LIENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI I STAVLJANJE POD

STARATELJSTVO PUNOLJETNIH OSOBA

UVOD
Svaka osoba s navrenih osamnaest godina ivota postaje punoljetna.
Nastupanjem punoljetnosti stjee se potpuna poslovna sposobnost to
znai da punoljetna osoba samostalno titi svoja prava i interese te samostalno
preuzima obveze i za njih odgovara.
Osobu bez poslovne sposobnosti zastupa, titei njena prava i interese,
njezin zakonski zastupnik.
Kada je rije o maloljetnim osobama ili osobama nad kojima je produljeno
roditeljsko pravo, zakonski zastupnici tih osoba su roditelji.
Punoljetne osobe koje su tijekom ivota izgubile poslovnu sposobnost, to
jest osobe liene poslovne sposobnosti zastupaju staratelji.
U tekstu koji slijedi prikazani su razlozi i postupak, za lien je poslovne
sposobnosti punoljetnih osoba te stavljanje istih pod starateljstvo a sukladno
Zakonu o braku i porodinim odnosima (NN 51/89, 56/90, 59/90) - u daljnjem
tekstu Zakon, koji u potpunosti regulira tu materiju.
POKRETANJE POSTUPKA ZA LISENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI TE
POSTUPAK PRED SUDOM
Postupak za lienje poslovne sposobnosti je izvanparnini postupak kojeg
provodi sudac pojedinac suda koji je ope mjesno nadlean za osobu o kojoj se
postupak provodi.
Postupak pokree sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog organa
starateljstva, dravnog odvjetnika, branog druga osobe u pogledu koje se
pokree postupak, njenih krvnih srodnika u pravoj liniji, u pobonoj liniji do drugog
stupnja te svih drugih koji s tom osobom ive u zajednikom domainstvu.
Kada je osobi u pogledu koje se pokree postupak ve postavljen staratelj,
tada prijedlog moe podnijeti i on uz odobrenje organa starateljstva.
Iznimno poslovna se sposobnost stjee i ranije, sklapanjem braka prije
punoljetnosti, najranije sa esnaest godina.
Ovo potonje odnosi se na osobe koje su ve djelomino liene poslovne
sposobnosti pa staratelj podnosi prijedlog za potpuno lienje.
Prijedlog za pokretanje postupka moe podnijeti i osoba o kojoj e se
provoditi postupak ukoliko je u stanju shvatiti znaenje i pravne posljedice svoga
prijedloga.
Ako postupak nije pokrenut na prijedlog organa starateljstva, sud e o
pokretanju postupka odmah obavijestiti spomenuti organ.
Prema odredbi stavka 2. lanka 172. Zakona, organ starateljstva
predstavlja centar za socijalni rad koji se glede nadlenosti odreuje prema
prebivalitu odnosno boravitu stranke, odnosno osobe o kojoj se provodi
postupak.
Bez obzira tko od ovlatenih osoba pokree postupak, u prijedlogu za
lienje poslovne sposobnosti moraju se navesti injenice na kojima se prijedlog
temelji te predloiti dokaze kojima se utvruju iznesene injenice.
Kako je ve spomenuto, organ starateljstva uvijek je upoznat s
pokretanjem postupka za lienje poslovne sposobnosti, te ukoliko ocijeni da
postoji potreba moe svakoj osobi o kojoj se postupak provodi postaviti
privremenog staratelja. Naime esto se dogaa da osoba ne moe tititi sama
svoje interese u postupka za lienje poslovne sposobnosti a naravno niti izvan

njega. Primjerice u tijeku postupka potrebno je ishodovati mirovinu, rijeiti pitanje

smjetaja osobe u odreenu ustanovu i slino. Stoga se postavljanje privremenog
staratelja esto pokazuje kao nuno. Na privremeno starateljstvo primjenjuju se
odredbe Zakona o starateljstva nad osobama djelomino lienim poslovne
sposobnosti a tek iznimno , ukoliko prema ocijeni organa starateljstva postoji
potreba , odredbe o starateljstva nad osobama potpuno lienim poslovne
sposobnosti.
Dunost privremenog staratelja prestaje kada rjeenje o postavljanju
stalnog staratelja postane konano ili kada odluka suda da ne postoje razlozi za
lienje poslovne sposobnosti postane pravomona.
U postupku za lienje poslovne sposobnosti sud e nastojati sasluati
osobu o kojoj se provodi postupak no moe odustati od njezinog pozivanja i
sasluavanja ukoliko bi to moglo tetiti zdravlju te osobe ili ako sasluavanje nije
mogue obzirom na njezino psihofiziko stanje.
Osobu o kojoj se provodi postupak, po naredbi suda treba pregledati
lijenik te o rezultatima pregleda dati nalaz i miljenje. Sud moe odustati od
lijenikog pregleda ukoliko je osoba ve smjetena u ustanovu za lijeenje
duevnih bolesti i ako iz izvjetaja te ustanove o njoj, proizlazi potreba da se lii
poslovne sposobnosti. Ukoliko je to potrebno radi utvrivanja duevnog stanja i
ne teti njezinom zdravlju, sud moe osobu, po miljenju lijenika, smjestiti u
ustanovi za lijeenje duevnih bolesti ali najdue tri mjeseca.
Odluku o lienju poslovne sposobnosti sud donosi kada utvrdi postojanje
Zakonom propisanih pretpostavki.
Rjeenjem suda POTPUNO SE LIAVA POSLOVNE SPOSOBNOSTI punoljetna
osoba koja zbog DUEVNE BOLEST, DUEVNE ZAOSTALOSTI ILI KOJEG
DRUGOG RAZLOGA nije sposobna da se sama brine o svojim pravima i
interesima, dok se DJELOMINO LIAVA POSLOVNE SPOSOBNOSTI
punoljetna osoba koja svojim postupcima neposredno ugroava svoja prava i
interese ili prava i interese drugih osoba zbog svoje DUEVNE BOLESTI,
DUEVNE ZAOSTALOSTI, PREKOMJERNOG UIVANJA ALKOHOLA ILI
OPOJNIH DROGA, SENILNOSTI ILI DRUGIH UZROKA.
Kada sud utvrdi da neku osobu treba djelomino liiti poslovne
sposobnosti moe odloiti donoenje odluke ukoliko osoba pristane da se
podvrgne lijeenju u ustanovi koje ne moe biti krae od est mjeseci niti due od
godinu dana.
Sud moe opozvati svoju odluku o odlaganju donoenja rjeenja o
djelominom lienju poslovne sposobnosti ukoliko osoba sama napusti ustanovu
za lijeenje, bude iz nje otputena zbog naruavanja reda ili na drugi nain osujeti
lijeenje.
Rjeenje o lienju poslovne sposobnosti konstitutivnog je karaktera i
proizvodi pravne uinke kada postane pravomono.
Meutim sud moe odrediti da pravne posljedice rjeenja nastaju i prije
njegove pravomonosti ukoliko je to potrebno poradi zatite osoba o kojima sud
vodi naroitu brigu.
Rjeenje o lienju poslovne sposobnosti dostavlja se osobi odnosno
organu koji je podnio prijedlog sudu, osobi koja se liava poslovne sposobnosti,
staratelju ukoliko ga osoba im[ te organu starateljstva.
Sud ne mora rjeenje dostaviti osobi koja se liava poslovne sposobnosti ukoliko
bi to bilo tetno za njezino zdravlje.
Sud e po slubenoj dunosti obavijestiti organ starateljstva o
pravomonosti rjeenja ili o nastupanju pravnih posljedica i prije pravomonosti
rjeenje o lienju poslovne sposobnosti a dravnog odvjetnika samo ukoliko je

postupak pokrenut na njegov prijedlog.

STAVLJANJE POD STARATELJSTVO
Organ starateljstva, najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka
odluke suda, rjeenjem stavlja pod starateljstvo osobu koja je djelomino ili u
potpunosti liena poslovne sposobnosti ( tienik ).
Rjeenje o stavljanju pod starateljstvo donosi se sukladno postupku koji
propisuje Zakon te Zakonu o preuzimanju Zakona o opem upravnom postupku
(NN 53/91).
Spomenutim rjeenjem organ starateljstva moe:
- postaviti staratelja tieniku u konkretnoj osobi,
- sam obavljati dunost staratelja putem ovlatenog radnika ili
druge strune osobe izvan organa starateljstva (neposredno
starateljstvo),
- postaviti staratelja ali ograniiti opseg njegovih ovlatenja te
neke poslove obavljati sam.
Ukoliko se radi o postavljanju staratelja u konkretnoj osobi, za staratelja se
postavlja osoba koja ima osobna svojstva i sposobnosti za obavljanje te dunosti
te koja pristane biti staratelj.
Za staratelja se ne moe postaviti osoba koja je liena roditeljskog prava ili
liena poslovne sposobnosti, iji su interesi u suprotnosti s interesima tienika te
od koje se obzirom na njezino vladanje, osobna svojstva te odnose sa tienikom
i njegovim roditeljima ne moe oekivati da e pravilno obavljati dunost
staratelja.
Ukoliko je to mogue i nije u suprotnosti s interesima tienika, za
staratelja se u prvom redu postavlja njegov srodnik.
Organ starateljstva sasluati e tienika u pogledu osobe staratelja
ukoliko je on u mogunosti razumjeti o emu se radi. Sasluati e se i tienikovi
najblii srodnici.
Osobi koja je smjetena u odgovarajuu ustanovu, postavlja se staratelj
samo u pogledu onih poslova koje ustanova ne obavlja u okviru svoje redovite
djelatnosti.
Rjeenjem kojim se postavlja staratelj odreuje se i opseg njegovih
ovlatenja.
Kako je ve navedeno, pored mogunosti da postavi staratelja tieniku u
osobi srodnika ili slino, organ starateljstva moe odluiti da sam obavlja poslove
staratelja bilo" zbog najbolje zatite prava i interesa tienika na taj nain ( svae
srodnika i primarna elja za materijalnom koristi, od tienikove imovine), bilo
zbog toga jer ne postoji osoba koja pristaje biti starateljem ( agresivni duevni
bolesnici i teki alkoholiari kao tienici).
U tom sluaju organ starateljstva rjeenjem odreuje svoga radnika koji e
u njegovo ime obavljati poslove staratelja. To moe biti svaki struni radnik izuzev
referenta za starateljstvo koji u pogledu staratelja te ovlatenog radnika ili drugih
osoba ima nadzornu i savjetodavnu ulogu.
Kao treu mogunost ponovo navodimo mogunost da organ starateljstva
postavi staratelja ali u svome rjeenju ogranii opseg njegovih ovlatenja te neke
poslove odlui obavljati sam putem ovlatenog radnika ili druge strune osobe
izvan organa starateljstva.
Prilikom stavljanja pod starateljstvo a po potrebi i prije, organ starateljstva
putem svoje komisije vri popis i opis tienikove imovine. Popisu i opisu imovine
prisutni su tienik, ukoliko razumije o emu se radi, staratelj ili odreeni radnik
organa starateljstva te ovisno o sluaju i osoba kod koje se imovina nalazi.
O stavljanju tienika pod starateljstvo kao i o prestanku starateljstva,

organ starateljstva mora obavijestiti nadlenog matiara, a obavijestiti e se i

zemljino - knjini odjel nadlenog suda radi zabiljebe u zemljinim knjigama
ukoliko tienik ima nekretnine, a sve nakon to rjeenje o stavljanju pod
starateljstvo postane konano.
Organ starateljstva vodi evidenciju i dokumentaciju o osobama pod
starateljstvom u koje unosi sve vanije podatke o osobi i imovini tienika.
PRAVNI POLOAJ OSOBA LIENIH POSLOVNE SPOSOBNOSTI
Pravni poloaj osoba lienih poslovne sposobnosti te stavljenih pod
starateljstvo to jest tienika, moemo promatrati dvojako.
U graanskopravnom smislu, tienik koji je potpuno lien poslovne
sposobnosti ne moe sklapati nikakve pravne poslove. Ukoliko ih sklopi, takvi
pravni poslovi su nitavni. Sve pravne poslove kao i zastupanje pred svim
organima za njega vri staratelj. Za poslove koje Zakon propisuje, staratelju je
potrebno odobrenje organa starateljstva.
tienik koji je djelomino lien poslovne sposobnosti moe sam sklapati
pravne poslove ali je za njihovu vanost potrebno odobrenje staratelja,( tkz.
epavi pravni poslovi ). U odreenim poslovima takav je tienik i samostalan.
Naime, tienik koji je djelomino lien poslovne sposobnosti, moe samostalno
ostvarivati svoja prava i interese koji se tiu njegovog osobnog stanja to jest
statusne stvari kao to su primjerice brak te odnosi roditelja i djece. Spomenuti
tienik takoer samostalno zasniva radni odnos i ostvaruje samostalno svoja
prava i obveze u tom odnosu. Samo sud i samo iznimno moe osobu djelomino
lienu poslovne sposobnosti ograniiti u raspolaganju njezinom zaradom
ostvarenim radom.
U krivinopravnom smislu osobe koje uine krivina djela dijelimo na
uraunljive, neuraunljive i bitno smanjeno uraunljive.
Neuraunljiv je poinitelj koji u vrijeme izvrenje krivinog djela nije mogao
shvatiti znaenje svojega djela ili nije mogao upravljati svojim postupcima zbog
trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili
zaostalog duevnog razvoja.
Bitno smanjeno uraunljiv je poinitelj krivinog djela kojemu je sposobnost
da shvati znaenje svoga djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima zbog
nekog gore navedenog stanja bila bitno smanjena.
Prema neuraunljivim i bitno smanjeno uraunljivim poiniocima sud izrie
sigurnosne mjere kao: obvezno psihijatrijsko lijeenje i uvanje u zdravstvenoj
ustanovi, obvezno psihijatrijsko lijeenje na slobodi, obvezno lijeenje
alkoholiara i narkomana.
PRAVA I DUNOSTI STARATELJA
Staratelj zastupa tienika i samostalno obavlja sve radnje i pravne
poslove koji spadaju u redovito poslovanje.
Ukoliko je to mogue i ukoliko tienik razumije o emu se radi, staratelj je
duan posavjetovati se sa tienikom kod poduzimanja svakog vanijeg posla.
Poslove koji prelaze okvire redovitog poslovanja staratelj moe poduzeti
samo s odobrenjem organa starateljstva.
To su posebice:
- otuivanje ili optereivanje nekretnine tienika,
- otuivanje iz imovine tienika pokretnih stvari vee vrijednosti,
- raspolaganje imovinskim pravima vee vrijednosti,
- odricanje od nasljedstva ili legata ili odbijanje dara.
Gore navedena ogranienja u raspolaganju imovinom i pravima tienika
odnose se i na odreenog radnika ili drugu osobu koja u ime organa starateljstva

obavlja poslove staratelja.

Staratelj moe zakljuiti pravni posao sa tienikom ukoliko organ
starateljstva ocijeni da je to u interesu tienika te unaprijed odobri taj pravni
posao.
Staratelj ne moe u ime tienika sklopiti ugovor o jamstvu.
Staratelj, to jest odreeni radnik ili druga osoba koja u ime organa
starateljstva obavlja poslove staratelja, duna je svake godine ali i uvijek kada to
zatrai organ starateljstva podnijeti starateljski izvjetaj i poloiti raun o svom
radu bilo pismeno ili usmeno na zapisnik.
Iz izvjetaja se mora vidjeti na koji se nain brinulo o osobi tienika,
njegovom zdravlju te ostalom to je za njega vano. Izvjetaj takoer mora
sadravati i podatke o upravljanju i raspolaganju tienikovom imovinom ( prihodi
i rashodi te konano stanje imovine).
Organ starateljstva je duan ispitati izvjetaj i po potrebi poduzeti radnje za
zatitu tienikovih interesa.
Staratelj obavlja svoju dunost, u pravilu, besplatno.
Iznimno, organ starateljstva moe nagraditi staratelja ukoliko je obavljanje
njegove dunosti povezano s posebnim naporima, tekoama ili velikim gubitkom
vremena.
Staratelj ima pravo na naknadu opravdanih trokova uinjenih u obavljanju
svoje dunosti. Trokovi se namiruju redoslijedom koji je propisan i za osiguranje
sredstava za tienikove izdatke a sukladno lanku 185. Zakona.
Ukoliko se opravdani trokovi ( opravdanost cijeni organ starateljstva ) ne
mogu namiriti na taj nain, podmiruje ih organ starateljstva.
Staratelj nije duan ivjeti sa tienikom niti je duan primiti tienika na
smjetaj. Ukoliko treba rijeiti pitanje pomoi, njege i smjetaja tienika staratelj
e uz pomo organa i ustanova socijalne i zdravstvene skrbi moi to rijeiti kroz
prava i oblike koji se takvim osobama osiguravaju.
Staratelj odgovara za tetu koju u obavljanju svoje dunosti skrivi
tieniku. Iznos tete utvruje organ starateljstva te poziva staratelja da ju
nadoknadi u odreenom roku uz istovremeno podnoenje zahtjeva sudu za
osiguranje potraivanja tienika na imovini staratelja.
Ukoliko staratelj ne nadoknadi tetu, organ starateljstva podnijeti e tubu
za naknadu tete sudu bilo neposredno bilo putem staratelja za poseban sluaj.
PRIGOVOR NA RAD STARATELJA I ORGANA STARATELJSTVA
tienik, njegov brani drug, srodnici, pravosudni organi, zainteresirane
organizacije i zajednice mogu staviti prigovor na rad staratelja ili radnika koji u
ime organa starateljstva neposredno obavlja poslove staratelja kao i na rad
samog organa starateljstva.
Prigovor na rad staratelja podnosi se organu starateljstva ili organu koji u
drugom stupnju rjeava u upravnim stvarima starateljstva. Ukoliko se nae da su
prigovori osnovani odreuju se mjere koje treba poduzeti.
Prigovor na rad radnika organa a i samog organa starateljstva podnosi se
drugostupanjskom organu, a ukoliko se utvrdi da su prigovori osnovani daju se
upute organu starateljstva kako treba postupiti. Nakon primljene upute, organ starateljstva duan je u odreenom roku obavijestiti drugostupanjski organ o
poduzetim mjerama.
RAZRIJEENJE STARATELJA
Organ starateljstva razrijeiti e dunosti staratelja:
- ukoliko, to sam zatrai i to u roku od tri mjeseca od dana podnoenja
zahtjeva,

- ukoliko utvrdi da je staratelj u obavljanju svoje dunosti nemaran, da

ugroava interese tienika ili zloupotrebljava svoja ovlatenja, te
- ukoliko utvrdi da bi za tienika bilo korisnije postavljanje drugog
staratelja.
Organ starateljstva prati prilike u kojima tienik ivi pa u tu svrhu i obilazi
najmanje dva puta godinje tienika smjetenog u obitelji a najmanje jedanput
godinje tienika smjetenog u ustanovi.
Organ starateljstva prati i rad staratelja i po potrebi mu prua pomo.
Ukoliko staratelj prestane obavljati svoju dunost C samovoljno, bude
sprijeen ili umre) do postavljanja novog staratelja organ starateljstva duan je
poduzeti sve radnje u svrhu zatite prava i interesa tienika.
U sluaju promjene staratelja, organ starateljstva odreuje rok u kojem se
treba obaviti primopredaja dunosti. Primopredajom se utvruje postojee stanje
te rad dosadanjeg staratelja glede brige za osobu i imovinu tienika te se o
tome sastavlja zapisnik.
VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI
Kada prestanu razlozi zbog kojih je neka osoba liena poslovne
sposobnosti, sud e takoer u izvanparninom postupku odluiti o vraanju
poslovne sposobnosti. Prijedlog za vraanje ovlateni su podnijeti svi oni kojima
Zakon daje pravo da podnesu i prijedlog za oduzimanje poslovne sposobnosti.
Sud moe odluiti da se osobi u potpunosti ili djelomino vrati poslovna
sposobnost.
Na postupak vraanja poslovne sposobnosti odgovarajue se primjenjuju
odredbe Zakona o oduzimanju poslovne sposobnosti,
Kada sud odbije prijedlog za vraanje poslovne sposobnosti moe odrediti
rok prije isteka kojeg se ne moe ponovo traiti vraanje. Rok ne moe biti dui
od godinu dana.
Ovu "zabranu" sud donosi kada se u tijeku postupka utvrdi da se ne moe
oekivati izljeenje ili znatno poboljanje psihofizikog stanja osobe.
Prijedlog koji bude podnesen prije odreenog roka biti e odbaen.
TEFICA SALAJ, dipl. iur. Zagreb