Izvještaj LV7 - Frekvencijska analiza vremenski diskretnih signala

Luka Fajdetić, PE-LV3 Preddiplomski studij elektrotehnike, smjer EE 03. lipanj

2022.

Zadatak 1.

Uzeti su parametri iz tablice pod Grupa 2.

a)
 Slika 1: Naredbe u Command Windowu

Slika 2: Amplitudna karakteristika (za N=20 uzoraka, i pomak 0)

 Slika 3: Fazna karakteristika (za N=20 uzoraka, i pomak 0)

Iz prikazanih karakteristika vidimo da je faza najveća kada amplituda postiže svoj maksimum, te
nakon toga naglo pada na minimum.

b)

Slika 4: Naredbe u Command Windowu

Slika 5: Amplitudna karakteristika (za N=15 uzoraka, i pomak 0)

Slika 6: Fazna karakteristika (za N=15 uzoraka, i pomak 0)

Ukoliko smanjimo broj uzoraka, vidimo da se događa promjena u obje karakteristike, amplituda se
smanjila sa 20 na 15 te je također nešto rjeđa. Što se tiče fazne karakteristike, ona je također malo
rjeđa i isto ima svoj maksimum kada je maksimum amplitude, te nakon njega naglo pada na
minimum.

c)

Slika 7: Potrebne naredbe

Slika 8: Amplitudna karakteristika (za N=20 uzoraka, i pomak 7)

 Slika 9: Fazna karakteristika (za N=20 uzoraka, i pomak 7)

Usporedimo li dobivene karakteristike s karakteristikama u podzadatku a) (gdje smo imali N=20

uzoraka kao i ovdje, no pomak je bio 0, dok je ovdje 7) možemo vidjeti da ukoliko promijenimo korak
u kojem počinje impuls, da ne dolazi do nikakve promjene što se tiče amplitude, dok se faza u
potpunosti mijenja, gušća je i ima više maksimuma i minimuma, tj. stalno varira.

d)

Slika 10: Potrebne naredbe

Slika 11: Amplitudna karakteristika (za N=15 uzoraka, i pomak 7)

Slika 12: Fazna karakteristika (za N=15 uzoraka, i pomak 7)

Slično kao i u prethodnom podzadatku, usporedimo li dobivene karakteristike s karakteristikama u
podzadatku b) (gdje smo imali N=15 uzoraka kao i ovdje, no pomak 0, dok je ovdje 7) možemo vidjeti
da ukoliko promijenimo korak u kojem počinje impuls, da ne dolazi do nikakve promjene što se tiče
amplitude, dok se faza u potpunosti mijenja, gušća je i ima više maksimuma i minimuma, tj. stalno
varira.

Zadatak 2

Grupa 2
a)

Slika 13: Potrebne naredbe

 Slika 14: Amplitudni i fazni spektar signala x(t)=sin(2*pi*w1*t) te signal x(t) u vremenskoj domeni,
gdje je w1= 500 rad/s, fs=2000 Hz te N= 2000 uzoraka

Pri crtanju signala x(t) u vremenskoj domeni broj uzoraka koji će biti ispisani je postavljen na 300 iz
razloga što u suprotnom pri ovoj frekvenciji uzorkovanja ne bismo dobili ništa konkretno što bi
ljudsko oko moglo prokomentirati, tj. dobili bismo iz naše perspektive potpuno obojani cijeli graf na
kojemu ne možemo ništa vidjeti.

Signal možemo preslušati korištenjem naredbe soundsc. Ako imamo uzorke spremljene u vektoru x
otipkane frekvencijom fs naredba je soundsc(x, fs), dakle: >> soundsc (x, fs)

b)
Slika 15: Potrebne naredbe
 Slika 16: Amplitudni i fazni spektar signala x(t)=sin(2*pi*w2*t) te signal x(t) u vremenskoj domeni,
gdje je w2= 600 rad/s, fs=2000 Hz te N=2000 uzoraka

c)
 Slika 17: Potrebne naredbe

Slika 18: Amplitudni i fazni spektar signala x(t)=sin(2*pi*w1*t) + sin(2*pi*w2*t) te signal x(t) u
vremenskoj domeni, gdje je w1=500 rad/s, w2= 600 rad/s, fs=2000 Hz te N=2000 uzoraka

d)
Slika 19: Potrebne naredbe
Slika 20: Amplitudni i fazni spektar signala x(t)=sin(2*pi*w1*t,*t) te signal x(t) u vremenskoj domeni,
gdje je w1=500 rad/s, fs=2000 Hz te N=2000 uzoraka