičkom naporu,
naglom promjenom temperature nastaje grč – spazam i traje nekoliko minuta do pola sata,
ako je jačeg intenziteta, traje duže od 30min, ne prolazi nitroglicerinom - sumnja na infarkt
miokarda.

LIJEČENJE
 Sublingvalno nitroglicerin koji djeluje za 1-2 minuta naglo proširivši krvne žile i
bol prestaje. Nitroglicerin širi i druge krvne žile, a nuspojave su mu: crvenilo u licu i glavi,
glavobolja, uši crvene.

ŠTO SESTRA TREBA UČINITI

Procijeniti karakter boli, EKG snimanje, kontrola krvnog tlaka pulsa, primjena
ordinirane terapije, kontrola enzima, postavljanje pacijenta u odgovarajući položaj
fovlerov ??? veliko slovo??? , provoditi zdr. njegu profesionalno, edukacija pacijenta je
neophodna.

19. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD SRČANE DEKOMPENZACIJE

Zatajenje srca koje nastaje kada srce nije sposobno primiti ili istisnuti iz svoje klijetke
dovoljnu količinu krvi, odnosno kada se smanji kontrakcijska sposobnost srca.

ZATAJENJE LIJEVOG SRCA

Lijevi ventrikul nije sposoban izbaciti krv pristiglu iz pluća u sistematsku

cirkulaciju a posljedično raste tlak u plućima zbog nakupljanja krvi i pri tome nastaje plućni
edem.

Simptomi

Anksioznost, strah, glad za zrakom, noćna dispneja, dispneja u naporu, produktivni

kašaj, cijanoza, nesanica, slabost, umor.

ZATAJENJE DESNOG SRCA

 Ako tlak postupno raste u plućima, automatski se povećava tlak u desnoj strani srca,
desni ventrikul ne može izbaciti krv u plućni sistem i dolazi do zastoja krvi u desnom
ventrikulu.

Simptomi

✔ Zastoj tekućine
✔ edemi na periferiji
✔ smanjenje diureze
✔ mučnina, povraćanje
✔ nabrekle vene vrata
✔ ascites

Etiologija

✔ naslijeđe,
✔ izbjegavanje stresnih situacija,
✔ niskokalorična dijeta,
✔ smanjen unos soli
✔ diuteci ???
✔ dopamine
✔ vazodilatatori

SESTRISKE DIJAGNOZE I INTERVENCIJE

✔ Bilježiti promjene osnovne procjene stanja

✔ Provođenje i primjena ordinirane terapije
✔ Ograničiti unos tekućine prema liječ.uputi
✔ Mirovanje
✔ Edukacija pacijenta o važnosti dijete s smanjenom soli
 20. ZDRASTVENA NJEGA OBOLJELIH OD ARITMIJE

Aritmija je poremećaj provođenja električnog impulsa. Dakle, to je poremećaj srčanog

ritma koji može nastati u svakom od dijelova provodnog sustava.

VRSTE

✔ Sinusna tahikardija
✔ Sinusna bradikardija
✔ Aritmija,
✔ SA blok,
✔ AV blok,
✔ Fibrilacije

FAKTORI RIZIKA

✔ Bolesti srca
✔ Dekompenzacija
✔ Prirođene anomalije
✔ Virusne bolesti
✔ Anemije
✔ Toksična stanja
✔ Koronarna bolest
✔ Disbalans elektrolita
✔ Stres
✔ Kongenitalne anomalije
✔ Konzumiranje alkohola, droge, pušenje
DG postupci - EKG 24 h, testovi opterećenja.

LIJEČENJE

✔ Anitiaritmici
✔ Beta blokatori
✔ Elektroterapija
✔ Kirurške metode

Ostale metode: masaža karotidnog sinusa udarac u prekordij.

SESTRINSKE DIJAGNOZE I INTERVENCIJE

✔ prepoznati simptome i znakove poremećene funkcije

✔ educirati bolesnika da može prepoznati znakove i simptome smanjenog srčanog
kapaciteta
✔ pomoći pacijentu da identificira strah vezan uz pacemaker
✔ monitorirati razinu anksioznosti

21. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA SA POREMEĆAJEM VENSKE

CIRKULACIJE

TROMBOZA - proces zgrušavanja krvi u krvnoj žili.

FLEBITIS - upala stjenke vene uzrokovane infekcijom ili mehaničkim ili kemijskim
oštećenjem

FLEMBOTROMBOZA - ugrušak krvi unutar vene, pričvršćen uz njenu stjenku

TROMBOFLEBITIS je flembotromboza + flembitis
RIZIKO FAKTORI

Operativni zahvati - osobe iznad 40 godina, produžena mirovanja, trudnoća,

korištenje estrogena, povreda noge, prijelom, maligni procesi, debljina

KLINIČKA SLIKA:
✔ Bol
✔ Otvrdnuće vena
✔ Crvenilo kože
✔ Sjajna koža
✔ Napetost kože

NJEGA BOLESNIKA MED.SESTRA

✔ Strogo mirovanje 10 dana

✔ Elevacija ekstremiteta 45%
✔ Zabrana provođenja bilo kakvih vježbi
✔ Zabrana mirovanja
✔ Elastični zavoji prilikom ustajanja
✔ Antikoagulatorna terapija
✔ Antibiotici
✔ Analgetici

22. SIMPTOMI I ZNAKOVI KOD KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

STERNOKARDIJA
Manifestira se bolom u prsima, čudan osjećaj u grudima, osjećaj žarenja, stezanja,
probadanja, oštra bol. Klasičan opis ishemije, kao da slon sjedi na mojim grudima.

DISPNEJA - otežano disanje pri naporu

ORTOPNEJA - otežano disanje kad pacijent leži u krevetu, zauzimaju sjedeći položaj
zbog lakše respiracije

PROKSIMALNA NOĆNA DISPNEJA - buđenje tijekom noći,osjećaj gušenje u ležećem

položaju,dolazi do zadržavanja krvi u srcu i posljedičnog porasta tlaka u plućima

SINKOPA - prolazan gubitak svijesti

UMOR, SLABOST

GUBITAK ILI PORAST TJESNE TEŽINE

EDEMI - oštećenje desnog ventrikula dovodi do zastoja krvi u desnom srcu porast tlaka, u
venama stvaraju se edemi ???

KAŠALJ TIJEKOM NOĆI

ISKAŠLJAVANJE KRVI

PALPITACIJA - promjene srčanog ritma uključuju tahikardiju, promjene kontrakcije

pauze i iznenadnu bradikardiju

POTREBA ZA ČEŠĆIM MOKRENJEM TIJEKOM NOĆI - osobe sa poremećenim

srčanim radom imaju smanjenu diurezu tijekom dana, a u fazi odmora kroz bubreg je
protok pojačan.

BOL I GRČEVI U NOGAMA

Bol je rezultat akumulacije mliječne kiseline
 23. NEIVAZIVNE PROMJENE NA SRCU

✔ RTG SNIMKA SRCA I PLUĆA

✔ CT SRCA I KRVNIH ŽILA niz podataka o stanju miokarda
✔ EKG srca
✔ HOLTER 24 satni EKG
✔ UZV srca dimenzije srca i protok krvi
✔ FENOKARDIOGRAFIJA bilježi srčane šumovi, a smješteni su na vrhu ili bazi srca
✔ ERGOMETRIJA ispitivanje funkcionalne sposobnosti KV sustava primjenom
tjelesnog napora, stepenice, bicikl
✔ MAGNETNA REZONACIJA SRCA - procjena dimenzije srca i njegove funkcije
✔ NUKLEARNA DIJAGNOSTIKA - izotopima prikazuje šupljine srca i velikih žila

24. INVAZIVNE METODE SRCA

KATETERIZACIJA DESNOG SRCA

Izvodi se kateterom i uvodi putem kubitalne ili femoralne vene u desno srce i ak.
pulmonalis ispituju se tlakovi, saturacija 02, tok katetera

KATETERIZACIJA LIJEVOG SRCA

Izvodi se kateterom kroz arteriju femoralis preko aorte u lijevi ventrikul

KORONARNA ANGIOGRAFIJA

U sklopu kateterizacije lijevog srca pomoću kontrasta

25. ZDRASTVENA NJEGA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE

Arterijska hipertenzija je glavni faktor rizika kardiovaskularnih oboljenja.
Oko 90% hipertenzije je nepoznat uzrok – primarna.
5% sekundarne hipertenzije uzrok je poznat - bolesti bubrega, hormonski poremećaji,
lijekovi, zloupotreba alkohola, droga, od lijekova kortikoserodi.

VRIJEDNOSTI KRVNOG TLAKA

✔ NORMALAN TLAK 120/80

✔ HIPERTENZIJA BLAGA 140/80
✔ UMJERENA 160/100
✔ TEŠKA 180/110

UZROCI

✔ Gojaznost
✔ Sjedeći način života
✔ Stres
✔ Alkohol
✔ Kava
✔ Slana hrana

Tihi ubojica nekada se slučajno otkrije, dugovječna hipertenzija izaziva problem,

neliječeni tlak povećava uzrok za nastanak srčanih bolesti, zatajenje srca ili srčani udar.
Potrebni pregledi važnih organa: krvne žile, srca, mozak, bubrezi
Medicinska sestra važno: životni stil, dijeta, prestanak pušenja, masnoća, farmakoterapija,
edukacija pacijenata, više vježbe i tjelesne aktivnosti

26. ZDRASTVENA NJEGA KOD DIJABETIČKIH BOLESNIKA

27. EDUKACIJA BOLESNIKA OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI
28. KLINIČKA MANISTEFACIJA ŠEĆERNE BOLESTI RAZLIKA TIP 1 TIP 2
29. LIJEČENJE ŠEĆERNE BOLESTI
Bolest gušterače, nedostatak hormona inzulina
Ako nema inzulina, šećer u krvi raste HIPERGLIKEMIJA
GLIKOZURIJA-glukoza u mokraći
Organizam ne može iskoristiti šećer u organizmuu

SIMPTOMI:
1. Poliurija-povećano mokrenje
2. Polidipsija, pojačana žeđ
3. Polifagija, gubitak na težini

TIPOVI DIJABETESA

● TIP 1.Inzulin ovisni dijabetes

● TIP 2.Inzulin neovisni dijabetes

TIP 1 se javlja u mlađih osoba, dječjoj dobi u definiciji potpunog prestanka stvaranja
inzulina u gušterači dijabetičara u 3 stanicama. Jedino se liječi inzulinom. Dovodi se
egzogenim putem preko injekcija. Inzulin je bjelančevina i za se ??? ne uzima na usta jer bi
se razgradio u želucu
TIP 2 javlja se kod starijih osoba postoji deficit 3 stanica luče inzulin, ali u nedovoljnoj
količini, liječi se dijetom i uzimanjem tbl. u pravilu ne treba inzulin. Zove se i starački
dijabetes

FAKTORI RIZIKA

✔ Naslijeđe
✔ Porođajna težina veća od 4kg
 ✔ Pretilost
✔ Osobe starije dobi

LIJEČENJE

✔ Cilj je kontrola glikemije

✔ Liječenje dijabetesa
✔ Uklanjanje smetnji
✔ Dijeta u svih
✔ Tjelesna aktivnosti
✔ Inzulin

EDUKACIJA
Edukacija je trajni proces, pacijent mora znati sve o svojoj bolesti, kontrola
prehrane, znati sastavljati i planirati jelovnik, higijena, osobito stopala, pravilna tjelesna
aktivnost, praćenje GUK-a i šećera u urinu, pravilna upotreba inzulina, prepoznavanje
komplikacija

KOMPLIKACIJE DM

✔ Hipoglikemije
✔ Dijabetička ketoacidoza i koma
✔ Hipoglikemiske krize
✔ Koma
✔ Ketoaciza

KRONIČNE KOMPLIKACIJE

✔ Dij. retinopatije
 ✔ Dij. nefropatije
✔ Dij. neuropatije

Dijabetičko stopalo - kožna oštećenja, infekcija, gangrena, nekroza

HIPERGLIK. KOMA - miris acetona, koža suha, nema znojenja, disanje duboko, puls
ubrzan, bolesnik miran u dubokoj komi. TH/ kristalni inzulin infuzija 2 3 l
HIPO.KOMA - nema miris na aceton, bljedilo i vlažna koža, izraženo znojenje, nagao
početak, bolesnik nemiran, tremor. TH/ dati glukozu i.v.

30. DIJAGNOSTIKA ENDOKRINOLOŠKIH BOLESTI

FIZIKALNE METODE PRETRAGA:

✔ Amnestički podatci
✔ Inspekcija
✔ Palpacija

DIJAGNOSTIČKI POSTUPCI:
✔ Scintigrafija štitnjače
✔ UZV
✔ Biopsija štitnjače
✔ MR i CT

LABORATORIJSKE PRETRAGE
✔ TSH
✔ T3
✔ T4
✔ Antijela ??? štitnjače,
✔ GUK
✔ Profil-dnevne oscilacije GUK-a
 ✔ H3A1c
✔ Ketoni
✔ Test optećenje ogtt ???
✔ ACTH
✔ Prolaktin
✔ Estrogen
✔ Estradiol
✔ Testosteron
✔ Hormon rasta

31. ZDRASTVENA NJEGA OBOLJELIH OD HIPOTIROZE I HIPERTIROZE

HIPERTIROZA
Povećano, ubrzano izlučivanje hormona štitnjače koji ubrzavaju mnoge tjelesne
funkcije dovodeći do hipermetaboličkog stanja.

UZROCI

✔ pretjerana stimulacija štitnjače

✔ psihološki faktori
✔ autoimuni procesi u štitnjači

SIMPTOMI

✔ Lupanje srca
✔ Nesanica
✔ Lako uzbuđivanje
✔ Pojačan apetit
✔ Gubitak apetita
✔ Znojenje
 ✔ Pojava guše
✔ Trijas - guša tahikardija
✔ Egzoftalmus - izbuljenje očiju

TERAPIJA

✔ Tireostatici
✔ Radioaktivni jod

HIPOTIREOZA
Stanje smanjene funkcije štitnjače, smanjenje tjelesnog metabolizma i produkcije
topline

FAKTORI RIZIKA

Pacijenti gdje žive s deficitom joda u vodi, sol-rizik od endemičke gušavosti,

uzimanje lijekova glikozida koji smanjuje funkciju štitnjače, genetski defekt

KLINIČKA SLIKA
Porast tj.težine, anoreksije, nepodnošenje hladnoće, iregularni men.ciklus
TERAPIJA
Fizički i psihički odmor, prehrana bogata vlaknima, održavanje integriteta kože,
farmakološki postupci - hormon štitnjače, kirurška plus hormonalna terapija.

32. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA SA ULKUSNOM BOLESTI

Ulkusna bolest je skupno ime za čir želuca, dvanaesterca, jednjaka, jejunuma i ileuma.
Najčešći je peptički ulcus ili ulcus želuca i dvanaesterca. To je ograničeni deficit sluznice
koji može penetrirati u mišićni te sloj može doći do sepse.
RIZIKO FAKTORI
✔ Način života
✔ Stres
✔ Pušenje
✔ Alkohol
✔ Razni lijekovi

KLINIČKA SLIKA

✔ Bol
✔ Mučnina
✔ Povraćanje
✔ Gubitak tjelesne težine

KOMPLIKACIJE

✔ Krvarenje
✔ Perforacije

TERAPIJA

✔ Modifikacija životnog stila

✔ Pravilna prehrana
✔ Lijekovi-blokatori h2 receptora
✔ Antacidi (gastal, peptoran …)
✔ Edukacija pacijenata
✔ Životne navike

33. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA SA UPALNIM BOLESTIMA CRIJEVA

CHRONOVA BOLEST
Kronična, upalna bolest sluznice i okoline muskulature GI trakta.

SIMPTOMI

✔ Osjećaj umora
✔ Gubitak težine
✔ Proljevi i grčevite trbušne boli BEZ KRVI
✔ Pogoršanje bolesti: anemije, dehidracije

TERAPIJA

✔ Uspostaviti kontrolu proljeva

✔ Smanjiti abdominalnu bol i grčeve
✔ Nadoknada tekućine i elektrolita

Lijekovi: kortikosteroidi, aminosaliciti, dijeta

ULCEROZNI KOLITIS

Difuzna upala sluznice debelog crijeva, karakteriziran je kroničnim tijekom sa

brojnim egzocerebracijama i remisijama stalno se vraća i smiruje.

ETIOLOGIJA: nepoznata, moguće stres, infekcija, koma.

KLINIČKA SLIKA: krvave sluzave proljevaste stolice, grčevite boli u trbuhu, gubitak
težine, povišena temperature.

LIJEČENJE
 ✔ Smanjiti upalu
✔ Osigurati odmor crijeva korigirati nutritivni status

LIJEKOVI: antidijareci ???, sulfamidi, antikoilergici, kortikosteridi

ZADAĆA SESTRE

✔ Promjena životnih navika

✔ Nadoknada tekućine i elektrolita
✔ Upoznavanje s pravilnom prehranom

34. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA GUSTERAČE I JETRE

Bolest jetre se očituje na mnogo različitih načina - žutica, kolestoza, zastoj protoka zuči,
povećanje jetre, ascites, zatajenje jetre.

UZROČNICI

✔ Virusi
✔ Kemijske tvari
✔ Lijekovi
✔ Otrovi
✔ Alkohol

NJEGA

✔ Mirovanje
✔ Lagana je dijeta
✔ Više bjelančevina
 ✔ Malo masti
✔ Zabrana alkohola ovisi o vrsti bolesti
✔ Inteferodi
✔ Kortikosterodi
✔ Transfuzije

BOLEST GUSTERAČE

Upalne bolesti gušterače su akutni pankreatitis, bolest nakon koje nastupa

kompletan oporavak.

Podjela

Kronični pankreatitis u kojem dolazi do progresivnog propadanja njene funkcije

UZROK

✔ Alkoholizam
✔ Kolelitijaza

KLINIČKA SLIKA

Intenzivna bol lokalizira najčešće usred egigastrija. Nastaje 6-10h nakon obilnog
masnog obroka ili poslije obilnog uživanja alkohola, mučnina, povraćanje, žutica, taman
urin, modrice, krvarenje kože.

TERAPIJA

Akutna faza ništa na usta, ukloniti bol, smanjiti aktivnost enzima pankreasa, spriječiti
razvoj infekcija, spazmolitici, antipiretici, antikolinergici, zabrana kave i alkohola.
 35. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA S KRONIČNIM HEPAPITSOM

VIRUSNI HEPATITIS B

Akutna i kronična bolest jetre, parenterano, seksulni put, vertrikalni put -zd.djelatnici,
dijaliza, narkomani.
✔ Početak postupan, umor, gubitak apetita
✔ Razvojni stadij bolesti, rijetka žutica i mukla bol pod desnim rebarnim lukom

TERAPIJA

✔ Simptomatska i interferon
✔ Zaštita vakcinacijom

5-10% kronicitet, češće u djece.

VIRUSNI HEPATITIS C

✔ Parenteralno: transf. i.v. droga, dijaliza, operativni zahvati, transplantacijom

✔ Osnovni simptom kronični umor i nemogućnost koncentracije
✔ Prelazi u kronicitet, ciroza, hepatoceularni karcinom
✔ Ne postoji cjepivo

36. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA S CIROZOM JETRE

CIROZA JETRE

To je bolest jetre u kojoj je teško poremećena građa jetre. Ciroza se može razviti i
nakon upalnih promjena u tijeku raznih bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama …
KLINIČKA SLIKA
Izražen osjećaj umora, opća slabost, gubitak apetita i mukli bolovi ispod desnog
rebrenog luka, mučnina, povraćanje, tamno obojen urin , ikterus, povišena temp., jak zadah
iz usta.

DG
✔ Kl. slika
✔ Lab. nalazi
✔ Uribinogen u urinu
✔ Povećani AST i ALT
✔ Bilirubin
✔ Produžen PV
✔ CT
✔ UZV

TERAPIJA

Tretirati probleme koji su nastali kao posljedica oštećenja jetre, prevencija daljnjeg
oštećenja i odgovarajuća njega.

PREHRANA NJEGA
Uravnoteženo s dovoljno vitamina, proteina, ugljikohidrata, dijeta, tj.aktivnost,
ograničavanje soli, smanjenje masti …

37. ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA S AKUTNOM UPALOM GUSTERAČE

Akutni pankreatitis je akutna upala gušterače. Javlja se nakon masnog obroka, uživanja
alkohola.
KLINIČKA SLIKA
Intezivna bol lokalizirana usred epigastrija. Bol nastaje obično 6-10 sati nakon
obilnog masnog obroka, obilno uživanje alkohola, mučnina, povraćanje, bol ne popušta,
nadutost, opstipacija, žutica, temperatura, taman urin.

DIJAGNOZA

✔ Lab. testovi
✔ Povišene amilaze u serumu i urinu AST I ALT

TERAPIJA

Cilj je suzbiti razvoj šoka, ukloniti bol, smanjiti aktivnost enzima pankreasa,
spriječiti razvoj infekcije, bolesnik ništa ne uzima na usta, infuzije, početi laganom hranom
početnom dijetom čaj, dvopek, kuhana riža, piletina bez kože, alkohol potpuno zabranjen,
nadoknada tekućine, h2 blokatori, analgetici, spazmolitici, antibiotici.
EDUKACIJA

✔ Pridržavanje dijete
✔ Izbjegavanje alkohola, kave, cigareta …
✔ Terapijski režim

38. DIJAGNOSTIKA BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA

FUNKCIONALNE PRETRAGE

Spirometrija - ispituje se plućna ventilacija na osnovu udahnutog i izdahnutog zraka -

plućni volumen i kapacitet
Acidobazni status - plinska analiza krvi
RTG srca i pluća
Bronhoskopija i bronhografija
CT
KKS
- Analize sputuma
- Otvorena biopsija pluća, scintigrafija kosti
- Anamneza, biokemijske pretrage

39. POREMEĆAJ MENSTRUALNOG CIKLUSA

Krvarenje iz maternice mogu biti veoma čest simptom različitih stanja i promjena
genitalnih organa, ali i znak poremećene funkcije jajnika.
✔ Nepravilna krvarenja kod održanog pravilnog ritma razmak između dva ciklusa
menstrualnih ciklusa - hiper i hipmomenoreja
✔ Nepravilnost ritma krvarenja polimenoreja, oligomenoreja
✔ Nepravilna aciklična krvarenja dismenoreja

AMENOREJA - izostanak menstruacije

DISMENOREJA -bolne menstruacije nepoznata uzroka
MENOPAUZA - posljednja menstruacija
KLIMAKTERIJ - razdoblje u kojem postepeno prestaje funkcija jajnika
POLIMENOREJA - više menstrualnih krvarenja u jednom menstrualnom ciklusu
OLIGOMENOREJA - abnormalno rijetka menstrualna krvarenja
MENORAGIJA - produženo menstrualno krvarenje duže od 7 dana

HORMONI JAJNIKA

✔ Estrogen - regulira mens. ciklus

✔ Progesteron - čuvar trudnoće. Normalna funkcija tih hormona je vrlo složena.
Poremećaj može nastati u bilo kojoj životnoj dobi puberteta, zreloj dobi, starosti,
trudnoći
 40. KARCINOM CERVIKSA

Od raka ženskog spolnog sustava, karcinom cerviksa je drugi najčešći kod svih žena.
Obično pogađa žene u dobi između 35-55 godine. Često je izazvan HPV - humanim
papiloma virusom koji može prenijeti tijekom spolnog odnosa. Opasnost od CA se
povećava ako je žena mlada stupila u prve spolne odnose i porastom broja partnera.

SIMPTOMI
Točkasta krvarenja između menopauze ili krvarenje nakon spolnog odnosa.
Rutinskim papa testom se vrlo rano može otkriti novi stadij, važnost redovitog pregleda

LIJEČENJE
Ovisi o kliničkom stadiju bolesti

FAKTORI RIZIKA

Loše sve, ekonomski uvjeti života, pušenje, rani seksualni odnosi

INFEKTIVNO

HEPATITIS
Hepatitis je akutna difuzna upala jetrenog parenhimna ???. Difuzno - prošireno po
cijelom organizmu.
Kronični hepatitis može dovesti do ciroze jetre, a povezuje se s hepatoceularnim
karcinomom.
Uzročnici su virusi A, B, C, D, E, G.
Osim ovih šest virusa koji u provom redu napadaju jetrene stanice prouzrokuju
upalu i nekrozu i drugi virusi mogu biti uzročnici citomegalovirusi, eštajnbar virusi,
varičela zoster virusi, entero virusi, adeno virusi, ali ti virusi nisu uzročnici kroničnog
hepatitisa.

HEPATITS A
Virusni Hepatitis A je akutna upala često subklinčka bolest jetre sa ikteričnim
oblikom ili anikteričnim oblikom tj. sa žuticom ili bez nje.
● Uzročnik je virus hepatisa A.
● Vrijeme inkubacije 2-6 tjedna.
● Bolest je obično blaga nikad ne prelazi u kronični oblik.

Obično obolijevaju djeca i mlađe osobe, prenosi se fekalno oralnim putem.

Virus hepatitisa A je RNA virus i pripada porodici pikorna virusa.
Već na početku bolesti virus hepatitisa A potiče pojavu specifičnu protutijela anti-
virus hepatitisa A ???, što se koristiti u dijagostici bolesti. Virus se može izolirati iz stolice.
Virus hepatitisa A proširen je posvuda, u Hrvatskoj godišnje oboli oko 1 000 ljudi,
češće je u sredinama s niskim društveno - ekonomskim statusom, infekcija se brzo i lako
širi unutar kolektiva, školama, vrtićima u obitelji. Češće se pojavljuje u zimskim mjesecima
i u jesen.
Bolesnik izlučuje virus stolicom već dva do tri tjedna prije pojave kliničkih
simptoma, a izlučivanje traje do 14 dana nakon pojave žutice.
Kroz cijelo to vrijeme bolesnik je opasan za svoju okolinu. Nakon ingestrije
unošenje hrane u usta kroz tijelo.
Virus hepatitisa A neometano prolazi kroz želudac jer je acidorezistentan - otporan
na kiselinu, dolazi u crijeva tu se razmnožava i krvlju viremijom dospijeva do jetre čije su
stanice ciljano mjesto djelovanja virusa napada, uništava jetrene stanice uzrokujući upalu i
nekrozu.

Tijek bolesti možemo dijeliti na 2 faze: početnu - inicijalnu faza i ikteričnu faza.
Početna faza odgovara stadiju drugih infektivnih bolesti; osjećaj umora, gubitak apetita,
bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje, temp.može biti do 380, uz mučninu pojavljuju se
bolovi ispod desnog rebrenog luka.
Ponekad početak može biti praćen proljevom, kašljem, osipom, za vrijeme toga
početnog stupnja bolesnici nisu ikterični.
Kako se bolest pogoršava mokraća postaje tamna, a stolica dobiva svjetli izgled.
Pojavljuje se žutilo bjeloočnica i kože.
Fizikalnim pregledom obično se otkriva povećanje jetre i slezene. Jetra je izrazito
bolna pri palpalciji, na koži osim žutila može biti i osip.
Bolest traje 4-8 tjedana.
Broj leukocita je normalan, čak i snižen, sedimentacija eritrocita normalna. Zbog
uništenja jetrenog parenhimna u urinu se registrira prisutnost bilirubina uribinogena. U
krvi se može naći prisutnost bilurbina - samo u ikteričnih bolesnika.
Najznakovitiji parametar prognoze ove bolesti se serumske transaminaze AST -
aspartataminotransferaze i ALT – alaninaminotransferaze.
Vrijednosti su 10 do 50 puta više od normalnih, praćenje trasaminaza tijekom bolesti
najvažniji je parametar, prognoze i izlječenja samog hepatitisa.
Dijagnoza na temelju anamneze, epid.podataka, krvne slike i laboratorijskih nalaza.
Točna dijagnostika tipa virusa uspostavlja se markerima.

LIJEČENJE
Nema specifičnog lijeka, opće mjere i dijeta, mirovanje, tko leži ne širi bolest, zbog
epidemioloških razloga stroga zabrana alkohola. Najvažnije je ipak pranje ruku.

HEPATITIS B

Razlikujemo akutni i kronični hepatitis B. Virus hepatitisa B za razliku hepatitisa A

može biti akutni i kronična bolest jetre prouzročena virusom hepatitisa B.
Vrijeme inkubacije je 40-180 dana. Prenosi se parenteralnim putem, spolni put, vertikalni -
s majke na novorođenče. Češće obolijevaju djeca nego odrasli.
 Kronični hepatitis B sadržava DNA i pripada porodici hepadna virusa
Virus hepatisa B proširen je posvuda.
Infekcija se prenosi bliskim kontaktom s nositeljem virusa parenteralno krv, krvni
produkti, nesterilni instrumenti, igle, štrcaljke, spolnim putem bolest se može prenjeti s
majke na novorođenče – vertikalno.
Infekciji su podložne osobe koje češće dolaze u kontakt s krvlju (zdravstveni
djelatnici, štićenici domova za retardirane osobe, narkomani, bolesnici na hemodijalizi,
homoseksualci, od medicinskog osoblja najviše su izložene med.sestre, laboranti, kirurzi,
stomatolozi.
Hepatitis b je profesionalna bolest zdravstvenih djelatnika.

Narkomani pripadaju najrizičnijoj grupi.

Često se pojavljuje anikterični hepatitis -bez žutice

KLINIKA

Početak bolesti je postupan, s umorom i gubitkom apetita ponekad je prisutna i

temperature. U djece je prelazak u kronični oblik češće nego u odraslih. Kronični oblik
bolesti glavna je komplikacija akutnog hepatitisa B. Ti bolesnici su kliconoše

AKUTNI HEPATITIS

Očituje se povremenim ili stalnim umorom, ponekad muklim bolovima pod desnim
rebarnim lukom, rijetko se javlja žutica, serumske transminaze su obično blago povišene,
konzumiranje alkohola izrazito pogoršava to stanje, točna dijagnoza i razvojni stadij
kroničnog hepatitisa utvrđuje se biopsijom jetre.

DIJAGNOZA
Amnestički podatci, kontakt krvlju, spolni put
LIJEČENJE

U težim oblicima uz infuzije primjenjuje se svježa smrznuta plazma. Koriste se

visoke doze alfa - interferona u obliku subkutanih injekcija 3 puta tjedno kroz 4-6 mjeseci.
Inteferon - neželjene pojave su povišena tjelesna temperature, bolovi u mišićima, leupenija,
trombocitopenija.

SPRIJEČAVANJE

✔ Rukavice
✔ Maske
✔ Kondomi
✔ Cijepljenje zdravstvenih djelatnika

KRONIČNI HEPATITIS

Kronični hepatitis može prouzročiti cirozu jetre, a povezan je hepatoceularnim

karcinomom. U djece je prelazak u kronični oblik češći nego u odraslih. Kronični oblik
bolesti glavna je komplikacija akutnog hepatitisa B ti bolesnici su kliconoše.

VIRUSNI HEPATITIS C

Hepatitis C je virusna infekcija jetre prouzročena virusom hepatitisa C. Prenosi se

parenteralnim putem kao i hepatitis B. Uzročnik virusnog hepatitisa C sadržava RNA i
pripada porodici flavivirusa. Poput hepatitisa B i hepatitisa C prenosi se parenteralim putem
(najčešće transfuzijom krvi, zatim intravenski unosom u narkomana, u bolesnika s
hemodijalizom, transplantacijom organa) te rjeđe seksualnim kontaktom. Moguć je prijenos
s majke na dijete i to pred sam kraj trudnoće
 Virus hepatitisa C je najčešći uzročnik posttransfuzijskog hepatitisa. Najčesće se
manifestira bez žutice, pa se u akutnoj fazi ne prepoznaje. Inkubacija je dugotrajna iznosi
15 do 160 dana. Protutijela na HCV se pojavljuju kasno 2-3 mjeseca nakon infekcije.
Nakon akutne faze bolesti, u najmanje 50% bolesnika razvija se kronični hepatitis.

OSNOVNI SIMPTOMI
Kod kroničnog hepatitisa C je izrazit umor i nemogućnost koncentracije. U 20%
bolesnika nakon 15 do 20 godina kronični hepatitis dovodi do ciroze jetre. Komplikacija
kroničnog hepatitisa C i karcinom jetre.

DIJAGNOZA

Može se postaviti serološkim dokazom protujela u serumu anti-hcv.

LIJEČENJE

Liječi se inteferonom s 50% uspješnosti.

KRONIČNI HEPATITIS C
Nakon akutne faze bolesti u najmanje 50% bolesnika razvija se kronični hepatitis a
onda dalje osnovni simptomi.

ERIZIPEL - CRVENI VJETAR

Je akutna streptokokna infekcija kože obilježena općim infektivnim simptomima i
karakteristično oštro ograničenim crvenilom i otokom kože. Erizipel uzrokuje Beta
hemolitički streptokok pogotovo iz grupe A.
Izvor zaraze je čovjek koji boluje ili kliconoša od neke streptokokne bolesti angina,
šarlah. Infekcija se pogotovo prenosi izravnim dodirom s inficiranom osobom. Ulazna vrata
infekcije jesu veće, ali isto tako i male i nevidljive ozljede kože.
 Sklonost erizipelu imaju bolesnici s kroničnim bolestima, zato se mnogo češće
pojavljuje u dijabetičara, alkoholičara bolesnika s kroničnim bolestima bubrega.
Preboljenje bolesti ne ostavlja imunitet već predispoziciju kože za ponovno
pojavljivanje bolesti. Erizipel lokalna bolest kože.

Kada streptokoki dospiju u oštećenu kožu smjeste se u limfne prostore i tu se

razmnožavaju pa se šire dalje limfnim putovima. Zato redovito nastaje povećanje limfnih
čvorova u području koje je najbliže mjestu infekcije. Upalne promjene praćene su otokom i
bolnošću. Inkubacija je kratka, obično 1 do 5 dana bolest počinje naglo, javlja se lokalni
simptomi na koži. Na zahvaćenom području pojavljuje se pečenje, bol, crvenilo i otok.
Ponekad se na koži stvaraju mali mjehurići ili veći mjehuri. Erizipel se može pojaviti na
bilo kojem djelu tijela, najčešće na nogama i licu.

KOMPLIKACIJA
✔ Flegmona
✔ Gnojna
✔ Upala limfnog čvora
✔ Sepsa

DIJAGNOZA

Na osnovu kliničke slike

LIJEČENJE

✔ Penicilin
✔ Provodi se i lokalno liječenje oblogama
✔ Upotreba 3% borne kiseline

HIV-AIDS
 Stečeni sindrom imunodeficijencije. Postoje dva tipa HIV1 - zarazniji i zloćudniji te
HIV 2 - manje zarazan i sporije oštećuje imunološki sustav.

PUTEVI PRIJENOSA

✔ Spolni
✔ Krvlju
✔ Tijekom trudnoće
✔ Viremijom
✔
KLINIČKA SLIKA

Postoji akutni i kronični stadij.

AKUTNA

Pojavljuje se 3-6 tjedana nakon zaraze. Karakteristično stanje prati vrućica,

glavobolja, malaksalost, boli u mišićima i zglobovima, grlobolja, mučnina, gubitak teka,
povećanje limfnih čvorova, nalik gripi ili težoj virusnoj bolesti, kandida po ustima.

PODJELA HIV INFEKCIJA

Kronična asimptomatska i simptomatska

Asimptomatska HIV infekcija

Nastupa nakon akutne HIV infekcije i traje obično 7 do 11 godina. U ovoj fazi može
biti prisutno povećanje limfnih čvorova i blaža glavobolja.

Kronična HIV simptomatska infekcija

 Bolesnik počinje osjećati prve infekcije, glavobolja, malaksalost, gubitak teka,
bolovi u mišićima, vrućica, noćno preznojavanje, proljev, mršavljenje, pojavljuje se bolest
kože i sluznica, herpes simplex, javljaju se upale pluća, kašalj, vrućica, mučnina,
povraćanje.

DIJAGNOZA
Serološkim testovima

LIJEČENJE
Antiretrovirusno liječenje

EDUKACIJA

Izbjegavanje odnosa s rizičnim osobama. Upotreba prezervativa, pouka o rizičnom

spolnom ponašanju. Provoditi mjere primarne prevencije tako da bude što manje ovisnika,
osigurati slobodnu prodaju igala i šprica, provoditi edukaciju, trudnicama koje su anti-HIV
pozitivne treba savjetovati uzimanje antiretrovirusnih lijekova, jer oni smanjuju mogućnost
zaraze djeteta 6%.
Najvažnija mjera zaštite od infekcije pranje ruku, kada se predviđa kontakt s krvlju i
drugim tjelesnim tekućinama potrebno je nositi rukavice, zaštitu za oči i pregaču kad se
očekuje raspršivanje bioloških materijala. Igle se moraju pažljivo koristiti. Zdravstveni
djelatnici s otvorenim ranama i drugim oštećenjima kože moraju izbjegavati izravni dodir s
bolesnicima i kontaminiranim materijalom. Bolesnike zaražene HIV-om nije potrebno
posebno izolirati, osim u slučajevima kada boluju od prenosivih oportunističkih infekcija;
bitna je zaštita.

KOZICE-OSPICE
Ospice (varicelae) su vrlo zarazne bolesti prouzročene virusom varičela zoster. Javlja se
blagim općim simptomima i vezikuloznim osipom. Izvor zaraze bolesnik, prenosi se
dodirom i kapljičnim putem. Bolesnik je zarazan 1 do 2 dana prije pojave osipa. Češće se
pojavljuje u kasnu jesen, zimu i proljeće.

KLINIČKA SLIKA

Inkubacija je 14 do 16 dana može biti do tri tjedna, počinje povišenom tem,

osjećajem slabosti i osipom. U djece opći simptomi su manje izraženi pa se pojavljuje
odmah na početku bolesti osip. Obično je blaga bolest. Najčešća komplikacija je infekcija
kože.

LIJEČENJE

✔ Simptomatsko
✔ Njega
✔ Ublažavanje svrbeža

SIMPTOMI I ZNAKOVI ZARAZNIH BOLESTI

Simptomi su opći i specijalni

Opći - karakteristični su za sve bolesti, povišena temp., glavobolja, bol u mišićima,

zglobovima, mučnina, umor, gubitak apetita.
Specifični - vodeći simptom kojim je organ ili organski sustav zahvaćen.

Vrućica je najstalniji simptom zaraznih bolesti

Infekcije SZS – simptomi su glavobolja, ukočenost vrata, povraćanje, poremećaji svijesti

Infekcije dišnog sustava - hunjavica, promuklost, grlobolja, kašalj, probadanje u prsištu.
Crijevne infekcije - mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu
Urogentne infekcije - dizuričke tegobe
Infektivne bolesti zglobova i mišića - otok, bol
Bolesti jetre - povećanje jetre, žutilo kože
Vodene kozice - osip
Angine - grlobolja pri gutanju

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU STREPTOKOKNIH I STAFILOKOKNIH INFEKCIJA

Streptokokne infekcije su angina, šarlah, erizipel.

Ostale Streptokokne infekcije: otitis, sinusitis, sepsa, pneumonija.

Najvažniji streptokok je beta hemolitički streptokok iz grupe A. Vrlo česte su,
posvuda proširene, mlađa populacija najčešče, ali pogađa sve dobne skupine najčešće se
javljaju zimi.

Karakteristike streptokoknih infekcija su:

✔ Lak prijenos, kapljičnim putem

✔ Invazivno i toksično djeluje
✔ Inkubacija je kratka 2-5 dana
✔ Kl. slika: nagli početak, poviš.tem, glavobolja, za nekoliko sati vodeći specifični
simptomi, grlobolja, crvenilo i bolnost.
✔ Komplikacije - invazivne, toksične, alergijske

LIJEČENJE

Da bi se izbjegle ove komplikacije terapija je penicilinska u trajanju od 10 dana

STAFILOKOKNE BOLESTI
 Stafilokoki su uzročnici različitih bolesti i to od najopasnijih kožnih infekcija do
teških septičnih stanja. Najvažniji predstavnik je stafilokokus aureus. Karakteristično
kliconoštvo, klic. najčešće na nosnoj sluznici, ali i u gornjem dijelu dišnoga sustava,
probavnom sustavu i spolovilu.
✔ Prenose se izravnim dodirom
✔ Povećan rizik kod: novorođenčad, dojenčad, kirurški bolesnici, opekotine,
intenzivne skrbi, intravenski kateteri, dijabetičari, narkomani, starije osobe s
kroničnim bolestima
✔ Bolesti: infekcija na koži - furunkul, karbunkul, impetigo, operativne rane
✔ Stafilokoki su najčešći uzročnici otrovanja hranom
✔ Inkubacija je vrlo kratka

ANGINE

Akutna upala ždrijela i tonzila te povećanje limfnih čvorova na vratu. Angina je

načešća streptokokna bolest. Osim 3 hemolitičkih streptokoka H i drugi mikroorganizmi
mogu biti uzročnici. Primjerice: andenovirusi i enterovirusi.
Izvor infekcije je bolestan čovjek kliconoša. Češća oboljenja su u hladnijem godišnjem
dobu. Prenose se kapljičnim putem, češće pogađa djecu i mlađe odrasle osobe, rjeđe starije
od 35 godina.

Angina ima više vrsta:

✔ Kataralna
✔ Lakunarna gnojna
✔ Pseudomembranozna
✔ Ulcerozna

KLINIČKA SLIKA
 ✔ Povišena temperatura
✔ Opća slabost
✔ Glavobolje
✔ Zimica
✔ Bolovi u zglobovima
✔ Povećani i bolni limfni čvorovi

LIJEČENJE

✔ Penicilini 10dana
✔ Simptomatsko

CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI

Uzročnici uglavnom izlučuju stolicom, a unose se na usta. Radi se, dakle, o fekalno
oralnom putu. Pojavljuju se sporadično u većim i manjim epidemijama. Često u ljetnim
mjesecima. Osnovni simptom je proljev. Najčešći uzročnici su bakterije i njihovi toksini i
virusi. Uzročnici ulaze na usta, prolaze jednjak i želudac i naseljavaju se u crijeva.

KLINIČKA SLIKA

✔ Opći simptomi
✔ Akutni gastroenteritis
✔ Mučnina
✔ Povraćanje
✔ Vodenaste stolice s grčevima u trbuhu

VRSTE CRIJEVNIH OBOLJENJA

Akutni enterokolitis - proljev s rijetkokašastim sluzavim stolicama, grčevi
Akutni kolitis - proljev s oskudnim kašastim stolicama

Gubitak tekućine je glavni popratni problem kod ovih oboljenja, a pacijent se

najčešće žali na slabost i žeđ, pad tlaka pošto gubi tekućinu.

LIJEČENJE

Nadoknada tekućine i elektrolita peroralim putem,a težim slučajevima intravenskim

nadoknadama te dijetalna prehrana.

SALMONELE

Salmonele su gram-negativne bakterije. Čovjek se inficira konzumirajući zaraženo

meso, jaja, mlijeko i mliječne proizvode, onda kobasice, salame, paštete kao i sva ostala
termički nedovoljno obrađena hrana.
Najčešči izvor infekcije su jaja, osobito kuhana, kremasti kolači, pohano pileće
meso koje se prži na laganoj vatri, mljeveno meso, hrana koja stoji u dugo u hladnjaku i
hrana koja se podgrijava više puta. Salmoneloze su najčešće ljeti.

KLINIČKA SLIKA

Inkubacija 1-2 dana, bolest počinje naglo, zimicom, vrućicom, glavoboljom,

bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem i proljevom. Stolice su kašaste zelenkaste i
smrdljive. U težim oblicima bolesti nastupa dehidracija.

LIJEČENJE

✔ Ampicilinom
✔ Kloramfnikolom
MENINGOKOKNE BOLESTI

Gnojni meningitis prouzročen meninkokokom razlikuje se od ostalih gnojnih

meningitisa, jer je samo on prenosiva bolest pa se može pojaviti u epidemijama, po čemu je
ime dobio epidemijski meningitis.
KLINIČKA SLIKA

Može se očitovati različitim obilježjima, nazofarigitis, menigokokna sepsa.

Menigokokni meningitis - najčešće se pojavljuje u djece od šest mjeseci do desete godine
života. Vodeći su simptomi vrućica, glavobolja i povraćanje, neurološki simptomi, kao
hemipareza, hemiplegija, konvulzije, a najčešće oštećenja moždanih živaca koja rezultiraju
oštećenje sluha i vida, poremećaj ravnoteže i drugim ispadima.

DIJAGNOZA
Lumbalna punkcija

LIJEČENJE

✔ Antimikrobno
✔ Simptomatsko
✔ Potporno terapijski

OTROVANJE HRANOM

Uzrok su toksini enterotoksini bakterija. Specifična je kratka inkubacija od 1-6 h

KLINIČKA SLIKA

✔ Bolest počinje vrlo naglo

 ✔ Mučnina
✔ Povraćanje
✔ Opća slabost
✔ Rjeđe i proljevom
✔ Temperatura obično nije povišena

Bolesnici se osjećaju jako loše kao da će umrijeti, simptomi brzo prolaze i bolesnik
ozdravi praktično istog dana. Ukupno trajanje trovanja hranom je oko 6h.

LIJEČENJE

✔ Simptomatsko
✔ nadoknada tekućine i elektrolita.

ZARAZNE BOLESTI NABROJI

▪ Angina
▪ erizpel
▪ sinusitis
▪ otitis
▪ hepatitis A, B, C
▪ HIV
▪ crijevne zarazne bolesti
▪ menigokokna sepsa

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI

KRVARENJE IZ NOSA - EPISTAKSA

Nastaje prilikom ozljeda ili nekih oboljenja nosa. Samopomoć ili prva pomoć pri
krvarenju iz nosa sastoji se u pritisku nosnice palcem i kažiprstom u trajanju od 10 do 15
min. u stanju mirovanja u sjedećem položaju. Valja izbjegavati ispiranje nosa, useknjivanje,
puhanje kroz nosnice.

POLOŽAJ KOD KOME

Ljudi bez svijesti su hitni slučajevi. Ako im se ne pomogne, mogu umrijeti od

zagušenja. Postoje različiti stupnjevi gubitka svijesti od nesvjestice do najdubljih
poremećaja, tj. kome.
U prometnim nesrećama česte su ozljede glave koje su često povezane s ozljedama
drugih dijelova tijela - kralježnice, ruku, nogu i koje su praćene gubitkom svijesti.
Prva pomoć u slučaju kad je unesrećeni bez svijesti a da pritom diše, radi mu srce i
nema drugih vidljivih ozljeda tijela, dovoljno ga je samo okrenuti u tzv. bočni ili koma
položaj jer tako sprečavamo da se uguši vlastitim jezikom, krvlju u ustima, polomljenim
zubima, protezama i sl.

OZLJEDE KRALJEŽNICE
TRANSPORT

Ozljede kralježnice su vrlo ozbiljne jer može doći do ozljede kralježničke moždine.
Ove ozljede su česte u prometnim nezgodama. Od velike važnosti je da se znaju prepoznati
ozljede kralježnice i pružiti prva pomoć. Ozljedu kralježnice prepoznajemo po bolu i otoku,
ubodnoj rani, nemogućnosti aktivnog pokretanja, gubitak osjećaja za bol, dodir …
Ozlijeđenu kralježnicu najbolje imobilizirati na mjestu nesreće, a ako se sumnja na
ozljedu vratne kralježnice unesrećenom treba prvo staviti ovratnik, improvizirati ako nema
ništa od kartona i meke tkanine. Ne smije se suviše stezati da ne poremeti krvotok u glavi.
Tek se tada pristupa izvlačenju.
Prilikom izvlačenja iz vozila trebaju najmanje tri osobe. Prvi spasilac rukama
sprečava pokrete vrata za vrijeme izvlačenja, drugi obuhvaća prsni koš iza leđa
ozlijeđenoga i hvata njegovu podlakticu, treći podiže noge ozlijeđenom.
 Ako se radi o ozljedi slabinskog ili drugog dijela kralježnice, postupak izvlačenja je
sličan, s tim da se pozornosti više obrati na ozlijeđeni dio. Ozlijeđeni se prenosi na
prethodno pripremljenu tvrdu podlogu daske, vrata i sl. Najmanje tri osobe uvijek dižu i
spuštaju ozlijeđenoga.
Jedan drži ozlijeđenoga za glavu, drugi za noge, a treći ili više njih drže trup te
podižu, nose i spuštaju ozlijeđenog skladno. Ozlijeđeni se postavi na tvrdu podlogu, dobro
pričvrsti remenima, jačim zavojima i transportira u zdr. ustanovu.
Onesviješćenoga s ozljedom kralježnice okrećemo na trbuh bez savijanja. Podižemo
i spuštamo skladno na tvrdu podlogu zbog opasnosti od ugušenja. Pod prsa i zdjelicu stave
se mali smotuljci odjeće.
Važno: ako čovjek padne s 2 m i više visine, postupa se s njime kao da ima prijelom
kralježnice.

PRIJELOMI - ŠTO URADITI?

Prijelom kosti je prekid njezinog kontinuiteta. Za onog tko pruža pomoć je važnije
da vidi je li prijelom zatvoreni ili otvoreni prijelom. Kod zatvorenih prijeloma koža je
neoštećena, kod otvorenog je koža razderana i istovremeno eksponirana infekcijama.

Znaci prijeloma kosti su:

1. Sigurni

● Neprirodna gibljivost uda na mjestu prijeloma

● Škripanje
● Krckanje

2. Vjerojatni

● Bol na mjestu ozljede

 ● Otok u okolini ozljede
● Krvni podljev na mjestu ozljede
● Smanjena pokretljivost ozlijeđenog dijela tijela
● Deformitet ozlijeđenog dijela tijela
● Opasnost kod prijeloma kostiju:
● Krvarenje prati svaki prijelom kosti
● Šok je velika opasnost koja prijeti osobama s prijelomom - nastaje zbog gubitka
krvi i jakih bolova
● Ozljede okolnih mekih tkiva
● Gubitak svijesti

PRVA POMOĆ

Ako postoji otvoreni prijelom, na ranu se stavlja sterilna gaza i po potrebi se

zaustavlja krvarenje kompresivnim zavojem. S ozlijeđenim dijelom tijela treba pažljivo
postupiti da se ne izazovu daljnja oštećenja i bolovi.
Prilikom premještanja ozlijeđeni se dio uhvati za dva susjedna zgloba i umjereno
proteže u suprotnim smjerovima. Izmijenjeni položaj kostiju ili zgloba ne smije se
ispravljati. Ozlijeđeni dio tijela valja učiniti nepokretnim tj. imobilizirati ga. Prilikom
zatvorenog prijeloma ili iščašenja imobilizacija je jedina pomoć do zdravstvene ustanove.

ŠOK

Šok je akutni generalizirani poremećaj perfuzije svih organskih sustava Kod svih se
težih ozljeda može razviti stanje šoka. To je veoma opasno stanje, gdje dolazi do
zatajivanja krvotoka, a time i životnih funkcija. Može nastati odmah nakon ozljede, ali
češće nakon izvjesnog vremena.

Prepoznajemo ga po sljedećim znacima:

 ✔ Ozlijeđeni je najčešće pri svijesti, ali je ravnodušan i nezainteresiran, blijed je i koža
mu hladna
✔ Čelo i lice su mu orušeni ??? hladnim ljepljivim znojem, srce ubrzano kuca, disanje
površno i ubrzano
PRVA POMOĆ

✔ Potrebno zaustaviti krvarenje, dobrom imobilizacijom ozlijeđ. dijelova tijela

umanjuju se bolovi i nove ozljede.
✔ Ovratnik, remen i odjeću treba raskomotiti
✔ Ozlijeđenog je potrebno utopliti ali ne suviše
✔ Umiriti ga riječima ohrabrenja
✔ Položiti ga u položaj s glavom naniže od ostalih dijelova tijela
✔ Ako nema ozljeda trbuha, može mu se dati da pije tekućinu i brzo ga transportirati u
bolnicu

ZDRASTVENA NJEGA BOLESNIKA

▪ ONKOLOŠKI BOLESNIK
▪ KIRUŠKI BOLESNIK

OPĆA NJEGA

ANTISEPSA I ASEPSA

Antisepsa je postupak kojem je cilj suzbijanje infekcije i uništavanje mikroorganizama na

instrumentima, koži, ranama i predmetima.
Antiseptik je kemijsko sredstvo koje sprječava rast i razvoj mikroorganizama (hidrogen,
plivasept)

Asepsa je način rada u medicini osobito u kirurgiji i liječenju rana, isključuje se svaka
mogućnost vanjske kontaminacije radnog polja i sve što se u radu upotrebljava.
Imamo 5 pravila asepse:

✔ Priprema bolesnika
✔ Priprema prostora
✔ Priprema osoblja
✔ Priprema pribora
✔ Postupak s ranom
✔ Zbrinjavanje bolesnika

DEZINFEKCIJA

Sprječavanje infekcije je zadaća i izazov za medicinsku sestru, stoga u svom radu mora
provoditi postupke koji uništavaju, sprečavaju rast, razvoj i razmnožavanje
mikroorganizama dezinfekcijom i sterilizacijom.

Dezinfekcija je uklanjanje vegetativnih oblika mikroogranizama.

Dezinficijens je kemijsko sredstvo kojim se obavlja dezinfekcija.

Dezinfekcijsko sredstvo primjereno na određenom predmetu može djelovati:

✔ bakteristatično, virustatično - sprječava rast i razvoj, ali ne uništava (bakterije

viruse)
✔ baktericidno, virucidno - uništava bakterije, viruse, gljivice
✔ inhibitno - koči i usporava, ali ne sprečava rast i razvoj mikroorganizama
U zdravstvu, posebno u zdravstvenim ustanovama, dezinfekcija obuhvaća:

✔ Kožu naročito ruke zdravstvenih djelatnika i bolesnika

✔ Odjeću i obuću zdravstvenih djelatnika i posjete
✔ Posteljinu, rublje
✔ Podove, zidove, radne površine
✔ Operacijske dvorane
✔ Sanitarne prostorije

METODE DEZIFEKCIJE
Prirodne metode - sunčeva svjetlost
Mehaničke - četkanjem, ribanjem, struganjem.
Tehničke - paljenje, žarenje, glačanje, kuhanje
Kemijske - kemijskim sredstvima
Dezinfekcija se provodi:

✔ Fizikalnim
✔ Mehaničkim
✔ Kemijskim postupcima

1. Mehaničkim - čišćenje, brisanje, pranje, filtriranje, provjetravanje

2. (četkanje, ribanje, pranje, čišćenje ,struganje, ventilacijom)

3. Fizikalne - temperatura UV zračenja (tehničke metode: spaljivanje, žarenje,

glačanje i kuhanje)

4. Kemijski – dezinficijensi (anorganska dez. sredstva - kiseline, lužine, halogeni

elementi, oksidativna sredstva, organska dez. sredstva - fenol, lizol, formaldehdid,
alkoholi, rivanol)
 5. Prirodne metode (sunčeva svjetlost, taloženje, filtracija)

STERILIZACIJA

Sterilizacija je postupak kojim se uništavaju svi živi oblici mikroorganizama, patogeni,

apatogeni i njihove spore na predmetima koji se steriliziranju.

METODE STERILIZACIJE

STERILIZACIJA TOPLINOM

Sterilizacija suhom toplinom – steriliziraju se materijali koji podnose visoku temperaturu

stakleni i metalni predmeti na temperature od 1800 C.

Sterilizacija vlažnom toplinom – autoklavi - Temperatura se kreće između 126 0 C i 1380 C,

a tlak između 1,5 do 2,5 bara, a vrijeme sterilizacije 3 do 30 minuta - ogrtači, plahte, zavoji,
pelene …

HLADNA STERILIZACIJA

✔ Sterilizacija etilen-oksidom
✔ Sterilizacija tabletama formaldehida
✔ Sterilizacija potapanjem u antiseptike

STERILIZACIJA IONIZACIJOM
 ✔ Sterilizacija gama zrakama

DEKUBITUS

Dekubitus je ograničeno oštećenje kože i potkožnog tkiva usred dugotrajnog

ležanja. Dekubitus nastaje na mjestima koja su za vrijeme ležanja izložena pritisku.

MJESTA GDJE DEKUBITUS NASTAJE

✔ Leđa
✔ Zatiljna kost
✔ Lopatica
✔ Laktovi
✔ Gluteus
✔ Pete
✔ Trtica
✔ Bok
✔ Uška
✔ Rame
✔ Trbuh
✔ Rebra

Pojavu dekubitusa uvjetuju unutarnji i vanjski čimbenici

UNUTARNJI ČIMBENICI:
 Djeluju iz samog organizma, a posljedica su patoloških procesa uzrokovanih
osnovnim uzrokom bolesti. Najčešće su bolesti cirkulacije, metabolizma, maligne bolesti
druga teška stanja organizma.

VANJSKI ČIMBENICI
✔ Nabori na osobnom i posteljnom rublju
✔ Nečista i vlažna koža
✔ Neudoban krevet
IMAMO 4 FAZE DEKUBITUSA

1. Crvenilo - ono na pritisak pobijeli, koža je topla. Sestra mora smanjiti pritisak na taj
dio kože provoditi ostale preventivne mjere.
2. Cijanoza - stvaraju se mjehuri i blaga oštećenja kože. Sestra mora ukloniti vanjske
činitelje smanjiti pritisak na kožu, dezinficirati ranu, područja oko nje sterilno
previti
3. Rana - koža je smeđe boje
4. Nekroza - zahvaćeni su svi slojevi kože tkiva i mišića. Dolazi do izumiranja tkiva.
Sestra mora ukloniti vanjske činitelje, smanjiti pritisak na kožu, dezinficirati ranu,
područje oko rane, sterilno povijati, staviti zaštitna sredstva.

ZADAĆA SESTRE U SPRIJEČAVANJU DEKUBITUSA

✔ Poznavati činitelje koji uzrokuju nastanak dekubitusa (vanjski i unutarnji čimbenici)

✔ Planirati i provoditi mjere sprečavanja dekubitusa
✔ Ukloniti vanjske čimbenike
✔ Uočiti na vrijeme početne znakove dekubitusa
✔ Poduzeti odgovarajuće postupke

RADI SPRIJEČAVANJA DEKUBITUSA SESTRA MORA

 ✔ Održavati osobnu higijenu bolesnika
✔ Promatrati mjesta sklona dekubitusima
✔ Mijenjati položaj bolesnika u krevetu
✔ Primijeniti antidekubitalna pomagala
✔ Provoditi pravilnu prehranu i nadoknadu tekućine
✔ Podučiti bolesnika i obitelj o mjerama sprječavanja dekubitusa

ONKOLOŠKA NJEGA

Pristup, terapija, psihičko stanje, što pacijentu treba, emocije, razgovor …

PRISTUP ONKOLOŠKOM PACIJENTU

Sastavni dio liječenja, kontrola fizikalnih simptoma, kontrola bola tijekom liječenja,
psihička potpora, socijalna, pravna i duhovna pomoć. Od velike važnosti povjerenje između
medicinskog osoblja i pacijenata jer ce se time poboljšati sveukupna međusobna suradnja.

ONKOLOŠKA MED.SESTRA:

Educirana osoba, osoba s uspostavom lake komunikacije, osoba posebnih kvaliteta

da se žrtvuje i da se uživi u vrlo specifično i beznandno stanje pacijenta.
Ona je osoba koja se neprestano onkološki educira, zainteresirana da čita, da piše
radove, da putuje da ima kvalitete, da surađuje s drugim centrima.

Psihičko stanje - vrlo često pacijent upada u suicidno stanje, lakša stanja se mogu
medicinski riješiti.

MEDICINSKA SESTRA
 Mjesto medicinske sestre je da bude stručna, vrlo odgovorna i humana. Humanost i
stručnost su od velike važnosti. Onkološka sestra pored velike educiranosti mora biti
spremna da prati svog pacijenta i da bude vrlo bliska, da bi mogla registrirati sve promjene.
Vrlo često medicinska sestra je ta koja prije liječnika registrira sve promjene i koja
saziva konzilij tj.liječnika da zajedno s njim riješe ovo akutno stanje.
No, ni educiranost, ni humanost, nisu toliko važni kao suradnja med.osoblja brzina
registriranja i opremljenosti ustanove.

LIJEČENJE

Liječenje malignih tumora je vrlo složeno zato što je svaki bolesnik individua samo
za sebe i ima svatko svoj poseban oblik liječenja.

Terapija može biti:

✔ Kirurška
✔ Kemoterapija
✔ Radioterapija
✔ Hormonska terapija
✔ Imunoterapija
✔ Genetska terapija

CITOSTATICI

Citostatici su medikamenti koji djeluju na maligne i na zdrave stanice. Kemoterapija

se smije davati samo u specijaliziranim ustanovama s velikim iskustvom u davanju te
terapije.
Kod pripremanja otopine citostatika postoji opasnost od kontakta osoba tj. med.
sestre i liječnika sa toksičnim medikamentom. Postoji opasnost da prilikom unošenja
otapala iglom u bočicu dolazi do raspršenja citostatika, postoji opasnost od kontaminacije.
Zato su potrebne sigurnosne mjere. Prije svega iz prostora za pripremanje citostatika treba
ukloniti mlađe osobe, trudnice, dojilje.
Potrebna je upotreba zaštitne odjeće, zaštitne rukavice, maske, naočale i ogrtač.
Prostorija je posebno opremljena komorom s ventilacijom u kojoj se vrši rastvaranje
medikamenta, tzv. digestori.
Najbolje je citostatike pripremati u jednoj ustanovi i to u centralnoj sa pravilnom
distribucijom. Centralnom pripremom citostatika ostvaruje se sigurnost kvalitete,
osposobljavanje kadra kao i nadzor nad potrošnjom lijekova i sigurnost u pravilno
odlaganje otpada.
Pri svemu na prvom mjestu je stručnost i spremnost osoblja. Stalna edukacija i
provjera znanja osigurava najbolju zaštitu.
Citostatici se primjenjuju kombinirano u određenim dozama i u određenom
vremenu.
Apliciranje citostika sprovode med. sestre.

INRAHOSPITALNE ??? INFEKCIJE

Sve infekcije stečene u bolnici nazivamo bolničkim infekcijama.

Postotak bolničkih infekcija je vrlo velik i veoma su učestale, teške i smrtonosne. Bolničke
infekcije su vrlo važan i veliki problem suvremene medicine. Vrlo brzo raste broj, težina i
komplikacija bol.infekcija. Nerijetko završavaju smrću.
Povećavaju se troškovi bolničkog liječenja jer su prouzrokovane višestruko
rezistentnim bakterijama. Mogućnost od obolijevanja od bolničkih infekcija postoji za sve
bolesnike, a rizik je osobito velik za one koji se liječe u jedinicama intenzivne skrbi,
kirurškim odjelima, dječji odjeli - novorođenčad i dojenčad. U tim je ustanovama najveća
upotreba antibiotika pa bakterije postaju otporne na njih.

Najučestalije infekcije su:

✔ Infekcije mokraćnih putova - 40-45%

 ✔ Pneumonije - 15-20%
✔ Infekcije kirurških rana - 25-30%
✔ Bakteremija - 5-7%

Pneumonije su po težini bolesti na prvom mjestu 30-50%. Bolnička infekcija

produljuje hospitalizaciju od 5 do 7 dana.
Učestalost je najveća u operiranih bolesnika sa urinarnim i endovenoznim
kateterima i umjetnom respiracijom.

KLINIČKI ZNAK BOLNIČKE INFEKCIJA

Novonastala temperatura hospitaliziranog bolesnika

INFEKCIJE MOKRAĆNOG SUSTAVA

To su najučestalije bolničke infekcije u svih kategorija bolesnika. Uzročnici su im

poglavito gram-negativne enterobakterije na odjelima najčešća esherihija colli, a u
jedinicama intenzivne skrbi pseudomalans erugionoza.
Kateterizacija mokraćnog mjehura i postavljanje urinarnog katetera je najčešći
rizični čimbenik, odgovoran za 80% tih infekcija.
Infekcija je obično praćena povišenom temperaturom i drugim općim simptomima,
dizurijskim tegobama i patološkim nalazom u mokraći.
Primjena antibiotika prvih 4-5 dana nakon kateterizacije smanjuje rizik nastanka
infekcije mokraćnih putova. U prevenciji je najvažnija njega, a s velikom sd pažnjom treba
rukovati urinarnom vrećicom i kontrolirati prohodnost katetera, jer opstrukcija izrazito
povećava mogućnost infekcija.
Preporuča se što kraće držanje urinarnoga katetera, a pri dugotrajnoj primjeni
promjena svakih 14 dana.
NJEGA KIRUŠKIH BOLESNIKA

Prijeoperativna i postoperativna Interno

POREMEĆAJI DISANJA

KIRUŠKO PRIMARNO I SEKUNDARNO CJELJENTE RANE

NJEGA KIRUŠKIH BOLESNIKA

PATRONAŽA

KIRUŠKE INFEKCIJE

EPIDEMIOLOGIJA

1. POKAZATELJI ZDRASTVENOG STANJA STANOVNIŠTVA

Da bi se izvršile procjene zdravstvenog stanja populacije na određenom prostoru

neophodno je pratiti određene parametre koji su upravo rezultat cjelokupnog zdravstvenog
stanja.

Vitalna statistika - natalitet, mortalitet, smrtnost dojenčadi, pobačaj

Morbiditetna statistika - opći i specifični morbiditet, pravi se lista vodećih oboljenja,

maligne bolesti, kardiovaskularni sustav, duševne bolesti

DIREKTNI I INDIREKTNI POKAZATELJI:

✔ Demografski pokazatelji
✔ Vitalni pokazatelji
 ✔ Pozitivni i negativni indeksi

DEMOGRAFSKI POKAZATELJI
- Broj stanovnika, starosna i spolna struktura, biološka struktura.

VITALNI POKAZATELJI
- Pokazatelji prirodnog kretanja stanovništva koje nastaje prirodnim putem kao što je
rađanje i umiranje, natalitet, mortalitet

POZITIVNI INDEKSI ZDRAVLJA

- Antropometrija, psihometrija i sociometrija

NEGATIVNI INDEKSI ZDRAVLJA

- Mortalitet, morbiditet, invalidnost

2. NAČIN PROCJENE HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE SITUACIJE

Utvrditi sastav i strukturu pripadajuće populacije, probleme u zajednici, prijava

zaraznih oboljenja, provjera provođenja obavezne imunizacije.
Vodoopskrba, rekreativne vode, kvaliteta zraka, kontrola kvaliteta i zdravstvene ispravnosti
životnih namirnica i predmet opće upotrebe, uklanjanje tekućeg i krutog otpada, higijensko
stanje školskih i predškolskih ustanova.

3. MJERE ZA ZAŠTITU STANOVNIŠTVA OD ZARAZNI BOLESTI

OPĆE I SPECIFIČNE

OPĆE
 Sprječavanje i suzbijanje zaraze u smislu dobrog sanitarnog nadzora, zdr.ispravnost
hrane i predmeta, ispravna voda za piće, odlaganje svih otpada, provođenje dezinfekcije ,
dezinsekcije i deratizacije.

SPECIFIČNE MJERE
Rano otkrivanje izvora zaraze i putova prijenosa, pravovremeno prijavljivanje
zaraznih bolesti, liječenje oboljelih, zdravstveni nadzor, imunizacija, kemoprofilaksa,
individualni savjeti o prenošenju zaraze.
SIGURNOSNE MJERE
Obavezno protuepidemijska dezinfekcija, osiguranje kvalitete, zabrana putovanja,
kretanja, osiguranje dovoljno profilakse.

4. OBAVEZNA IMUNIZACIJA

Za obaveznu imunizaciju upotrebljavaju se biološki preparati od mrtvih ili živih

dovoljno oslabljenih uzročnika zaraznih bolesti.
OBAVEZNA IMUNIZACIJA

Difterija, tetanus, velikog kašlja - pertusis, dječje paralize, malih boginja, rubeole,
parotitisa,TBC-a, bjesnila, trbušni tifus kod epidemiološke indikacije virusnog hepatitisa.

KALENDAR CJEPLJENJA:
NOVOROĐENČE:
BCG, Hepatitis B
1. MJESEC Hepatitis B
2. MJESEC di-te-per,polio,hib
4. MJESEC di-te-per,polio,hib
6. MJESEC di-te-per,polio,hep b
12. MJESEC mo-pa-ru
18. MJESEC polio i hib
5. Godina di-te-per i polio
6. Godina mo-pa-ru
14. godina di-te-per i polio
18. godina - tetanus

5. HLADNI LANAC

Hladni lanac je princip uz pomoć kojeg su čuvaju i distribuiraju cjepiva. Vakcine su

osjetljive imunobiološke materije čije se osobine ne mijenjaju sa promjenom temperature
ali promjenama temperature gube kvalitetu. Zbog toga se mora voditi računa o načinu
transporta i čuvanju svih vakcina od proizvođača, preko distributera, do krajnjeg korisnika .
Taj lanac snabdijevanja nazivamo hladni lanac.
Oprema za hladni lanac sastoji se od zamrzivača i frižidera, komore za hlađenje i
nosača vakcina, leda i uređaja za nagledanje temperature.

Preporučeni uvjeti skladištenja od strane SZO:

✔ OPV (-150 C -250 C)
✔ BCG MORBILI MMR MR (+20 C do +80 C)

6. PROTUEPIDEMIJSKE MJERE

Mjere u zaštiti infekcija:

✔ Otkrivanje kliconoše
✔ Oboljelih
✔ Postavljanje rane dijagnoze
✔ Izolacija
✔ Transport i hospitalizacija oboljelih
✔ Prijava oboljelih i kliconoša od zaraznih bolesti
(pridržavanje pravila kašljanja, kihanja, kuhanja, bacanja namirnica, zaštitne maske, pranje
ruku)

Protuepidemijska dezinfekcija po zakonskim propisima provodi se kod sumnje i

pojave određeni zaraznih bolesti. Dezinfekcija se provodi u toku trajanja zaraznih bolesti, a
završna dezinfekcija nakon ozdravljenja.
Obaveza protupetidemiska ??? dezinfekcija koja se provodi u domaćinstvu oboljelih,
naseljima, školama, prehrambenim objektima.

7. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA I

ŠKOLAMA

Zdravstveni odgoj predstavlja svaku aktivnost koja ide za tim da unaprijedi zdravlje
pojedinca i zajednice vlastitim snagama i sredstvima.

ZDRAVSTVENI ODGOJ
Provode ga sve zdr. ustanove za sve profile zdr. radnika, zdravstveni, prosvjetni i socijalni
radnici, pedagozi, psiholozi, sociolozi.
Imamo različite metode prosvjećivanja: putem filmova, predavanja, TV-a, prognoza i sl,
izmjena raznih iskustava, okrugli stol, radne grupe, plakati, brošure, knjige, izložbe.

8. PROMOCIJA ZDRAVLJA

Promocija zdravlja je proces učenja kojim nastojimo da pojedinac ili zajednica ovlada
determinantama zdravlja. Promocija podrazumijeva unapređenje zdravlja prije nego se
pojavi bolest odnosno zdr.problem.
 9. FAZE U IMPLEMENTACIJI AKTIVNOSTI U PROMOCIJI ZDRAVLJA

✔ Treba prvo izvršiti procjenu

✔ Treba napraviti plan rada
✔ Provođenje plana
✔ Evaluacija urađenog pomoću anketa i testova

SUSTAV EVIDENCIJA U ZDRASTVU

U zdravstvenoj djelatnosti se susrećemo sa statističkim obrascima koji predstavljaju

bazu podataka a to su:
✔ Medicinska dokumentacija (zdravstveni kartoni pacijenta, bolesnički karton, razne
upute, otpusna pisma itd.)
✔ Dnevne i mjesečne evidencije
✔ Protokol, dnevna izvješća po šiframa bolesti i šiframa usluga
✔ Individualna i periodična izvješća

10. ZDRAVSTVENO STATISTIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV, POJAM I

DEFINICIJA

Imamo 3 etape zdravstvene statistike:

✔ Prikupljanje podataka
✔ Šifriranje, grupiranje, vrednovanje podataka
✔ Statističko informatička obrada podataka

Prikupljanje i korištenje statističkih podataka o zdr. zaštiti je jedan od značajnih

segmenata stručno medicinskog rada. Prikupljanje informacija u oblasti zdravstva vrši se
vođenje evidencije po jedinstvenim statističkim standardima i metodološkim principima.

11. PERIODIČNI IZVJEŠTAJI

 Prave se na osnovu dnevnih i tekućih evidencija - dnevni broj posjeta, broj usluga, sve
što prođe kroz ambulantu. Dostavljaju se županijskom zavodu za javno zdravstvo, svaka 3
mjeseca.
Periodični izvještaj o radu zdravstvenih ustanova dostavljaju sve zdravstvene ustanove
na zakonski utvrđenim obrascima, nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo,
tromjesečno, u roku od 30 dana po isteku tromjesečja.
12. INDIVIDUALNI IZVJEŠTAJI

Ispunjavaju ih zdravstveni radnici

PRAĆENJE ODREĐENIH POJAVA U OBLASTI ZDRASTVA

To su bolničko-statistički listići, list povrijeđenih, prijava porođaja, prijava

pobačaja, list rehabilitacije, izvještaj o trajanju privremene nesposobnosti za rad, prijava
nesreće na poslu, prijava uživatelja opojnih droga, prijava oboljenja ili smrti od zaraznih
bolesti.

13. PROGRAM STATISTIČKIH ISTRAŽIVANJA

Statistička istraživanja vrše se u vremenu određenim petogodišnjim i godišnjim

programom statističkih istraživanja. Program statističkih istraživanja donosi Parlament
Federacije na prijedlog Vlade Federacije.

PROGRAM STASTISTIČKOG ISTRAŽIVANJA

Donesen je 1. 6. 1995.
Ovim programom se predviđa:

✔ Prijava zaraznih oboljenja

 ✔ Izvještaj obaveznom imunizacijom
✔ Izvještaj o prometu droga
✔ Statistika o utvrđenim stanjima, oboljenjima i povredama u pojedinoj zdravstvenoj
ustanovi
✔ Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti namirnica
✔ Izvještaj o organiziranoj strukturi
✔ Izvještaj o nesreći na poslu
✔ Prijava maligne neoplazme
✔ Prijava pobačaja
✔ Bolnički statistički list

na MJESECI GODIN RAZRED OSNOVNE GODIN

vršena E ŠKOLE E

dob 0 2 3 4 6 1 3 I II VI VII VIII 19 60

CJEPI
VO
BCG BC BC
G G*
Hib
Hib Hib Hib Hib
di-te-per DT DT DT DT DT
Pa Pa Pa Pa Pa
polio IP
IPV IPV IPV IPV IPV
V
di-te
dT dT dT
mo-pa- MP MP
ru R R
hepatitis HB HB HB HB
b** V V V V
 (3x
)
ana-te
Te

Tablica 1. Kalendar cijepljenja.