You are on page 1of 40

OVČARSTVO I

KOZARSTVO
Prof. dr. sc. Boro Mioč
Prednosti ovaca i koza
 jako prilagodljive (među najraširenijim
životinjskim vrstama)
 dobri korisnici vegetacije – “čistači terena”

 učinkovito pretvaraju grubu, voluminoznu


krmu u visokovrijedne proizvode: meso i
mlijeko
 male su i nemaju velike zahtjeve na smještaj
i opremu; niska ulaganja u objekte i opremu
Prednosti ovaca i koza
 visoka plodnost i ranozrelost omogućava brzo
formiranje i obnovu stada, brz obrt

 daju najviše proizvoda, koristi i namjena


 brzo postižu klaoničku masu, meso visoke
kakvoće
 izvrsni proizvođači mlijeka (koze)
 ovce daju najbolje mlijeko-najbolji sirevi

 vrlofleksibilne i prilagodljive različitim


sustavima uzgoja i tehnologijama proizvodnje
Sastav kuhanog kozjeg mesa u usporedbi s
drugim vrstama mesa
Kuhano Kalorije Bjelančevi Masti Kolesterol
meso ne
Kozje 143 27 3 75

Goveđe 305 26 21 88

Pileće 223 24 13 76

Svinjsko 273 27 17 91
Sastav pečenog kozjeg mesa u usporedbi s
drugim vrstama mesa

Pečeno Kalorije Bjelančevine Masti ZMK


meso
Kozje 122 23 2,58 0,79

Goveđe 245 23 16 6,8

Pileće 120 21 3,5 1,1

Svinjsko 310 21 24 8,7


Nedostaci koza i ovaca
 slabija
učinkovitost u proizvodnji mesa
(posebice koze)

 jarad nema izražene osobine tovnosti,


 malih dnevnih prirasta,
 veći utrošak hrane po kg prirasta,
 meso odraslih koza suho, intenzivnog mirisa,

 osjetljivena stres (koze) i neke bolesti:


metilj, šepavost, bruceloza
Nedostaci koza i ovaca
 velik broj pasmina sezonski poliestričan

 pojedinepasmine uzgajaju se samo u


određenim područjima (pasmine za
proizvodnju vlakna)

 manje su prikladne za zatvoreni način


držanja
Razlike između koza i ovaca

 genetska razlika: koze imaju 60


kromosoma, a ovce 54
 koze imaju bradu, jarčevi imaju kaudalne
mirisne žlijezde, nemaju suzne jame na
lubanji, nemaju žlijezdu između papaka,
rep im je kratak i stršeći, uvijek okrenut
prema gore
 oblik i veličina rogova

 ponašanje: koze su nemirnije, znatiželjnije


i aktivnije
Broj koza i ovaca u svijetu
Kontinent Koze Ovce
(000 grla) (000 grla)
Afrika 344 514 321 851
Sj. i Sred. 15 346 17 976
Amerika
Južna Amerika 20 650 68 810

Azija 595 084 525 749

Europa 16 557 128 618

Oceanija 3 970 106 001

Svijet (ukupno) 996 121 1 169 005


(Izvor: FAO, 2012)
Udio broja koza i ovaca po
kontinentima

K_59,74%
K_1,66% O_44,97%
K_1,54% O_11%
O_1,54%

K_34,59%
O_27,53%
K_2,07%
O_5,89%
K_0,4%
O_9,1%
Broj koza i ovaca u svijetu
Koze Ovce

Država 000 grla % Država 000 grla %

Kina 185 186 18,59 Kina 187 000 16,00

Indija 160 000 16,06 Indija 75 000 6,42

Pakistan 63 100 6,33 Australija 74 722 6,39

Nigerija 57 600 5,78 Sudan 52 500 4,49

Bangladeš 55 000 5,52 Iran 48 750 4,17

UKUPNO 520 886 52,29 UKUPNO 437 972 37,47


Broj koza i ovaca u Europi
Koze Ovce
Država 000 grla % Država 000 grla %
Grčka 4 219 25,48 U. Kraljevstvo 32 215 25,05
Španjolska 2 693 16,27 Ruska Fed. 20 767 16,15
Ruska Fed. 2 091 12,63 Španjolska 16 814 13,07
Francuska 1 310 7,91 Grčka 9 585 7,45
Rumunjska 1 236 7,47 Rumunjska 8 533 6,63
UKUPNO 11 549 69,76 UKUPNO 87 914 68,35
Hvatska 72 0,43 Hrvatska 679 0,53
Proizvodnja kozjeg i ovčjeg
mesa u svijetu
Kontinent Kozje meso Ovčje meso
(000 tona) (000 tona)
Afrika 1 274 1 666
Sj. i Sred. 54 164
Amerika
Južna Amerika 80 248

Azija 3 747 4 236

Europa 118 1 151

Oceanija 27 1 005

Svijet (ukupno) 5 300 8 470


(Izvor: FAO, 2012)
Proizvodnja kozjeg i ovčjeg mesa
po kontinentima

K_70,70%
K_2,23% O_50,01%
K_1,02% O_13,59%
O_1,94%

K_24,04%
O_19,67%
K_1,51%
O_2,93%
K_0,50%
O_11,86%
Proizvodnja kozjeg i ovčjeg
mlijeka u svijetu
Kontinent Kozje mlijeko Ovčje mlijeko
(000 tona) (000 tona)
Afrika 4 308 2 337
Sj. i Sred. 374 -
Amerika
Južna Amerika 217 41

Azija 10 410 4 730

Europa 2 537 3 015

Oceanija 0 -

Svijet (ukupno) 17 846 10 123


(Izvor: FAO, 2012)
Proizvodnja kozjeg i ovčjeg mlijeka
po kontinentima

K_58,33%
K_14,22% O_46,73%
K_2,09% O_29,77%
O_0%

K_24,14%
O_23,09%
K_1,22%
O_0,41%
K_0%
O_0%
Proizvodnja vune u svijetu
Kontinent Vuna
(000 tona)
Afrika 238

Sj. i Sred. Amerika 20

Južna Amerika 137

Azija 877

Europa 267

Oceanija 527

Svijet (ukupno) 2 067


(Izvor: FAO, 2012)
Proizvodnja vune po kontinentima

42,45%

0,97% 12,92%

11,52%

6,63%
25,51%
Pojam pasmine
 pasmine su “humano
umjetničko djelo poput
spomenika kulture”

 analogija sa spomenicima
može se izraziti i u pogledu
njihove ranjivosti

 pasmine se mogu narušiti i/ili


nestati poput spomenika, ali
se mogu i zaštititi te sačuvati
od nestajanja za buduće
generacije
Pasmina

 Svaka pasmina je jedinstvena, ima


specifičnu frekvenciju gena.

 Autohtone pasmine najčešće su lokalno


zastupljene i njihov genetski potencijal nije
značajno raširen ni korišten.

 Manje plodno tlo, nepristupačne površine


moguće je iskorištavati jedino izrazito
otpornim, starinskim pasminama.
Pasmina
u uzgoju životinja, kao u svakoj drugoj
suvremenoj proizvodnji, izražena je
konkurencija

 uspjehi opstojnost na tržištu određuje


prosperitet i rasprostranjenost pasmine

 slabije konkurentne pasmine su nestale ili su


se zadržale samo u svojim prvotnim
staništima
Pasmina
 Jeli nestanak starinske, slaboproizvodne
pasmine uistinu gubitak i isplati li si očuvanje
takve “neekonomične” pasmine?

 Istovremeno, javnost je suglasna s idejom


očuvanja divljih animalnih vrsta: gorila,
panda, vukova, polarnih medvjeda itd.,
zaštite povijesnih građevina, kulturološkog i
umjetničkog stvaralaštva i dr.
Pasmina
 Njihovo
očuvanje briga je različitih
udruženja, lokalne uprave, države i brojnih
međunarodnih organizacija

 Imajuli pasmine koje su žive kreacije i


proizvodi ljudskog uma i ruku takav status?
Što je pasmina

 Pitanje jednostavno=definicija vrlo


rastezljiva i diskutabilna

 Životinjekoje su selekcijom i uzgojem


postale slične i svoje osobine jednolično
prenose na potomstvo
Pasmina
 Pasmina ili varijetet je skupina životinja
koje prenose svoje svojstvene i specifične
karakteristike na potomstvo

 Pasmine, sojevi, linije potomaka koji


produžavaju (nastavljaju) osobita
nasljedna svojstva (Oxford English
Dictionary, 1959)
Pasmina

pasmine su skupine životinja iste vrste koje se


zbog zajedničkog podrijetla i prilagođavanja
jednoličnim životnim prilikama međusobno
podudaraju u karakterističnim i bitnim
pasminskim obilježjima i osobinama
morfološke i fiziološke naravi, koje se
nasljeđuju (Ogrizek, 1946)
Pasmina
 Pasmina je pasmina ako dovoljno ljudi
kaže da jest
 Svaka pasmina je jedinstvena, ima
specifičnu frekvenciju gena poželjnu u
uzgojnim programima
 Svaki gen, genotip, pasmina=bogatstvo
kraja, predjela, države, naroda...
Pasmina
 pasmine su specifične::
 po podrijetlu

 prilagodbi

 vanjštini

 reakciji na selekciju

 proizvodnim odlikama

 osjetljivosti i otpornosti na

bolesti
Zašto ovce i koze?
- zarada (plasman proizvoda na
tržište

- porezne olakšice, poticaji i


subvencije

- zdravlje i hobi uzgoj

- proizvodnja za vlastite potrebe


Zašto uzgajati ovce i koze?
- održavanje zelenih površina
i čišćenje korova:

- autohtone pasmine i stare


tehnologije pogodne su za
očuvanje ruralnih sredina i
ukupne bioraznolikosti
 Neshvaćena važnost pasmine
u zaštiti proizvoda: creska
janjetina, paški sir, bračka
kaštradina...?

 Vanjština i proizvodnost jedini


kriterij pri odabiru pasmine ili
rasplodnjaka
 Otpornost i prilagodljivost manje važni

 Određene bolesti nasljedne

 Ulazak u EU, prihvaćanje zakona


 obvezna testiranja životinja na određene bolesti

 Unutar pasmine različiti genotipovi na otpornost


 Svaka pasmina ima
svoju povijest
nastanka, početak,
razvitak i kraj

 Različiti tipovi i pasmine


 vanjština, proizvodne odlike, ponašanje, hranidbene
potrebe, prilagodljivost, otpornost...
 U početku primaran utjecaj okoliša; utjecaj
čovjeka neznatan

 Prve pasmine skromnih proizvodnih odlika:


malo mesa, mlijeka, vune, vlakna, krzna,
kože...
 Razvitak industrije
i intenzifikacija
poljoprivredne
proizvodnje
 uzgajivači počinju
voditi brigu o
zahtjevima i
potrebama tržišta
 Uzgojnicilj postaje proizvod koji je na tržištu
najtraženiji
 broj kombiniranih pasmina sve manji, a «usko
specijaliziranih» genotipova sve veći
Genetski resursi i njihova važnost

 U svijetu: 1 314 pasmina ovaca


570 pasmina koza

 Izumrlo oko 12% pasmina ovaca


oko 3% pasmina koza

 U 113 (10%) pasmina ovaca broj životinja


prenizak za očuvanje pasmine
Genetski resursi i njihova važnost
 Index bioraznolikosti (broj pasmina/milijun grla)
- Ovce: najveći index bioraznolikosti
Svijet: 1,2
Europa 3,4

- Koze: Svijet 0,8


Europa 7,2
Veličina Udio u Broj pasmina Udio Pasmina /
populacije populaciji (%) pasmina milijun grla
(x106) (%)
Goveda
Europa 162 12 482 39 3,0
Svijet 1337 1224 0,9
Koze
Europa 26 4 187 33 7,2
Svijet 710 570 0,8
Ovce
Europa 185 18 629 48 3,4
Svijet 1060 1314
Svinje
Europa 206 46 228 46 1,1
Svijet 913 498 0,5
Konji
Europa 7 13 441 61 56,7
Svijet 61 726 11,7
Pasmine koza
 Oko 570 pasmina koza
 Podjela pasmina prema uzgojnom cilju
 Meso
 Mlijeko
 Vlakno
 proizvodni
cilj često nije sukladan vanjštini
i genetskom potencijalu

You might also like