R ADNO I SOCI JALNO PR AVO

Jelena ŠELER, dipl. iur. UDK 657.2, 349.2

Novosti iz sustava rodiljnih

i roditeljskih potpora
S ustav rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov.,
br. 152/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine. Iako se zadržavaju iste kategorije korisnika te način
ostvarivanja prava, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama uvodi neka nova prava, mijenja trajanje potrebnoga
prethodnog osiguranja, povećava svote pojedinih novčanih potpora te detaljnije uređuje neke situacije pridonoseći
time boljem pravnom uređenju ove materije i lakšom provedbom prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Po-
sebno se ističu novosti za zaposlene i samozaposlene roditelje koje će se, upravo radi svoje važnosti, ukratko izložiti u
ovom članku.

1. PROŠIRENJE SVRHE ZAKONA O RODILJNIM I inozemnim propisima onako kako je to odre­

RODITELJSKIM POTPORAMA
Pravo na vremenske i novčane potpore koje se daje
roditeljima i njima izjednačenim osobama propisuje
se Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama s
već otprije poznatim ciljem zaštite materinstva, njege
novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađe­
nja obiteljskog i poslovnog života, no koji se širi i na
postizanje ravnopravne podjele prava i obveza skrbi
o djetetu između obaju roditelja (čl. 1. Zakona o ro­
diljnim i roditeljskim potporama).
Navedena svrha jasno je vidljiva kroz uvođenje pra­
va koja koriste isključivo očevi, poput očinskog dopu­
sta, ali i nespornim definiranjem roditeljskog dopusta
zaposlenih i samozaposlenih očeva kao njihova osob­
nog prava.
Iako navedeno ne predstavlja novinu u sustavu
rodiljnih i roditeljskih potpora koju donosi Zakon o
rodiljnim i roditeljskim potporama, jasna je intencija
koja se izmjenama prijašnjeg Zakona o rodiljnim i ro­
diteljskim potporama (Nar. nov. br. 85/08. – 85/22.) te
spomenutim decidiranim proširenjem svrhe propisi­
vanja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
želi postići.
2. ZAPOSLENI I SAMOZAPOSLENI KORISNICI
Novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potpora­
ma, kako je i uvodno rečeno, ne mijenjaju se postojeće
kategorije korisnika. Međutim, izvršene su određene
dopune postojećih kategorija, ponajprije one koje obu­
hvaćaju zaposlene i samozaposlene roditelje, s ciljem
njihova usklađivanja s radno-aktivnim kategorijama
osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Tako u zaposlene korisnike – one koji na temelju
zapošljavanja prema propisima o radu imaju priznat
status osiguranika u obveznom zdravstvenom i miro­
vinskom osiguranju, ubrajamo:
¾ osobe u radnom odnosu, službenike i namješte­
nike i s njima prema posebnom propisu izjed­
načene osobe zaposlene na državnom području
Republike Hrvatske
¾ osobe s prebivalištem, odobrenim stalnim bo­
ravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici
Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog
poslodavca koje nemaju zdravstveno osigura­
nje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja,
odnosno koje nisu obvezno osigurane prema
đeno međunarodnim ugovorom o socijalnom
osiguranju i propisima Europske unije o koordi­
naciji sustava socijalne sigurnosti.
Pritom se zaposlenim korisnikom smatra i osoba
koja je:
¾ izabrana ili imenovana na dužnosti u tijelima
državne vlasti ili u tijelima jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, ako za taj
rad prima plaću i ako po toj osnovi ima priznat
status osiguranika u obveznom zdravstvenom i
mirovinskom osiguranju
¾ član uprave odnosno izvršni direktor trgovačkog
društva, likvidator ili upravitelj zadruge, ako po
toj osnovi ima priznat status osiguranika u obve­
znom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
¾ osoba na stručnom osposobljavanju za rad
bez zasnivanja radnog odnosa odnosno koja
se stručno osposobljava za rad uz mogućnost
korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja
sukladno posebnom propisu, i koja po toj osno­
vi ima priznat status osiguranika u obveznom
zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
¾ roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj u skladu
sa zakonom kojim se uređuje socijalna skrb, koji
po toj osnovi ima priznat status osiguranika u ob­
veznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
¾ osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom rat­
nom vojnom invalidu iz Domovinskog rata te
po toj osnovi ima priznat status osiguranika u
obveznom zdravstvenom i mirovinskom osigu­
ranju (čl. 8. st. 1. t. 1 i st. 2. Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama).
Samozaposlene osobe su one koje na temelju sa­
mozapošljavanja imaju priznat status osiguranika u
obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
te u njih ubrajamo:
¾ osobe koje na području Republike Hrvatske
obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obr­
tom izjednačene djelatnosti
¾ osobe koje samostalno u obliku slobodnog za­
nimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te
osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju dje­
latnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili
glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na
dohodak ili poreza na dobitak, a nisu osigurane
po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu

182 RRIF veljača 2023.


¾
osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost
kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u
upisnik obiteljskoga poljoprivrednoga gospo­
darstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskoga
poljoprivrednoga gospodarstva, a nisu osigura­
ne po osnovi rada ili kao korisnici prava na mi­
rovinu ili se nalaze na redovitom školovanju
¾
svećenike i druge službenike vjerske zajednice,
koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica
koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osi­
gurani po osnovi rada (čl. 8. st. 1. t. 2. Zakona o
rodiljnim i roditeljskim potporama).
3. RAD TIJEKOM KORIŠTENJA PRAVA IZ SUSTAVA
RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA
Prethodno važećim Zakonom o rodiljnim i rodi­
teljskim potporama nije bilo propisano može li kori­
snik rodiljnih i roditeljskih potpora tijekom korište­
nja prava obavljati neki posao, primjerice na temelju
ugovora o djelu ili autorskog ugovora. Stoga je deci­
dirano uređenje ove problematike dobrodošlo, kako
radi ostvarenja pravne sigurnosti tako i radi postiza­
nja usklađenosti obiteljskog i poslovnog života, po­
boljšanja financijske stabilnosti obitelji s djecom i sl.
Iako se čl. 12. Zakona o rodiljnim i roditeljskim
potporama odnosi na sva prava iz sustava rodiljnih i
roditeljskih potpora, izdvojit ćemo njegovu primjenu
na rodiljni i roditeljski dopust zaposlenih i samoza­
poslenih korisnika.
S tim u vezi, tijekom roditeljskog dopusta korisnik
može obavljati one poslove na osnovi kojih nema
utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstve­
nom osiguranju, pod uvjetom da nije riječ o poslo­
vima za koje se, s obzirom na narav i vrstu rada te
ovlasti poslodavca, zasniva radni odnos.
U slučaju da se utvrdi da za vrijeme korištenja ro­
diteljskog dopusta korisnik obavlja poslove za koje
ima utvrđen status osiguranika u obveznom zdrav­
stvenom osiguranju odnosno poslove za koje se, s
obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca,
zasniva radni odnos, ali i bilo koje druge poslove koje
ugrožavaju svrhu radi koje mu je priznato pravo iz
sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, gubi pravo na
naknadu plaće za razdoblje obavljanja tih poslova.
Međutim, za vrijeme korištenja prava na rodiljni
dopust korisniku uopće nije dopušteno raditi od­
nosno obavljati poslove na osnovi kojih je obvezno
zdravstveno osiguran, obavljati ugovorene poslove
na temelju obveznopravnog ugovora te bilo koje dru­
ge poslove jer u suprotnome gubi pravo na naknadu
plaće za razdoblje obavljanja tih poslova.1
1
  S obzirom na to da je pravo na rodiljni dopust ujedno i pravo iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja, navedena odredba predstavlja
potpunu usklađenost s odredbom čl. 53. st. 1. t. 4. Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju po kojoj osiguranik nema pravo na naknadu
plaće ako za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti
za rad radi ili obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno
osiguran, obavlja ugovorene poslove na temelju ugovora o djelu te bilo
koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.).
DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NA
tel: (01)/4699-760 / mob: 099/4699-760
R ADNO I SOCI JALNO PR AVO
4. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA ILI PROMJENA
POSLODAVCA TIJEKOM KORIŠTENJA PRAVA
Člankom 13. Zakona o rodiljnim i roditeljskim pot­
porama izričito je propisano da zasnivanje radnog
odnosa odnosno započinjanje s obavljanjem djelat­
nosti te zasnivanje radnog odnosa s drugim poslo­
davcem tijekom korištenja prava iz sustava rodiljnih i
roditeljskih potpora kojima svrha nije obavljanje po­
slova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje
djelatnosti nego isključivo ostvarivanje prava na ro­
diljne i roditeljske potpore nije dopušteno.
S tim u vezi, čl. 58. st. 6. Zakona o rodiljnim i rodi­
teljskim potporama propisano je da u slučaju sumnje
da zasnivanje radnog odnosa odnosno započinjanje
s obavljanjem djelatnosti odnosno zasnivanje radnog
odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja
prava prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim pot­
porama nema za svrhu obavljanje poslova u skladu s
ugovorom o radu nego isključivo ostvarivanje prava
iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) kao
provedbeno tijelo, ima pravo i obvezu, na temelju
provedene provjere i prikupljenih dokaza pokrenu­
ti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje
tako zaključenog ugovora o radu.
Također, čl. 70. Zakona o rodiljnim i roditeljskim
potporama propisano je da je korisnik prava iz su­
stava rodiljnih i roditeljskih potpora koji je zasnovao
radni odnos ili počeo s obavljanjem djelatnosti od­
nosno zasnovao radni odnos s drugim poslodavcem
tijekom korištenja prava kojima svrhu nije obavljanje
poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obav­
ljanje djelatnosti, nego isključivo ostvarivanje prava
na rodiljne i roditeljske potpore obvezan državnom
proračunu i HZZO-u naknaditi štetu, zajedno s pripa­
dajućim kamatama, koja nastane zbog nepripadne i
nepravilne isplate novčane potpore.
5. PRESTANAK RADNOG ODNOSA TIJEKOM
RODITELJSKOG DOPUSTA
Nadalje, čl. 33. Zakona o rodiljnim i roditeljskim
potporama uređuje se situacija prestanka radnog
odnosa tijekom korištenja roditeljskog dopusta, što
dovodi do toga da zaposlenom ili samozaposlenom
roditelju prestaje i korištenje prava na vremenske i
novčane potpore s osnove roditeljskog dopusta.
Pritom, preostali neiskorišteni dio roditeljskog do­
pusta roditelj može nastaviti koristiti kao nezaposleni
roditelj ili kao roditelj izvan sustava rada, uz ispunje­
nje uvjeta za korištenje prava nezaposlenog roditelja
odnosno roditelja izvan sustava rada te pod uvjetom
da je zahtjev za korištenje prava podnio u roku od 30
dana od prestanka prava.
Međutim, roditelj koji nije podnio zahtjev za na­
stavkom korištenja roditeljske poštede od rada odno­
sno brige o djetetu u roku od 30 dana (nakon prestan­
ka korištenja roditeljskog dopusta zbog prestanka
radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti), nei­
skorišteno pravo na roditeljski dopust može nastaviti
koristiti jedino u slučaju ponovnog stjecanja statusa
zaposlenog ili samozaposlenog roditelja. Tu moguć­
nost ima u relativno dugačkom razdoblju sve dok di­
jete ne navrši osam godina.
veljača 2023. RRIF 183
R ADNO I SOCI JALNO PR AVO
Reguliranje prestanka radnog odnosa odnosno
obavljanja djelatnosti tijekom rodiljnog dopusta is­
pušteno je odredbama Zakona o rodiljnim i roditelj­
skim potporama, pa se na to i dalje primjenjuje čl. 51.
st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Stoga, za vrijeme korištenja, između ostaloga, i
prava na rodiljni dopust, osiguraniku koji koristi jed­
no od navedenih prava pripada pravo na naknadu
plaće i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno
obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka ko­
rištenja tog prava.
Navedena odredba čl. 51. st. 3. Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranje odnosi se, osim na korište­
nje rodiljnog dopusta, još i na privremenu nespo­
sobnost za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s
trudnoćom i porodom, na korištenje prava na rad u
polovini punoga radnog vremena za vrijeme rodilj­
nog dopusta te prava na dopust za slučaj smrti dje­
teta, mrtvorođenog djeteta odnosno ako dijete umre
tijekom rodiljnog dopusta.
Dakle, korisnica koristi rodiljni dopust do šestog
mjeseca djetetova života bez obzira na to što joj je
istekom ugovora o radu prestao radni odnos.
6. MIROVANJE RADNOG ODNOSA ODNOSNO
OBUSTAVA DJELATNOSTI DO TREĆE GODINE
ŽIVOTA DJETETA
Člankom 27. Zakona o rodiljnim i roditeljskim pot­
porama uređuje se mirovanje radnog odnosa do treće
godine života djeteta, uz novinu da su njime sada, uz za­
poslene roditelje, obuhvaćeni i samozaposleni roditelji
koji pod istim uvjetima (nakon što je iskorišten rodiljni
i roditeljski dopust te pod uvjetom da je i drugi roditelj
zaposlena ili samozaposlena osoba) mogu obustaviti
obavljanje djelatnosti do treće godine života djeteta.
Pritom poslodavac za zaposlenu osobu odnosno
samozaposlena osoba (za sebe) odluku o mirovanju
radnog odnosa odnosno obustavi djelatnosti obave­
zno dostavlja HZZO-u radi evidencije.
Za vrijeme korištenja toga prava, prava i obveze
zaposlenog te samozaposlenog roditelja miruju, a
pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na
mirovinsko osiguranje ostvaruju se prema propisima
kojima je uređeno to pravo. Pritom se pod propisom
koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje podra­
zumijeva važeći Zakon o obveznom zdravstvenom
osiguranju (Nar. nov. br. 80/13. – 98/19.) te Zakon
o mirovinskom osiguranju (Nar. nov. br. 157/13. –
199/22.) glede prava iz mirovinskog osiguranja.
Naime, aktiviranjem predmetnog mirovanja rad­
nog odnosa, korisnik/korisnica navedenog odjavljuje
se s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osigu­
ranja. No, time ne dolazi do prekida radnog odnosa
u formalnopravnom smislu (čl. 112. Zakona o radu,
Nar. nov., br. 93/14. – 151/22.), nego do mirovanja
svih prava i obveza, pa tako i prava radnika/radnice
na status u obveznom zdravstvenom osiguranju po
osnovi zaposlenja.
Zbog istog razloga, korisnik/korisnica mirovanja ne
može se prijaviti u sustav obveznoga zdravstvenog osi­
guranja kao osoba kojoj je prestao radni odnos prema
čl. 7. st. 1. t. 13.a Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju, nego status u obveznom zdravstvenom
184 RRIF veljača 2023.
osiguranju ostvaruje kao član obitelji, putem supružni­
ka, odnosno sam/sama uplaćuje doprinos za obvezno
zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obra­
čun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.
7. TRAJANJE OČINSKOG DOPUSTA I DEFINICIJA
RADNOG DANA
Očinski dopust je pravo svakoga zaposlenog i sa­
mozaposlenog oca, koji ga koristi neovisno o radno­
pravnom statusu majke te o pravima koje ona koristi
u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.
Trajanje toga prava određeno je brojem „istodob­
no“ rođene djece pa za jedno dijete očinski dopust
traje 10 radnih dana, dok za blizance, trojke ili isto­
dobno rođenje više djece 15 radnih dana. Očinski do­
pust otac, u propisanom trajanju, može koristiti od
rođenja djeteta do šestog mjeseca djetetova života,
pod uvjetom da u isto vrijeme ne koristi neko drugo
pravo iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
Člankom 7. t. 15. Zakona o rodiljnim i roditelj­
skim potporama definiran je pojam radnog dana kao
osnovne vremenske jedinice trajanja očinskog dopu­
sta te novouvedenog dopusta drugog posvojitelja.2
Pritom je propisano da se radni dan određuje prema
radnikovu tjednom rasporedu ugovorenoga radnog
vremena, tako da se u korištenju prava na očinski do­
pust radniku koji radi u punom radnom vremenu uzi-
ma kao da radnik svaki dan radi po osam sati dnevno.
Time je riješena problematika satnice tijekom rad­
nih dana očinskog dopusta tako da se svaki radni dan
zaposlenog oca koji je prijavljen na puno radno vrije­
me uzima kao 8-satni radni dan. To znači da raspored
radnih dana pojedinog korisnika koji ispunjava nje­
gov poslodavac ima svrhu određivanja broja dana od
početka korištenja očinskog dopusta koji su konkret­
nom korisniku radni odnosno neradni dani.
8. DOPUST ILI RAD S POLOVINOM PUNOGA
RADNOG VREMENA RADI SKRBI I NJEGE
DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Pravo na dopust ili rad s polovinom punoga rad­
nog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvo­
ju3 koristi jedan od zaposlenih ili samozaposlenih
roditelja, nakon što je u cijelosti iskorišteno pravo na
rodiljni dopust, ili je tijekom korištenja ili nakon što
je u cijelosti iskorišteno pravo na roditeljski dopust,
na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje,
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom u skladu s posebnim zakonom.
Pritom se dopust koristi dok dijete ne navrši osam
godina, a pravo na rad s polovinom punoga radnog
vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju
može se koristiti i prije osme godine života djeteta,
ali i nastaviti nakon navršene osme godine djetetova
života, sve dok traje potreba (čl. 28. st. 1. i 2. Zakona o
rodiljnim i roditeljskim potporama).
2
  Očinski dopust te dopust drugog posvojitelja jedina su prava u su-
stavu rodiljnih i roditeljskih potpora čije se trajanje određuje u radnim
danima, dok su sva ostala prava ili vezana starošću djeteta (kao npr. ro-
diljni dopust) ili je njihovo trajanje određeno u mjesecima (poput rodi-
teljskog dopusta).
3
  Izraz „dijete s težim smetnjama u razvoju“ više se ne koristi već je
zamijenjen terminom “dijete s teškoćama u razvoju“.

Prema čl. 30. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim
potporama pravo na dopust ili rad s polovinom pu­
noga radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama
u razvoju može ostvariti samo jedan od roditelja, pod
uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog i sa­
mozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom.4
Nadalje, pravo na dopust ili rad s polovinom pu­
noga radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama
u razvoju dosad se koristilo sve dok su oba roditelja
imala status zaposlene ili samozaposlene osobe, od­
nosno pravo se prekidalo danom kada je drugi rodi­
telj izgubio status zaposlene ili samozaposlene osobe.
Prema čl. 30. st. 5. Zakona o rodiljnim i roditeljskim
potporama pravo na dopust radi njege djeteta s teško­
ćama u razvoju, kao i kada se to pravo koristi kao pravo
na rad s polovinom punoga radnog vremena, zaposle­
ni ili samozaposleni korisnik može nastaviti koristiti
još najdulje 60 dana od dana prestanka statusa drugog
roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe.
Gubitak statusa zaposlene ili samozaposlene oso­
be drugog roditelja, stoga, ne povlači za sobom i pre­
stanak prava na dopust ili rad s polovinom punoga
radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u ra­
zvoju korisnika tih prava (kao što je bilo prema pri­
jašnjem propisu), nego te osobe pravo koje koriste
nastavljaju koristiti još najdulje 60 dana, osim ako u
tom roku drugi roditelj ne stekne ponovno status za­
poslene odnosno samozaposlene osobe.
9. PRETHODNO OSIGURANJE
Prethodno osiguranje čini staž osiguranja koji je
fizička osoba ostvarila na temelju svoga nesamostal­
nog ili samostalnog rada te na temelju naknade plaće
nakon prestanka toga rada, ostvarenog prema propi­
sima obveznoga zdravstvenog osiguranja ili ugovora
o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja
radnog odnosa (čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama).
Uvjet prethodnog osiguranja se mijenja (čl. 32. st.
8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama)
i iznosi šest mjeseci neprekidno odnosno devet
mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine
(prema prethodnom propisu iznosio je devet mje­
seci odnosno 12 mjeseci u posljednje dvije godi­
ne). To se odnosi na sva prava iz sustava rodiljnih i
roditeljskih potpora.
S tim u vezi, dosad je korisnik, koji nije ispunja­
vao uvjet prethodnog osiguranja, primao novčanu
naknadu u iznosu od 70 % proračunske osnovice
(309,01 eura / 2.328,20 kuna). No, Zakonom o ro­
diljnim i roditeljskim potporama povisuje se svota
novčane naknade te korisnik koji ne ispunjava uvjet
prethodnog osiguranja, prima novčanu naknadu u
iznosu od 125 % proračunske osnovice (551,80 eura
/ 4.157,50 kuna).
4
  Ovo pravo s osnove teškoća u razvoju djeteta može, naravno, ostva-
riti i zaposleni i samozaposleni roditelj koji se sam brine o djetetu i nje-
guje ga. Također, pravo se može ostvariti i kada drugi roditelj, doduše,
nema status zaposlene i samozaposlene osobe, no nije u mogućnosti
zbog svoga psihofizičkog stanja pružati odgovarajuću njegu djetetu s
teškoćama u razvoju, što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja HZZO-a.
R ADNO I SOCI JALNO PR AVO
No, važno je napomenuti da i dalje najniža novča­
na naknada koja se isplaćuje korisnicima rodiljnih i
roditeljskih potpora ne može iznositi manje od 70 %
proračunske osnovice (309,01 eura / 2.328,20 kuna),
pri čemu će se primjena čl. 32. st. 9. Zakona o ro­
diljnim i roditeljskim potporama, iako se u odredbi
navodi da se primjenjuje neovisno o tome je li riječ
o punom ili nepunom radnom vremenu, ipak ponaj­
prije primjenjivati na korisnike koji rade u nepunom
radnom vremenu.
Treba napomenuti da se trajanje prethodnog osi­
guranja sada opet razlikuje u sustavu rodiljnih i ro­
diteljskih potpora te sustavu obveznoga zdravstve-
nog osiguranja, gdje se i dalje traži staž osiguranja
u trajanju od devet mjeseci neprekidno ili 12 mje-
seci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56.
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju), što
je potrebno imati na umu, primjerice, kod korištenja
privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija
u trudnoći na koju se nadovezuje rodiljni dopust (na
rodiljni dopust se pritom neosporno primjenjuje u
ovom segmentu povoljniji Zakon o rodiljnim i rodi­
teljskim potporama kao lex specialis).
10. NEISPUNJAVANJE UVJETA PRETHODNOG
OSIGURANJA
Uvjet prethodnog osiguranja se, kako je već objaš­
njeno u t. 10., također mijenja (čl. 32. st. 8. Zakona o
rodiljnim i roditeljskim potporama) i iznosi šest mje­
seci neprekidno odnosno devet mjeseci s prekidima u
posljednje dvije godine. Međutim, mijenja se i svota
novčane naknade koja se isplaćuje korisniku rodilj-
nih i roditeljskih potpora koji ne ispunjava navedeni
uvjet, pa korisnik koji je dosad primao naknadu u
visini 70 % proračunske osnovice, sada ju prima u
iznosu od 125 % proračunske osnovice (551,80 eura
/ 4.157,50 kuna).
11. POVEĆANJE NOVČANIH NAKNADA
11.1. PRAVO NA RAD S POLOVINOM PUNOGA
RADNOG VREMENA RADI POJAČANE NJEGE
DJETETA
Nakon što je u cijelosti iskorišten roditeljski do­
pust, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih rodi­
telja, na prijedlog izabranog doktora zdravstvene
zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medici­
ne djeteta, a prema nalazu i ocjeni nadležnog tijela
vještačenja HZZO-a, ima pravo na rad s polovinom
punoga radnog vremena ako je djetetu zbog njegova
zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega, a
nije riječ o djetetu s teškoćama u razvoju.
Ono se može koristiti sve dok dijete ne navrši tri
godine, a potrebu pojačane brige i njege djeteta te
duljinu trajanja utvrđuje liječničko povjerenstvo
HZZO-a (čl. 20. st. 1. i 2. Zakona o rodiljnim i rodi­
teljskim potporama).
Za vrijeme korištenja prava na rad s polovinom
punoga radnog vremena radi pojačane njege djeteta,
novčana naknada koja je dosad iznosila 70 % prora­
čunske osnovice, prema čl. 32. st. 5. Zakona o rodilj­
nim i roditeljskim potporama iznosi 125 % proračun­
ske osnovice (551,80 eura / 4.157,50 kuna).
veljača 2023. RRIF 185
R ADNO I SOCI JALNO PR AVO
11.2. POVEĆANJE NOVČANIH NAKNADA POSEBNE
KATEGORIJE ZAPOSLENIH OSOBA
Novčana naknada osoba na stručnom osposoblja­
vanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelja nje­
govatelja i njegovatelja te osoba koje pružaju njegu i
pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu koje Za­
kon o rodiljnim i roditeljskim potporama uvrštava u
kategoriju zaposlenih roditelja, oduvijek je određena
u fiksnoj svoti odnosno u određenom postotku pro­
računske osnovice.
Ona je dosad iznosila 70 % proračunske osnovice,
no prema čl. 32. st. 10. Zakona o rodiljnim i roditelj­
skim potporama iznos je povećan te ona sada iznosi
125% proračunske osnovice (551,80 eura / 4.157,50
kuna) za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih
i roditeljskih potpora (konkretno tijekom korištenja
rodiljnog dopusta, roditeljskog dopusta, prava na rad
s polovinom punoga radnog vremena te dopusta za
slučaj smrti djeteta).
11.3. RODITELJSKI DOPUST ZA BLIZANCE, TREĆE I
SVAKO SLJEDEĆE DIJETE
Zaposleni ili samozaposleni roditelji nakon navr­
šenih šest mjeseci djetetova života imaju pravo na
roditeljski dopust, koji mogu koristiti sve do osme
godine života djeteta.
Pritom im se roditeljski dopust priznaje u (uku­
pnom) trajanju od osam ili 30 mjeseci, ovisno o broju
rođene djece i načinu njegova korištenja, pri čemu
on traje osam mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete
odnosno 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako
sljedeće dijete (čl. 18. st. 1. i 2. Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama).
Naknada plaće roditelja blizanaca, trećeg i svakog
sljedećeg djeteta tijekom prvih šest mjeseci – ako rodi­
teljski dopust koristi samo jedan od roditelja, odnosno
osam mjeseci ako ga koriste oba zaposlena ili samoza­
poslena roditelja, i dalje iznosi 100 % od osnovice za
naknadu plaće utvrđene prema propisima obveznoga
zdravstvenog osiguranja, no koja ne može za puno
radno vrijeme iznositi više od 225,5 % proračunske
osnovice mjesečno (995,44 eura / 7.500,13 kuna).
Međutim, novčana naknada tijekom roditeljskog
dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, u
preostalom trajanju nakon isteka prvih šest mjeseci
(ako ga koristi jedan roditelj) odnosno osam mjeseci
(ako ga koriste oba zaposlena ili samozaposlena rodi­
telja) dosad je iznosila 70% proračunske osnovice, no
prema čl. 32. st. 11. Zakona o rodiljnim i roditeljskim
potporama sada iznosi 125 % proračunske osnovice
(551,80 eura / 4.157,50 kuna).
Novčana naknada u iznosu od 125 % proračunske
osnovice ostvaruje se i za vrijeme dopusta u slučaju
smrti djeteta ako je smrt djeteta nastupila tijekom ko­
rištenja ovoga prava (ova naknada je do stupanja na
snagu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
također iznosila 70 % proračunske osnovice).
11.4. DOPUST RADI NJEGE DJETETA S TEŠKOĆAMA
U RAZVOJU
Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s teško­
ćama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za
njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života
186 RRIF veljača 2023.
ima pravo na novčanu naknadu, kako je propisano čl.
34. st. 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Novčana naknada tijekom dopusta radi njege dje­
teta s teškoćama u razvoju dosad je iznosila 70 % pro­
računske osnovice, a sada iznosi 125 % proračunske
osnovice (551,80 eura / 4.157,50 kuna).
12. NOVA PRAVA U SUSTAVU RODILJNIH I
RODITELJSKIH POTPORA
Zaposleni i samozaposleni korisnici novim su Za­
konom o rodiljnim i roditeljskim potporama dobi­
li mogućnost korištenja dva nova prava, i to ako se
nađu u statusu posvojitelja te udomitelja djeteta.
Naime, uz biološke roditelje, prava iz sustava ro­
diljnih i roditeljskih potpora mogu koristiti i druge
osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostva­
ruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik,
udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno
dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na sva­
kodnevnu skrb (čl. 3. st. 3. Zakona o rodiljnim i rodi­
teljskim potporama).
Pritom se udomiteljima i drugom posvojitelju,5
pod uvjetom da su zaposlene i samozaposlene osobe,
omogućuje korištenje prava koja dosad nisu postoja­
la u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.
Sada zaposleni ili samozaposleni udomitelj ima
pravo na UDOMITELJSKI DOPUST (čl. 52. Zakona o
rodiljnim i roditeljskim potporama) koji koristi u ne­
prekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do sed­
me godine života.
U slučaju istodobnog smještaja dvoje ili više djece
ili djeteta s teškoćama u razvoju, udomiteljski dopust
dodatno se produljuje za 60 dana.
Pravo na udomiteljski dopust stječe se na dan izvrš­
nosti rješenja o priznavanju prava na smještaj djete­
ta. Međutim, udomitelj ga može započeti koristiti od
dana koji sam odredi u zahtjevu za korištenje prava.
Posebnost ovog dopusta, u odnosu na sve ostale
dopuste u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, je
da on obuhvaća samo vremensku potporu, ne i nov­
čanu, te udomitelji tijekom korištenja udomiteljskog
dopusta nemaju pravo na novčanu naknadu, nego im
on pruža opravdanu odsutnost s posla (čl. 9. st. 8. Za­
kona o rodiljnim i roditeljskim potporama).
Dodatna novina koja se uvodi za udomitelje (neo­
visno kojoj kategoriji korisnika pripadaju) je da prava
iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora ostvaruju u
skladu sa svojim radnopravnim statusom, pod uvje­
tom da su obvezno zdravstveno osigurani te da s udo­
mljenim djetetom žive u zajedničkom kućanstvu, no
neovisno o tome je li roditelj djeteta prethodno (is)
koristio ta prava.6
5
  Pod „drugim posvojiteljem“ misli se na onog posvojitelja koji ne ko-
risti pravo na posvojiteljski dopust. Navedeno je pravo nalik pravu zapo-
slenih i samozaposlenih očeva na očinski dopust, istovjetno u svom tra-
janju i načinu izračuna te visini naknade plaće koja se pritom isplaćuje.
6
  Do stupanja na snagu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potpora-
ma, uvjet da roditelj nije prethodno (is)koristio prava iz sustava rodilj-
nih i roditeljskih potpora vrijedio je i za udomitelje. Međutim, prema
sada propisu koji je sada na snazi, taj je uvjet preostao samo za skrbnika
odnosno osobu kojoj je odlukom nadležnog tijela dijete povjereno na
svakodnevnu skrb ili kojom ostvaruje roditeljsku skrb – općenito, za sva
prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te za posvojitelje prilikom
ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu potporu.
 R ADNO I SOCI JALNO PR AVO

DOPUST DRUGOG POSVOJITELJA (čl. 45. st. 5. i 6.
te čl. 47. st. 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potpo­
rama) zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ima pra­
vo koristiti do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti
rješenja o posvojenju u trajanju od 10 radnih dana za
slučaj posvojenja jednog djeteta te 15 radnih dana za
slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja
dvoje ili više djece ili djeteta s teškoćama u razvoju.
Pritom, pravo se koristi neovisno o radnopravnom
statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno
dijete te pod uvjetom da korisnik ovoga prava u isto
vrijeme ne koristi jedno od prava iz sustava rodiljnih
i roditeljskih potpora.
Naknada plaće tijekom korištenja ovog prava iznosi
100 % od osnovice za naknadu plaće u skladu s propi­
sima obveznoga zdravstvenog osiguranja7 (bez limita).
U nastavku je u tablici dan prikaz najčešćih prava
koje koriste roditelji u sustavu rada i izvan njega, sa
svotama potpora koje im pripadaju, a koji se primje­
njuje od 1. siječnja 2023. godine.
7
  Način izračuna osnovice za naknadu plaće propisan je čl. 54. st. 1.
i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13.,
137/13. i 98/19.), a osnovicu čini prosječna svota plaće koja je osigurani-
ku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojemu je nastu-
pio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće.

Tablica 1. Prikaz potpora u sustavu rodiljinih i roditeljskih prava

Roditeljska potpora
Roditeljska potpora za blizance, treće i
Red.
Korisnik rodiljne i roditeljske potpore Rodiljna potpora (prvih 6 odnosno 8 svako sljedeće dijete
br.
mjeseci) – nakon isteka 6
odnosno 8 mjeseci
1. 100 % od osnovice
100 % od osnovice za za naknadu plaće 551,80 EUR tijekom
naknadu plaće (prosječ- (prosječna svota korištenja dopusta
Osobe u radnom odnosu,
na svota plaće isplaće- plaće isplaćene u
službenici i namještenici,
ne u posljednjih šest posljednjih šest 485,58 EUR za vrijeme
osobe imenovane na stalne
mjeseci prije mjeseca mjeseci prije mje- korištenja prava na rad
dužnosti i ostali
započinjanja prava) - bez seca započinjanja s polovinom punoga
ZAPOSLENI ograničenja prava), ali ne više radnog vremena
RODITELJ od 995,44 EUR
Osobe na stručnom ospo-
sobljavanju bez zasnivanja
radnog odnosa, roditelji nje-
govatelji i njegovatelji, osobe 551,80 EUR 551,80 EUR 551,80 EUR
koje pružaju njegu i pomoć
hrvatskom ratnom vojnom
invalidu iz Domovinskog rata
2. 100 % od osnovice za
naknadu plaće (mjeseč-
na osnovica osiguranja 100  % od osnovice
za obračun i uplatu za naknadu plaće
doprinosa za obvezno na koju je samoza- 551,80 EUR tijekom
zdravstveno osiguranje za posleni roditelj upla- korištenja dopusta,
Obrtnici, slobodna zanimanja,
posljednjih šest mjeseci tio doprinose u pret-
SAMOZAPOSLENI profesionalne djelatnosti,
prije mjeseca u kojemu je hodnih 6 mjeseci 485,58 EUR za vrijeme
RODITELJ poljoprivrednici koji vode
nastupio slučaj na osnovi nakon smanjenja za korištenja prava na rad
poslovne knjige
kojeg se stječe pravo na doprinose iz plaće s polovinom punoga
naknadu plaće, smanjena te porez na dohodak radnog vremena
za zakonom propisane i prirez, ali ne više
obvezne doprinose, po- od 995,44 EUR
reze na dohodak i prirez)
bez ograničenja
3. ZAPOSLENI ILI
Prethodno osiguranje u
SAMOZAPOSLENI
trajanju od šest mjeseci
RODITELJ KOJI NE
neprekidno ili devet mjeseci s 551,80 EUR 551,80 EUR 551,80 EUR
ISPUNJAVA UVJET
prekidima u posljednje dvije
PRETHODNOG
godine
OSIGURANJA
4. Na drugi dohodak plaćeni su
doprinosi prema propisima
RODITELJ KOJI o doprinosima za obvezna
OSTVARUJE DRUGI osiguranja, a roditelj je s te 309,01 EUR 309,01 EUR 309,01 EUR
DOHODAK osnove stekao status osigura-
nika u obveznom zdravstve-
nom osiguranju

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, pisana mišljenja i dr.,
molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-poštu: rrif@rrif.hr

veljača 2023. RRIF 187

R ADNO I SOCI JALNO PR AVO

Roditeljska potpora
Roditeljska potpora za blizance, treće i
Red.
Korisnik rodiljne i roditeljske potpore Rodiljna potpora (prvih 6 odnosno 8 svako sljedeće dijete
br.
mjeseci) – nakon isteka 6
odnosno 8 mjeseci
5. obavlja djelatnost poljopri-
vrede i šumarstva kao jedino
ili glavno zanimanje ako je
vlasnik, posjednik ili zakupac
odnosno ako poljoprivrednu
RODITELJ djelatnost obavlja u obliku
POLJOPRIVREDNIK samoopskrbnoga poljopri-
KOJI NIJE vrednog gospodarstva te ako
309,01 EUR 309,01 EUR 309,01 EUR
OBVEZNIK POREZA je s te osnove stekao status
NA DOHODAK ILI osiguranika u obveznom
POREZA NA DOBIT zdravstvenom i mirovinskom
osiguranju, a nije obveznik
poreza na dohodak ili poreza
na dobitak te nije zdravstveno
osiguran po osnovi rada ili kao
korisnik prava na mirovinu
6. u skladu s propisima o tržištu
NEZAPOSLENI
rada ima priznat status neza- 309,01 EUR 309,01 EUR 309,01 EUR
RODITELJ
poslene osobe
7. korisnik mirovine ili osoba
koja se prema propisima o
socijalnoj skrbi ne smatra
sposobnom za rad, ili je redo-
MAJKA IZVAN viti učenik odnosno redoviti
309,01 EUR 309,01 EUR 309,01 EUR
SUSTAVA RADA student, ili korisnik koji nema
uvjete za ostvarenje statusa
korisnika, a ima priznat status
osigurane osobe u obveznom
zdravstvenom osiguranju

188 RRIF veljača 2023.