49.

OSTVARIVANJE PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI (postupak, prava, vraćanje

primljene naknade)

Postupak:
Prava za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena osoba ostvaruje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Postupak za ostvarivanje prava utvrđenih ovim Zakonom pokreće se na zahtjev nezaposlene osobe. O
zahtjevu odlučuje u prvom stupnju regionalna odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda
rješenjem.
O žalbi protiv rješenja odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. Žalba ne odgađa izvršenje
rješenja.

Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava utvrđena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju
ovoga Zakona dužna je u roku od 15 dana prijaviti Zavodu svaku okolnost koja utječe na promjenu ili
prestanak prava.

Vraćanje primljene naknade:

Nezaposlena osoba kojoj je na teret Zavoda izvršena isplata ili je ostvarila neka primanja na koja nije
imala pravo, dužna ih je vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove.
Visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove utvrđuje u prvom stupnju regionalna
odnosno područna ustrojstvena jedinica Zavoda rješenjem po službenoj dužnosti. O žalbi protiv
rješenja odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Ako je na osnovi pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca radnik vraćen na rad i počeo raditi
te su mu uspostavljena prava po osnovi rada za razdoblje u kojem je bio nezaposlen, radnik je dužan
vratiti Zavodu iznose isplaćene novčane naknade i uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje.

Pravo Zavoda na utvrđivanje nepripadne isplate i prava na povrat nepripadne isplate zastarijevaju za
pet godina računajući od dana kada je zastara počela teći.

Prava za vrijeme nezaposlenosti

1. Novčana naknada

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa,
odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24
mjeseca.

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba:

1) kojoj je prestao radni odnos/prestala obavljati samostalnu djelatnost - ako se prijavi Zavodu i
podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, prestanka privremene
nesposobnosti za rad, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon
prestanka radnog odnosa/samostalne djelatnosti.

Nezaposlena osoba koja zbog opravdanog razloga propusti rok za prijavu, može se prijaviti i podnijeti
zahtjev Zavodu u roku od osam dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a
najkasnije 60 dana od propuštanja roka. Nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao na temelju
odluke nadležnog suda stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u
roku od 60 dana od dana pravomoćnosti iste.

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:

1) zbog toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza
ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca

1
2) pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe (iznimno pripada pravo na
novčanu naknadu ako je sporazum o prestanku radnog odnosa odnosno službe sklopljen: zbog
premještaja bračnog druga, odnosno izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto
prebivališta u skladu s posebnim propisima, zbog promjene mjesta prebivališta iz zdravstvenih
razloga, a na temelju mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo ili
na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom
propisu).
3) sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa
4) zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog,
odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim
propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada
5) redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom
zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti
6) zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca.

Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku
radnog odnosa odnosno službe ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni
odnos odnosno služba prestao na način utvrđen stavkom 1. ovoga članka (1-6).

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba koja je prestala obavljati samostalnu djelatnost
bez opravdanih razloga.

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade za osobu kojoj je prestao radni odnos čini prosjek
brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno
službe. Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može tako utvrditi, nezaposlenoj osobi
utvrđuje se osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene
posebnim propisom, ovisno o postotku vremena provedenog na radu.

Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od

utvrđene osnovice.

Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od (trajanje ovisi o vremenu provedenom na
radu)

1) 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine

2) 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine
3) 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine
4) 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine
5) 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina
…
Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do 5 godina do
ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu ima pravo na novčanu
naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti koje dovode do prestanka prava.

Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u
jednokratnom iznosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu, radi zapošljavanja i
samozapošljavanja.

Nezaposlenoj osobi koja podnese zahtjev za novčanu naknadu u roku novčana naknada pripada:

1) od prvog dana po prestanku radnog odnosa/obavljanja samostalne djelatnosti, prestanka privremene

nesposobnosti za rad, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon
prestanka radnog odnosa

Ako nezaposlena osoba podnese zahtjev u roku iz članka 38. stavaka 2. ili 3. ovoga Zakona, novčana
naknada pripada od dana podnošenja zahtjeva (u slučaju propuštanja roka).

2
Pravo na novčanu naknadu prestaje nezaposlenoj osobi ako:

1) zasnuje radni odnos

2) istekne razdoblje za koje je imala pravo na novčanu naknadu
3) obavlja posao bez potvrde, ugovora odnosno rješenja na temelju kojeg radi
4) registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili stekne više od 25 % udjela u trgovačkom
društvu ili drugoj pravnoj osobi
5) postane član zadruge
6) postane predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge
7) registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva
8) započne obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu
9) postane poljoprivredni osiguranik po propisima o mirovinskom osiguranju
10) se zaposli prema posebnim propisima
11) ispuni uvjete za starosnu mirovinu, ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, ostvari obiteljsku
mirovinu koja joj se isplaćuje, ostvari invalidsku mirovinu …
12) ima utvrđenu opću nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti od nadležnog
jedinstvenog tijela vještačenja
13) ostvari naknadu po posebnim propisima u iznosu višem od utvrđene novčane naknada
14) nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od tri mjeseca
15) navrši 65 godina života
16) odbije se uključiti u obrazovni program ili ga bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi
obrazovni program
17) ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavlja aktivnosti u
dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu i
18) se odjavi s evidencije.
19) Pravo na novčanu naknadu prestaje i nezaposlenoj osobi ako ta osoba ne prihvati ponuđena
zaposlenja u okviru stečene razine kvalifikacije i radnog iskustva do utvrđivanja profesionalnog plana,
a nakon toga ponuđena zaposlenja iz utvrđenoga profesionalnog plana ili ako svojim postupanjem
uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca, osim ako odbije zaposlenje zbog toga što
poslodavac redovito ne ispunjava obveze prema radnicima.
20) Iznimno, pravo na novčanu naknadu prestaje i nezaposlenoj osobi koja se vodi u evidenciji Zavoda
dulje od 12 mjeseci, ako ta osoba ne prihvati ponuđeno zaposlenje koje odgovara njezinim
procijenjenim osobnim i profesionalnim sposobnostima.

2. Mirovinsko osiguranje

Pravo na mirovinsko osiguranje ima nezaposlena osoba koja je:

- ostvarila pravo na novčanu naknadu
- i koja ispunjava uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu, dok ne stekne prvi uvjet
mirovinskog staža za starosnu mirovinu, ali najdulje u trajanju pet godina.

Zahtjev za mirovinsko osiguranje nezaposlena osoba može podnijeti u roku iz članka 38. ovoga
Zakona (30, 60).

Pravo na mirovinsko osiguranje iz članka 51. ovoga Zakona prestaje nezaposlenoj osobi nastupanjem
okolnosti iz članaka 48. i 49. ovoga Zakona, osim okolnosti iz članka 49. stavka 1. točke 2. ovoga
Zakona. (kad i novčana naknada).

3. Novčana pomoć i naknada troškova prijevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na

radnom mjestu
Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje koje organizira, odnosno troškove snosi
Zavod ima za dane provedene na obrazovanju pravo na:
1) novčanu pomoć u visini 50 % minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja i
2) naknadu troškova prijevoza u visini koju utvrđuje Upravno vijeće Zavoda odlukom.

3
Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na osposobljavanje na radno mjesto kod poslodavca ima za
dane provedene na osposobljavanju pravo na:
1) novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja i
2) naknadu troškova prijevoza u visini koju utvrđuje Upravno vijeće Zavoda odlukom.

Nezaposlena osoba kojoj za vrijeme obrazovanja odnosno osposobljavanja istekne pravo na novčanu
naknadu, ima pravo na novčanu pomoć do isteka tog obrazovanja.

4. Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova

Nezaposlena osoba kojoj Zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja
sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu ima pravo na jednokratnu novčanu
pomoć te na naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, bračnog druga, odnosno izvanbračnog
druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja.

5. Pravo na novčanu naknadu osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu

Hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme
nezaposlenosti u skladu s odredbama međunarodnog ugovora.

* Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do
65 godina koja nije u radnom odnosu, aktivno traži posao raspoloživa je za rad ako:

1) ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni
primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o
uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je
veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini
2) nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema više od 25% udjela u
trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi
3) nije član zadruge
4) nije predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge
5) nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva
6) ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu
7) nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju
8) nije zaposlena prema posebnim propisima
9) nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog
profesionalne nesposobnosti za rad odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku
mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta
mirovina ne isplaćuje
10) ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu
11) nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno
vrijeme za stalne sezonske poslove
12) nema utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju i
13) nije redoviti učenik ili student.

Osoba aktivno traži posao ako:

– provodi aktivnosti radi utvrđivanja profesionalnog plana traženja posla
– se pridržava aktivnosti utvrđenih profesionalnim planom i
– podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i natječaje

Raspoloživa je za rad - ako se odaziva na pozive Zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja
u terminima utvrđenim profesionalnim planom.

4
56. BORAVAK I RAD STRANACA U RH (kratkotrajni i privremeni boravak, prava stranaca
na stalnom boravku i prestanak stalnog boravka, dozvola za boravak i rad, potvrda o prijavi
rada, prestanak važenja dozvole za boravak i rad)

STRANAC je osoba koja nije hrvatski državljanin, a ima državljanstvo države članice EGP-a,
Švicarske Konfederacije, državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva.
Osoba bez državljanstva je osoba koju ni jedna država sukladno svom nacionalnom
zakonodavstvu ne smatra svojim državljaninom.
Državljanin države članice EGP-a je osoba koja ima državljanstvo jedne od država članica
EGP-a.
Državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske
Konfederacije.
Treća zemlja je država koja nije država članica EGP-a niti Švicarska Konfederacija.

BORAVAK DRŽAVLJANINA TREĆE ZEMLJE

Državljanin treće zemlje može boraviti u Republici Hrvatskoj na:
a. kratkotrajnom boravku,
b. privremenom ili
c. stalnom boravku.

a. Kratkotrajni boravak
Kratkotrajni boravak je boravak državljanina treće zemlje određen člankom 6. Zakonika o
schengenskim granicama (boravak u trajanju od ne više od 90 dana u bilo kojem razdoblju od
180 dana, koje podrazumijeva uzimanje u obzir razdoblja od 180 dana koje prethodi svakom
danu boravka).

Državljaninom treće zemlje na kratkotrajnom boravku ne smatra se državljanin treće zemlje

koji:
1. je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku
2. nema vizu, ako mu je viza potrebna
3. je iskoristio vizu ili je rok važenja vize istekao
4. je u prethodnih 180 dana zakonito i/ili nezakonito boravio u Republici Hrvatskoj dulje od
90 dana
5. je vraćen u Republiku Hrvatsku na temelju readmisijskog ugovora
6. je izručen u Republiku Hrvatsku na temelju međunarodnog ugovora o izručenju
7. je s graničnog prijelaza doveden u prostorije suda radi provođenja kaznenog ili prekršajnog
postupka, a nije mu odobren ulazak u Republiku Hrvatsku
8. ima zabranu ulaska i boravka u EGP-u odnosno u Republici Hrvatskoj

b. Privremeni boravak
Privremeni boravak odobrava se državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi
u Republici Hrvatskoj u svrhu:
1. spajanja obitelji,
2. srednjoškolskog obrazovanja i studiranja, Privremeni boravak u svrhu rada iz točke 1.
3. istraživanja, točke 6. odobrava se kao dozvola za boravak i
4. humanitarnog razloga rad.
5. životnog partnerstva,
6. rada i
7. rada upućenog radnika.

RAD DRŽAVLJANINA TREĆIH ZEMALJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

5
Državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za
boravak i rad ili potvrde o prijavi rada osim ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano.

Dozvola za boravak i rad može se izdati na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi državljani trećih
zemalja koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren:
1. stalni boravak,
2. međunarodnu ili privremenu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite pod uvjetima
propisanim posebnim propisom,
3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom
treće zemlje na stalnom boravku, azilantom te državljaninom treće zemlje kojem je odobrena
supsidijarna ili privremena zaštita,
4. privremeni boravak iz humanitarnih razloga,
5. privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom
treće zemlje koji ima odobren stalni boravak ili kojemu je odobrena međunarodna ili
privremena zaštita,
6. autonomni boravak,
7. status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez
zasnivanja radnog odnosa,
8. privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja iz članka 64. ovoga Zakona
9. privremeni boravak u svrhu studiranja kao redoviti student kada radi i samozapošljava se
najviše 20 sati tjedno
10. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s istraživačem iz članka 64. Ovog Zakona

Radom se ne smatra obavljanje prethodnih radnji za osnivanje i registraciju trgovačkog

društva ili obrta.

Državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje
mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca s
kojim je zasnovao radni odnos. Poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje samo na
onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi
rada. Poslodavac ne smije zapošljavati državljanina treće zemlje koji nezakonito boravi
u Republici Hrvatskoj niti se koristiti njegovim radom. Prije zasnivanja radnog odnosa
poslodavac mora od državljanina treće zemlje tražiti na uvid valjanu dozvolu za boravak i rad,
potvrdu o prijavi rada ili odobrenje boravka, a presliku koje je poslodavac dužan imati za
vrijeme trajanja radnog odnosa. Ako je državljanin treće zemlje predočio nevaljanu dozvolu,
poslodavac se neće smatrati odgovornim za zapošljavanje državljanina treće zemlje koji
nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj osim ako je poslodavac znao da je dokument koji je
predočen kao dozvola za boravak i rad bio krivotvoren. Poslodavac koji zapošljava
državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada dužan
je u roku od 8 dana od dana zasnivanja radnog odnosa ili početka rada državljanina treće
zemlje, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu, odnosno policijsku postaju.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na rad državljana trećih zemalja primjenjuju se
na državljane one države članice Europske unije koja na rad državljana Republike
Hrvatske i članova njihovih obitelji primjenjuje nacionalne mjere ili mjere koje
proizlaze iz dvostranih sporazuma.

Godišnja kvota za zapošljavanje državljanina trećih zemalja:

6
Vlada Republike Hrvatske Odlukom utvrđuje godišnju kvotu za zapošljavanje državljanina
trećih zemalja najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu za produženje
već izdanih dozvola i novo zapošljavanje. Prijedlog godišnje kvote za državljanina trećih
zemalja izrađuje ministarstvo nadležno za rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i predstavnika
socijalnih partnera.
 Godišnja kvota za zapošljavanje državljana trećih zemalja utvrđuje se u skladu sa
stanjem na tržištu rada.
 Godišnjom kvotom za zapošljavanje državljanina trećih zemalja utvrđuju se
djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta novo zapošljavanje te broj dozvola za
svaku od djelatnosti i zanimanja.
 Godišnjom kvotom za zapošljavanje državljana trećih zemalja može se utvrditi kvota
dozvola za sezonski rad do 90 dana i do šest mjeseci, kao i kvota dozvola za osobe
premještene unutar društva.
Dozvola za boravak i rad
1. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote za zapošljavanje državljanina
trećih zemalja:
Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote odobrit će se državljaninu treće zemlje
koji ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka te priloži:
1. ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili odgovarajući
dokaz o radu,
2. dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti državljanina treće zemlje,
3. dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili
ustanove u Republici Hrvatskoj.

2. Sezonski radnici
Sezonski radnik može raditi temeljem:
1. dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili
2. dozvole za boravak i rad za sezonski rad do šest mjeseci.
Sezonskom radniku kojemu je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza može se izdati
viza za kratkotrajni boravak te se u rubriku »napomene« unose riječi: »sezonski rad

Dozvola za boravak i rad za sezonski rad može se odobriti sezonskom radniku ako:
1. ima valjanu stranu putnu ispravu za vrijeme važenja dozvole za boravak i rad
2. ima valjani ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili
obvezujuću ponudu poslodavca za posao u kojoj je naveden obvezni sadržaj ugovora o radu
3. ima zdravstveno osiguranje
4. ima osiguran primjeren smještaj
5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje
6. nema zabranu ulaska i boravka u EGP-u odnosno u Republici Hrvatskoj

Zahtjev za odobrenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad odbit će se:

1. ako je priložena dokumentacija prijevarno stečena, prepravljena ili krivotvorena
2. ako se utvrdi da će sezonski radnik postati teret za sustav socijalne skrbi, predstavljati rizik
u pogledu nezakonitog useljavanja ili da ne namjerava napustiti Republiku Hrvatsku
najkasnije na dan prestanka važenja dozvole

Zahtjev za odobrenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad može se odbiti:

7
1. ako sezonski radnik nije poštovao obveze iz prethodne dozvole za boravak i rad za sezonski
rad
2. ako je poslodavac u razdoblju 12 mjeseci koji izravno prethode datumu podnošenja
zahtjeva za dozvole za boravak i rad za sezonski rad, ukinuo radno mjesto na puno radno
vrijeme kako bi oslobodio radno mjesto koje želi popuniti sezonskim radnikom

Produženje dozvole za boravak i rad za sezonski rad

Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u Republici
Hrvatskoj najdulje šest mjeseci godišnje nakon čega mora napustiti Republiku Hrvatsku.
Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produžiti važenje dozvole
za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.
Zahtjev za produženje dozvole za boravak i rad za sezonski rad podnosi se policijskoj upravi,
odnosno policijskoj postaji najkasnije 30 dana prije isteka roka važenja navedene
dozvole.
O zahtjevu za produženje dozvole za boravak i rad za sezonski rad iz stavka 3. ovoga članka
Ministarstvo putem nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje dužno je odlučiti u
roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Ukidanje i poništenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad

Dozvola za boravak i rad za sezonski rad ukinut će se:
1. ako sezonski radnik obavlja poslove za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad za
sezonski rad
2. ako sezonski radnik radi za poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad za
sezonski rad
3. ako prestanu postojati uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad za sezonski rad

Dozvola za boravak i rad za sezonski rad može se ukinuti ako:

1. poslodavac ne ispunjava obveze u odnosu na socijalnu sigurnost, prava radnika, uvjete rada
i zapošljavanja te porezne obveze, koje je dužan ispunjavati sukladno propisima Republike
Hrvatske i kolektivnom ugovoru koji obvezuje poslodavca, ako takav postoji
2. je poslodavac u postupku stečaja sukladno posebnom propisu ili je bio u tom postupku ili
ne obavlja gospodarsku aktivnost

Dozvola za boravak i rad za sezonski rad ukinut će se ako sezonski radnik ima zabranu ulaska
i boravka.

Odredba o ukidanju dozvole za boravak i rad za sezonski rad ako poslodavac postupa
suprotno odredbama Zakona o radu i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega
odnosno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na rad ili je poslodavac u postupku stečaja
sukladno posebnom propisu ili je bilo u tom postupku ili ne obavlja gospodarsku aktivnost ne
primjenjuje se na sezonskog radnika koji podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i
rad za sezonski rad kod drugog poslodavca.

Dozvola za boravak i rad za sezonski rad poništit će se ako je priložena dokumentacija

prijevarno stečena, prepravljena ili krivotvorena.

Protiv odluke Ministarstva donesene putem nadležne policijske uprave, odnosno policijske
postaje iz stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje
Povjerenstvo.

8
Prava sezonskog radnika
Sezonski radnici imaju jednaka prava kao i hrvatski državljani u odnosu na:
1. uvjete zapošljavanja, uključujući najnižu dob za zaposlenje, i radne uvjete, uključujući
plaću i prestanak ugovora o radu, radno vrijeme, odmore, dopuste, blagdane i neradne dane,
kao i zdravstvene i sigurnosne zahtjeve na mjestu rada;
2. pravo na sudjelovanje u štrajku i industrijskoj akciji, na slobodu sindikalnog organiziranja i
članstva u sindikatu ili u bilo kojoj strukovnoj organizaciji, kao i na prava i povlastice koje
pružaju te organizacije, uključujući pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog
ugovora, ne dovodeći u pitanje odredbe o javnom poretku i nacionalnoj sigurnosti,
3. zaostale isplate od poslodavaca, u vezi s eventualnim nepodmirenim primicima od rada,
prema državljaninu treće zemlje;
4. grane socijalne sigurnosti, kako su određene u članku 3. Uredbe (EZ) br. 883/2004
5. pristup robi i uslugama te ponudi robe i usluga koje su dostupne javnosti, osim stanovanja,
ne dovodeći u pitanje slobodu sklapanja ugovora u skladu s pravom Unije i nacionalnim
pravom;
6. usluge savjetovanja o sezonskom radu koje pruža nadležna javna služba zapošljavanja;
7. obrazovanje i strukovno osposobljavanje;
8. priznavanja diploma, potvrda i drugih stručnih kvalifikacija, u skladu s posebnim
propisima;
9. porezne povlastice, u mjeri u kojoj se smatra da sezonski radnik za porezne svrhe ima
boravište u Republici Hrvatskoj.

Sudska zaštita
Sezonski radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno ovim Zakonom
može radi zaštite i ostvarivanja tih prava protiv poslodavca pokrenuti odgovarajući
postupak pred nadležnim sudom, državnim tijelima ili pravnim osobama s javnim ovlastima
u Republici Hrvatskoj, u skladu s propisima Republike Hrvatske.
Sezonski radnik može i nakon prestanka radnoga odnosa s poslodavcem pokrenuti postupak iz
stavka 1. ovoga članka, u skladu s propisima Republike Hrvatske.
Sezonski radnik koji je pokrenuo postupak zaštite prava iz stavka 1. ovoga članka ne smije
zbog toga biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zaposlenih kod poslodavca
niti ta okolnost smije štetno utjecati na ostvarenje njegovih prava iz radnoga odnosa.
U postupku zaštite prava iz stavka 1. ovoga članka, sezonskog radnika po njegovu ovlaštenju
mogu zastupati osobe ovlaštene za pružanje pravne pomoći, odnosno udruge ili druge
organizacije koje su na to ovlaštene u skladu s posebnim propisima.

3. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se izdati:
1. pograničnim radnicima pod uvjetom uzajamnosti,
2. državljanima trećih zemalja koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima,
podružnicama i predstavništvima,
3. ostalim neophodnim osobama kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike
Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,
4. državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu u kojem ima
vlasnički udio najmanje 51% ili u obrtu u kojem je jedini vlasnik,
5. radniku koji obavlja poslove pružanja usluga u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema
pravo poslovnog nastana u državi članici EGP-a,
6. učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu
nacionalnih manjina,
7. profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj,
8. umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u Republici Hrvatskoj,

9
9. državljanima trećih zemalja koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su
registrirane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još najmanje tri države,
10. državljanima trećih zemalja koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih
zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Republici
Hrvatskoj,
11. državljanima trećih zemalja koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje
Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama,
12. znanstvenim istraživačima te državljanima trećih zemalja koji se zapošljavaju na
znanstvena, znanstveno - nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim
osobama,
13. profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji
izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika,
14. državljanima trećih zemalja koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz
članka 79. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,
15. osobi s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a,
16. ključnom osoblju, radniku i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država
članica i Republike Hrvatske,
17. državljaninu treće zemlje premještenom unutar društva u svrhu dugoročne mobilnosti
sukladno članku 79.c ovoga Zakona
18. državljanima trećih zemalja koji dolaze na određeno razdoblje za obavljanje određenih
poslova sukladno sporazumima koje je Vlada Republike Hrvatske zaključila s trećim
zemljama
19. državljaninu treće zemlje koji je na specijalizaciji u Republici Hrvatskoj u djelatnosti
zdravstva sukladno posebnim propisima
Prije izdavanja dozvole za boravak i rad iz stavka 1. točke 4. i 6. ovoga članka (u skripti
3. i 5. točka) policijska uprava odnosno policijska postaja dužna je zatražiti suglasnost
Ministarstva.

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se odobriti državljaninu treće zemlje koji
ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka, te priloži:
1. ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi
odgovarajući ugovor,
2. dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti državljanina treće zemlje,
3. dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili
ustanove u Republici Hrvatskoj,
4. obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja državljanina treće zemlje koje sadrži podatke o
stručnom znanju, kvalifikacijama i radnom iskustvu državljanina treće zemlje, te iz kojih
razloga se radno mjesto ne može popuniti s hrvatskog tržišta radne snage.

Državljanima trećih zemalja koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima,

podružnicama i predstavništvima dozvola za boravak i rad može se izdati ukoliko su
ispunjeni uvjeti iz članka 77. ovoga Zakona i ako: (čl 78. st.1.)
1. vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva, odnosno imovina komanditnog ili javnog
trgovačkog društva prelazi iznos od 100.000,00 kuna,
2. su u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva
zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana na poslovima različitim od poslova prokurista,
člana uprave ili nadzornog odbora i
3. njegova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici
Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za
statistiku.

10
Osoba premještena unutar društva (čl. 79.a)
Osoba premještena unutar društva je državljanin treće zemlje koji je rukovoditelj, stručnjak ili
pripravnik vezan ugovorom o radu s trgovačkim društvom, podružnicom ili predstavništvom
koje ima poslovni nastan u trećoj zemlji koje ga privremeno premješta za profesionalne
potrebe ili za potrebe osposobljavanja u trgovačko društvo, podružnicu ili predstavništvo s
poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: subjekt) koji pripada istom
trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava.
Osoba premještena unutar društva je:
1. rukovoditelj - osoba na vodećem položaju koja upravlja poslovanjem subjekta s poslovnim
nastanom u Republici Hrvatskoj i koja se nalazi pod općim nadzorom ili prima smjernice od
uprave ili dioničara trgovačkog društva ili osobe koja obnaša istovjetnu dužnost, a taj položaj
obuhvaća: upravljanje subjektom ili pojedinim njegovim dijelom, nadzor i kontrolu rada
drugog nadzornog, stručnog ili rukovodećeg osoblja te ovlast za odlučivanje o pravima i
obvezama iz radnog odnosa u vezi s osobljem;
2. stručnjak - osoba koja posjeduje kompetencije od ključne važnosti za područje djelovanja,
tehnike ili rukovođenje subjekta s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj. Pri procjeni
kompetencije uzima se u obzir ne samo znanje specifično za subjekt s poslovnim nastanom
već i ima li ta osoba posebnu stručnost koja se dokazuje stručnim kvalifikacijama, uključujući
odgovarajuće stručno iskustvo za vrstu posla ili aktivnost koja zahtijeva specifično tehničko
znanje, uključujući moguće članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi;
3. pripravnik - osoba koja posjeduje diplomu visokog učilišta, a koja je premještena u
subjekt s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj u svrhu karijernog razvoja ili kako bi
sudjelovala u osposobljavanju u poslovnim tehnikama ili metodama i plaćena je za vrijeme
tog premještaja.

Kratkoročna mobilnost
Državljanin treće zemlje koji ima valjanu dozvolu izdanu u svrhu premještaja unutar društva,
koju je izdala druga država članica EGP-a, može raditi u subjektu s poslovnim nastanom u
Republici Hrvatskoj koji pripada istom trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava u
razdoblju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, bez obveze ishođenja dozvole za
boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
Dugoročna mobilnost
Državljaninu treće zemlje, koji ima valjanu dozvolu izdanu u svrhu premještaja unutar
društva, a koju je izdala druga država članica EGP-a i koji namjerava raditi dulje od 90 dana
u subjektu s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koji pripada istom trgovačkom
društvu ili skupini trgovačkih društava, može se odobriti dozvola za boravak i rad za
dugoročnu mobilnost izvan godišnje kvote.
Državljanin treće zemlje iz stavka 1. ovoga članka podnosi zahtjev za odobrenje dozvole za
boravak i rad za dugoročnu mobilnost u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ili u
diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske.
Dozvola za boravak i rad za dugoročnu mobilnost može se odobriti državljaninu treće zemlje
ako:
1. ima valjanu stranu putnu ispravu i dokaz o zdravstvenom osiguranju,
2. subjekt s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj i trgovačko društvo s poslovnim
nastanom u trećoj zemlji pripadaju istom trgovačkom društvu ili skupini trgovačkih društava,
3. priloži ugovor o radu i potvrdu o premještaju kako je propisano člankom 79.a stavkom 3.
točkom 3. ovoga Zakona,
4. dostavi adresu stanovanja u Republici Hrvatskoj,

11
5. nema zabranu ulaska i boravka u EGP-u odnosno u Republici Hrvatskoj i
6. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad(čl. 80.):

O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad rješenjem odlučuje Ministarstvo putem
nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu boravišta državljanina
treće zemlje. Protiv rješenja može se izjaviti žalba, o kojoj odlučuje Povjerenstvo. Dozvola za
boravak i rad izdaje se državljaninu treće zemlje na vrijeme koje je potrebno za obavljanje
posla, odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, a
najduže do godine dana.

Ministarstvo putem nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje može odbiti
zahtjev za odobrenje dozvole za boravak i rad ako:
1. poslodavac ne ispunjava obveze u odnosu na socijalnu sigurnost, prava radnika, uvjete rada
i zapošljavanja te porezne obveze odnosno kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca, ako
takav postoji ili
2. je poslodavac u postupku stečaja sukladno posebnom propisu ili je bio u tom postupku ili
ne obavlja gospodarsku aktivnost ili
3. državljanin treće zemlje krši odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ulazak, boravak ili
rad ili
4. državljanin treće zemlje ili poslodavac nije podmirio izrečenu novčanu kaznu ili
5. je poslodavac sankcioniran zbog neprijavljenog rada ili nezakonitog zapošljavanja ili
6. je glavna svrha osnivanja ili djelovanja poslodavca odnosno subjekta domaćina olakšavanje
ulaska državljana trećih zemalja

Potvrda o prijavi rada-čl. 82.

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći
državljani trećih zemalja:
1. prokuristi, ključno osoblje i članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koji obavljaju
poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,
2. pružatelji usluga u turizmu, turistički predstavnici, odnosno animatori sukladno posebnim
propisima,
3. znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici - predstavnici
međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih
projekata važnih za Republiku Hrvatsku,
4. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i
znanstvenih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa
kulturne i obrazovne suradnje, kao i upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih
kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija koje u Republici Hrvatskoj imaju svoje
podružnice, ako dolaze iz matične institucije,
5. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na
temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,
6. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,
7. predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku
ili karitativnu službu,
8. koji dolaze na praksu u diplomatske misije ili konzularne urede akreditirane u Republici
Hrvatskoj,
9. volonteri koji volontiraju u subjektu domaćinu u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim
propisima, odnosno na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera,
10. koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova, odnosno
državljani treće zemlje koji obavljaju poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže

12
opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog
naručitelja,
11. koji rade na plovilima i upisani su u popis posade,
12. koji obavljaju stručnu praksu, usavršavanje ili volontiranje u okviru Programa Unije,
programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ i njegovih sljednika, kao i
ostalih međunarodnih programa te ostalih programa i inicijativa koje provodi tijelo nadležno
za poslove obrazovanja i znanosti i tijela u čijoj je nadležnosti volonterstvo,
13. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,
14. koji provode stručnu izobrazbu, usavršavanje ili školovanje radnika zaposlenih kod
pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,
15. koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov
rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,
16. koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je
organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,
17. koji dolaze kod hrvatskih pravnih ili fizičkih osoba, ustanova ili udruga obaviti
vježbenički staž za koji ne primaju naknadu i
18. umjetnici, autori, tehničko i ostalo osoblje koje sudjeluje na snimanju visokobudžetnog
filma
19. fizičke i pravne osobe iz trećih zemalja registrirane za obavljanje pogrebničke djelatnosti
sukladno posebnom propisu
20. turistički predstavnici stranih turističkih agencija koji dolaze na temelju sklopljenog
ugovora o pružanju usluga s turističkom agencijom u Republici Hrvatskoj

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 60 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći
državljani trećih zemalja:
1. pružatelji revizorskih i konzultantskih usluga,
2. predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima,
3. umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge
kulturne priredbe, odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti,
4. radnici u cirkusima ili zabavnim parkovima.

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 30 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi

državljani trećih zemalja:
1. autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće
izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,
2. prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje na sportskim priredbama i
natjecanjima,
3. na snimanju modnih editorijala ili reklamnih kampanja,
4. na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac.

Državljanin treće zemlje koji će raditi do 90 dana i državljanin treće zemlje koji će raditi do
60 odnosno 30 dana ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njegovim uslugama, dužni
su prije početka rada, od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje, pribaviti
potvrdu o prijavi rada prema mjestu obavljanja poslova ili sjedištu poslodavca (međutim,
državljanin treće zemlje nije dužan ishoditi dozvolu za boravak i rad). Na temelju izdane
potvrde o prijavi rada državljanin treće zemlje za istog poslodavca ili primatelja usluge može
raditi na cijelom području Republike Hrvatske.

Pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koristi usluge državljanina treće zemlje koji će
raditi do 90 dana i državljanin treće zemlje koji će raditi do 60 odnosno 30 dana mora imati
sklopljen odgovarajući ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa državljaninom treće zemlje

13
ili inozemnim poslodavcem koji upućuje državljanina treće zemlje na rad u Republiku
Hrvatsku.
Prestanak važenja dozvole za boravak i rad
Dozvola za boravak i rad prestaje važiti ako
1. su ispunjeni uvjeti iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona (prestanak priveremenog boravka
državljanunu treće zemlje)
2. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana,
3. državljanin treće zemlje obavlja poslove za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad
4. državljanin treće zemlje radi za poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i
rad,
5. državljanin treće zemlje ili poslodavac ne poštuje propise o radu, zdravstvenom i
mirovinskom osiguranju te druge propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati

Protiv rješenja Ministarstva donesenog putem nadležne policijske uprave, odnosno policijske
postaje iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba, o kojoj odlučuje Povjerenstvo.

Prava državljanina trećih zemalja na stalnom boravku

Državljanin treće zemlje na stalnom boravku ima pravo na:
1. rad i samozapošljavanje
2. stručno usavršavanje
3. obrazovanje i studentske stipendije
4. socijalnu skrb, prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, pravo na doplatak za djecu
te rodiljne i roditeljske potpore
5. porezne olakšice
6. pristup tržištu roba i usluga
7. slobodu udruživanja i povezivanja te članstva u organizacijama koje zastupaju radnike ili
poslodavce ili organizacijama čiji članovi obavljaju posebno zanimanje, uključujući i naknade
koje im takve organizacije daju

Prestanak stalnog boravka

Stalni boravak prestaje državljaninu treće zemlje ako
1. ima zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj
2. se iselio iz Republike Hrvatske ili neprekidno boravio u inozemstvu duže od godinu dana
3. se utvrdi da je državljanin treće zemlje svjesno dao neistinite podatke ili je svjesno prikrio
cilj i okolnosti koje su bile od važnosti za odobrenje stalnog boravka
4. to zahtijevaju razlozi zaštite javnog poretka, nacionalne sigurnosti ili javnog zdravlja
5. na vlastiti zahtjev,
6. je državljaninu treće zemlje poništen azil ili supsidijarna zaštita
Rješenje o prestanku stalnog boravka donosi Ministarstvo na prijedlog policijske uprave,
odnosno policijske postaje.
Rješenje o prestanku stalnog boravka može se donijeti bez prethodnog saslušanja državljanina
treće zemlje.
Ministarstvo ne donosi rješenje o prestanku stalnog boravka ako je zabrana ulaska i boravka
iz stavka 1. točke 1. ovoga članka izrečena rješenjem o protjerivanju.
Protiv rješenja o prestanku stalnog boravka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

14
126. IZVLAŠTENJE (pretpostavke, vrste, korisnik, postupak izvlaštenja, sudska zaštita)

Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14, 69/17) uređuje sustav izvlaštenja, način
utvrđivanja interesa Republike Hrvatske u tom sustavu, tijela nadležna za provedbu postupka
izvlaštenja, pripremne radnje i postupak izvlaštenja, način određivanja naknade za izvlaštene
nekretnine, način određivanja naknade za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju
izvlaštenima te druga pitanja s tim u vezi.
Postupci izvlaštenja su hitni.
Predmet izvlaštenja
Nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano:

 kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu RH,
 kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje,
u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na
dosadašnji način.
Nekretnina se u tom smislu može izvlastiti radi izgradnje građevine ili izvođenja radova gospodarske
infrastrukture, groblja i drugih objekata komunalne infrastrukture, zdravstvenih, prosvjetnih, kulturnih
i sportskih građevina, industrijskih, energetskih, vodnogospodarskih, prometnih i objekata
elektroničkih komunikacija, građevina za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja
i eksploatacije rudnog i drugog blaga.
Nekretnina se može izvlastiti i kad je to potrebno radi izgradnje drugih građevina ili izvođenja
drugih radova određenih uredbom Vlade Republike Hrvatske od državnog i područnog
(regionalnog) značaja ili radi provedbe strateških projekata koje je Vlada Republike Hrvatske
proglasila strateškim investicijskim projektima.
Korisnik izvlaštenja - Izvlaštenje se može provesti u korist fizičke ili pravne osobe (izvlaštenjem
stječe pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlaštenje provedeno – svrha izvlaštenja).
Prijašnji vlasnik - vlasnik nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje, a u odnosu na
kojeg je doneseno privremeno rješenje o izvlaštenju (čl. 36.a) ili rješenje o izvlaštenju (čl. 37).
VRSTE IZVLAŠTENJA:
Potpuno izvlaštenje - izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja; prestaju pravo
vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini.
Nepotpuno izvlaštenje - ograničava se pravo vlasništva na nekretnini ustanovljenjem zakupa ili
ustanovljenjem služnosti.

- Zakup – može se ustanoviti samo ako će se zemljište, s obzirom na svrhu za koju se zakup
predlaže, koristiti ograničeno vrijeme, a najviše do pet godina u svrhu istraživanja rudnog i
drugog blaga, korištenja kamenoloma, vađenja gline, pijeska i šljunka i slično. Ako se
korištenjem zemljišta na temelju zakupa uništi kultura zemljišta tako da se ono ne može
koristiti na dosadašnji način, vlasnik može zahtijevati da se provede potpuno izvlaštenje (u
roku od šest mjeseci od dana prestanka zakupa – nakon isteka roka se odbacuje).

Privremeno uzimanje u posjed susjednog zemljišta - Ako je susjedno zemljište potrebno za

smještaj radnika, materijala, strojeva i drugog radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu
Republike Hrvatske, na zahtjev korisnika izvlaštenja odredit će se njegovo privremeno uzimanje u
posjed (ukinut će se prestankom potrebe zbog koje je određeno, odnosno nakon završetka građenja ili
izvođenja radova na glavnoj građevini).

15
Izvlaštenje preostalog dijela nekretnine - Ako se tijekom postupka potpunog izvlaštenja dijela
nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskog interesa koristiti preostali dio, na njegov zahtjev
izvlastit će se i taj dio (može podnijeti zahtjev do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju o čemu će
Ministarstvo odnosno nadležno tijelo poučiti vlasnika nekretnine i pouku obvezno navesti u
zapisniku). Pri odlučivanju o zahtjevu za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine uzet će se u obzir
okolnosti koje će nastati izgradnjom građevine ili izvođenjem radova, a koje su od utjecaja na
gospodarski interes vlasnika za korištenje nekretnine kao i smanjenje vrijednosti preostalog dijela
nekretnine.
PRETPOSTAVKE ZA IZVLAŠTENJE
Nekretnina se može izvlastiti nakon što je na način propisan ovim Zakonom utvrđen interes Republike
Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova (mora biti u skladu s pravomoćnom lokacijskom
dozvolom).
NAKNADA ZA IZVLAŠTENU NEKRETNINU
Za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.
Iznimno, naknada za izvlaštenu nekretninu može biti i odgovarajuća druga nekretnina čija tržišna
vrijednost odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini/gradu.
Određivanje naknade
Naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje se u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine
koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja
nagodbe prema ovom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije
promjene namjene koja je povod izvlaštenja.
Iznimno, naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje se davanjem u vlasništvo druge
odgovarajuće nekretnine čija vrijednost odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se
izvlašćuje, u istoj općini ili gradu, kojom se prijašnjem vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje
omogućavaju isti životni uvjeti i uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu, kada korisnik
izvlaštenja s takvom nekretninom raspolaže.
Tržišna vrijednost nekretnine izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog
sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom
zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme
izrade tog elaborata
Građevina izgrađena bez akta na temelju kojega se može graditi prema posebnom propisu
odnosno protivno tom aktu
Vlasnik građevine nema pravo na naknadu za građevinu koja je izgrađena bez akta na temelju kojega
se može graditi prema posebnom propisu odnosno koja je izgrađena protivno tom aktu. Uklanjanje
građevine odnosno ozakonjenje nezakonito izgrađene građevine predstavlja prethodno pitanje za
postupak izvlaštenja.
Ako se u postupku izvlaštenja utvrdi da ne postoji izvršno rješenje o uklanjanju te građevine,
Ministarstvo odnosno nadležno tijelo prekinut će postupak izvlaštenja i zatražiti od građevinske
inspekcije pokretanje postupka radi rješavanja tog pitanja prema posebnom propisu. Ministarstvo
odnosno nadležno tijelo prekinut će postupak izvlaštenja do okončanja postupka koji se vodi na
temelju zakona kojim je uređeno postupanje s nezakonito izgrađenim građevinama.
Postupak prekinut radi rješavanja prethodnog pitanja nastavit će se kad odluka o tom pitanju postane
pravomoćna.
Ove odredbe se ne odnose na građevine izgrađene do 15. veljače 1968.

16
Postupak izvlaštenja neće se prekinuti ako su korisnik izvlaštenja i vlasnik nekretnine suglasni da se
naknada vrijednosti za nezakonito izgrađenu građevinu odredi primjenom pravila o određivanju
tržišne vrijednosti nekretnine.
Troškovi ulaganja u nekretnine nakon obavijesti o podnesenom prijedlogu za izvlaštenje
Vlasnik nekretnine nema pravo na naknadu troškova za ulaganje u nekretnine koje je izvršio nakon što
je obaviješten o podnesenom prijedlogu za izvlaštenje, osim onih troškova koji su bili nužni za
korištenje i održavanje nekretnine.
Usjevi i plodovi
Vlasnik nekretnine ima pravo sabrati usjeve i skupiti plodove koji su sazreli u vrijeme stupanja u
posjed korisnika izvlaštenja.
Ako vlasnik nekretnine stupanjem u posjed korisnika izvlaštenja neće biti u mogućnosti sabrati usjeve
i skupiti plodove, pripada mu pravo na naknadu za usjeve i plodove prema uobičajenoj veleprodajnoj
cijeni tih usjeva i plodova u vrijeme stupanja u posjed korisnika izvlaštenja.
Naknada za ustanovljenje služnosti
Za ustanovljenje služnosti naknada se određuje u iznosu za koji je zbog ustanovljenja služnosti
umanjena tržišna vrijednost nekretnine. Za eventualnu štetu nastalu ustanovljenjem služnosti korisnik
izvlaštenja odgovara vlasniku nekretnine prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.
Naknada za ustanovljenje zakupa
Za ustanovljenje zakupa naknada se određuje u visini zakupnine koja se postiže na tržištu. Naknada se
može odrediti u obliku jednokratnog iznosa za cijelo vrijeme trajanja zakupa ili u godišnjem iznosu.
Pravo na naknadu vlasnik nekretnine stječe od dana kada je korisnik izvlaštenja stupio u posjed
zemljišta. Za eventualnu štetu nastalu ustanovljenjem zakupa korisnik izvlaštenja odgovara vlasniku
nekretnine prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.
Naknada za privremeno uzimanje u posjed susjednog zemljišta
Naknada za privremeno uzimanje u posjed susjednog zemljišta određuje se u visini i na način kako je
ovim Zakonom propisano za naknadu u slučaju ustanovljenja zakupa.
Posebni oblici i uvjeti naknade kada se zbog izvlaštenja znatan broj stanovnika mora iseliti
Ako je radi izgradnje građevine ili izvođenja radova potrebno izvlastiti nekretnine zbog čega bi se
znatan broj stanovnika morao preseliti iz područja u kojem se izvlaštene nekretnine nalaze, posebnim
zakonom uredit će se posebni oblici i uvjeti naknade, kao i uređenje svih odnosa vezanih uz
preseljenje vlasnika i njihovih obitelji. U ovom slučaju korisniku izvlaštenja ne mogu se izvlaštene
nekretnine predati u posjed dok prema vlasnicima ne ispuni obveze određene na temelju posebnog
zakona.
Prestanak hipoteke, služnosti i drugih stvarnih prava
Danom pravomoćnosti rješenja o potpunom izvlaštenju na izvlaštenim nekretninama prestaju
hipoteka, služnost i druga stvarna prava. Ako je na izvlaštenoj nekretnini postojala hipoteka, korisnik
izvlaštenja dužan je odgovarajući iznos naknade položiti u banci na poseban račun, osim u slučajevima
kada je vlasniku nekretnine opterećene hipotekom dana na ime naknade druga nekretnina u kojem
slučaju hipoteka prelazi na tu nekretninu. Banka će isplatiti naknadu vlasniku nekretnine, odnosno
naknadu nositelju stvarnog prava samo na temelju pisanog sporazuma sklopljenog između vlasnika
nekretnine i nositelja stvarnog prava na toj nekretnini na kojem je potpise ovjerio javni bilježnik ili na
temelju sudske odluke o uređenju imovinskih odnosa o tražbini nositelja stvarnog prava prema
prijašnjem vlasniku nekretnine, a koje stvarno pravo je prestalo izvlaštenjem ( za sve eventualne

17
sporove nastale iz ovog odnosa određuje se stvarna nadležnost općinskog suda prema mjestu gdje se
nalazi nekretnina).
Uknjižba prava vlasništva i drugih stvarnih prava
Uknjižba prava vlasništva i drugih stvarnih prava na izvlaštenoj nekretnini, kao i na nekretnini koja je
dana na ime naknade vlasniku nekretnine, upisat će se na zahtjev korisnika izvlaštenja ili vlasnika
nekretnine na temelju pravomoćnog rješenja o izvlaštenju i dokaza o isplaćenoj naknadi u iznosu
određenom rješenjem o izvlaštenju odnosno dokaza o stjecanju prava vlasništva vlasnika nekretnine na
drugoj odgovarajućoj nekretnini.
NAKNADA ZA NEKRETNINE ZA KOJE SE, PO POSEBNOM PROPISU, SMATRA DA SU
IZVLAŠTENE
Stranci (čl. 57)
Za nekretnine za koje je stranoj osobi prestalo pravo vlasništva na temelju članka 358. stavka 2. ZV-a
(nekretnine na isključenom području), kao i nekretnine koje strana osoba ne može steći nasljeđivanjem
na temelju članka 358. stavka 3. ZV-a naknada se, po zahtjevu strane osobe, određuje u postupku i na
način propisan ovim Zakonom.
Obveznik isplate naknade je Republika Hrvatska.
Strana osoba ostvaruje pravo na naknadu na temelju pravomoćnog rješenja kojim joj je prestalo pravo
vlasništva odnosno pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju kojim joj je utvrđeno pravo na naknadu.
Proširenje granice pomorskog dobra (čl. 58)
U slučaju proširenja granice pomorskog dobra izvan granice koja se po samom zakonu kojim se
uređuje pomorsko dobro smatra pomorskim dobrom odnosno izvan granice određene aktom nadležnog
tijela donesenog na temelju zakona kojim se uređuje pomorsko dobro, za nekretnine na koje je
proširena granica naknada se, po zahtjevu prijašnjeg vlasnika, određuje u postupku i na način propisan
ovim Zakonom.
Obveznik isplate naknade je Republika Hrvatska.
Prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu na temelju akta o određivanju granica pomorskog dobra i
ovjerovljenog geodetskog elaborata.

Po podnošenju urednog zahtjeva vlasnika za određivanje naknade iz članaka 57. i 58. ovog Zakona
nadležno tijelo, po službenoj dužnosti, u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva,
provodi postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju se traži određivanje
naknade. U roku od osam dana od dana primitka procjembenog elaborata o stanju i vrijednosti
nekretnine nadležno tijelo zakazat će usmenu raspravu za sporazumno određivanje naknade, a radi
pripremanja usmene rasprave strana osoba odnosno prijašnji vlasnik nekretnine i obveznik naknade
mogu, pisanim putem, podnijeti svoje ponude.

UTVRĐIVANJE INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE

Odluka o utvrđivanju interesa RH
Odluku da je izgradnja građevine ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada
Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja.
Smatra se da je interes Republike Hrvatske utvrđen ako je posebnim zakonom propisano da je
izgradnja građevine ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske. Izvan ovih slučajeva, odluku
donosi Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje odbora Hrvatskoga sabora u čijem je
djelokrugu promicanje učinkovitog korištenja i uređenja prostora i odbora u čijem je djelokrugu
područje usklađivanja i unapređivanja gospodarskog života.

18
Objavljuje se u „Narodnim novinama“.
Prijedlog za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske
Mora biti naznačen korisnik izvlaštenja; građevina za koju se predlaže izgradnja ili izvođenje radova
(svrha izvlaštenja); vrsta izvlaštenja (potpuno ili nepotpuno); nekretnine na kojima će se graditi
građevina ili izvoditi radovi (koje su obuhvaćene pravomoćnom lokacijskom dozvolom), sa
zemljišnoknjižnim i katastarskim podacima; vlasnik, posjednik i drugi stvarnopravni ovlaštenici na
nekretninama na kojima će se graditi građevina ili izvoditi radovi za koje se predlaže utvrđivanje
interesa Republike Hrvatske; obrazloženje interesa Republike Hrvatske da se izgradnja građevine ili
izvođenje radova provede upravo na nekretninama koje su obuhvaćene pravomoćnom lokacijskom
dozvolom.
Uz prijedlog za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske mora se podnijeti mišljenje općinskog ili
gradskog vijeća i županijske skupštine odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba na čijem se
području namjerava graditi ili izvoditi radove i pravomoćna lokacijska dozvola.
Prijedlog za izvlaštenje
Prijedlog za izvlaštenje može podnijeti korisnik izvlaštenja nakon što je po odredbama ovog ili
posebnoga zakona utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili za izvođenje radova.
Ako je interes Republike Hrvatske utvrđen odlukom o utvrđivanju interesa RH, prijedlog za
izvlaštenje može se podnijeti u roku od 4 godine.
Postupak u vezi s pripremnim radnjama u svrhu izvlaštenja i postupak izvlaštenja provodi stvarno i
mjesno nadležni ured državne uprave odnosno nadležni ured Grada Zagreba (prvostupanjsko tijelo).
Iznimno, Ministarstvo pravosuđa (drugostupanjsko tijelo) provodi postupak izvlaštenja ako se
izvlaštenje provodi radi izgradnje građevine ili izvođenja radova za koje je Vlada Republike Hrvatske
donijela odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske.

19