BROŠURA

Rodiljne i roditeljske potpore

Veljača 2021.

1
Što se brošurom želi postići?
Ova brošura je izrađena u svrhu informiranja postojećih i budućih korisnika o njihovim pravima iz
područja obiteljskih potpora.
Cilj nam je pružiti informacije, podršku i pomoć budućim i postojećim korisnicima prilikom postupka
ostvarivanja prava - podnošenja zahtjeva, prikupljanja potrebne dokumentacije, informacije o
ustanovama nadležnim za provedbu zakona i ostvarivanje prava.

Kome je namijenjena brošura?

Namijenjena je majci i ocu djeteta, posvojitelju, skrbniku, udomitelju ili drugoj fizičkoj osobi kojoj je
maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj koji se žele upoznati sa
svojim pravima.

RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE

Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim,
radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i
poslovnog života, se propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na
vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za
provedbu Zakona.
U daljnjem tekstu sustav rodiljnih i roditeljskih potpora prikazali smo kroz pojedinačno izložena
prava, njihove kratke opise i sadržaj, specifičnosti i posebne uvjete čije ispunjenje je potrebno za
priznavanje svakog pojedinačnog prava.

Navedene odredbe su u skladu s aktima Europske unije:

• Direktivom Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja
sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje. Direktive
89/391/EEZ)
• Direktivom Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o
roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan
snage Direktive 96/34/EZ
• Direktivom 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela
jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage
Direktive Vijeća 86/613/EEZ

Potpora roditeljima, majkama i očevima te s njima izjednačenim osobama koje brinu o djetetu u
Republici Hrvatskoj je regulirana na nekoliko načina.
Rodiljne i roditeljske potpore su vremenske i novčane. Glavne socijalne koristi su naknada plaće
tijekom rodiljnog i roditeljskog dopusta, novčana naknada tijekom rodiljne i roditeljske poštede od
rada i novčana pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, kao i jednokratna
novčana potpora za novorođeno dijete, dok je roditeljstvo podržano nizom drugih prava.

2
Potpore ostvaruju majka i otac djeteta, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba
kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj.
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama se pod jednakim uvjetima primjenjuje na bračnu ili
izvanbračnu zajednicu.

Važno je znati!
 prava propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama mogu ostvariti samo osobe
koje imaju važeći status osigurane osobe/osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju
kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
 „mjesec“ je jedinična vremenska vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun
trajanja prava
Naknada plaće određuje se, sukladno propisima obveznog zdravstvenog osiguranja, od osnovice za
naknadu plaće koju čini prosječni iznos plaće isplaćene u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca
započinjanja korištenja rodiljnog i/ili roditeljskog dopusta.

Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se:

- redovita mjesečna plaća koju isplaćuje poslodavac te

- naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, plaćenog dopusta odnosno

privremene nesposobnosti za rad u trajanju od prva 42 dana kada se ista isplaćuje na teret
sredstava poslodavca.

Ostale isplate poput nagrada, regresa, isplata za Božić ili Uskrs, stimulacija, terenskog dodatka i slično
ne uračunavaju se u osnovicu za naknadu plaće.

U osnovicu za naknadu plaće ne uračunavaju se niti naknade plaće isplaćene za prethodno korištenje
neke od rodiljnih i roditeljskih potpora koje se isplaćuju na teret sredstava HZZO-a ili državnog
proračuna.

U slučaju rodiljnog dopusta na koji korisnica nastupa neposredno (bez i jednog dana prekida) nakon
korištenja privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u trudnoći, roditeljskog dopusta ili
dopusta radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, ne računa se nova osnovica za naknadu
plaće već se naknada plaće obračunava prema prethodno utvrđenoj osnovici tijekom korištenja
navedenih prava.

Prava ostvaruju 3 skupine korisnika:

1. zaposleni i samozaposleni roditelji,
2. nezaposleni, roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici,
3. roditelji izvan sustava rada - korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju,
korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osoba
nesposobna za rad, redovni učenik, redovni student…i sve druge osigurane osobe HZZO-a
koje pravo ne mogu ostvariti kao zaposleni ili samozaposleni roditelj, po osnovi drugog
dohotka, kao nezaposleni roditelj, poljoprivrednik i dr.).

3
ZAPOSLENI ILI SAMOZAPOSLENI RODITELJI
Zaposleni i samozaposleni roditelj ima pravo na:
 rodiljni dopust,
 roditeljski dopust,
 rad s polovicom punoga radnog vremena,
 rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,
 stanku za dojenje djeteta,
 dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete,
 slobodan radni dan za prenatalni pregled,
 dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim
smetnjama u razvoju,

Zaposleni roditelji imaju pravo i na mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.

Zaposleni i samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 9
mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), za
vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora ima pravo na novčanu naknadu koja
iznosi 70% proračunske osnovice, odnosno 2.328,20 kuna.
Staž osiguranja je staž koji je fizička osoba ostvarila temeljem svog samostalnog ili nesamostalnog
rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema propisima iz obveznog
zdravstvenog osiguranja.

RODILJNI I RODITELJSKI DOPUST

Razlika između rodiljnog i roditeljskog dopusta je u vremenu u kojem se koristi.
Rodiljni dopust se koristi do navršenih 6 mjeseci, dok se roditeljski dopust može koristiti od
navršenih 6 mjeseci djetetova života.
Rodiljni dopust zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno majka obavezno koristi od 28., a može
ga koristiti od (najranije) 45. dana prije dana očekivanog poroda te isti traje do navršenih 6 mjeseci
djetetova života, od čega obvezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28. dana prije dana
očekivanog poroda do 70. dana nakon rođenja djeteta (sveukupno 98 dana u neprekinutom trajanju).
Dodatni rodiljni dopust, obuhvaća razdoblje od proteka obveznog dijela rodiljnog dopusta (od 71.
dana nakon rođenja djeteta) do navršenih 6 mjeseci djetetova života.
Majka djeteta može korištenje dodatnog rodiljnog dopusta prenijeti u cijelosti ili djelomično na oca
djeteta.
Ako je dijete prerano rođeno, rodiljni dopust se može produžiti za onoliko dana za koliko je dijete
prerano rođeno.
Pod prerano rođenim djetetom smatra se dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259.
dana trudnoće, u skladu sa stručno-medicinskom ocjenom liječničkog povjerenstva HZZO-a.

4
Zahtjev za produženjem rodiljnog dopusta, zajedno s medicinskom dokumentacijom, predaje se
HZZO-u te se o njemu odlučuje rješenjem u upravnom postupku. Zahtjev se obavezno podnosi prije
isteka rodiljnog dopusta.

NAKNADA PLAĆE: 100% od utvrđene osnovice za naknadu plaće (bez limita).

Jeste li znali?
Omogućavanjem očevima da u prvim mjesecima djetetova života budu aktivno i cjelodnevno
uključeni u djetetov život uvelike će pridonijeti razvoju njihove trajne povezanosti.

Zaposleni ili samozaposleni roditelj nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ima pravo na roditeljski
dopust, koji može koristiti do osme godine života djeteta. Ovo je osobno pravo oba roditelja, koje oni
koriste u trajanju od:
 8 mjeseci (za prvo, drugo rođeno dijete),
 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete).
Pravo na roditeljski dopust u pravilu mogu koristiti oba roditelja, u jednakom trajanju, odnosno svaki
po 4 odnosno 15 mjeseci (ovisno o broju djece), s time da je 2 mjeseca neprenosivo.
Navedeno je vidljivo u situaciji, kada samo jedan od roditelja koristi roditeljski dopust, onda isti traje
6 odnosno 30 mjeseci.
NAKNADA PLAĆE:
Isplaćuje se u punom iznosu od utvrđene osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu
plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 170% proračunske osnovice mjesečno
odnosno 5.654,20 kuna.
U preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka tih prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog
dopusta, za blizance, treće i svako sljedeće dijete) isplaćuje se u iznosu od 70% proračunske osnovice,
odnosno 2.328,20 kuna.
Jeste li znali?

Hrvatska je na vrhu ljestvice zemalja koje imaju najduže plaćen rodiljni/roditeljski dopust.

RAD S POLOVICOM PUNOGA RADNOG VREMENA

Majka djeteta može pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena koristiti:
- za vrijeme dodatnog rodiljnog dopusta, nakon isteka obveznog dijela rodiljnog dopusta (od
71. dana nakon rođenja pa do 6 mjeseci života djeteta) i
- tijekom roditeljskog dopusta (nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta).
Kada dijete navrši 6 mjeseci, majka ima pravo koristiti rad s polovicom punoga radnog vremena u
onolikom trajanju koliko je to pravo koristila do 6. mjeseca života djeteta, a najduže do 9 mjeseci
života djeteta. Isto vrijedi i za oca djeteta ukoliko odluči koristiti predmetno pravo.
Zaposleni ili samozaposleni roditelj može pravo na roditeljski dopust koristiti kao pravo na rad s
polovicom punoga radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta.

5
Primjerice, roditelj može odlučiti da će, nakon što dijete navrši 3 mjeseca života, koristiti rodiljni
dopust kao rad s polovicom punoga radnog vremena dok dijete ne navrši 6 mjeseci života, pa će u
tom slučaju, roditelj rodiljni dopust nastaviti koristiti kao pravo na rad s polovicom punoga radnog
vremena još 3 mjeseca, ali najdulje dok dijete ne navrši 9 mjeseci života.
Nakon toga, pravo na roditeljski dopust roditelj može koristiti i kao pravo na rad s polovicom radnog
vremena i to u dvostrukom trajanju neiskorištenoga roditeljskog dopusta.
To znači da kada koristi pravo na roditeljski dopust radeći polovicu radnoga vremena 6 mjeseci za
jedno ili dvoje djece, može 12 mjeseci raditi polovicu punoga radnog vremena.
Kada pak koristi pravo na roditeljski dopust do 30 mjeseci za treće i svako sljedeće dijete ili rođene
blizance radeći polovicu punoga radnog vremena, tada može do 60 mjeseci raditi polovicu radnog
vremena.
Tijekom korištenja ovog prava poslodavac radniku/ci isplaćuje plaću za pola radnoga vremena, dok
HZZO isplaćuje dio naknade plaće radi korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta.

STANKA ZA DOJENJE DJETETA

Radnica koja doji dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje
djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni ili samozaposleni otac u
isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Pravo se može koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od po sat vremena, i to do
navršene 1. godine života djeteta.
O pravu se odlučuje temeljem potvrde izabranog doktora djeteta kojom potvrđuje da radnica doji
dijete i potvrde poslodavca da radi u punom radnom vremenu te potvrde za svaki mjesec o satnici.
NOVČANA POTPORA: Radnica koja doji dijete za vrijeme korištenja prava ima pravo na naknadu
plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se
obračunava odnosna naknada.

DOPUST TRUDNE RADNICE ILI DOPUST RADNICE KOJA JE RODILA ILI

DOPUST RADNICE KOJA DOJI DIJETE
Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, koja radi na poslovima koji su štetni
po njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, ostvaruje pravo na zaštitu od štetnosti utjecaja
poslova radnoga mjesta na kojemu radi od trenutka izvješćivanja poslodavca o svojem stanju
trudnoće ili početku rada nakon korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta i/ili o dojenju djeteta.
Trudna radnica dužna je, u roku od 30 dana od dana obavijesti poslodavcu o svojem stanju trudnoće,
dostaviti poslodavcu potvrdu izabranog doktora ginekologa o svojoj trudnoći.
Zaposlena majka koja koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust dužna je, 30 dana prije početka
rada, dostaviti poslodavcu rodni list za dijete po čijem rođenju ima status radnice koja je rodila, a ako
doji dijete, u istom roku, dostaviti poslodavcu pisanu potvrdu izabranog doktora djeteta o dojenju
djeteta.

6
Ako trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete radi na poslovima koji su štetni
po njezino zdravlje ili zdravlje djeteta koje doji, ima:
 pravo na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji
dijete, uz naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode
mjesecu u kojem stječe pravo na ovaj dopust, na teret poslodavca.
Ovaj dopust koristi se od prvoga sljedećeg dana nakon dana kad je prema propisima o radu i zaštiti na
radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove do dana
stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života ili do dana s kojim je
nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili prilagodbom uvjeta
rada otklonio štetne uvjete rada po njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje djeteta koje doji ili ako je
osigurao njezino raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.
Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću tijekom
trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta odnosno u razdoblju dok doji dijete.
Uvjet: potvrda izabranog doktora ginekologa o svojoj trudnoći ili potvrda izabranog doktora djeteta o
dojenju djeteta ili potvrda liječnika specijalista medicine rada, kojom se potvrđuje da je to
neophodno za sigurnost i zdravlje trudne radnica ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete,
odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta.

SLOBODAN RADNI DAN ZA PRENATALNI PREGLED

Trudna radnica (zaposlena/samozaposlena) ima pravo na jedan slobodan radni dan mjesečno u svrhu
obavljanja prenatalnih pregleda ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Ovo pravo, u
dogovoru s poslodavcem, može koristiti i na način da pripadajuće sate radnog dana rasporedi i
koristiti višekratno, tijekom više radnih dana u tijeku mjeseca.
Trudna radnica dužna je poslodavcu pisanim putem najaviti korištenje ovog prava dva radna dana
prije zakazanog vremena za prenatalni pregled te na njegov zahtjev dostaviti dokaz o toj činjenici.
Slobodan radni dan (ili raspodijeljeni sati) za prenatalni pregled smatraju se vremenom provedenim
na radu.

DOPUST ZA SLUČAJ SMRTI DJETETA

Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni
dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni
dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust još 3
mjeseca računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta.
NAKNADA PLAĆE: Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti
djeteta ima pravo na naknadu plaće koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu
plaće, koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 170% proračunske osnovice mjesečno.
U slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust,
zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta ima pravo na
naknadu plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće (bez limita).

7
PRIJENOS PRAVA NA JEDNOG RODITELJA
Ako jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojeg drugog opravdanog
razloga spriječen započeti ili koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja po osnovi Zakona o
rodiljnim i roditeljskim potporama prenosi se na drugog roditelja.
Pod opravdanim razlozima podrazumijeva se:
 kad je jedan roditelj lišen roditeljske skrbi; kad je jednom roditelju oduzeto pravo života sa
svojim djetetom; kad je jedan roditelj potpuno lišen poslovne sposobnosti, djelomice lišen
poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, proglašen nestalim, nepoznat,
nepoznatog prebivališta ili boravka ili je prema nalazu nadležnog centra za socijalnu skrb
grubo zanemario skrb o djetetu napuštanjem djeteta,
 kad su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od roditelja zabranjeni
ili ograničeni ili je jednom od roditelja, prema posebnim propisima, izrečena mjera za zaštitu
prava i dobrobiti djeteta, zabrana približavanja djetetu ili udaljenja iz stana, kuće ili nekog
drugog stambenog prostora u kojem dijete živi,
 kad je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je na
duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svoje roditeljske skrbi nalazu
i mišljenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom sukladno posebnom zakonu,
 kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan Republike Hrvatske ili
na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od jedne godine neprekidno, a sve pod
uvjetom da se taj roditelj, pisanom izjavom, odrekao prava na korištenje roditeljskog dopusta
u korist drugog roditelja.
Korištenje prava od strane jednog roditelja primijenit će se i na sve ostale korisnike prava iz Zakona o
rodiljnim i roditeljskim potporama, bez obzira na njihov međusobni radnopravni status, pod uvjetom
da roditelj na kojeg se prenosi pravo, ispunjava propisane uvjete.

MIROVANJE RADNOG ODNOSA DO TREĆE GODINE DJETETOVA ŽIVOTA

Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punoga
radnog vremena, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene treće godine života
djeteta.
Zaposleni roditelj koji namjerava koristiti pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine života
djeteta, dužan je najmanje 30 dana ranije o tome pismenim putem obavijestiti poslodavca.
Poslodavac je dužan nakon primitka pisane obavijestiti izdati pisanu izjavu u kojoj izražava svoju
suglasnost s namjerom radnika. Dakle, poslodavac ne može radnika spriječiti u korištenju njegova
prava. Ipak, poslodavcu je dana mogućnost da, u slučajevima kao što su izvanredno povećanje
opsega rada, više sile i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, iskaže nesuglasnost u pogledu
korištenja prava radnika na mirovanje radnog odnosa, ali najviše za razdoblje od 30 dana.

Za vrijeme korištenja ovog prava, prava i obveze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a
pravo na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema posebnim propisima.

8
ŠTO NAKON 1. GODINE DJETETOVA ŽIVOTA AKO JE
DJETETU ZBOG NJEGOVA ZDRAVLJA I RAZVOJA
POTREBNA POJAČANA BRIGA I NJEGA?

PRAVO NA RAD S POLOVICOM PUNOG VREMENA RADI POJAČANE NJEGE

DJETETA
Nakon što se iskoristi roditeljski dopust, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja ima pravo
na rad s polovicom punog radnog vremena (pod uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog,
odnosno samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom, uz iznimku roditelja koji sam brine i
njeguje dijete (samohrani roditelj) odnosno ako drugi roditelj koji nema status zaposlene, odnosno
samozaposlene osobe nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružiti pojačanu brigu i njegu
djetetu) do navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog
doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva HZZO-a, zbog njegova
zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.
NOVČANA NAKNADA: Za vrijeme korištenja prava, korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini
od 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna).

DOPUST RADI NJEGE DJETETA S TEŽIM SMETNJAMA U RAZVOJU

Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim
tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno
izvoditi aktivnosti primjerene svojoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe):
 nakon isteka prava na rodiljni dopust
 u tijeku korištenja prava na roditeljski dopust ili
 nakon isteka prava na roditeljski dopust,
na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba
s invaliditetom, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života (uz
uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo
vrijeme trajanja dopusta).
NOVČANA NAKNADA: Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za
vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima pravo
na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno
(2.328,20 kuna).

PRAVO NA RAD S POLOVICOM PUNOGA RADNOG VREMENA RADI NJEGE

DJETETA S TEŽIM SMETNJAMA U RAZVOJU
Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (teže tjelesno ili
mentalno oštećenje ili teža psihička bolest zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti
primjerene svojoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe):

9
  nakon isteka prava na rodiljni dopust
 u tijeku korištenja prava na roditeljski dopust ili
 nakon isteka prava na roditeljski dopust,
ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i nastaviti njegovo korištenje i nakon
navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda
za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (uz uvjet da su oba
roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo vrijeme trajanja
rada s polovicom punog radnog vremena).

Važno je znati!
Teže smetnje dokazuju se temeljem nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

NOVČANA NAKNADA:
Zaposleni roditelj ostvaruje novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene
za: obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena;
poslodavac je dužan izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći.
Samozaposleni roditelj ostvaruje novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun
doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na
obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o
doprinosima za obvezna osiguranja, odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun
doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka
korištenja ovoga prava, prema podatcima Porezne uprave.
Naknada plaće tijekom rodiljnog dopusta te dopusta za slučaj smrti djeteta tijekom rodiljnog dopusta
isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a, dok se ostale novčane naknade isplaćuju na teret državnog
proračuna.

10
PRAVA NEZAPOSLENIH, RODITELJA KOJI OSTVARUJU
DRUGI DOHODAK I POLJOPRIVREDNIKA
Roditelj koji ostvaruje drugi prihod, poljoprivrednik i nezaposleni roditelj ima pravo na:
 rodiljnu poštedu od rada i
 roditeljsku poštedu od rada.
RODILJNA POŠTEDA OD RADA
Rodiljnu poštedu od rada obvezno od rođenja djeteta do 70. dana od dana rođenja djeteta koristi
majka djeteta, te ju ima pravo koristiti do navršenog 6. mjeseca života djeteta, u neprekinutom
trajanju.
RODITELJSKA POŠTEDA OD RADA
Kada isteknu prava na rodiljnu poštedu od rada, korisnik ima pravo na roditeljsku poštedu od rada do
navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno do navršene 3. godine
života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete
NOVČANA NAKNADA: u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kune)
Korisnik ostvaruje ovo pravo pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
 da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
 da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje
3 godine,
 da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju,
 da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 9
mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije rođenja djeteta
ili da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:
 u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana
završnog ispita
 u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija ili
 u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne
djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog privremene nesposobnosti za rad, ako u
trenutku prestanka tih okolnosti ima najmanje 6 mjeseci neprekidnoga radnog staža. S tim da
se smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava posljednje navedeni uvjet ako je do prestanka
njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje došlo:
- radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se
obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima, odnosno
- radi korištenja prava iz ovoga Zakona
! Korisniku koji zahtjev za korištenjem prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada podnese HZZO-
u u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pravo pripada od dana rođenja djeteta.
Ukoliko korisnik podnese zahtjev u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pravo pripada od dana
podnošenja zahtjeva.

11
! Korisnici koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nisu u roku od 30 dana stekli
novi status osigurane osobe kod HZZO-a, gube pravo na daljnje korištenje ovog prava.

ZAPOŠLJAVANJE MAJKE I PRIJENOS PRAVA NA OCA DJETETA

Majka djeteta, korisnica prava na rodiljnu poštedu od rada, nakon isteka 70. dana od poroda može
radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu poštedu od rada, pri čemu
otac djeteta ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava, sukladno svom
radnopravnom statusu, uz majčinu pisanu suglasnost i neovisno o radnopravnom statusu majke.
Također, korisnik prava na roditeljsku poštedu od rada može prekinuti korištenje tog prava radi
zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom
statusu s korisnikom, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz
korisnikovu suglasnost. Pritom, navedeni korisnik prava može nastaviti korištenje roditeljske poštede
od rada, ako je proveo na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava
započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj.
Ukoliko pak nije proveo najmanje 9 mjeseci na radu prije mjeseca u kojem namjerava započeti
koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada iz razloga što mu je prestao radni
odnos ili je prestao obavljati djelatnost, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na
roditeljsku poštedu od rada, kao nezaposleni roditelj odnosno roditelj izvan sustava rada ovisno i ako
ispunjava uvjete.

PRAVA RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA

Roditelj izvan sustava rada ima pravo na:
 rodiljnu brigu o djetetu i
 roditeljsku brigu o djetetu.

RODILJNA I RODITELJSKA BRIGA O DJETETU

Pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6.
mjeseca života djeteta.
Pod roditeljskom brigom smatra se razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta, za
prvo i drugo rođeno dijete ili do navršene 3. godine života djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i
svakoga sljedećeg djeteta.
NOVČANA POMOĆ: u iznosu 70% proračunske osnovice (2.328,20 kuna)
Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodiljne i roditeljske brige o djetetu pod
uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
- da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj
- da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje
5 godina
- da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

12
! Majka izvan sustava rada, koja u tijeku korištenja prava na novčanu pomoć tijekom rodiljne i
roditeljske brige o novorođenom djetetu završi redovito školovanje ili pohađanje sveučilišnog ili
stručnog studija ili joj obveze redovitog školovanja ili pohađanje sveučilišnog i stručnog studija
miruju ili prekine redovito školovanje, pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija, zadržava pravo
korištenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo korištenje, ako se u roku od 30 dana od
dana prekida ili završetka redovitog školovanja ili pohađanja sveučilišnog studija prijavila u
evidenciju nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

! Korisniku koji zahtjev za korištenjem prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu podnese HZZO-
u u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pravo pripada od dana rođenja djeteta.

Ukoliko korisnik podnese zahtjev u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pravo mu pripada od
dana podnošenja zahtjeva.

! Majka izvan sustava rada koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nije u roku
od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na daljnje korištenje prava

ZAPOŠLJAVANJE MAJKE I PRIJENOS PRAVA NA OCA DJETETA

Majka izvan sustava rada nakon isteka 70. dana od rođenja djeteta, može radi zaposlenja ili
samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu, pri čemu otac
djeteta ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava, sukladno svom radnopravnom
statusu, uz majčinu pisanu suglasnost i neovisno o radnopravnom statusu majke.

Pritom majka, ukoliko pravo nije prenijela na oca djeteta, može započeti ili nastaviti koristiti preostali
dio roditeljske brige o djetetu do navršene 1. odnosno 3. godine života djeteta ako je provela na radu
najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio
pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz ovoga Zakona.

Ukoliko majka na radu nije provela najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti
koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske brige o djetetu iz razloga što joj je prestao radni odnos
ili je prestala obavljati djelatnost, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku
brigu o djetetu, kao roditelj izvan sustava rada ako i dalje ispunjava propisane uvjete.

POŠTEDA I BRIGA ZA SLUČAJ SMRTI DJETETA

Korisnik prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ili brigu o djetetu, za slučaj smrti djeteta ima
pravo na isplatu novčane naknade/pomoći još 3 mjeseca počevši od idućeg dana nakon dana smrti
djeteta.
NOVČANA NAKNADA/POMOĆ: u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna)

13
PRAVA POSVOJITELJA

POSVOJITELJSKI DOPUST
Zaposleni ili samozaposleni posvojitelj stječe pravo na posvojiteljski dopust s danom pravomoćnosti
rješenja o posvojenju u trajanju od 6 mjeseci za dijete do 18 godina života.
Kod posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem
postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust
produžuje se za 60 dana.
Kada posvojitelj iskoristi pravo na posvojiteljski dopust, za posvojenika do njegove 8. godine života
ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog i samozaposlenog roditelja pod istim
uvjetima i u trajanju.
NAKNADA PLAĆE:
 Tijekom posvojiteljskog dopusta, naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće
(bez limita), a za vrijeme roditeljskog dopusta limitirana je na 170% proračunske osnovice,
odnosno iznosi 70% proračunske osnovice (u skladu s odredbama o roditeljskom dopustu
kako je ranije izloženo).

POSVOJITELJSKA POŠTEDA OD RADA I POSVOJITELJSKA BRIGA O

DJETETU
Korisnik:
- koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava
rada i koji je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postao posvojitelj,
- koji je obvezno zdravstveno osiguran prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja
- čiji supružnik nije roditelj posvojenika
ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu 12 mjeseci.
Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje
posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji ili djeteta s teškoćama u razvoju,
posvojiteljska pošteda od rada ili posvojiteljska briga o djetetu produžuje se za 60 dana.
Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada može, radi zaposlenja ili samozaposlenja, prekinuti
korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu ili to pravo
prenijeti na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta, uz njegovu pisanu
suglasnost i pod uvjetom da ima isti radnopravni status osobe koja prenosi pravo.
NOVČANA NAKNADA/POMOĆ: Tijekom korištenja ovih prava, korisnik ostvaruje pravo na novčanu
naknadu u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna).

JEDNOKRATNA NOVČANA POTPORA ZA NOVOROĐENO DIJETE

Jednokratna novčana potpora iznosi 70% proračunske osnovice - 2.328,20 kuna

14
Zaposleni ili samozaposleni roditelj, korisnik koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik izvan
sustava poreza na dobit ili dohodak, nezaposleni korisnik može ostvariti pravo na jednokratnu
novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
 da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci
 da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju
Roditelj izvan sustava rada može ostvariti pravo na novčanu potporu pod uvjetom da u vrijeme
rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
 da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina
 da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju
Dodatni uvjet, određen za sve korisnike je da je dijete radi čijeg rođenja se traži predmetno pravo:
 upisano u maticu rođenih
 prijavljeno kao član njihovog kućanstva
 zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Pravo na novčanu potporu, pod navedenim uvjetima ima i korisnik za posvojeno dijete ako
novčana potpora za to dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku (primjerice biološkom roditelju
djeteta).

15
 KONTAKTI
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE
Trg NevenkeTopalušić 1
HR-10000 Zagreb
Hrvatska
Tel. +385 15557111

HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Direkcija
Adresa Margaretska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska
Web stranica www.hzzo.hr
Besplatni info telefon (obvezno zdravstveno +385 800-7979
osiguranje)
Besplatni info telefon (dopunsko zdravstveno +385 800-7989
osiguranje)

Regionalni uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

Osijek
Adresa Kapucinska 33, 31000 Osijek, Hrvatska
Telefon 031/220-800
Rijeka
Adresa Slogin kula 1, 51001 Rijeka, Hrvatska
Telefon 051/355-311
Split
Adresa Obala Kneza Branimira 14, 21000 Split, Hrvatska
Telefon 021/408-900
Zagreb
Adresa Mihanovićeva ulica 3, 10000 Zagreb, Hrvatska
Telefon 01/4577-150

Područne službe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

Bjelovar

16
Adresa Strossmayerova 2, 43000 Bjelovar, Hrvatska
Telefon 043/243-245
Čakovec
Adresa Eugena Kvaternika 2, 40000 Čakovec, Hrvatska
Telefon 040/372-900
Dubrovnik
Adresa Bana J. Jelačića 2, 20000 Dubrovnik, Hrvatska
Telefon 020/455-210
Gospić
Adresa Dr. Franje Tuđmana 6, 53000 Gospić, Hrvatska
Telefon 053/560-810
Karlovac
Adresa Domobranska 4, 47000 Karlovac, Hrvatska
Telefon 047/843-400; 047/843–401
Koprivnica
Adresa Hrvatske državnosti 3, 48000 Koprivnica,
Hrvatska
Telefon  048/621-077
Krapina
Adresa Ivana Rendića 7, 49000 Krapina, Hrvatska
Telefon 049/658-600
Pazin
Adresa Prolaz Otokara Keršovanija 2, 52000 Pazin,
Hrvatska
Telefon 052/610-000
Požega
Adresa Republike Hrvatske 1c, 34000 Požega, Hrvatska
Telefon 034/254-960
Sisak
Adresa Franje Lovrića 2, 44000 Sisak, Hrvatska
Telefon 044/515-400
Slavonski Brod
Adresa Tome Skalice 4, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska

17
Telefon  035/637-255
Šibenik
Adresa Biskupa Jerolima Milete 12, 22000 Šibenik,
Hrvatska
Telefon 022/201-500
Varaždin
Adresa Kolodvorska 20 c, 42000 Varaždin, Hrvatska
Telefon  042/398-600
Vinkovci
Adresa Splitska 16/a, 32100 Vinkovci, Hrvatska
Telefon 032/308-911
Virovitica
Adresa Vladimira Nazora 2, 33000 Virovitica, Hrvatska
Telefon  033/840-600
Zadar
Adresa Š. Kožičića-Benje 2, 23000 Zadar, Hrvatska
Telefon  023/208-900

18