Pregled umjetnosti 19. i 20.

stoljeća
• Klasicizam – temelji se na umjetnosti klasične Grčke i Rima, glavne su odlike
jednostavnost, strogost oblika i objektivnost; Otmica Sabinjanki (Nicolas Poussin),
Velika odaliska (D. Ingres), Krunjenje Napoleona (Jacques-Louis David),

• Romantizam – odlikuje se individualnošću, subjektivnošću i emocijama; Lutalica

iznad mora magle (Caspar David Friedrich), Splav Meduze (Théodore Géricault),
3. svibnja 1808. (Francisco Goya)

• Realizam – karakterizira ga realan i uvjerljiv prikaz bez sitnih detalja koji bi

podjsećali na fotografiju; Doručak na travi (Edouard Manet), Očajan Čovjek
(Gustave Courbet), Pabirčenje (Jean-François Millet)

• Impresionizam – zasniva se na naturalističkom promatranju prirode, promjenama

svjetla i svjetlijoj paleti; Mislilac (Auguste Rodin), Impresija, izlazak sunca
(Claude Monet), Doručak na brodici (Pierre-Auguste Renoir)

• Postimpresionizam – razvio se iz impresionizma, umjetnici slijede različite,

originalne i individualne putove; Autoportret (Vincent van Gogh), Nikad više (Paul
Gauguin), Mali most Mennecy (Paul Cézanne)

• Secesija – naglašava se praktičnost, udobnost, finoća izvedbe i jednostavnost, a

stil se pojavljuje u dvjema varijantama – florealnoj i geometrijskoj; Poljubac
(Gustav Klimt), Vestalka (Ivan Meštrović), kupola crkve Am Steinhof (O. Wagner)

• Fovizam – glavna je karakteristika boja – čista i jarka, istisnuta izravno iz tube;

njome se negira modelacija, iluzija prostornosti u smislu optičke perspektive, i tako
se često postižu efekti bliski dekorativnoj plošnosti mozaika i vitraja; Boje, selo i
more (Andre Derain), Mladi mornar (H. Matisse), Karneval na plaži (A. Marquet)

• Kubizam – interes umjetnika koncentrira se na način prikazivanja, želi

promatraču pružiti osjećaj da istodobno promatra model s različitih položaja; Kuća
u L’Estaqueu (G. Braque), Glava (H. Laurens), Gitara (V. Gecan)

• Ekspresionizam – bavi se izražavanjem osjećaja smjelim i dramatičnim gestama

Smrt i djevojka (Egon Schiele), Autoporteret (Oscar Kokoschka), Autoportret
(Marino Tartaglia)

• Futurizam – pokret nadahnut novim tehnologijama, pokušavaju se zabilježiti

pokret, brzina i dinamika; Sprovod (Carlo Carra), Dinamizam jednog biciklista (U.
Boccioni), Djevojčica trči preko balkona (G. Balla)
• Metafizičko slikarstvo – odlikuje se naglašenom plastičnošću i slikovitošću;
Pjesnikova neizvjesnost (Giorgio De Chirico), La casa abbandonata (Carlo Carra),
Fiori di campo (F. de Pisis)

• Nadrealizam - prezire sve zakone i ustaljene običaje, okrenut od stvarnosti i

društva prema ljudskoj duši; Postojanost pamćenja (S. Dali), Kralj igra s kraljicom
(M. Ernest), Kaligram (G. Apollinaire)

• Dadaizam – ironičan pristup i korištenje banalnih, svakodnevnih predmeta

kojima se pridaje značaj umjetničkog djela; Ingresova violina (Man Ray), Fontana
(Marcel Duchamp), Udnie (F. Picabia)

• Suprematizam – donosi jako pojednostavljene apstraktne kompozicije i;

Suprematizam (K. Maljevič), Crni kvadrat na bijeloj površini (K. Maljevič),
Kompozicija VIII (Vasilij Kandinski)

• Konstruktivizam – stvara pionirske radove ambijentalne umjetnosti i povezuje

umjetnost s industrijom; Konstrukcija za zračnu luku (A. Pevsner), Konstruirana
glava br. 2 (N. Gabo), Spomenik Trećoj internacionali (V. J. Tatljin)

• Neoplasticizam – dominiraju crne okomite linije između kojih se nalaze plohe u

primarnim bojama; kuća u Utrechtu (Gerrit Rietveld), Kolaž (Theo Van Doesburg),
Composition in C (No.III) with Red, Yellow and Blue (P. Modrian)

• Apstraktni ekspresionizam - obilježava ga spontana, trenutačna i jaka gesta,

snažan kolorit i ravnomjerna ispunjenost svih dijelova platna; Broj 4 (J. Pollock),
Elegy to the Spanish Republic No. 110 (R. Motherwell), Last Piece (P. Guston),
Žena I. (W. de Kooning)

• Pop-art – slavi i kritizira potrošačko društvo, njegovu bezobzirnost prema sve

ugroženijem okolišu i stereotipni odnos prema ulogama muškarca i žene u društvu;
Salama s majonezom (C. Oldenburg), Futuristička krparija (P. Phillips), Sanjam
bijeli Božić (R. Hamilton)

• Op-art - kratica od engleskoga optical art, temelji se na učincima optičkih iluzija;

Vega-Nor (Victor Vasarely), Nataraja (Bridget Riley), Luminous (R.
Anuszkiewicz)

• Hiperrealizam – krajnja vjerodostojnost prikazanog motiva; Mark (Ch. Close),

Beach scene (M. Morley), Red Still Life (C. Bravo)