OVRNI ZAKON 1. to se ureuje Ovrnim zakonom? Ovrnim zakonom ureuje: 1.

postupak po kojemu sudovi provode prisilno ostvarenje trabina na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava - OVRNI POSTUPAK 2. osiguranje trabine POSTUPAK OSIGURANJA, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. 2. Znaenje pojedinih izraza Pojedini izrazi upotrijebljeni u Zakonu imaju ova znaenja: 1. izraz "trabina" oznaava pravo na neko davanje, injenje, neinjenje ili trpljenje, 2. izraz "ovrhovoditelj" oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj dunosti, 3. izraz "predlagatelj osiguranja" oznaava osobu koja je pokrenula postupak radi osiguranja neke trabine te osobu u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj dunosti, 4. izraz "ovrenik" oznaava osobu protiv koje se trabina ostvaruje, 5. izraz "protivnik osiguranja" oznaava osobu protiv koje se trabina osigurava, 6. izraz "stranka" oznaava ovrhovoditelja i ovrenika te predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja, 7. izraz "sudionik" oznaava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u postupku sudjeluje zbog toga to se u njemu odluuje o nekom njezinu pravu ili zbog toga to za to ima pravni interes, 8. izraz "rjeenje o ovrsi" oznaava rjenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaen ovrni prijedlog ili kojim se ovrha odreuje po slubenoj dunosti, 9. izraz "rjeenje o osiguranju" oznaava rjeenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaen prijedlog za osiguranje ili kojim se po slubenoj dunosti odreuje osiguranje, 10. izraz "sudski ovritelj" oznaava sudskoga slubenika koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovrnom postupku ili postupku osiguranja, 11. izraz "poljodjelac" oznaava osobu kojoj je poljoprivredna proizvodnja preteni izvor prihoda. 3. Pokretanje postupka Ovrni postupak pokree se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja prijedlogom predlagatelja osiguranja. Ovrni postupak i postupak osiguranja pokreu se i po slubenoj dunosti kad je to zakonom izrijekom odreeno. Sud ne moe biti stranka.

4. Sredstva i predmet ovrhe i osiguranja Sredstva ovrhe i osiguranja su: ovrne radnje, radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu trabina prisilno ostvaruje ili osigurava.

Predmet ovrhe i osiguranja su: stvari i prava

na kojima se po zakonu moe provesti ovrha radi ostvarenja trabine ili njezina osiguranja. Predmet ovrhe ne mogu biti: stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom odreeno trabine po osnovi poreza i drugih pristojbi objekti, oruje i oprema namijenjeni obrani.

Moe li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj stvari ili pravu ograniena, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja ovrnoga prijedloga, ako Zakonom nije drukgije izrijekom odreeno. 5. Ogranienje sredstava i predmeta ovrhe i osiguranja Sud odreuje ovrhu, odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovrnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za osiguranje. Ako je predloeno vie sredstava ili vie predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud e, na prijedlog ovrenika, odnosno protivnika osiguranja, ograniiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neke od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje trabine. Sud moe, na prijedlog ovrenika, odnosno protivnika osiguranja odrediti drugo sredstvo ovrhe, odnosno osiguranja umjesto onoga koje je predloeno. Ako se pravomono rjeenje o ovrsi odreenim sredstvom ili na odreenom predmetu ili sredstvu ne moe provesti, ovrhovoditelj moe radi namirenja iste trabine predloiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom sluaju sud e donijeti novo rjeenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rjeenja. Ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljite i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdravanje i uzdravanje lanova njegove ue obitelji te drugih osoba koje je po zakonu duan uzdravati. Ne mogu biti predmeti ovrhe: 1. odjea, obua, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posue, namjetaj, tednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje slue za zadovoljenje potreba domainstva ako su nuni ovreniku i lanovima njegova domainstva s obzirom na uobiajene uvjete ivota svoje drutvene okoline, 2. hrana i ogrjev za potrebe ovrenika i lanova njegova domainstva za est mjeseci, 3. radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga orua za rad koji su ovreniku poljodjelcu nuni za odravanje poljoprivrednoga gospodarstva u mjeri u kojoj je to nuno za njegovo uzdravanje i za uzdravanje lanova njegova obiteljskoga domainstva, te sjeme za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku za etiri mjeseca, 4. alat, strojevi i drugi predmeti koji su ovreniku obrtniku ili trgovcu pojedincu nuni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko gorivo za tri mjeseca rada,

5. predmeti koji su nuni ovreniku koji samostalno u obliku zanimanja obavlja upisanu javnobiljeniku, odvjetniku, lijeniku, ljekarniku, znanstvenu, umjetniku ili koju drugu profesionalnu djelatnost, 6. gotov novac ovrenika po osnovi trabina koje su izuzete od ovrhe te gotov novac ovrenika koji ima stalna mjesena primanja do mjesenoga iznosa koji je po zakonu izuzet od ovrhe, razmjerno vremenu do iduega primanja, 7. odlija, medalje, ratne spomenice i druga odlija i priznanja, vjenani prsten, osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovrenika, obiteljske fotografije, osobne i obiteljske isprave i obiteljski portreti, 8. pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima dana na temelju propisa ili koja je sam nabavio, a nuna su za obavljanje ivotnih funkcija. Potanska poiljka ili potanska novana doznaka upuena ovreniku ne moe biti predmet ovrhe prije uruenja. 6. Podnesci, roita i spisi U ovrnom postupku i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i drugih pismena. Sud odrava roite: kad je to Zakonom odreeno ili kad smatra da je odravanje roita svrhovito.

O roitu, umjesto zapisnika, sudac moe sastaviti slubenu biljeku. Sud e izvan roita sasluati stranku ili sudionika u postupku ako je to predvieno ovim Zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjanjenja pojedinih pitanja ili oitovanja o nekom prijedlogu stranke. Izostanak jedne ili obiju stranaka te sudionika s roita, ili njihovo neodazivanje pozivu suda radi sasluanja, ne sprjeava sud da i dalje postupa. Podnesci u ovrnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. U ovrnom postupku i postupku osiguranja nema mirovanja postupka. 7. Dostava Pravnoj osobi koja je upisana u odreeni sudski ili drugi upisnik dostava se obavlja: na adresu navedenu u prijedlogu ako dostava na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije, dostava e se obaviti na adresu sjedita upisanoga u upisnik ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit e se isticanjem pismena na oglasnoj ploi suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploi.

Navedene odredbe primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou. Ako se odreenim osobama, na temelju njihova zahtjeva i odobrenja predsjednika suda, dostava obavlja u sudu, pismena koja im upuuje sud polau se za njih u posebne pretince u za to odreenoj prostoriji suda. Dostavu obavlja slubena osoba suda. Pismena koja se dostavljaju preko pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego to potpiu

dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama, u kojima se dostava obavlja preko pote. Prigodom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena poloena u pretinac. Na svako pismeno koje se dostavlja na taj nain naznait e se dan kada je poloeno u pretinac osobe kojoj se dostava tako obavlja. Ako pismeno ne bude podignuto u roku od osam dana, dostava e se obaviti potom ili na koji drugi zakonom predvieni nain. 8. Prekid postupka U sluaju prekida ovrnoga postupka ili postupka osiguranja sud e, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, ako je to potrebno radi zatite prava i interesa koje od stranaka, postaviti privremenoga zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojega je dolo do prekida, a postupak e nastaviti i prije nego to taj razlog prestane. 9. Sastav suda Ovrni postupak i postupak osiguranja vodi i odluke donosi: u prvom stupnju sudac pojedinac, u drugom stupnju vijee sastavljeno od triju sudaca.

Ako se o prisilnom ispunjenju ili osiguranju nekih trabina odluuje u parninom, kaznenom ili nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu u kojemu vodi taj sudski postupak. 10. Odluke Odluke u ovrnom postupku i postupku osiguranja sud donosi u obliku: rjeenja ili zakljuka.

Zakljukom se izdaje nalog sudskom ovritelju za provedbu pojedinih radnji te odluuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom predvieno ovim Zakonom. Zakljuak u drugom stupnju donosi predsjednik vijea. 11. Pravni lijekovi Protiv rjeenja donesenoga u prvom stupnju moe se izjaviti alba, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave moe se izjaviti prigovor. alba se izjavljuje u roku od osam dana od dana dostave provostupanjskoga rjeenja, ako Zakonom nije drukije odreeno. alba ne odgaa provedbu rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Rjeenje kojim se alba odbija i prvostupanjsko rjeenje potvruje, odnosno kojim se prvostupanjsko rjeenje preinauje jest pravomono. Protiv zakljuka nije doputen pravni lijek. Ako je protiv rjeenja doputena alba, sud e spis umnoiti i prijepis spisa sa albom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, prvostupanjski sud

poduzimat e one radnje koje je ovlaten poduzimati prije pravomonosti pobijanoga rjeenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. 12. Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijanje stanje U ovrnom postupku i postupku osiguranja: Revizija nije doputena Ponavljanje postupka nije doputeno, osim ako ovrenik ne podnese prigovor protiv dijela rjeenja o ovrsi kojim mu je naloeno da namiri trabinu, protiv toga dijela rjeenja moe traiti ponavljanje postupka po pravilima parninoga postupka Povrat u prijanje stanje doputen je samo zbog proputanja roka za albu i prigovor.

13. Trokovi postupka Trokove postupka u svezi s odreivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duan je trokove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud e obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako trokovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni trokovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja nee provesti. Trokove postupka pokrenutoga po slubenoj dunosti prethodno podmiruje sud iz svojih sredstava. Ovrenik, odnosno protivnik osiguranja duni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi trokove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja duni su ovreniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi trokove koje su im neosnovano prouzroili. Zahtjev za naknadu trokova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana zavretka postupka. O trokovima postupka odluuje sud u ovrnom postupku i u tom postupku odreuje, na prijedlog stranke, ovrhu radi njihova ostvarenja. 14. Osiguranje Kad Zakon propisuje davanje osiguranja, osiguranje se daje u gotovini. Iznimno, sud moe odobriti davanje osiguranja u obliku: - bankarske garancije, - vrijednosnih papira koji imaju burzovnu vrijednost te - dragocjenosti iju je vrijednost lako utvrditi na tritu i koje se mogu brzo i jednostavno unoviti. Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave i uprave te dravna tijela nisu duni dati osiguranje kad u postupku sudjeluju kao stranke. Na danom osiguranju protivna stranka stjee zakonsko zalono pravo.

15. Novana kazna i kazna zatvora Kad je ovim Zakonom NOVANA KAZNA predviena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna moe izrei: fizikim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna. Sud e izrei novanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe inom ili propustom prouzroile kanjivo djelo pravne osobe.

Ako se osoba kojoj je sud zaprijetio novanom kaznom ne pokori nalogu suda, sud e joj izrei tu kaznu i, u sluaju potrebe, zaprijetiti joj takvim novim kaznama, te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda. Ako fizika osoba kojoj je izreena novana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je odreen odlukom suda, ta e se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novane kazne zatvorskom kaznom. Ukupni zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izreene novane kazne ne moe u istom postupku prijei est mjeseci. Sud e kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke ako je on odgovoran za vrijeanje suda. Novana kazna ne moe se izrei protiv Republike Hrvatske i jedinica lokalne uprave i samouprave te njihovih tijela, a protiv odgovornih fizikih osoba u tim tijelima u svezi s njihovom slubenom dunou ne moe se izrei novana kazna i zatvorska kazna. ZATVORSKA KAZNA predviena ovim Zakonom izrie se od petnaest dana do tri mjeseca. Sud tijekom postupka moe istoj osobi izrei vie zatvorskih kazni za razliita kanjiva djela, a zbroj kazni u jednom postupku ovrhe ili osiguranja ne moe prijei est mjeseci. Izreenu novanu kaznu i zatvorsku kaznu sud e izvriti po slubenoj dunosti, a trokovi izvrenja padaju na teret dravnoga prorauna. Sud e pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne, primijeniti blau kaznu ako se njome moe ostvariti ista svrha. O kanjavanju novanom kaznom i zatvorskom kaznom odluuje sud RJEENJEM. Na rjeenje o kanjavanju doputena je alba u roku od tri dana. O albi na rjeenje o kanjavanju odluuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana. 16. Prokazna izjava i prokazni popis imovine Ako se stvari radi ije se predaje ili isporuke ovrha vodi nisu uspjele pronai kod ovrenika, ovrenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, dati pred sudom izjavu o tome gdje se one nalaze, odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze - prokazna izjava. Ako je ovrha radi naplate novane trabine ostala bez uspjeha zato to se kod ovrenika nisu nale stvari na kojima bi se mogla provesti ovrha, ili zato to su naene samo takve stvari koje oito nisu dovoljne za namirenje s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili stvari koje su ve optereene zalonim pravima treih, ili stvari koje druge osobe trae za sebe, ovrenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, podnijeti sudu popis svoje imovine - prokazni popis imovine. Taj je popis ovrenik duan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu je sud odredio rjeenjem u dva primjerka s odgovarajuim prilozima.

U popisu ovrenik mora naznaiti: 1. gdje se nalaze pojedine stvari koje ine njegovu imovinu, 2. gdje se nalaze i kome pripadaju tue stvari na kojima on ima odreena imovinska prava, 3. prema kome ima kakvu novanu ili koju drugu trabinu, 4. koja druga prava ine njegovu imovinu, 5. ima li na raunima i kod koga novana sredstva, 6. prima li i od koga plau ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode, 7. ima li kakvu drugu imovinu. Ovrenik mora navesti podatke o pravnoj i injeninoj osnovi svojih prava u odnosu na svaki dio imovine te o dokazima, osobito ispravama, kojima se ona mogu potkrijepiti. Ako to bude potrebno, sud moe zatraiti od ovrenika da dade i druge podatke na temelju kojih bi se imovina mogla pronai. U izjavama, koje e potpisati pred sudom, ovrenik e potvrditi da su podaci koje je dao toni i potpuni i da nita od svoje imovine nije zatajio. Prokazna se izjava daje javno na roitu pred sudom. Roite pred sudom odrat e se i radi rasprave i potvrivanja prokaznoga popisa imovine. Na javno roite pozivaju se ovrenik i ovrhovoditelj, a oglas o roitu objavit e se i na oglasnoj ploi suda. O tim e se roitima sastaviti zapisnik. Ako ovrenik ne doe na roita bez osobito opravdanoga razloga ili ako odbije dati prokaznu izjavu ili prokazni popis imovine, sud e mu izrei novanu kaznu i zaprijetiti mu novim novanim kaznama koje e izricati sve dok se ovrenik ne pokori . 17. Ovrha odluke stranoga suda Ovrha na temelju odluke stranoga suda moe se odrediti i provesti u Republici Hrvatskoj samo ako ta odluka ispunjava pretpostavke za priznanje i ovrhu propisane meunarodnim sporazumom ili zakonom - STROGO NAELO TERITORIJALITETA. Na imovini strane drave u Republici Hrvatskoj ne moe se odrediti ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti Ministarstva pravosua Republike Hrvatske, osim ako je strana drava pristala na ovrhu, odnosno osiguranje. 18. Supsidijarna primjena odredaba drugih zakona U ovrnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno. Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovrnoga postupka i postupka osiguranja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe zakona kojima se ureuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi. 19. Osnove za odreivanje ovrhe Sud odreuje ovrhu samo na temelju ovrne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

20. Ovrna isprava Ovrne isprave jesu: 1. ovrna sudska odluka i ovrna sudska nagodba, 2. ovrna odluka donesena u upravnom postupku i ovrna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novane obveze, 3. ovrna javnobiljenika isprava, 4. druga isprava koja je zakonom odreena kao ovrna isprava. Sudskom odlukom smatra se: - presuda, - rjeenje, - platni nalog te - druga odluka donesena u postupku pred sudom i izbranim sudom. Sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima. Odlukom upravnoga tijela smatra se: - rjeenje i - zakljuak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo dravne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima. Upravnom nagodbom smatra se nagodba zakljuena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom. Ovrnost odluke Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje ovrna je ako je postala pravomona i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje tee od dana dostave odluke ovreniku. Sudska odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko trpljenje ili neinjenje (proputanje) ovrna je ako je postala pravomona, osim ako je u ovrnoj ispravi odreen poseban rok za usklaivanje ponaanja ovrenika s njegovom obvezom. Odluka donesena u upravnom postupku ovrna je ako je postala ovrna po pravilima koja ureuju taj postupak. Na temelju ovrne odluke koja je postala ovrna u jednom dijelu, ovrha se moe odrediti samo u odnosu na taj dio. Ovrha e se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomona i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konana ako je zakonom propisano da alba ili koji drugi pravni lijek ne zadrava ovrhu. Ovrnost nagodbe Sudska odnosno upravna nagodba ovrna je ako je trabina koju prema njoj treba ispuniti dospjela. Dospijee trabine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom. Dospijee koje se ne moe dokazati na taj nain dokazuje se pravomonom odlukom donesenom u parninom postupku kojom se utvruje dospijee. Na temelju nagodbe koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe odrediti samo u odnosu na taj dio.

Javnobiljenika isprava ovrna je ako je postala ovrna po posebnim pravilima koja ureuju ovrnost takve isprave. Na temelju javnobiljenike isprave koja je postala ovrna u jednom dijelu ovrha se moe odrediti samo u odnosu na taj dio. Podobnost ovrne isprave za ovrhu Ovrna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznaeni: vjerovnik dunik predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

Ako je ovrna isprava odluka kojom je naloeno ispunjenje trabine na neko davanje ili injenje, u njoj mora biti odreen i rok za dobrovoljno ispunjenje. Ako nije odreen rok za dobrovoljno ispunjenje, taj rok odreuje sud rjeenjem o ovrsi.. Sud e predloenu ovrhu odrediti uz uvjet da ovrenik, u roku koji mu je odreen, ne ispuni svoju obvezu. Ako je prema ovrnoj ispravi vjerovnik ovlaten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja trabine, vjerovnik e opseg ili vrijeme ispunjenja trabine odrediti u prijedlogu za ovrhu. Ako je prema ovrnoj ispravi trea osoba ovlatena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja trabine, smatrat e se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja trabine ako je to uinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi. Odreivanje i naplata zateznih kamata Ako se nakon donoenja odluke, zakljuenja nagodbe ili sastavljanja javnobiljenike isprave izmijenila zatezna kamata, sud e-. na prijedlog ovrhovoditelja, rjeenjem o ovrsi odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi u rjeenju koje e donijeti u povodu pravnoga lijeka ovrenika protiv rjeenja o ovrsi izmijeniti u rjeenju o ovrsi odredbu o visini te kamate za vrijeme na koje se izmjena odnosi.

Ako plaanje zatezne kamate na trokove postupka nije odreeno ve u ovrnoj ispravi, sud e, na prijedlog ovrhovoditelja, u rjeenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donoenja odluke odnosno zakljuenja nagodbe do naplate. Na prijedlog ovrhovoditelja sud e odrediti naplatu zateznih kamata na trokove ovrnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi od dana kada su ti trokovi uinjeni, odnosno plaeni, do dana naplate. 21. Vjerodostojna isprava Vjerodostojna isprava je: raun (raunom se smatra i obraun kamata) mjenica i ek s protestom i povratnim raunima kad je to potrebno za zasnivanje trabine, javna isprava, izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.

Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznaeni:

vjerovnik i dunik predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je trabina dospjela, ovrha e se odrediti ako ovrhovoditelj uz tu ispravu podnese i pisanu izjavu o tome da je trabina dospjela, te ako je oznaio dan njezine dospjelosti. 22. Potvrda o ovrnosti Ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o trabini nije odluivao u prvom stupnju, uz prijedlog se podnosi ovrna isprava, u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovrnosti, odnosno podnosi se vjerodostojna isprava. Potvrdu o ovrnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odluivalo o trabini u prvom stupnju. Potvrdu o ovrnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinut e rjeenjem isti sud, odnosno tijelo, na prijedlog ili po slubenoj dunosti. 23. Prijedlog za ovrhu Prijedlog za ovrhu mora sadravati: 1. zahtjev za ovrhu u kojemu e biti naznaena ovrna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se trai ovrha, 2. ovrhovoditelj i ovrenik, 3. trabina ije se ostvarenje trai 4. sredstvo kojim ovrhu treba provesti, 5. predmet u odnosu na koji ga treba provesti - po potrebi 6. druge podatke koji su potrebni za provedbu ovrhe. Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadravati: 1. zahtjev da sud naloi ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri od dana od dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno s odmjerenim trokovima, i 2. ovrni zahtjev Ovrhovoditelj moe tijekom postupka, bez pristanka ovrenika, povui u cijelosti ili djelomice prijedlog za ovrhu. U tom sluaju sud e obustaviti ovrhu. Ovrhovoditelj moe nakon povlaenja prijedloga podnijeti novi prijedlog za ovrhu. 24. Rjeenje o ovrsi U rjeenju o ovrsi moraju biti naznaeni: 1. 2. 3. 4. 5. ovrna, odnosno vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha odreuje, ovrhovoditelj i ovrenik, trabina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.

Rjeenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud e:

10

1. naloiti ovreniku da u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rjeenja, namiri trabinu zajedno s odmjerenim trokovima, 2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tih trabina. Rjeenje o ovrsi ne mora biti obrazloeno. Rjeenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloeno. Rjeenje o ovrsi moe se izdati otiskivanjem tambiljem na prijedlogu za ovrhu. Rjeenje o ovrsi mora sadravati uputu o pravnom lijeku. Sud nee po slubenoj dunosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na pravomonoj sudskoj odluci, sudskoj nagodbi ili javnobiljenikoj ispravi samo zato to na tim ispravama nije bilo potvrde o ovrnosti u vrijeme odluivanja, odnosno nee odbiti ovrni zahtjev samo zato to trabina utvrena tim ispravama nije stekla svojstvo ovrivosti. 25. Dostava rjeenja o ovrsi Rjeenje o ovrsi dostavlja se ovrhovoditelju i ovreniku. Rjeenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za ovrhu doneseno prije nego to je ovreniku bilo omogueno da se o njemu oituje dostavlja se samo ovrhovoditelju. Rjeenje o ovrsi na temelju ovrne isprave dostavlja se prije pravomonosti jedinici pravne osobe koja za ovrenika obavlja poslove platnoga prometa te drugim osobama i tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe. Rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se odgovarajuoj jedinici pravne osobe koja za ovrenika obavlja poslove platnoga prometa te drugim osobama i tijelima tek nakon to postane pravomono. Rjeenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju ovrne isprave dostavlja se ovreniku pri poduzimanju prve ovrne radnje. Rjeenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se ovreniku prije pristupanja provedbi ovrhe (lanak 40. stavak 3.). 26. Provedba ovrhe Za provedbu ovrhe stvarno je nadlean sud koji je nadlean za odluivanje o ovrnom prijedlogu, ako zakonom nije drukije odreno. Ovrha se provodi i prije pravomonosti rjeenja o ovrsi ako za pojedine ovrne radnje ovim Zakonom nije drukije odreeno. Trabina e se prisilno ostvariti prije pravomonosti rjeenja o ovrsi, osim ako Zakonom nije drukije odreeno. Ovrha odreena na temelju vjerodostojne isprave provodi se tek nakon pravomonosti rjeenja o ovrsi. Ovrha se provodi u granicama odreenim u rjeenju o ovrsi. Ovrha se provodi radnim danom, i to danju. Sud moe odrediti da se ovrha provede i neradnim danom ili nou ako za to postoji opravdan razlog.

11

Ovrnim radnjama u ovrenikovu stanu kojima nije nazoan ovrenik, njegov zakonski zastupnik, opunomoenik ili odrasli lan njegova domainstva, moraju biti nazona dva punoljetna svjedoka ili javni biljenik. Ovrha u prostoriji pravne osobe provodi se tako da sudski ovritelj prije obavljanja ovrne radnje zatrai od zastupnika pravne osobe da on sam ili osoba koju on odredi bude nazona njezinu obavljanju. Ako zastupnik pravne osobe odbije postupiti u skladu sa zahtjevom sudskoga ovritelja ili ako ga sudski ovritelj ne zatekne u prostoriji pravne osobe prigodom poduzimanja ovrne radnje, radnju e provesti u nazonosti dvaju punoljetnih svjedoka. Kad ovrnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zakljuana, a ovrenik ili njegov zastupnik nije nazoan ili nee prostoriju otvoriti, sudski ovritelj otvorit e prostoriju u nazonosti dvaju punoljetnih svjedoka ili javnoga biljenika. O obavljanju ovrnih radnji sudski ovritelj sastavit e posebni zapisnik koji e potpisati pozvani svjedoci odnosno javni biljenik. 27. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju ovrne isprave Protiv rjeenja o ovrsi ovrenik moe izjaviti ALBU, ako Zakonom nije drukije odreeno. Ovrenik moe izjaviti albu osobito: 1. ako isprava na temelju koje je doneseno rjeenje o ovrsi nije ovrna isprava, 2. ako ovrna isprava nije stekla svojstvo ovrnosti, 3. ako je ovrna isprava na temelju koje je doneseno rjeenje o ovrsi ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost ili je utvreno da je bez uinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovrne isprave, sporazumjele da ovrhovoditelj nee na temelju ovrne isprave, trajno ili za odreeno vrijeme, traiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu moe traiti ovrha, 6. ako je ovrha odreena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogunost ovrhe ograniena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno ako nije ovlaten na temelju nje traiti ovrhu protiv ovrenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je odreen ovrnom ispravom, osim ako zakonom nije drukije propisano, 9. ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad je ovrenik nije vie mogao uspjeno istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka, odnosno ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobiljenike isprave, 10. ako je na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad je ovrenik nije vie mogao istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka, odnosno ako je na temelju injenice koja je nastala nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobiljenike isprave, trajno ili za odreeno vrijeme, odgoeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi nain onemogueno ispunjenje trabine, 11. ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom.

12

U povodu albe sud pazi po slubenoj dunosti na: ako isprava na temelju koje je doneseno rjeenje o ovrsi nije ovrna isprava, ako je ovrna isprava na temelju koje je doneseno rjeenje o ovrsi ukinuta, ponitena, preinaena ili na drugi nain stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi nain izgubila svoju djelotvornost ili je utvreno da je bez uinka, ako je protekao rok u kojemu se po zakonu moe traiti ovrha, ako je ovrha odreena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, a radi se o trabini po osnovi poreza i drugih pristojbi ili objektu, oruju i opremi namijenjeni obrani. ako je zabranjeno ispunjenje trabine

alba ovrenika protiv rjeenja o ovrsi ne odgaa provedbu ovrhe, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Ovrhovoditelj moe pobijati albom rjeenje o ovrsi: 1. ako je njime prekoraen njegov zahtjev ili 2. zbog odluke o trokovima postupka. 28. Odluivanje o albi U povodu albe protiv rjeenja o ovrsi sud prvoga stupnja ovlaten je albu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te: 1. u cijelosti ili djelomice doneseno rjeenje o ovrsi preinaiti i ovrni zahtjev odbiti, ili 2. ukinuti rjeenje o ovrsi i ovrni prijedlog odbaciti ili 3. oglasiti se nenadlenim i predmet ustupiti nadlenom sudu. To su remonstrativna ovlatenja. Protiv rjeenja doputena je alba u povodu koje sud prvoga stupanja nema ovlasti iz te odredbe. Ako ocijeni da alba nije osnovana, sud prvoga stupnja uputit e predmet sudu drugoga stupnja. Radi provjere osnovanosti navoda albe sud prvoga stupnja moe, po potrebi, sasluati stranke i druge sudionike te obaviti druge izviaje. 29. Upuivanje na parnicu u povodu albe Ako je alba izjavljena zbog razloga (izluni prigovori): ako ovrhovoditelj nije ovlaten traiti ovrhu na temelju ovrne isprave, odnosno ako nije ovlaten na temelju nje traiti ovrhu protiv ovrenika, ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala u vrijeme kad je ovrenik nije vie mogao uspjeno istaknuti u postupku iz kojega potjee odluka, odnosno ako je trabina prestala na temelju injenice koja je nastala nakon zakljuenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobiljenike isprave, ako je nastupila zastara trabine o kojoj je odlueno ovrnom ispravom.

sud prvoga stupnja dostavit e albu ovrhovoditelju radi oitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori osnovanost tih razloga, odnosno ako se ne oituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja prihvatit e albu ako ovrenik njezinu osnovanost dokae javnom ili

13

javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su injenice na kojima se temelji opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. U suprotnom, sud prvoga stupnja donijet e posebno rjeenje kojim e ovrenika uputiti da u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom. Ako ovrenik izjavi albu protiv rjeenja o upuivanju na parnicu, sud prvoga stupnja tu e albu uputiti sudu drugoga stupnja radi zajednikoga odluivanja o toj albi i albi protiv rjeenja o ovrsi. 29. alba nakon proteka roka Zbog razloga iz lanka 46. stavka 2. toke 7. do 11. ovoga Zakona ovrenik moe podnijeti albu protiv rjeenja o ovrsi i nakon njegove pravomonosti, uz uvjet da taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti ve u albi protiv toga rjeenja. alba se moe podnijeti sve do dovretka ovrnoga postupka. Ovrenik je duan u albi istaknuti sve razloge zbog kojih je taj razlog mogao istaknuti u vrijeme njezina podnoenja. Sud e odbaciti kasnije podnesenu albu ako se ona temelji na razlozima koje je ovrenik mogao istaknuti u prije podnesenoj albi. Podnoenje albe ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine. alba e se dostavit bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj moe oitovati u roku od osam dana. 30. Rjeenje o albi Kad primi odgovor na albu ili kad protekne rok za odgovor, sud e, prema okolnostima sluaja: zakazati roite za raspravljanje o albi ili donijeti rjeenje bez odreivanja roita, osim u sluaju iz lanka 52. Zakona.

Rjeenjem o albi sud e albu odbaciti, odbiti ili prihvatiti. Ako albu prihvati, sud prvoga stupnja ukinut e provedene radnje i obustaviti ovrhu. Osnovanost albe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odluivanja o albi. 31. Upuivanje na parnicu ili drugi postupak u povodu albe Ako rjeenje o albi iz lanka 49. stavka 1. Zakona ovisi o utvrivanju neke sporne injenice, sud e uputiti ovrenika da u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglaenja ovrhe nedoputenom, osim ako ovrenik osnovanost svoje albe ne dokae javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako osnovanost albe ne proizlazi iz opepoznatih injenica ili iz injenica koje se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama kada e sud o osnovanosti albe odluiti u ovrnom postupku. Ako albu prihvati ukinut e provedene radnje i obustaviti ovrhu, a ako je ne prihvati, uputit e ovrenika na parnicu. Ako je pravomonom presudom utvreno da ovrha nije doputena, sud nadlean da odluuje o albi, na prijedlog ovrenika, ukinut e provedene radnje i obustaviti ovrhu.

14

32. Pravni lijekovi protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Protiv rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrenik moe podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o trokovima postupka. Zbog razloga zbog kojih se rjeenje o ovrsi moe pobijati albom, ovrenik moe pobijati rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je njime odlueno o ovrsi samo prigovorom. Prigovor koji se podnosi iz razloga navedenih u lanku 49. stavku 1. ovoga Zakona ovrenik moe podnijeti protiv dijela rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je odluno o ovrsi, ako se taj prigovor temelji na injenici koja je nastala nakon donoenja rjeenja o ovrsi. Ako u prigovoru protiv rjeenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave ovrenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rjeenje, smatrat e se da rjeenje pobija u cijelosti. Ako se rjeenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovreniku naloeno da namiri trabinu, sud kojemu je prigovor podnesen stavit e izvan snage rjeenje o ovrsi u dijelu kojim je odreena ovrha i ukinut e provedene radnje, a postupak e nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga, a ako za to nije mjesno nadlean, dostavit e predmet nadlenom sudu. Ako se rjeenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je odreena ovrha, daljnji postupak nastavit e se kao postupak po albi protiv rjeenja o ovrsi donesenom na temelju ovrne isprave. Ako se prigovor prihvati, dio rjeenja o ovrsi kojim je ovreniku naloeno da namiri trabinu ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se moe ponovno traiti ovrha. Prigovor protiv rjeenja o ovrsi mora biti obrazloen. Ako ovrenik ne podnese prigovor protiv dijela rjeenja o ovrsi kojim mu je naloeno da namiri trabinu protiv toga dijela rjeenja moe traiti ponavljanje postupka po pravilima parninoga postupka. 35. Prigovor tree osobe Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprjeava ovrhu moe podnijeti prigovor protiv ovrhe traei da se ovrha na tom predmetu proglasi nedoputenom. Prigovor se moe podnijeti do dovretka ovrnoga postupka. Podnoenje prigovora ne sprjeava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve trabine, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Sud e prigovor dostaviti ovrhovoditelju i ovreniku i pozvati ih da se u roku od osam dana oituju o prigovoru. Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne oituje o prigovoru ili ako se usprotivi prigovoru, sud e podnositelja prigovora uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglaenja da ovrha na predmetu ovrhe nije doputena, osim ako podnositelj ne dokae opravdanost svoga prigovora pravomonom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako injenice na kojima se temelji prigovor tree osobe nisu opepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. Ako podnositelj prigovora dokae njegovu opravdanost pravomonom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su injenice na kojima se temelji prigovor opepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud e o prigovoru odluiti u ovrnom postupku. Podnositelj prigovora moe pokrenuti parnicu i nakon proteka roka koji mu je sud odredio sve do dovretka ovrnoga postupka, ali je u tom sluaju duan snositi trokove prouzroene prekoraenjem toga roka.

15

Iznimno, osoba koja je suvlasnik pokretne stvari koja je predmet ovrhe ne moe zahtijevati da se ovrha u pogledu njezina udjela proglasi nedoputenom, ali ima pravo na namirenje iz iznosa dobivenoga prodajom stvari prije namirenja ovrhovoditelja i drugih osoba koje se namiruju u ovrnom postupku te prije naknade trokova ovrnoga postupka. Osoba ima pravo zahtijevati da joj se stvar koja je predmet ovrhe ustupi ako poloi iznos koji odgovara vrijednosti ovrenikova udjela u toj stvari. Osobu kojoj je osporen udio u stvari koja je predmet ovrhe sud e uputiti na parnicu protiv ovrhovoditelja, a i protiv ovrenika ako i on osporava njezino pravo, da dokae svoje pravo, osim ako u ovrnom postupku ne moe dokazati svoje pravo pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave. Ako moe dokazati svoje pravo pravomonom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave, sud e postupiti kao da njezino pravo nije osporeno. 36. Protuovrha Nakon to je ovrha ve provedena, ovrenik moe u istom ovrnom postupku zatraiti od suda da naloi ovrhovoditelju da mu vrati ono to je ovrhom dobio: 1. ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan snage ili je na drugi nain utvreno da je bez uinka, 2. ako je tijekom ovrnoga postupka namirio ovrhovoditelju trabinu mimo suda tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren. Prijedlog sud nee prihvatiti ako se u pogledu onoga to je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraanje vie nije mogue. Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio odreeni novani iznos, ovrenik u prijedlogu za protuovrhu moe traiti plaanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga iznosa. Prava na naknadu ovrenik moe ostvarivati u posebnoj parnici. Prijedlog za protuovrhu moe se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovrenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovretka ovrnoga postupka. Ovrenik ne moe prije proteka roka svoju trabinu ostvarivati u parninom postupku, osim u sluaju iz stavka 2. Ako je ovrni postupak pokrenut po slubenoj dunosti, protuovrha nije doputena, ve ovrenik svoja mogua prava moe ostvarivati u posebnoj parnici. Prijedlog e sud dostaviti ovrhovoditelju i pozvati ga da se u roku od osam dana izjasni o tome prijedlogu. Ako se u roku ovrhovoditelj usprotivi prijedlogu, sud e o njemu odluiti nakon odranoga roita. Ako se ovrhovoditelj u tom roku ne oituje o prijedlogu, sud e ocijeniti hoe li o njemu odluiti bez odravanja roita. Rjeenjem kojim prihvati prijedlog sud e naloiti ovrhovoditelju da u roku od petnaest dana vrati ovreniku ono to je ovrhom dobio. Na temelju pravomonoga i ovrnoga rjeenja kojim je ovrhovoditelju naloeno da ovreniku vrati ono to je ovrhom dobio, sud e, na prijedlog ovrenika, rjeenjem odrediti protuovrhu. Protuovrha se provodi po odredbama ovoga Zakona o ovrsi.

16

37. Odgoda ovrhe na prijedlog ovrenika Na prijedlog ovrenika sud e, ako ovrenik uini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je protiv pravomonoga rjeenja donesenoga u ovrnom postupku podignut zahtjev za zatitu zakonitosti. Na prijedlog ovrenika sud moe, ako ovrenik uini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu ili ako uini vjerojatnim da je to potrebno da bi se sprijeilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je odreena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijanje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je odreena ovrha, 3. ako je podnesena tuba za ponitaj presude izbranoga suda na temelju koje je odreena ovrha, 4. ako je podnesena tuba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobiljenike isprave na temelju koje je doputena ovrha ili tuba za utvrenje njezine nitavosti, 5. ako je ovrenik protiv rjeenja o ovrsi izjavio albu ili podnio prigovor, odnosno tubu, 6. ako je ovrenik izjavio albu protiv rjeenja kojim je potvrena ovrnost ovrne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rjeenje doneseno, 7. ako je ovrenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti uinjene pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadraju ovrne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovrenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato to ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni. Odluku o prijedlogu za odgodu sud e donijeti nakon to ovrhovoditelju omogui da se o njemu oituje, osim ako se ne radi o razlozima iz stavka 1. ovoga lanka odnosno ako okolnosti sluaja ne zahtijevaju da se postupi drukije. Sud moe na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerenoga osiguranja. Takav prijedlog ovrhovoditelj moe postaviti i nakon to je rjeenje o odgodi ovrhe doneseno. Ako ovrenik ne da osiguranje u roku koji mu sud odredi, a koji ne moe biti dui od petnaest dana, smatrat e se da je odustao od prijedloga za odgodu. Ako ovrenik ne da u odreenom roku osiguranje koje je sud odredio na prijedlog ovrhovoditelja nakon donoenja rjeenja o odgodi, sud e donijeti rjeenje o nastavku ovrhe. Za vrijeme odgode ovrhe nee se poduzimati radnje kojima se ona provodi. U ovrsi radi naplate novane trabine i nakon donoenja rjeenja o odgodi ovrhe provest e se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stjee zalono pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest e se i procjena predmeta ovrhe. Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud e nastaviti s ovrhom i prije pravomonosti rjeenja kojim je prijedlog odbijen.

17

38. Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja Na prijedlog ovrhovoditelja sud e, potpuno ili djelomice, odgoditi ovrhu ako provedba ovrhe nije otpoela. Ako je provedba ovrhe otpoela, a ovrenik se, u roku koji mu je sud odredio, oitovao protiv odgode, sud e odbiti prijedlog za odgodu. Ako je zakonom predvieno da se ovrha mora traiti u odreenom roku, ovrhovoditelj moe podnijeti prijedlog za odgodu u tom roku. 40. Odgoda na prijedlog tree osobe Na zahtjev osobe koja je traila da se ovrha na odreenom predmetu proglasi nedoputenom sud e odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba uini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teko nadoknadivu tetu. Sud moe, na prijedlog ovrhovoditelja, odgodu ovrhe uvjetovati davanjem osiguranja. 41. Davanje osiguranja umjesto odgode ovrhe Sud e odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi, dade osiguranje za tetu koju bi ovrenik ili trea osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe. 42. Obustava ovrhe Ako Zakonom nije drukije odreeno, ovrha e se obustaviti po slubenoj dunosti, ako je ovrna isprava pravomono ukinuta, preinaena, ponitena, stavljena izvan snage ili je na drugi nain odreeno da je bez uinka, odnosno ako potvrda o ovrnosti bude ukinuta. Ovrha e se obustaviti ako je postala nemogua ili se iz drugih razloga ne moe provesti. Ovrha e se na prijedlog ovrenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za albu provedbom ovrhe zahvaeni predmeti koji nisu odreeni u rjeenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogunost ovrhe ograniena. Rok za prigovor zbog razloga iznosi osam dana i poinje tei od dana kojega je ovrenik saznao da je ovrhom zahvaen predmet koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogunost ovrhe ograniena. Nakon isteka roka od trideset dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaeni predmeti prijedlog iz te odredbe vie se ne moe podnijeti. Rjeenjem o obustavi ovrhe ukinut e se sve provedene ovrne radnje ako se time ne dira u steena prava treih osoba. 43. Dovretak ovrhe Postupak ovrhe smatra se dovrenim: 1. pravomonou odluke o odbacivanju ili odbijanju ovrnoga prijedloga, 2. provedbom ovrne radnje kojom se ovrha dovrava ili obustavom ovrhe. Dovrenje ovrhe provedbom posljednje ovrne radnje sud e utvrditi rjeenjem. 44. Vrste ovrhe 1. Ovrha radi naplate novane trabine

18

Ovrha na nekretnini Ovrha na pokretnini Ovrha na novanoj trabini ovrenika Ovrha na trabini da se predaju ili isporue pokretnine ili da se preda nekretnina Ovrha na dionici za koju nije izdana isprava o dionici te na udjelu odnosno poslovnom udijelu u trgovakom drutvu Ovrha na drugim imovinskim odnosno materijalnim pravima.

2. Ovrha radi ostvarenja nenovane trabine 45. Ovrha na nekretnini Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nekretnina nalazi. Ovrha na nekretnini provodi se: 1. zabiljebom ovrhe u zemljinoj knjizi, 2. utvrenjem vrijednosti nekretnine, 3. prodajom nekretnine i 4. namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom. im donese rjeenje o ovrsi, sud e po slubenoj dunosti zatraiti da se u zemljinoj knjizi upie zabiljeba ovrhe. Tom zabiljebom ovrhovoditelj stjee pravo da svoju trabinu namiri iz nekretnine (pravo na namirenje) i u sluaju da trea osoba kasnije stekne vlasnitvo te nekretnine. Nakon zabiljebe ovrhe nije doputen upis promjene prava vlasnitva utemeljen na raspolobi ovrenika, bez obzira na to kad je ta raspoloba poduzeta. Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovrnoga postupka ne sprjeava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovrenika. Sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne moe u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzeti prijanji vlasnik da do promjene vlasnitva nije dolo. Na prijedlog ovrhovoditelja sud e donijeti rjeenje o nastavljanju ovrnoga postupka protiv novoga vlasnika kao ovrenika u tom postupku. Protiv toga rjeenja novi vlasnik nema pravo na albu. Ovrhovoditelj koji je predloio ovrhu, a nije prije stekao zalono pravo, stjee zabiljebom ovrhe pravo da se iz nekretnine namiri prije osobe koja na toj nekretnini kasnije stekne zalono pravo ili pravo na namirenje. U postupku ovrhe na nekretnini namiruju se i zaloni vjerovnici koji nisu predloili ovrhu. Zalona prava uknjiena na nekretnini prestaju danom pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine kupcu pa makar zaloni vjerovnici nisu potpuno namireni. Kupac nekretnine i zaloni vjerovnik mogu se sporazumjeti, najkasnije na roitu za prodaju, da zalono pravo ostane na nekretnini i nakon pravomonosti rjeenja o dosudi nekretnine, a da kupac preuzme ovrenikov dug prema tom vjerovniku u iznosu koji bi mu pripadao u ovrnom postupku. U tom se sluaju kupovnina umanjuje za iznos preuzetoga duga. Kupac i zaloni vjerovnik sporazum sklapaju u obliku sudske nagodbe u ovrnom postupku ili javnobiljenike isprave. Stvarne slunosti, stvarni tereti i pravo graenja na nekretnini ne prestaju prodajom nekretnine. Prodajom nekretnine ne prestaju ni osobne slunosti koje su u zemljinoj knjizi upisane prije prava radi ijega se namirenja ovrha provodi.

19

Ostale osobne slunosti i stvarni tereti prestaju pravomonou rjeenja o dosudi nekretnine. Ugovori o najmu odnosno zakupu nekretnine koji su sklopljeni i upisani u zemljinu knjigu prije stjecanja zalonoga prava ili prava na namirenje radi ijega se ostvarenja ovrha trai, ne prestaju prodajom nekretnine. Kupac stupa na mjesto najmodavca odnosno zakupodavca od trenutka stjecanja vlasnitva nekretnine. Ugovori o najmu ili zakupu koji nisu upisani u zemljinu knjigu prije stjecanja zalonoga prava ili prava namirenja radi ijega se ostvarenja ovrha trai, prestaju pravomonou rjeenja o dosudi nekretnine kupcu. Najmoprimci i zakupci nemaju pravo traiti naknadu tete u ovrnom postupku. 46. Ovrha na pokretninama Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu na pokretninama i za provedbu te ovrhe mjesno je nadlean sud na ijem se podruju, prema naznaci u prijedlogu za ovrhu, one nalaze. Ovrhovoditelj moe predloiti da sud donese rjeenje o ovrsi na pokretninama, ne naznaujui mjesto gdje se one nalaze. Mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi prebivalite ili, podredno, boravite ovrenika fizike osobe odnosno sjedite ovrenika pravne osobe. Ovrhovoditelj moe podnijeti rjeenje o ovrsi svakom stvarno nadlenom sudu na ijemu se podruju nalaze ovrenikove pokretnine, s prijedlogom da taj sud provede ovrhu. Ne mogu biti predmeti ovrhe pokretnine iz l. 128. Ovrnog zakona: Ovrha na pokretninama provodi se njihovom: 1. 2. 3. 4. zapljenom, procjenom i prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.

Prijedlogom za ovrhu moe se zahtijevati da se provede samo pljenidba i procjena, ali u tomu sluaju ovrhovoditelj je duan u roku od tri mjeseca od dana pljenidbenoga popisa, odnosno procjene podnijeti prijedlog za prodaju stvari. Ako ovrhovoditelj u roku ne podnese prijedlog za prodaju, ovrha e se obustaviti. Ovrhovoditelj stjee pljenidbenim popisom zalono pravo na popisanim pokretninama. Ako je popis obavljen u korist vie ovrhovoditelja prednosni red zalonoga prava steenoga popisom ili zabiljekom u zapisniku o pljenidbenom popisu odreuje se prema danu kad je popis obavljen odnosno prema danu kad je stavljena zabiljeka. Ako se stvari popisuju istodobno u korist vie ovrhovoditelja, prednosni red odreuje se prema danu kad je prijedlog za ovrhu primljen u sudu, a ako su prijedlozi za ovrhu primljeni istoga dana, njihova zalona prava imaju isti prednosni red. Ako je prijedlog za ovrhu upuen potom preporuenom poiljkom, dan predaje poti smatra se kao dan primitka u sudu. 47. Ovrha na novanoj trabini ovrenika Izuzeti su od ovrhe: 1. primanja po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja udravanja,

20

2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oteenja prema propisima o invalidskom siguranju, 3. primanja po osnovi socijalne skrbi, 4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, 5. primanja po osnovi djejega doplatka, 6. primanja po osnovi stipendije i pomoi uenicima i studentima, 7. primanja vojnika i studenata vojnih kola, 8. naknada za rad osu|enika, osim za trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja te za trabine naknade tete prouzroene kaznenim djelom osu|enika, 9. primanja po osnovi odlija i priznanja. Ovrha na novanoj trabini provodi se pljenidbom i prijenosom. Ovrnim prijedlogom moe se zahtijevati da se odredi samo pljenidba novane trabine, ali u tom je sluaju ovrhovoditelj duan u roku od tri mjeseca od dana kad mu je dostavljeno rjeenje o pljenidbi, odnosno od dana kad mu je dostavljena obavijest o oitovanju ovrenikova dunika ili o tome da se on nije oitovao u odreenom roku, podnijeti prijedlog za prijenos trabine. Ako ovrhovoditelj u tom roku ne podnese takav prijedlog, ovrha e se obustaviti. Pljenidba i prijenos novane trabine mogu se odrediti i provesti samo u iznosu koji je potreban za namirenje trabine ovrhovoditelja, osim ako je u pitanju nedjeljiva trabina. Ako vie ovrhovoditelja trai ovrhu na istoj trabini koja je djeljiva, pljenidba i prijenos odreuju se u odgovarajuim iznosima, napose u korist svakoga ovrhovoditelja. 48. Pljenidba trabine Pljenidba se provodi dostavom ovrenikovu duniku rjeenja o ovrsi kojim se ovrenikovu duniku zabranjuje da ovreniku ispuni novanu trabinu, a ovreniku se zabranjuje da tu trabinu naplati ili da inae raspolae njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje. Pljenidba je provedena danom dostave rjeenja o ovrsi ovrenikovu duniku. Ovrhovoditelj pljenidbom stjee zalono pravo na ovrenikovoj trabini. Ovrenikov dunik nema pravo albe protiv rjeenja o pljenidbi. 49. Rjeenje o ovrsi na plai i drugim stalnim novanim primanjima Rjeenjem o ovrsi na plai odreuje se pljenidba odreenoga dijela plae i nalae se poslodavcu koji ovreniku isplauje plau da novani iznos za koji je odreena ovrha isplati odnosno isplauje ovrhovoditelju nakon pravomonosti toga rjeenja. Rjeenje o ovrsi odnosi se i na poveanje plae do kojega doe nakon dostave rjeenja o ovrsi. Kad ovreniku prestane rad, rjeenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovrenik sklopi ugovor o radu ili slubi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljeno rjeenje o ovrsi.

21

Prijanji poslodavac ovrenika duan je bez odgode preporuenom poiljkom s povratnicom dostaviti rjeenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud. Prijanji poslodavac obavijestit e sud o prestanku ugovora o radu bez odgode ako mu nije poznat novi poslodavac, o emu e sud obavijestiti ovrhovoditelja, odreujui mu rok radi pribave podataka o novom poslodavcu. Ako ovrhovoditelj ne obavijesti sud u roku koji mu je odreen o novom poslodavcu, sud e obustaviti ovrhu. Ovrhovoditelj moe predloiti da sud u ovrnom postupku rjeenjem naloi poslodavcu da mu isplati sve obroke to ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rjeenju o ovrsi. Prijedlog ovrhovoditelj moe podnijeti do zavretka ovrnoga postupka. Na temelju pravomonoga rjeenja ovrhovoditelj moe traiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovrnom postupku. Poslodavac koji nije postupio prema rjeenju o ovrsi ili je propustio postupiti odgovara za tetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio. 50. Zapljena po pristanku ovrenika Dunik moe javnobiljeniki ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate trabine vjerovnika zaplijeni dio njegove plae i da se isplati izravno vjerovniku, na nain odreen u toj ispravi. Takva isprava ima pravni uinak rjeenja o ovrsi. Ispravu s uincima dostave rjeenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, preporuenom potanskom poiljkom s povratnicom ili preko javnoga biljenika. Iznimno, zapljena na temelju suglasnosti dunika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plai radi namirenja trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale po osnovi naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade tete po osnovi izgubljenoga uzdravanja zbog smrti davatelja udravanja. 51. Ovrha radi ostvarenja nenovane trabine 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Sudski penali Ovrha radi predaje i isporuke pokretnina Ovrha radi ispranjenja i predaje nekretnine Ovrha radi ostvarivanja trabine na radnju, trpljenje ili injenje Ovrha radi vraanja zaposlenika n arad, odnosno u slubu Odluka upisivanjem prava u javnu knjigu Ovrha diobom stvari Ostvarenje trabine na davanje izjave volje

52. Sudski penali Kad dunik ne izvri u roku neku svoju nenovanu obvezu utvrenu pravomonom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobiljenikom ispravom, sud e u ovrnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, odrediti duniku kao ovreniku naknadni primjereni rok i izrei ovreniku da e, ako svoju obvezu ne ispuni u tomu roku, biti duan isplatiti ovrhovoditelju odreeni iznos novca za svaki dan zakanjenja ili koju drugu jedinicu vremena - sudski penali u smislu pravila o obveznim odnosima, poev od isteka toga roka. Naknadno odreeni primjereni rok poinje tei od dostave ovreniku prvostupanjskoga rjeenja kojim je taj rok odreen. alba ne utjee na tijek toga roka. Ako ovrenik najkasnije u roku od petnaest dana nakon pravomonosti rjeenja ispuni svoju obvezu, sud moe u istom ovrnom postupku na zahtjev ovrenika podnesen u roku od osam

22

dana od ispunjenja obveze smanjiti iznos dosuenih penala, vodei rauna o svrsi zbog koje je naredio njihovo plaanje. Podnoenje toga zahtjeva bez utjecaja je na odreivanje i provedbu ovrhe na temelju pravomonoga rjeenja o plaanju sudskih penala iz stavka 1. ovoga lanka. Plaanje sudskih penala moe se traiti sve dok se, na temelju ovrne isprave, ne predloi ovrha radi ostvarenja nenovane trabine. Pravo na sudske penale prestaje od dana podnoenja prijedloga za ovrhu. Ako ovrha bude obustavljena, pravo ovrhovoditelja na sudske penale oivljava. Na temelju pravomonoga rjeenja o plaanju sudskih penala, sud e u istom ovrnom postupku u kojemu je donio to rjeenje, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, donijeti rjeenje o ovrsi radi prisilne naplate dosuenih penala. Ako ovrenik u albi protiv rjeenja o ovrsi istakne da je svoju obvezu ispunio, sud e njegovu albu prihvatiti u ovrnom postupku samo ako njegovu osnovanost dokae javnom ili privatnom ispravom koja ima znaenje javne isprave. U protivnome e ovrenika uputiti na parnicu. 53. Ovrha radi predaje i isporuke pokretnina Ovrha radi predaje jedne ili vie odreenih stvari koje se nalaze kod ovrenika provodi se tako to sudski ovritelj oduzima te stvari od ovrenika i predaje ih uz potvrdu ovrhovoditelju. Na taj nain ovrha e se provesti i kad se stvari nalaze kod tree osobe koja ih je voljna predati sudskom ovritelju. Ako trea osoba nije voljna predati stvari, ovrhovoditelj moe sudu predloiti da na njega prenese ovrenikovu trabinu prema treoj osobi na predaju stvari. Ako stvari nisu naene niti kod ovrenika niti kod tree osobe, sud e u istom postupku, na prijedlog ovrhovoditelja, procijeniti vrijednost tih stvari i rjeenjem naloiti ovreniku da ovrhovoditelju u odreenom roku isplati iznos te vrijednosti. Ovrhovoditelj moe prijedlog podnijeti u roku od osam dana od dana obavijesti da stvari nisu naene. Ako ovrhovoditelj ne podnese taj prijedlog u odreenom roku, sud e obustaviti ovrhu. Na temelju rjeenja ovrhovoditelj moe i prije njegove pravomonosti predloiti u istom postupku ovrhu radi naplate dosuenoga iznosa. Taj se prijedlog mora podnijeti najkasnije u roku od petnaest dana od pravomonosti rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka. Ako prijedlog ne bude podnesen u odreenom roku, sud e obustaviti ovrhu te ukinuti rjeenje i druge provedene radnje. 54. Ovrha radi ispranjenja i predaje nekretnine Ovrha radi ispranjenja i predaje nekretnine provodi se tako da sudski ovritelj, nakon to udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine, predaje nekretninu u posjed ovrhovoditelju. Ispranjenju i predaji nekretnine moe se pristupiti nakon proteka osam dana od dana dostave rjeenja o ovrsi ovreniku i prije njegove pravomonosti. Ako se dostava ovreniku nije mogla uredno obaviti na posljednjoj poznatoj adresi sud e mu bez odgode postaviti privremenoga zastupnika, kojemu e se rjeenje dostaviti. Ako je to potrebno, sud e protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izrei novane kazne ili odrediti pritvor. Na zahtjev suda policija i sluba socijalne skrbi duni su pruiti svu potrebnu pomo u provedbi radnji.

23

Potrebnu radnu snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe duan je osigurati ovrhovoditelj na zahtjev sudskoga ovritelja, koji ovrhovoditelju mora biti priopen najkasnije osam dana prije provedbe ovrhe. 55. Ovrha radi ostvarivanja trabine na radnju, trpljenje ili injenje Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju moe obaviti i druga osoba provodi se tako da sud ovlauje ovrhovoditelja da na troak ovrenika povjeri drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi on sam. (2) U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj moe predloiti da sud rjeenjem naloi ovreniku da unaprijed poloi kod suda odreeni iznos potreban za podmirenje trokova koji e nastati obavljanjem radnje od strane druge osobe ili ovrhovoditelja. Visinu iznosa sud odreuje po slobodnoj ocjeni, uzimajui u obzir, po mogunosti, trokovnik osobe ovlatene za obavljanje takve radnje koji uz prijedlog za ovrhu priloi ovrhovoditelj. (3) Konano rjeenje o visini trokova iz stavka 2. ovoga lanka sud donosi na prijedlog ovrhovoditelja, odnosno ovrenika. Ako se naknadno pokae da je na temelju rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka pribavljeno od ovrenika vie sredstava nego to je bilo potrebno za pokrie trokova obavljanja radnje i trokova ovrnoga postupka, sud e, na ovrenikov prijedlog, razliku vratiti ovreniku, ako on raspolae sredstvima pribavljenim od ovrenika, odnosno naloit e ovrhovoditelju da u odreenom roku tu razliku vrati ako je njemu stavljena na raspolobu. (4) Na osnovi rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka moe se predloiti ovrha prije njegove pravomonosti, a na osnovi rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka tek nakon njihove pravomonosti. 56. Ovrha diobom stvari Fiziku diobu zajednike stvari sud e odrediti ako je takva dioba predviena ovrnom ispravom. Pojedine radnje provedbe fizike diobe poduzima, prema okolnostima sluaja, sudac ili sudski ovritelj. Sud e pozvati sudionike da budu nazoni provedbi diobe. U sluaju potrebe sud e odrediti i vjetaenje. Ako na temelju ovrne isprave zajedniku stvar treba, radi njezine diobe, prodati, prodaja e se obaviti na nain propisan ovim Zakonom za ovrhu na pokretnoj ili nepokretnoj stvari, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drukije ne sporazumiju. Sud pred kojim tee ovrni postupak odluuje, po pravilima imovinskoga prava, hoe li se dioba obaviti fiziki ili prodajom, ako ovrnom ispravom nain diobe nije odreen niti su se stranke o tome sporazumjele. Dioba e se obaviti prodajom ako se u ovrnom postupku utvrdi da fizika dioba, odreena ovrnom ispravom, nije mogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari. 57. Mjere osiguranja po Ovrnom zakonu Ovrni zakon kao mjere osiguranja poznaje: - prethodnu ovrhu, - prethodne i privremene mjere, - zalono pravo. 58. Osiguranje prisilnim zasnivanjem zalonog prava na nekretnini Za odluivanje o prijedlogu za osiguranje novane trabine prisilnim zasnivanjem zalonoga prava na nekretnini nadlean je sud koji vodi javnu knjigu u kojoj treba provesti upis. Za provedbu osiguranja nadlean je sud koji vodi javnu knjigu za tu nekretninu.

24

Na osnovi ovrne isprave kojom je utvrena novana trabina predlagatelj osiguranja ima pravo traiti osiguranje te trabine zasnivanjem zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja. Pretpostavke su: - novana trabina - osnova osiguranja je ovrna isprava - predmet osiguranja je nekretnina upisana u zemljine knjige - protivnik osiguranja je upisa kao vlasnik nekretnineNa nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi zalono pravo zasniva se uknjibom. Pri uknjibi zalonoga prava u zemljinoj e se knjizi naznait ovrivost trabine radi osiguranja kojega je uknjiba odreena. Ako je predlagatelj osiguranja prije nego to je trabina postala ovrna ve stekao na temelju ugovora zalono pravo za tu trabinu na istoj nekretnini ili je zalono pravo predbiljeeno sud e, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti da se u zemljinoj knjizi zabiljei ovrivost trabine. Ako protivnik osiguranja nije upisan u zemljinoj knjizi kao vlasnik nekretnine, predlagatelj osiguranja duan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasnitva protivnika osiguranja. Uknjiba zalonoga prava i zabiljeba ovrivosti trabine imaju takav uinak da se ovrha na toj nekretnini moe provesti i prema treoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla. Ovrha na nekretnini odredit e se protiv osobe koja je upisana kao vlasnik, i to na temelju ovrne isprave na temelju koje je u zemljinu knjigu upisano zalono pravo i zabiljeba ovrivosti te izvatka iz zemljine knjige iz kojega proizlazi da je ta osoba upisana kao vlasnik nakon upisa zalonoga prava i zabiljebe ovrivosti. 59. Sudsko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava na temelju sporazuma stranaka Radi osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja stjecanjem zalonoga prava na odreenim predmetima osiguranja, predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja mogu suglasno traiti od suda da odredi i provede u korist predlagatelja osiguranja: 1. uknjibu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja, 2. pljenidbu nekretnina koje nisu upisane u zemljine knjige po pravilima po kojima se provodi ovrha radi naplate novane trabine na tim nekretninama, 3. pljenidbu pokretnih stvari protivnika osiguranja, 4. pljenidbu novane trabine protivnika osiguranja, 5. pljenidbu dijela primanja protivnika osiguranja po osnovi ugovora o radu ili slubi, 6. pljenidbu dijela mirovine, invalidnine ili naknade izgubljene zarade, 7. pljenidbu trabine koju protivnik osiguranja ima na raunu kod banke ili na tednoj knjiici, 8. pljenidbu trabine da se predaju ili isporue pokretne stvari ili da se preda nekretnina, 9. pljenidbu drugih imovinskih odnosno materijalnih prava, 10. pljenidbu isprava o dionici i drugih vrijednosnih papira te njihovo povjeravanje na uvanje,

25

11. pljenidbu dionica za koje nije izdana isprava o dionici te udjela, odnosno poslovnih udjela u trgovakim drutvima. Na prijedlog jedne ili obiju stranaka sud e odrediti roite, na kojem e u zapisnik utvrditi sporazum stranaka o postojanju trabine predlagatelja osiguranja i vrijeme njezina dospijea te njihovu suglasnost da se radnjama osiguranja iz lanka 262. ovoga Zakona, u ovisnosti o predmetu osiguranja, osigura ta novana trabina zasnivanjem zalonoga prava. U sporazumu stranke mogu utvrditi i vrijednost predmeta osiguranja koja e u ovrnom postupku biti osnova za utvrivanje vrijednosti predmeta osiguranja radi njegova unovenja. Potpisani zapisnik o sporazumu stranaka ima snagu sudske nagodbe. Novana trabina moe biti izraena i u kunskoj protuvrijednosti odreenoga iznosa utvrenoga u stranoj valuti. Stranke mogu osigurati i nenovanu trabinu predlagatelja osiguranja tako da u sporazumu utvrde njegovu novanu protuvrijednost. Trabina treba biti odreena ili odrediva. Smatrat e se da je trabina odrediva ako je u sporazumu naznaen okvirni iznos budue trabine koja se osigurava s obzirom na odreeni pravni odnos ili vie pravnih odnosa stranaka te ako su vjerovnik ili trea osoba ovlateni naknadno odrediti visinu trabine nastale do toga okvirnoga iznosa i vrijeme njezine dospjelosti. Na temelju sporazuma sud e rjeenjem odrediti mjere osiguranja i poduzeti sve potrebne radnje radi njihove provedbe. Rjeenje ima vanost rjeenja o osiguranju. Provedbom radnji osiguranja predlagatelj osiguranja stjee zalono pravo na odreenom predmetu osiguranja. Na prijedlog predlagatelja osiguranja sud e rjeenjem, kad utvrdi da je sporazum stranaka postao ovran, radi namirenja osigurane novane trabine predlagatelja osiguranja odrediti i provesti ovrhu na predmetima protivnika osiguranja na kojima je na temelju sporazuma stranaka steeno zalono pravo, prema odredbama ovoga Zakona o ovrsi na stvarima odnosno pravima ovrenika. Rjeenje ima vanost rjeenja o ovrsi. Zabiljeba ovrhe na nekretnini ima pravni uinak od dana uknjibe zalonoga prava na nekretnini u postupku osiguranja. U postupku ovrhe radi naplate novane trabine osigurane zalonim pravom prema odredbama ove glave, radnje kojima je zalono pravo steeno nee se ponavljati ve e imati pravni uinak od dana stjecanja zalonoga prava u postupku osiguranja. Ako je druga osoba suglasna da se na njezinoj stvari ili pravu zasnuje zalono pravo radi osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja, ta e se osoba pozvati na a sud e u zapisnik s toga roita, u sporazum stranaka o osiguranju, unijeti i njezinu izjavu o toj suglasnosti. Potpisani zapisnik ima vanost sudske nagodbe i prema osobi koja se suglasila da se na njezinoj stvari ili pravu zasnuje zalono pravo. 60. Javnobiljeniko osiguranje novane trabine zasnivanjem zalonoga prava Sporazum vjerovnika i dunika koji se po svom sadraju podudara sa sporazumom stranaka iz lanka 263. stavka 1. Zakona, sklopljen u obliku javnobiljenikoga akta ili solemnizirane privatne isprave, koji sadre i izjavu dunika da je suglasan da se, radi osiguranja odreene novane trabine vjerovnika, na nekom njegovu predmetu moe zasnovati zalono pravo

26

radnjama koje e umjesto suda poduzeti javni biljenik, izjednaeni su po svom uinku sa zapisnikom iz lanka 263. stavka 2. Zakona. 61. Sudsko i javnobiljeniko osiguranje prijenosom vlasnitva na stvari ii prijenosom prava 1. Sudsko osiguranje Jedna ili obje stranke mogu traiti od suda da odredi roite i da na tom roitu u zapisnik unese njihov sporazum o tome da se radi osiguranja novane trabine predlagatelja osiguranja prenese na predlagatelja osiguranja vlasnitvo na nekoj stvari protivnika osiguranja, ili da se u tu svrhu na predlagatelja osiguranja prenese koje pravo protivnika osiguranja. U sporazum treba unijeti odredbu o tome kad e osigurana trabina dospjeti, odnosno kako e se njezino dospijee odrediti. Protivnik osiguranja moe biti i osoba prema kojoj predlagatelj osiguranja nema trabine koja se osigurava. (2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka moe se odnositi i na osiguranje nenovane trabine, ali u tom sluaju u sporazumu mora biti odreena novana protuvrijednost te trabine. Nakon dospijea nenovane trabine predlagatelj osiguranja moe birati hoe li traiti ovrhu radi prisilnoga ostvarenja nenovane trabine ili po odredbama ove glave ostvarivati svoja prava kao da je prijenos vlasnitva na stvari ili prijenos prava obavljen radi osiguranja novane protuvrijednosti nenovane trabine. (3) Zapisnik iz stavka 1. ovoga lanka ima uinak sudske nagodbe. (4) Ako se sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka prenosi pravo vlasnitva na nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi, sporazum treba sadravati i izjavu protivnika osiguranja o tome da je suglasan da se neposredno na temelju sporazuma moe u zemljinoj knjizi obaviti taj prijenos. (5) Na temelju zapisnika iz stavka 1. ovoga lanka i izjave protivnika osiguranja iz stavka 4. ovoga lanka stranke mogu traiti prijenos prava vlasnitva na nekretnini upisanoj u zemljinoj knjizi uz zabiljebu da je prijenos obavljen radi osiguranja. (6) Predlagatelj osiguranja postaje vlasnikom nekretnine koja nije upisana u zemljinoj knjizi odnosno pokretnina potpisivanjem zapisnika iz stavka 1. ovoga lanka. (7) U zapisnik iz stavka 1. ovoga lanka moe se unijeti i izjava protivnika osiguranja da je suglasan da predlagatelj osiguranja moe neposredno na temelju toga zapisnika protiv njega zatraiti prisilnu ovrhu radi predaje nekretnine odnosno pokretnina u posjed nakon dospijea osigurane trabine. Zapisnik koji sadri takvu izjavu je ovrna isprava. (8) Smatrat e se da je prijenos prava obavljen potpisivanjem zapisnika iz stavka 1. ovoga lanka. (9) O prijenosu vlasnitva na nekretninama koje nisu upisane u zemljine knjige i na pokretninama te o prijenosu prava objavit e se oglas u "Narodnim novinama", u kojemu e se naznaiti sud koji objavljuje oglas, broj predmeta, stranke, nekretnine ili pokretnine na kojima je preneseno vlasnitvo, odnosno prava koja su prenesena te obavijest da je prijenos obavljen radi osiguranja. Nekretnine, pokretnine, odnosno prava oznaite se tako da se bez tekoa moe utvrditi njihova istovjetnost.

Odredivost visine i dospjelosti trabine Trabina treba biti odreena ili odrediva. Smatrat e se da je trabina odrediva ako je u naznaen okvirni iznos budue trabine koja se osigurava s obzirom na odreeni pravni odnos ili vie pravnih odnosa stranaka te ako su

27

vjerovnik ili trea osoba ovlateni naknadno odrediti visinu trabine nastale do toga okvirnoga iznosa i vrijeme njezine dospjelosti. 2. Javnobiljeniko osiguranje Odgovarajua primjena odredaba o sudskom osiguranju lanak 279. Odredbe lanka 274. do 278. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na javnobiljeniko osiguranje trabine prijenosom vlasnitva na stvari, prijenosom prava odnosno prijenosom dionice, udjela ili poslovnoga udjela u trgovakom drutvu. Javnobiljeniki akt ili solemnizirana privatna isprava odgovarajuega sadraja zamjenjuje sporazum iz lanka 274. stavka 1. ovoga Zakona. Javni biljenik e poduzimati samo one radnje kojima se prenosi vlasnitvo stvari ili pravo na koje stranke pristanu.

61. Osiguranje prethodnom ovrhom Radi osiguranja nenovane ovrhe koja se ne moe osigurati predbiljebom u javnoj knjizi sud moe na temelju presude donesene u parninom postupku odrediti prethodnu ovrhu ako ovrhovoditelj uini vjerojatnom opasnost da bi se zbog odgode ovrhe dok presuda ne postane ovrna ovrha onemoguila ili znatno oteala te ako da osiguranje za tetu koju bi ovrenik mogao pretrpjeti zbog takve ovrhe. 62. Osiguranje prethodnim mjerama Kao prethodne mjere sud moe odrediti: 1. predbiljebu zalonoga prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjienom na nekretnini, 2. koju od mjera osiguranja iz lanka 262. toke 2. do 10. ovoga Zakona, pljenidbu nekretnina koje nisu upisane u zemljine knjige po pravilima po kojima se provodi ovrha radi naplate novane trabine na tim nekretninama, pljenidbu pokretnih stvari protivnika osiguranja, pljenidbu novane trabine protivnika osiguranja, pljenidbu dijela primanja protivnika osiguranja po osnovi ugovora o radu ili slubi, pljenidbu dijela mirovine, invalidnine ili naknade izgubljene zarade, pljenidbu trabine koju protivnik osiguranja ima na raunu kod banke ili na tednoj knjiici, pljenidbu trabine da se predaju ili isporue pokretne stvari ili da se preda nekretnina, pljenidbu drugih imovinskih odnosno materijalnih prava,

28

pljenidbu isprava o dionici i drugih vrijednosnih papira te njihovo povjeravanje na uvanje,

2. zabranu pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa da protivniku osiguranja ili treoj osobi, po nalogu protivnika osiguranja, isplati s njegova rauna novani iznos za koji je odreena prethodna mjera. Sud moe na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti, s obzirom na okolnosti sluaja, dvije ili vie prethodnih mjera, ako je to potrebno. Sud moe, ako su za to ispunjeni uvjeti predvieni ovim Zakonom, uz prethodnu mjeru odrediti i koju privremenu mjeru. Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stjee zalono pravo na predmetu osiguranja. 63. Privremene mjere Privremena mjera moe se predloiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon zavretka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za odreivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istai zahtjev u kojemu e tono oznaiti trabinu ije osiguranje trai, odrediti kakvu mjeru trai i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima e se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuu primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti injenice na kojima se temelji zahtjev za odreivanje privremene mjere te predloiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja duan je te dokaze, po mogunosti, priloiti uz prijedlog. U rjeenju o odreivanju privremene mjere sud e, ako je to potrebno s obzirom na vrstu mjere i svrhu koja se njome treba postii, odrediti na prijedlog predlagatelja osiguranja i sredstva kojima e se ona prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuu primjenu pravila ovoga Zakona o odreivanju sredstava i predmeta ovrhe u rjeenju o ovrsi. Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odreivanju privremene mjere potrebno naknadno odrediti sredstva prisile iz stavka 1. ovoga lanka ili ve odreenim sredstvima dodati nova ili ih zamijeniti drugima, predlagatelj osiguranja moe predloiti, u istom postupku, da se na temelju ve izreenih naloga ili zabrana odrede ta sredstva. Rjeenja o odreivanju privremene mjere ima uinak rjeenja o ovrsi. Rjeenja moraju biti obrazloena. Privremena mjera moe se odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih trabina. Privremena mjera nije doputena ako postoje uvjeti za odreivanje prethodne mjere kojom se moe postii ista svrha osiguranja. Privremena mjera radi osiguranja novane trabine moe se odrediti ako predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim postojanje trabine i opasnost da e bez takve mjere protivnik osiguranja sprijeiti ili znatno oteati naplatu trabine time to e svoju imovinu otuiti, prikriti ili na drugi nain njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga lanka ako uini vjerojatnim da bi predloenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu tetu. Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga lanka postoji ako bi se trabina imala ostvariti u inozemstvu. Privremenom mjerom ne stjee se zalono pravo.

29