Proračun kudne vodovodne instalacije po ing Briks-u

1.1. Uvodna razmatranja

Kod kudne vodovodne instalacije se susredemo sa različitim izljevnim mjestima, različitim po

količinama vode koju koriste, po učestalosti korištenja, po vremenu korištenja i sl..
Zadatak nam je tako projektirati instalaciju da i u najnepovoljnijem slučaju imamo dovoljne
količine vode na svim izljevnim mjestima.
Klasični inženjerski pristup bi tražio da se odredi taj najnepovoljniji slučaj (lako je zaključiti da je
to kad su otvorena sva izljevna mjesta) i da se prema njemu odrede promjeri cijevi. Tako određeni
promjeri bili bi nepotrebno veliki jer nije realno da bi se slučaj istovremene otvorenosti svih izljevnih
mjesta dogodio.

1.2. Osnove proračuna

Svakom izljevnom mjestu se dodjeljuje nova računska vrijednost nazvana izljevna jedinica
(jedinica opteredenja).
Broj izljevnih jedinica, koji se pridružuje svakom izljevnom mjestu, određen je iskustveno na
osnovu prirode svakog izljevnog mjesta, učestalosti korištenja, vremena otvorenosti i sl..
Popis izljevnih mjesta (armatura) i njima pripadajudih izljevnih mjesta je dat tablično.
Za proračun je bitno odrediti mjerodavno izljevno mjesto, najnepovoljnije izljevno mjesto,
mjesto koje je na najvedoj nadmorskoj visini i na najvedoj udaljenosti od priključka.

2.1. Redoslijed postupaka pri proračunu unutarnje vodovodne instalacije po ing Briksu

1. Na osnovi arhitektonskih nacrta odrediti položaj cijevi od priključka do svakog izlijevnog

mjesta.

2. Odrediti promjer cijevi koristedi se iskustvenom tablicom za promjere ogranaka (Tablica 1) i

tablicom za promjere prema ukupnom broju izljevnih mjesta (Tablica 2).

3. Svakom izljevnom mjestu pridružiti odgovarajudu jedinicu opteredenja iz tablice (Tablica 3)

4. Nacrtati izometrijsku shemu vod. mreže sa sljededim podacima:

- jedinice opteredenja za svako izljevno mjesto
- dužine svih cijevi ( u metrima)
- promjeri svih cijevi
- jedinice opteredenja svake cijevi
- kote etaža objekta i kota mjerodavnog izlijevnog mjesta.

5. Odrediti mjerodavnu trasu ( najduža i najviša trasa).

6. Odrediti čvorne točke mjerodavne trase ( točke račvanja,promjene promjera).

7. Za svaku dionicu mjerodavne trase odrediti (Tablica 4) otpor po metru dužine (specifični
otpor )
na osnovu promjera i jedinice opteredenja te dionice.

8. Napraviti proračun u obliku tablice i odrediti ukupni gubitak tlaka na mjerodavnoj trasi ( u
«dbarima»).

9. Zbrojiti proračunati ukupni gubitak, gubitak u vodomjeru ( dogovorno 5 dbara) i gubitak na

geodetskoj visini (visina od priključka do mjerodavnog izljevnog mjesta).

Raspoloživi tlak na priključnom mjestu ( podatak vodovoda ) pretvoriti u dbare i od tog tlaka
oduzeti zbroj svih gubitaka, čime dobijemo slobodni nadtlak. Ako je vrijednost nadtlaka veda od 5
dbara projekat se usvaja. Ako je manji treba usvojiti vede promjere cijevi i ponoviti proračun dok
ne dobijemo nadtlak vedi od 5 dbara.
 2.2. Smjernice za određivanje trase cjevovoda unutarnje vodovodne instalacije

Temeljni zahtjev koji se treba poštivati je da se cjevovod postavi na najjednostavniji način,

najkradim putem od vodomjernog okna do svakog izljevnog mjesta

- Promjena pravca je moguda samo pod kutem 90°.

- Vertikalu teba postaviti tako da se nalazi oko sredine katne vodovodne instalacije, radi
ravnomjernije opskrbe izljevih mjesta.
- Horizontalne grane i ogranci se u sanitarnim prostorijama vode na visini od 60 cm od
gotovog poda, a uobičajeni položaj izljevnih mjesta je vidljiv sa crteža.
- Svaka sanitarna prostorija treba imati barem jedan ventil kojim je mogude zatvoriti protok.
- Cijevi u podu se vode na dubini od 10 cm od gotovog poda.
- Cijevi se ne smiju postavljati tako da u slučaju nestanka vode u cjevovodu ostanu tzv zračni
džepovi npr obilazak oko vrata sa gornje strane.

2.3. Uobičajeni položaj izljevnih mjesta u sanitarnim prostorijama (razmaci i visine armatura)
 3. Projektiranje kudne vodovodne instalacije

3.1. Projektiranjem kudne vodovodne instalcije se određuje

- Trasa cjevovoda, položaj cijevi unutar objekta.

- Promjeri cijevi, dužine dionica, mjesta vodomjernog okna i priključka na vanjsku vodovodnu
mrežu.
- Hidraulički proračun kudne vodovodne instalcije

3.2. Podloge na osnovu kojih se obavlja projektiranje

a) Arhitektonski projekti objekta u odgovarajudem broju projekcija.

b) Podaci od javnog vodovodnog poduzeda bitni za projektiranje: mjesto priključka na VVM,
tlak na mjestu priključka (piezometarski tlak ili tlak i kota priključka).
c) Tablice sa podacima za određivanje promjera i za hidraulički proračun.

3.3. Redoslijed aktivnosti kod projektiranja

1. Na osnovu podloga se odredi trasa cjevovoda od priključka na VVM do prodora u objekat i

položaj vodomjernog okna.
2. Odredi se položaj cijevi unutar objekta od prodora do
svakog izljevnog mjesta.
3. Na osnovu iskustvenih tablica se izvrši prethodno
određivanje promjera cijevi.
4. Hidrauličnim proračunom se provjeri raspoloživi tlak
na mjerodavnom mjestu i donese zaključak.

4. Dijelovi cjevovoda kudne instalacije

Kudni cjevovod se sastoji:

- Kudnog priključka, uvjetno
- Razvoda
- Vertikala
- Grana

Kudni cjevovod se dijeli na vodovodni i kanalizacijski

(Kanalizacijski cjevovod je prikazan na prethodnoj shemi)

Kudni priključak je cijevovod od uličnog voda do vodomjernog

okna. Uvjetno je dio kudne instalacije jer strogo gledano
kudna instalacija započinje od vodomjera. Slično je kao kod kanalizacijskog sustava imamo
kanalizacijsko okno. Te de fakto kanalizacija počinje od kolektora.

4.1. Razvod

Razvod je dio instalacije od vodomjera do vertikla. Može biti izveden kao donji (u podrumu) ili kao
gornji (na gornjim etažama objekta). Češde se koristi donji razvod a može biti ispod temeljne ploče ili
ispod podrumskog stropa.

4.2. Vertikale

Vertikale su djelovi instalacije koji vodom ospskrbljuju sve etaže objekta. Postavljaju se u naknadno
ukopane kanale ili u projektirana instalacijska okna.

4.3. Grane i ogranci

Grane i ogranci su dijelovi instalacije koje po etažama opskrbljuju izljevna mjesta vodom. Njihovi
promjeri su najčešde određeni promjerom sanitarne armature izljevnog mjesta ( najčešde ½ “)
4.4 Shema kudnog cijevovoda sa razdjelnikom, vrlo često se primjenjuje u novije vrijeme
 5. Prethodno određivanje promjera cjevovoda

Promjeri se unose na aksinometrijsku shemu cjevovoda koju je nužno nacrtati u ovoj fazi
projektiranja.Promjeri se određuju na osnovu iskustvene tablice.

Tablica1 ( promjeri na osnovi vrste izljevnog mjesta)

Tablica 2 (promjeri na osnovi ukupnog broja izljevnih mjesta)

Tablica 3 (broj jedinica opteredenja po vrsti izljevnog mjesta)

6. Hidraulični proračun kudne instalacije

Fizkalni proračun na osnovu trenja i lokalnih gubitaka

6.1. Prije nego što se upustimo u sami proračun, zapitati demo se što je zadatak hidrauličkog
proračuna kudne instalcije?

Hidrauličkim proračunom provjeravamo hode li projektirani cjevovod imati dovoljan tlak na izljevnim
mjestima. Cjevovod treba biti tako projektiran da gubitci na tlaku, koji u njemu nastaju, budu manji
od tlaka VVM i da “ostane” tlaka i za normalan rad armature. Tlak koji treba “preostati” da bi
projekat zadovoljio teba biti vedi od 0,5 bara (5 metara VS).

6.2. Objasnimo pojam ”gubitak” u hidrauličkom proračunu

Pod gubitkom prodrazumjevamo gubitak na tlaku odnosno pad tlaka od ulaza do nekog izljevnog
mjesta. Na ulazu dobivamo tlak od VVM koji se protjecanjem kroz instalaciju smanjuje zbog gubitaka
usljed trenja o stjenke cjevovoda i zbog lokalnih gubitaka zbog vrtloženja zbog promjene pravca,
račvanja,prolaska kroz armaturu i sl..
 6.3. Fizikalni proračun

Ved smo rekli da se gubitci mogu podjeliti na :

-gubitke usljed trenja
-lokalne gubitke
Gubitci usljed trenja se računaju:

ht=· l/d· v2/2g

gdje su :

- koeficijent trenja vode o cijev

l - duljina cijevi m
d- promjer cijevi m
v- brzina strujanja m/s
g- zemljino ubrzanje m/s2

Iako ovakav proračun odgovara fizikalnim pogledima na ovu problematiku on ima neke nedostatke
(prekompliciran, velika ovisnost o koeficijentima  i  koji se usvajaju i mogu dati značajno
odstupanje od stvarnosti) pa je za hidraulički proračun kudne instalacije razvijeno više postupaka od
kojih najvedu primjenu ima tzv. proračun po ing. Briks-u (Josefu Briks-u) po kojem demo raditi
proračun.

7. PRORAČUN VODOVODA

Proračun maksimalno potrebne količine sanitarne vode (l/s), dimenzije sanitarnog voda
Dimenzioniranje kudne vodovodne mreže vrši se prema sanitarnim predmetima.
Osnovni zadatak pri dimenzioniranju vodovodnih instalacija:

- postići zahtijevani protok i tlak vode na svim trošilima .

(Tlak na izljevu za vedinu sanitarnih izljevnih mjesta 0.5 bara, osim za WC s ispiralicom 1.2 bar)

Za odabir odgovarajudeg promjera cjevovoda, spojnih i prijelaznih elemenata mjerodavne su dvije

veličine:

vršni
protok
− ukupni pad tlaka u instalaciji

Na dimenziju cijevi, tj. na unutrašnji presjek cijevi, utječe više faktora:

1. Količina vode na izljevnom mjestu

2. Tlak vode u cijevnoj mreži
3. Brzina vode u cijevima

7.1. KOLIČINA VODE

Ustanovljuje se eksperimentalno!
Količina vode koja se troši u kući zavisi od:

• broja korisnika
• vrste i broja izljevnih mjesta,
• namjeni, upotrebi i konstrukciji izljeva
• godišnjeg doba
• stupnja kulture, navika, običaja i dr.
Količina vode koja protječe u određenoj dionici cjevovoda određujemo prema broju jedinica
opteredenja JO. Jedinice opteredenja JO uvode se u proračun instalacije vodovoda da se
pojednostavi proračun instalacije. Jedna JO predstavlja onu količinu vode koja istječe na izljevnom
mjestu kroz cijev promjera ∅10 mm pri punom mlazu i tlaku istjecanja od 0.5 bara.

1JO=0.25 l/s (DIN1988-W308)

Njemačka 1JO=0.25 l/s (DIN1988-W308)
SAD 1JO=0.47 l/s
Švedska 1JO=0.30 l/s
Rusija 1JO=0.20 l/s

Odnos između protočne količine vode i jedinica opteredenja:

(jedinice opteredenja se ne uzimaju u punom broju nego kao drugi korijen tog broja. U tome se
nalazi faktor istovremenosti ϕ).

7.2 BRZINA VODE U CIJEVIMA

1. bitno utječe na pad tlaka (koji raste s kvadratom brzine)

2. suviše mala brzina (ispod 0.5 m/s) ubrzava taloženje i stvaranje sloja uslijed čega
dolazi do sužavanja cijevi
3. suviše velika brzina (iznad 3 m/s) izaziva šumove, buku i udarce u cijevnoj mreži

Brzina vode u cijevima može se izračunati iz izraza:

Brzina strujanja vode u cjevovodu w ≤ 2 m/s (da nema šumova i vibracija) (0.5 − 2 m/s)

7.3 GUBITAK TLAKA

Uvjet koji se mora ispuniti – ni i jednom vodu gubitak tlaka ne smije biti vedi od raspoloživog (zbog
toga se moraju ustanoviti gubici tlaka)
Hu- minimalni tlak u uličnom vodu na mjestu priključka (od uprave komunalnog vodovoda)
hg-visina najvišeg izljevnog mjesta (visinska razlika od uličnog cjevovoda do najvišeg izljeva)
hi-izljevni tlak (tlak istjecanja – sanitarni izljevi 0.5 bara, Sprinkler mlaznica 0.7 bara, požarni
hidrant 2.5 bara)
hv-gubitak tlaka u vodomjeru (mora biti manji od 0.5 bara, vodomjer se bira iz dijagrama na osnovu
maksimalne potrošnje vode u l/s za cijelu zgradu)

Dozvoljeni-raspoloživi gubitak tlaka ht:

Ht= Hu- hg- hi- hv

Jako izljevno mjesto – q ≥ 0.5 l/s

Duža upotreba – protok duži od nekoliko sekundi
Npr. vrtni hidrant ∅20 s protokom od 0.7 l/s ne unosi se u jedinicama opteredenja nego se njegov
ukupni protok od 0.7 l/s dodaje ukupnom protoku ostalih izljevnih mjesta. Vrtni hidrant se
upotrebljava bez obzira na doba dana, tj. istovremeno s ostalim izljevnim mjestima.

Primjer 1: Dimenzioniranje vodova vodovoda obiteljske kude

Sada bi bilo najbolje napraviti tablicu u koju su upisani svi sanitarni predmeti te predmeti koji troše
hladnu vodu HV ili toplu vodu TV.
Crvenom bojom označeni su topli vodovi dok su plavom bojom označeni hladni vodovi.
Uvrštavanjem u formule dobije se:

I. način: računanje
Protočna količina vode spojnog (priključnog voda) vodovoda:

Odabrani promjer spojnog (priključnog) voda vodovoda DN 25 (∅30x2.6, du=24.8 mm, v=1.76
m/s).Provjera brzine strujanja u armaturi ⇒ provjeriti prema Nomogrami za odredivanje promjera
cijevi jesu graficki prikazani podaci dobiveni
racunanjem uporabom razlicitih teorijskih i iskustvenih formula. Na slici je nomogram
za odabiranje promjera cijevi. Na njemu su tri uspravne crte na odredenoj udaljenosti
na kojima su oznaceni protoci tekucine, brzine strujanja i promjeri cijevi.. Za quk=0.85 l/s i odabrani
NO25 brzina u armaturi iznosi približno: WA=1.96 m/s.

Nomogram za odabiranje veličina (brzine, promjera cijevi ili protoka)

II. način: Pomodu tablice
Gubici pritiska u čeličnim navojnim cijevima zajedno s pojedinačnim gubicima.

Odabrani promjer spojnog (priključnog) voda vodovoda DN 25.

Brzina strujanja vode u cijevima: v = 1.45 m/s
Za poznati broj JO odnosno protok u tablici se nađe onaj promjer cijevi čija se brzina krede u
traženim granicama. (Razvodni vodovi ⇒ 1.0 − 2.0 m/s)
III. način: očitavanje iz tablice u podlogama – najbrže, najjednostavnije i najnetočnije

Očitano u grubo iz tablice za ΣJO = 11.5-15.5 i proizlazi quk=1.10 l/s. Za količinu vode quk=0.8-1.15 l/s
iz tablice slijedi odabrani promjer DN25. Provjera brzine strujanja vode u armaturi za DN25 i quk=1.10
l/s dobijamo W= 2.52 m/s.