MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA KAKANJ

Elektrotehnička stručna škola – Elektroenergetičar
Kakanj, juni 2022. godine

 
 
 
 

PRAKTIČNI ISPRITNI RAD 

                              
Tema: Trofazna mjerna garnitura

Ocjena iz praktičnog rada:__________________________( )

Ocjena iz prismenog obrazloženja rada: __________________________( )

Ocjena iz usmenog obrazloženja rada: ___________________________( )

Konačna ocjena iz praktičnog rada: ___________________________( )

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1. _________________________________________________________________________________________________________________

2. _________________________________________________________________________________________________________________

3. _________________________________________________________________________________________________________________

Učenik: Ispitna komisija:

Mušija Ilhan 1._________________

2._________________

3._________________
SADRŽAJ

UVOD........................................................................................................................................1
1. BROJILA ELEKTRIČNE ENERGIJE................................................................................2
1.2 Vrste brojila i princip rada...............................................................................................3
1.3 Osobine brojila električne energije..................................................................................5
1.4 Trofazna brojila................................................................................................................7
1.5 Dvotarifna električna brojila............................................................................................8
1.5.1 Dvotarifna brojila i mjerenje maksimalnih opterečenja............................................9
2. POSTAVLJANJE ELEKTRIČNIH BROJILA..................................................................11
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................12
LITERATURA.........................................................................................................................13
UVOD

Mjerenja imaju značajnu ulogu u razvoju ljudskog društva uopće, a u razvoju nauke i tehnike
posebno. U elektrotehničkoj nauci i njenoj primjeni, električna mjerenja zauzimaju veoma
važno mjesto. Električna mjerenja pomažu da se tačno i pravilno shvate zakonitosti
elektriciteta i njegove primjene. U inžinjerskoj praksi, mjerenjem se utvrđuju osobine
elektrotehničkog materijala, provjerava kvaliteta izrađenih proizvoda, provjerava ispravnost
električnih instalacija. Mjerenjem se također dobivaju informacije o ispravnosti i sigurnosti
uređaja, kao i o ekonomičnosti njegovog rada. Brojila električne energije spadaju u grupu
mjernih instrumenata posebne namjene. Većinom se upotrebljavaju za mjerenje i registriranje
električne energije koja je u određenom vremenskom razdoblju predana potrošaču. Ovakva
namjena daje im posebno mjesto među ostalim mjernim instrumentima. U prvom redu, zbog
vrlo velikog broja potrošača električne energije, brojila se proizvode u iznimno velikim
serijama, mnogo većim nego ostali mjerni instrumenti. Obračun i naplata električne energije
vrše se na osnovi podataka dobivenih iz električnih brojila, pa je neophodno posebno voditi
računa o točnosti i pouzdanosti mjerenja. Prva brojila u svijetu su uvedena u upotrebu još u
prošlom stoljeću, 1881. godine. Bila su to elektrolitska (ampersatna) brojila. Nakon njih
dolaze klasična elektromehanička, odnosno indukcijska brojila koja su zbog svojih dobrih
karakteristika, u prvom redu pouzdanosti i dugog vijeka trajanja, dugo vremena bila jedini tip
brojila u širokoj upotrebi. Razvojem tehnologije javljaju se novi oblici tehnoloških rješenja za
mjerenje potrošnje i nadzora kvalitete električne energije. Nova tehnološka rješenja
elektroničkih brojila električne energije omogućuju primjenu suvremenog načina
komunikacije, daljinskog očitanja, prihvata parametara kvalitete električne energije,
pohranjivanje i analizu istih bez pristupa čovjeka brojilu.

1
2
1. BROJILA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Brojila električne energije spadaju u grupu mjernih instrumenata posebne namjene. Večinom
se upotrebljavaju za mjerenje i registriranje električne energije koja je u određenom
vremenskom razdoblju predana potrošaču. Ovakva namjena daje im posebno mjesto među
ostalim mjernim instrumentima. U prvom redu, zbog mnogo potrošača električne energije,
brojila se proizvode u iznimno velikim serijama, mnogo večim nego ostali mjerni
instrumenti. Također, obračun i naplata električne energije vrši se na osnovi pokazivanja
brojila, pa treba posebno voditi računa o tačnosti i pouzdanosti mjerenja.

Prva brojila u svijetu su uvedena u upotrebu još u prošlom stolječu, 1881. godine. Bila su to
elektrolitska (ampersatna) brojila.

Danas se upotrebljavaju različite vrste brojila električne energije. Najznačajnija podjela je

podjela na elektromehanička i digitalna.

Slika 1. Električno brojilo

3
1.2 Vrste brojila i princip rada

Brojila električne energije koriste se u električnim instalacijama za evidentiranje potrošene

električne energije koja se plaća po unaprijed utvrđenoj cijeni. Radi se o mjernim uređajima
čija preciznost spada u klasu 1 tj. najveća greška koja se dopušta je  1 %. Postoji nekoliko
principa na kojima rade brojila od kojih danas koristimo indukcijska motorna brojila i
digitalna brojila. Indukcijska brojila su ustvari mali asinhroni motori čija brzina okretanja
ovisi o količini energije koja se trenutačno troši.

Brojila možemo podijeliti s obzirom na:

- prema sistemu mjerenja,

- prema vrsti struje,
- prema broju mjernih sistema,
- prema vrsti tarife,
- prema namjeni električnog brojila

Prema sistemu mjernja brojila električne energije se djele na:

- elektrolitička,
- motorna sa trajnim magnetom,
- motorna sa navojem,
- indukciona.

Prema vrsti struje brojila električne energije se djele na:

- brojila jednosmjerne struje,

- brojila naizmjenične struje.

Brojila jednosmjerne struje se djele na amperstana i vatsatna, a brojila naizmjenične struje su

vatsatna i izrađuju se kao monofazna i trofazna.

Prema broju mjernih sistema brojila električne energije se djele na:

- jednosistemska,
- dvosistemska,
- trosistemska.

Prema vrsti tarife (tarifa-cijena koštanja električne energije po jednom kilovat satu), brojila
električne energije se djele na:

- jednotarifna,
- dvotarifna.

4
Prema namjeni brojila električne energije se djele na:

- progresivna,
- odbrojavajuća,
- uplatna,
- brojila sa pokazivačem maksimalnog opterećenja,
- maksimograf brojila,
- brojila reaktivne energije,
- brojila za mjerenje električne energije iznad određene granice (subtrakciona brojila)

Sika 2. Monofazno električno mjerilo

5
1.3 Osobine brojila električne energije

Brojila jednosmjerne struje koriste se u elektičnim instlacijama koje napajaju električne

potrošače jednosmjerne struje. Znatno više se koriste brojila električne energije naizmjenične
struje. Monofazna električna brojila se korsite za mjerenje potrošnje elktrične energije
monofaznih električnih potrošača, a trofazna za mjerenje potrošnje električne energije
trofaznih električnih potrošača. Za mjerenje električne energije koju potrošači plaćaju po
jedinstvenoj cijeni koriste se jednotarifna električna brojila. Dvotarifna električna brojila se
koriste u električnim instalacijama u kojima potrošači koriste dvostruku tarifu. Ona
onemogučavaju potrošačima da u izvjesnim vremenskim intervalima koriste električnu
energiju po nižim cijenama od normalnih. Na ovaj način se stimuliše potrošnja električne
energije u pojedinim satima, a potrošačima se otvaraju šire mogučnosti za njeno korištenje. U
svrhu mjerenja po dvostrukoj tarifi, dvotarifna električna brojila imaju dva brojčanika, od
kojih svaki automatski uključuje i isključuje svoj kretni sistem u određenom trenutku. Jedan
od brojčanika je za nisku, a drugi za visoku tarifu. Brojčanike uključuje specijalni uklopni
sat, koji može da bude van brojila ili da bude ugrađen u njemu. Kada je van brojila, može da
se koristi za uključivanje i isključivanje večeg broja električnih brojila.

Slika 3. Trofazno dvotarifno brojilo sa uklopnim satom

6
Monofazna i trofazna električna brojila se rade u različitim oblicima. Progresivnim se naziva
elektično brojilo koje se koristi u električnim instalacijama za mjerenje električne enegije sa
stalnom tarifom. Odgovarajuća električna brojila se koriste za mjerenje električne energije
koju troše termički električni potrošači. Njima se mjeri potrošnja samo kada snaga
uključenog električnog potrošača prelazi jednu određenu granicu, koja je obično 150 W. Na
ovaj način se isključuje mogučnost korištenja visoke tarife za termičke potrošače male snage
kao što su električne sijalice sa metalnim vlaknom. Uplatna električna brojila omogučavaju
korištenje električne energije na mjestima gdje ima mnogo potrošača. Brojilo ovakvog tipa je
podešeno tako da tek poslije ubacivanja određene svote novca kroz otvor na brojilu, omoguči
potrošaču da koristi određenu količinu električne energije za vrijeme koje odgavara
vrijednosti ubačenog novca.

Električno brojilo sa pokazivačem maksimalnog opterečenja koje se naziva i brojilom

električne energije sa maksimalnom kazaljkom, koristi se kod večih potrošača električne
energije. Njime se osim utrošene električne energije registruje i maksimalna električna snaga
u jednom vremenskom intervalu. Poslije čitanja pokazivanja električnog brojila čitač kazaljku
vraća na nulu. Ova brojila mogu da budu tako podešena da pomoću specijalnog električnog
uređaja svjetlosnim ili zvučnim signalom upozoravaju kada potrošnja elektične enrgije pređe
neku određenu granicu.

U elektranama se obično koristi maksimograf električno brojilo. Njime se potrošnja

električne energije registruje na posebnoj papirnoj traci. Registrovanje se vrši specijalnom
pisaljkom koja upisuje promjenu potrošnje električne energije u određenom vremenskom
intervalu.

Brojilo reaktivne električne energije vrši mjerenje utrošene električne energije u pogonima u
kojima postoji velika potrošnja reaktivne električne energije. Ovakva se mjerenja vrše zato da
se veliki potrošači stimulišu na popravljanje faktora snage, jer im se poslije mejrenja
naplačuje i reaktivna električna energija.

Subtrakciona brojila se koriste za mjernje potrošnje električne energije iznad jedne određene
granice. Imaju dva brojčanika. Jedan od njih registruje potrošnju do određene granice, a drugi
iznad te granice.

Da se sa jednog mjesta omoguči kontrola elektičnih veličina, a pogotova kotrola potrošnje

električne energije, koriste se mjerne grupe brojila. To cu cijeline od dva ili više brojila
raznih tipova. Najčešča im je primjena za mjerenje u pogonskim industrujskim preduzečima.

7
1.4 Trofazna brojila

Tvornica „ISKRA“ proizvodi dva osnovna tipa trofaznih brojila:

1. Trofazno trosistemsko brojilo za aktivnu energiju, tip T21, i za reaktivnu energiju, tip
T21R,

2. Trofazno dvosistemsko brojilo za aktivnu energiju, tip D21, i za reaktivnu energiju, tip
D21R.

Trosistemska brojila se upotrebljavaju za mjerenje električne energije u trofaznim

četverevodnim ili trovodnim mrežama pri simetričnom ili nesimetričnom opterečenju.

Dvosistemska brojila se upotrebljavaju za mjerenje električne energije u trofaznim trovodnim

mrežama pri simetričnom i nesimetričnom opterečenju.

Oba tipa brojila rade se i za izravan priključak i za priključak preko mjernih transformatora.
Maksimalna struja za izravan priključak je do 60A. Za priključak preko strujnih
transformatora izrađuju se na priključak na 1 i 5 A.

Pri naruđbi treba navesti ove podatke:

- tip brojila,
- nazivni napon,
- osnovnu i maksimalnu struju,
- broj sheme spoja,
- obično ili dvotarifno mjerenje.

Slika 4. Izravan priključak trofaznog dvosistemskog brojila

8
1.5 Dvotarifna električna brojila

Dvotarifna brojila su uređaji za mjerenje električne energije s dva niza mjernih mehanizama,
od kojih svaki djeluje u zadanim intervalima. Njima je naređeno da iskrcaju večernju i
jutarnju maksimalnu upotrebu električne energije i povećaju pouzdanost napajanja.

Princip rada odvojenog ili diferencijalnog punjenja je vrlo jednostavan. Da biste razumjeli
kako rade uređaji s više tarifa, možete zamisliti nekoliko standardnih metara u jednom
uređaju. Svaka od tih jedinica izračunava električnu energiju samo unutar vlastitog
vremenskog intervala, nakon čega sljedeći uređaj ulazi u rad. U ovom slučaju, očitanja za
svaki uređaj uzimaju se odvojeno, izračunavaju se uzimajući u obzir cijene, a rezultati se
sumiraju.

Naravno, nemoguće je pravovremeno pokretanje nekoliko mjernih uređaja pomoću

mehaničkog brojila. Iz tog razloga, multitarifni uređaji, uključujući i dvotarifne, imaju samo
mogućnost elektroničkog upravljanja. Ove jedinice opremljene su zaslonom na kojem se
nalaze sve informacije.

Multi-tarifni mjerni uređaji imaju ugrađene satove za praktično prebacivanje uređaja između
različitih područja punjenja, kao i memoriju koja vam omogućuje pohranjivanje tih podataka.
Najčešće je svaka zona označena slovom "T" s određenim numeričkim indeksom.
Označavanje "T" bez numeričkog indeksa prikazuje ukupnu količinu potrošene električne
energije u kilovatima. Ta bi vrijednost prikazivala standardni brojač ako je instaliran.

Slika

5.Priključak dvotarifnog trofaznog brojila preko strujnih mjernih transformatora

9
1.5.1 Dvotarifna brojila i mjerenje maksimalnih opterečenja

Danas je gotovo pravilo da se potrošačima mjeri potrošak električne energije tzv. dvotarifnim
brojilima. Dvotarifnim brojilama se djeluje na potrošače da ravnomjernije troše elektirčnu
energiju. Na taj način ublažavaju se „špice“ potrošnje u mreži, koje su vrlo neugodne za
proizvođače i distributere električne energije. Takvo brojilo je isto i kao jednotarifno, samo
što ima 2 brojčanika, za višu i nižu tarifu.

Distribucije određuju na svom području za koji dio dana vrijedi viša, odnosno niža tarifa.
Upravljanje dvotarifnim brojilima obavlja se pomoću mehanizma „uklopne ure“. Uklopna ura
se sastoji od mehanizma što ga pokreće električna energija, a obično su tako načinjeni da
imaju vlastiti pogon koji održava uru u radu jedno vrijeme i u slučaju nestanka napona.
Uklopna ura ima tzv. dnevnu vremensku ploču podijeljenu na 24 sata. Na njoj se posebnim
graničnicima bira program npr. postave se graničnici na 6-15-17-21 sat, ako je tarifom
određena viša cijena za period od 6 do 15 sati i period od 17 do 21 sat, a ostali dio dana je
pod nižom cijenom.

Slika 6. Uklopni sat

10
Uklopna ura redovito ima još jednu ploču, tzv. nedjeljnu vremensku ploču koja je podijeljena
na 7 dana i ona se okrene jednom u trajanju od 7x24 sata, što iznosi 168 sati. Na njoj se može
birati tzv. nedjeljni program ako tarifa omogučuje npr. nižu tarifu za nedelju. Uz navedeno,
uklopna ura može imati i prekidač za maksimum.

Uklopne ure obično se rade za priključak za napon 220 V, a kontaktni mogu isklopiti struje
do 10 A. Treba napomenuti da se u velikim gradovima, gdje je velika koncentracija
potrošača, upotreba uklopnih ura pokazala nepraktično. Potrebne su čitave ekipe ljudi da te
ure održavaju i da ih adjustiraju. Danas se zajedno s razvojem daljinksog upravljanja mrežom
iz jednog središnjeg mjesta, sve više primjenjuje sistem centralnog upravljanja. Umjesto
uklopnih ura kod potrošača su ugrađeniprimači koji nemaju posebne vodove, već im se iz
centralnog mjesta posebnim uređajem daje impuls postoječom mrežom, samo druge
frekvencije. Na taj način na jednom području istovremeno svim potrošačima mjnenjamo
režim. Takav sistem je elastičan, režim možemo mijenjati iz centralnog mjesta po voji, što je
danas za vođenje pogona dispečerima vrlo važno. Osim toga su obično takvi uređaji
predviđeni i za davanje drugih informacija npr. signal opće uzbune, upozorenje za požar i
drugo.

Slika 7. Električna shema uklopnog sata za tri izvedbe

11
2. POSTAVLJANJE ELEKTRIČNIH BROJILA

Tehničkim propisima za izvođenje elektroenergetskih instalacija u zgradama određen je način

i mjesto postavljanja električnih brojila. Ona se postavljaju u suvim prostorijama u kojima
vladaju normalni uslovi, ne mjestima bez velikih temperaturnih promjena.

Visina postavljanja brojila treba da bude takva da omoguči normalno očitavanje pokazivanja
brojila. Kada su u pitanju prostorije u kojima bi ono moglo da se iz raznih uzroka ošteti,
brojila se podižu na visinu od 2,2 metra i zaštičuju se od okoline.

Sama brojila se postavljaju na specijalnoj dasci za brojila. Ukoliko se u električnoj instalaciji

postavlja više elektičnih brojila, onda je potrebno da se sva postavljaju na jendom mjestu.
Obično se postavljaju u specijalnom ormanu na zidu zgrade u ulaznom hodniku sa lijeve
strane ulaza. Ako je zgra sa više ulaza, potrebno je razvodni orman sa brojilima postaviti na
svakom ulazu.

U električnim instalacijama sa raznim tarifama instalacija treba da bude tako izvedena da je

isključena svaka mogučnost napajanja instalacije sa jednom tarifom preko druge instalacije
koja je druge tarife. Zbog toga se ovakve instlacije potpuno odvajaju jedna od druge. Svaka
ovakva instalacija mora da se napaja preko posebnog glavnog i pomočnog brojila. O načinu
priključenja donosi odredbe nadležno preduzeće za distribuciju električne energije.

Slika 8. Postavljanje mjerila

12
13
ZAKLJUČAK

Iako rade stabilno i točno, danas više ne zadovoljavaju sve zahtjeve postavljene pred brojila
električne energije. U današnje vrijeme svaka je ušteda energije dragocjena. Da bi bilo
moguće štedjeti, odnosno racionalnije raspolagati energijom, potrebno je prvo na
zadovoljavajući način bilježiti potrošnju energije, onda je analizirati i tek naknadno
poduzimati odgovarajuće akcije. Razvojem tržišta električne energije, razvijaju se i novi
zahtjevi prema vrsti mjernih podataka koje je potrebno prikupiti prema načinima kontrole i
obrade tih podataka, prema dinamici i količini podataka koje je potrebno dostavljati starim i
novim krajnjim korisnicima ili im omogućiti jednostavan i siguran pristup do baze mjernih
podataka.

14
LITERATURA

1. Električne instalacije I, Nikola LJ. Nikolić

2. https://zir.nsk.hr/islandora/object/politehnikapu:7/preview

3. https://hr.best-diy-site.com/3847930-

4. file:///C:/Users/Korisni/Downloads/70864.Danijel.Domazet-Diplomski-1998.pdf

5.https://www.oss.unist.hr/sites/default/files/file_attach/Elektri%C4%8Dna%20mjerenja%20-
%20Predrag%20Kr%C4%8Dum.pdf

15